„ Sarajevo „ Godina XIV „ 23. februar/velja~a 2011. god.

„ 2 KM Izlazi srijedom

730
D 2,80 E „ A 2,80 E „ NL 2,80 E „ S 32,00 SEK „ CH 4,40 „ DK 19,00 DKK „ H 14 KN „ 2 E „ 100 DIN

Denis LATIN

Usvojit
}u dijete!
Tatjana CAMERON Taj~i

Emina i
Mustafa SANDAL

Merlin }e Radujem
se Hariju
osvojiti Evropu
AZRACafe

Darujemo
vjerne ~itatelje

„Azra“ i
„Avon“ vas
daruju
Kozmeti~ka ku}a „Avon“ odlu~ila
je nagraditi i vjerne ~itatelje na{eg
magazina. Sve {to treba da u~inite je-
ste da odgovorite na pitanje:

„Avonova“ kolekcija za
njegu kose zove se?
1. Advance Techniques
2. Hair Techniques
3. Beautiful Techniques

Dobitnik nagrade Ta~an odgovor {aljite na broj:

091 510 101, tako {to }ete prvo ukucati
Kozmeti~ke ku}e klju~nu rije~: OK, a zatim razmak i
„MaxFactor“je odgovor na pitanje. ^etiri najsretnija
~itatelja o~ekuju lak i sjajilo za usne iz
Aida Garib nove „Avonove“ kolekcije.
iz Visokog

S „Azrom“ na
Imena koncert Gibonnija
dobitnika Poklanjamo
tretmane RTL
„Azra“ omogu}ava i
~itala~koj publici u Tuzli
Ta~an odgovor na da osvoji ulaznice za veli-
ki koncert Gibonnija koji Doktor Igor Jeremi} nagradit }e tri na{a
pitanje iz pro{log }e se u njihovom gradu nasretnija ~itatelja tretmanima RTL facelifti-
broja: Navedite tri desiti 26. februara 2011. nga, uklanjanjem made`a i kondiloma, ukoli-
redovne rubrike Dovoljno je da s primjer-
kom novog broja na{eg
ko ta~no odgovore na pitanje:
magazina „Azra“, magazina odete u
dala je „Avazovo“ dopisni{tvo u Da li je facelifting invazivna ili
Mirela Selimovi} Tuzli u ulicu Turalibego- neinvazivna metoda?
va 22 (Tr`ni centar „Kor-
iz Sarajeva zo“ - pasa`), tamo vas Odgovor {aljite SMS-om na broj telefona
~ekaju dvije ulaznice na 091 510 101. Cijena SMS-a je 0,80 KM +
jedan „Azrin“ primjerak. PDV. Sretno!
4/azra 2011.
 „Dior“ i „Givenchy“ na poklon
Po{tovani ~itatelji, i dalje vam ostavljamo
mogu}nost da se pretplatite na izdanje magazi-
na „Azra“. Ovoga puta vjernost `elimo i nagra-
diti. Sve nove pretplatnike darivat }emo jednim
od parfema s potpisom ku}a „Dior“ i
„Givenchy“, ali i poklonom iznena|enja.
Godi{nja pretplata na magazin „Azra“ umje-
sto 104 KM. Da biste postali na{ godi{nji pre-
tplatnik, popunite kupon i po{aljite na adresu:
Te{anjska 24b. Za fizi~ka lica koja na{ magazin
`ele dobivati na ku}nu adresu cijena pretplate je
umanjena za deset posto. Za dodatne informa-
cije kontaktirajte nas putem tel:
033 281 361, 281-364
azra 2011./5
AZRAIz sadr`aja

Elmir JUKI]
Bosanski
26 humor, recept
za uspjeh
Igor JEREMI]
Doktor koji
54 uljep{ava
slavne
Merima SOFTI]
Pora`eni pamte
66 zemlju iz koje
dolazim
Diego MARADONA

68 K}erke su me
izvukle iz
pakla droge
Familija Pozderac
Historija
80 koja je po~ela 40
od Murat-age Sarah ^ERKEZ
4 Cafe 38 Kolumna
„Maxim Girls
79 Horoskop 84 Arte of the Year“.

magazin Lektorica Hedija MEHMEDI]

Jasmin HAD@I]
AVAZ-ROTO PRESS
Organizacija {tampe
Marketing 55 NLB TUZLANSKA BANKA
TRN br.132731001313169
Indira PIND@O 281-356, fax:281-441
za cijelu porodicu Seid MASNICA RADIN PRINT d.o.o. mail: marketing@avaz.ba SWIFT CODE:TBTUBA22
Redakcija D`emka KARA^A HYPO ALPE ADRIA BANK
Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS Lejla LOJO
Zmaja od Bosne 4
Melina KAMERI] 71000 Sarajevo TRN.br. 3060510000030742
Glavna i odgovorna Elvedina D@AKMI] Veselin GATALO Rukopisi i fotografije DEV.RN.br.
urednica se ne vra}aju 71004200934630002
Amela KESEROVI] Dizajn
Elameri [KRGI]-MIKULI] BBI Bosna
Selma MULI] Larisa HASANBEGOVI] Adresa redakcije
Zamjenik glavne i TE[ANJSKA 24 b Transakcijski ra~uni Bank International TRN br.
odgovorne urednice Foto-sslu`ba Direktor Dru{tva UNICREDIT ZAGREBA^KA 1410010000001620
AVAZ-ROTO PRESS Sanja ISANOVI] SWIFT CODE: BBIBBA22
D`emal D@AKMI] Telefoni BANKA, TRN Identifikacioni br.
Pomo}nik glavne i Stalna saradnja Ilustracije 281-426 i 281-444 br.3383202266402293 4200934630002
odgovorne urednice Ahmet BAJRI] BLICKO Agencija „Shutterstock“ FAX: 281-428 PDV br.200934630002
Alma RED@EPAGI] Emira GLUMAC DTP studio e-m
mail: azra@avaz.ba DEV.RN.br.33832048932443 Porezni broj: 01357333
 AZRACafe

» Ekipa pobjedni~kog filma „Nader and Simin“:

glumice Sareh Bayat i Sarina Farhadi, glumac
Peyman Moadi, reditelj Asghar Farhadi, te
glumci Alki Asghar Shahbazi i Babak Karimi

„Zlatni medvjed“ u Iranu Zavr{en je

/Elvedina D`akmi}/AFP, AP i Famepictures/

jo{ jedan, 61. po redu, Filmski festival

u Berlinu. Za deset dana, koliko je tra-
jao, prikazano je 400 filmova iz 58 ze-
malja i prodano vi{e od 300.000 ula-
znica. @iri je bio jednoglasan i prvi put
u historiji Berlinalea „Zlatni medvjed“
je oti{ao u Iran, za film „Nader i Si-
min“, reditelja Asghara Farhadija. Osim
„Zlatnog medvjeda“ kompletni glu-
ma~ki ansambl ovog filma dobio je za
svoje uloge „Srebrenog medvjeda“, a fi-
lm je nagradio i ekumenski `iri.
„Srebrenog medvjeda“ je osvojio nje-
ma~ki reditelj Ulrich Köhler za film
„Schlafkrankheit“ (Bolest spavanja).
Na{a mlada glumica Luna Zimi}-Mijo-
vi} jo{ jednom je bila dijelom Berlina-
lea. Naime, njema~ki film „Etwas Be-
sseres als den Tod“, u kojem tuma~i
glavnu ulogu, premijerno je prikazan u
okviru dvaju programa Berlinalea:
„Foruma“ i „Panorame“. Uporedo s fi-
lmskom, trajala je i parada na crvenom
tepihu. Izdvojili smo dame koje su po-
sebno zablistale.
8/azra 2011.
 » Autor se s
glumcima
poklonio
publici

„Sevdah za Karima“ Drugi igrani film reditelja i scenarista Jasmina Durakovi}a „Sevdah za Kari-
ma“ pro{le sedmice do`ivio je svoju kino-premijeru, koju su svojim prisustvom uveli~ale mnoge bh.
poznate li~nosti.
Ova ljubavna drama, s elementima trilera, svjetsku premijeru imala je na pro{lom Sarajevo Film
Festivalu, a na najve}em Me|unarodnom filmskom festivalu u Ma|arskoj osvojila je European Ca-
pitol of Culture Pecs Award 2010.
Uloge u filmu ostvarili su: Amar Selimovi}, Adnan Haskovi}, Mirvad Kuri}, Marija Karan, Asli
Bayram, Sad`ida [eti}, Semir Krivi}, Edhem Husi}, Haris Burina, te veteran bh. glumi{ta Muharem
Osmi}.

» Amar Selimovi} igra jednu

od glavnih uloga u filmu

» Durakovi}: Na Me|unarodnom filmskom

festivalu u Ma|arskoj film je osvojio European
Capital of Culture Pecs Award 2010.

azra 2011./9
AZRACafe
Hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Kla-
sni} potvrdio je kako je oslobo|en sumnji da je

Rije~i kao nadahnu}e u Manchesteru silovao maloljetnicu. Zatra`io

je i izvinjenje medija koji su ga ve} unaprijed
osudili.

Nata{a Bekvalac i Emina Jahovi} srele su se u

Parizu i snimile svoju duetsku pjesmu
„Gospodine“. Emina je odmah nakon snima-
nja po~ela pakovati kofer za posjetu Sarajevu.
Ovoga puta dovodi i supruga Mustafu.

Goran Vi{nji} je dobio ulogu u filmskoj trilogiji

„Millenium“, koju }e prema knjigama Stiega
Larssona re`irati David Fincher. Goran igra
Dragana Armanskyja, {efa hakerice Lisbeth Sa-
lander.

Glumica Elizabeth Taylor prije nekoliko dana

ponovo je zbog problema sa srcem zavr{ila u
bolnici. Lije~nici u L.A-u tvrde da se sada
osje}a dobro. Godine 2009. operirala je sr~ani
zalistak.

Charles Spencer, brat pokojne princeze Dia-

ne, objavio je da se `eni u junu. Izabranica
je kanadska humanitarka Karen Gordon.
Charles ve} ima dva propala braka i {estero
djece.

Nakon {to je sud odbacio tu`bu Davida Becka-

ma koji se pravnim putem `elio obra~unati s
magazinom „In Touch Weekly“ i prostitutkom
Irmom Nici zbog seks skandala, David }e opet
na sud. Sada je Nici odlu~ila tu`iti njega.

Najbolji ko{arka{ dana{njice, Amerikanac Kobe

Bryant, postao je prvi sportist koji je dobio
Miroslav KRLE@A

„zvijezdu“ na Bulevaru slavnih u Hollywoodu.

Ko{arka{ „LA Lakersa“ ostavio je otisak {aka i
stopala na plo~i u blizini kineskog pozori{ta
„Grauman“.

Jennifer Aniston je odlu~ila prodati ku}u. Je-

dnospratnicu na Beverly Hillsu sagra|enu
1970. godine, koju je prije {est godina kupila
za 73 miliona dolara, sada prodaje za vrtoglavih
230 miliona.

Enes Begovi} i Mladen Voji~i} Tifa snimaju duet.

“
Rije~ je o pjesmi „Dva jarana“, autora Amira
Jesenkovi}a. Enes uskoro izdaje i novi album, a
Hodaj uspravno, ne pla~i osim spomenutog publiku o~ekuju i druga
muzi~ka iznena|enja.

pred tu|im vratima, jer iza tih

vrata za tebe nema nikoga! Pljusni
“ Fahrudin Pecikoza odlu~io je adresu u Amster-
damu, gdje je `ivio sa suprugom Lejlom, neda-
vno promijeniti onom u malom gradu Gene-
i pljuni, ali se ne ponizuj pu, koji se nalazi na granici Holandije i Nje-
ma~ke.
(Miroslav Krle`a)
azra 2011./11
 AZRANa{i gosti
Mustafa SANDAL

Impresionira me
bosanska hrabrost

12/azra 2011.
 Velika turska zvijezda i
rado vi|en gost u na{oj
zemlji, za na{ magazin
govori o pjesmi koju }e
Dino Merlin izvesti
na „Eurosongu“ u
Düsseldorfu, snimanju
serije i filmova u Turskoj,
te otkriva kako }e
rado odr`ati jo{ jedan
koncert u BiH

O
dmah nakon zavr{etka rata
velika turska muzi~ka zvije-
zda Mustafa Sandal bio je
me|u prvim umjetnicima
koji je do{ao u na{u zemlju i
odr`ao solisti~ki koncert. Bi-
lo je to 1996. godine u Sara-
jevu, a od tada se uvijek rado vra}a u bosansku
prijestolnicu za koju ga, ka`e, ve`u samo lijepe
uspomene. Ovog puta je u pratnji supruge Emi-
ne Jahovi} u Sarajevo do{ao kao specijalni gost
na{eg predstavnika na „Eurosongu“ Dine Merli-
na. Mustafa je me|u prvima ~uo na{u pjesmu,
za koju vjeruje da }e osvojiti evropsku publiku.
Iako u velikoj `urbi, ljubazno je pristao odgovor-
iti na nekoliko na{ih pitanja.
† Imali ste priliku ~uti pjesmu koju }e Dino Mer-
lin ove godine izvesti na „Eurosongu“. Va{ kome-
ntar?
- Divna pjesma, veoma pozitivna. Mnogo mi
se dopala.
† Koje mjesto nam prognozirate?
- Sve zavisi od scenskog nastupa i energi~no-
sti na sceni, na~ina na koji }e se povezati s publi-
kom i kako }e publika prihvatiti tu pjesmu. Ali,
vjerujem da }e im se numera mnogo dopasti. Ne
mogu napraviti neku ta~nu prognozu, ali vjeru-
jem da }e to biti izuzetno dobro za Bosnu.
Me|utim, od pozicije na „Eurosong“ listi va`nije
je mjesto u srcima i umovima ljudi koje }e ta
pjesma zauzeti.
† Ko }e ove godine predstavljati Tursku?
- Pobijedio je bend „Yüksek Sadakat“. Njihov
pjeva~ je nekada bio moj vokal, a kasnije je
odlu~io krenuti samostalno i osnovao je vlastiti
bend. Imali smo mnogo zajedni~kih koncerata i
nastupa, tako da vjerujem da je na njima mnogo
nau~io.
† Govore}i o koncertima, publika u BiH Vas je
mnogo po`eljela. Mo`emo li se opet nadati Va{em
koncertu?
- Naravno, definitivno }u opet do}i i odr`ati
koncert, jer volim ovaj grad.
† Kakve uspomene Vas ve`u za Sarajevo i ina~e
za BiH?
- Prvi put sam ovdje dolazio davne 1996. go-
dine. Bio sam veoma impresioniran hrabro{}u i »
azra 2011./13
» jakim duhom ljudi koje sam upoznao. Iako je
rat tek bio zavr{en, svi su imali osmijehe na lici-
»U Sarajevo je do{ao sa
suprugom Eminom Jahovi}
ma, uprkos svemu {to im se de{avalo prethodnih
godina. Sve je to ostavilo sna`an utisak na mene.
Vjerujem da su ljudi ovdje, zbog svega toga, du-
hovno sazreli. I svaki put kad do|em u Bosnu,
osje}am tu va{u energiju.
† Mo`emo li o~ekivati i Mustafu Sandala na
„Eurosongu“?
- Nisam tip osobe koja voli u~estvovati na ta-
kvoj vrsti manifestacije. Ovog puta }u
„Eurosong“ rado posmatrati u ku}noj atmosferi,
sa svog kau~a i tako u`ivati u predstavi. Nekada
je bolje biti samo posmatra~, nego izvo|a~, tako
da ove godine biram da budem gledatelj.
† Ka`ite nam ne{to o Va{im trenutnim projekti-
ma?
- Po~eo sam snimati humoristi~ku seriju u
Turskoj, a upravo sam zavr{io snimanje filma. U
maju }u objaviti novi album, a onda me naljeto
o~ekuje snimanje jo{ jednog filma, potom i veli-
ki koncert. Imam veoma prebukiran raspored
ove godine.
† Da li Vas gluma trenutno vi{e ispunjava nego
muzika?
- Snimio sam vi{e od 25 reklama i u`ivam u
toj vrsti posla. Snimanje filmova me tako|er ve-
oma ispunjava. Muzikom se bavim du`e od 18
godina, a kada se bavite nekim poslom tako du-
go, do|e vrijeme da po`elite raditi ne{to dru-
ga~ije. @elite nove izazove. Tokom tih godina
odr`ao sam vi{e od 1.500 koncerata {irom svije-
ta, prodao vi{e od 10 miliona plo~a. Muzika }e
uvijek biti moja baza, ali `elim se oku{ati i u dr-
ugim sferama umjetnosti.
† Moram Vam postaviti i jedno privatno pitanje.
Va{ sin Jaman ima dvije godine - na koji na~in
Vas je o~instvo promijenilo?
- Biti roditelj, bilo da ste otac ili majka, mije-
nja vas u potpunosti. Postaje{ tolerantniji i str-
pljiviji, svjesniji pravih vrijednosti u `ivotu. Sho-
wbussines je takav da vas slava i popularnost la-
ko ponesu i zaboravljate ono {to je istinski va`no
u `ivotu. Svi vam di`u ego sve vrijeme. U tom
smislu me je o~instvo promijenilo samo nabolje.
Postao sam kompletna osoba.
† Razmi{ljate li o tome da imate jo{ djece?
- Bog }e o tome odlu~iti. †

»Fotografirao je
Sarajevski bezistan

14/azra 2011.
AZRACafe
» Merima, Miroslav i Indira:
Ve~era za pam}enje

Ve~era s Miroslavom Ili}em

protkana emocijama
Na{a ~itateljka Merima Mrehi}-Dedaji} poslala nam je najzanimljiviji SMS i navela
razloge zbog kojih bi upravo ona trebala ve~erati sa svojim najdra`im pjeva~em
Miroslavom Ili}em. @elju smo joj rado ispunili, a ve~era koje }e se uvijek rado
sje}ati, desila se dva dana uo~i Miroslavljevog velikog solisti~kog koncerta u „Zetri“
Pi{e: Lejla LOJO Foto: Ivan [EBALJ

D
va dana prije velikog solisiti~kog
koncerta doajena narodne pje-
sme i muzike Miroslava Ili}a u
sarajevskoj „Zetri“, priliku da se
dru`i s njim imala je i na{a
~itateljka Merima Mrehi}-De-
daji}. Kao veliki fan Miroslava
Ili}a, odnosno njegovih pjesama i muzike, Merima
je poslala najzanimljiviji SMS na na{ broj mobitela,
16/azra 2011.
te navela najubjedljivije razloge zbog kojih bi upra-
vo ona trebala ve~erati s ovim pjeva~em. @elja joj se
ostvarila, a na ve~eri u sarajevskom restoranu „Elite
31“ pridru`ila im se i Merimina najbolja prijateljica
i vjen~ana kuma Indira Ku{mi}.
- Najbolje smo prijateljice i vjen~ane kume
ve} 36 godina, tako da ni ovako va`an doga|aj
nije mogao pro}i bez obje. Uvijek zajedno ide-
mo na Miroslavljeve koncerte, bilo da su u BiH
ili negdje dalje - ka`u Merima i Indira.
D`entlmen kao {to jeste, Miroslav je svoje go{}e
zabavljao du`e od sat, a zajedni~kih tema nije ne-
dostajalo. Dru`enje bi se nastavilo i dalje da popu-
larni pjeva~ nije `urio na snimanje emisije.
- Ovakva vrsta igre uvijek je lutrija, u tom smislu
{to ne znate ko }e sjediti prekoputa vas. Sre}om,
ispalo je kao da se poznajemo i dru`imo ve} godina-
ma - iskreno }e Miroslav, ne skrivaju}i odu{evljenje
» Merima ~uva ka
na kojima je bila rte sa svih Miroslavljevih koncer
, kako bi sa~uvala ata
lijepa sje}anja

» Za svog omiljenog
pjeva~a Merima je priredila
simboli~ne poklone

» Za 50. ro|endan Indira

ju je iznenadila tortom s
Miroslavljevim likom

Merimina poruka
Mada su na na{u adresu pristigle brojne
poruke ~itateljki koje bi voljele ve~erati s Mir-
oslavom Ili}em, u dogovoru s njim izabrali
smo Meriminu, koja je glasila:
- Zadnjih 15 godina svakog 10. decembra
idem u Beograd u „Sava centar“ na koncert,
jer Miroslav Ili} taj dan slavi svoj ro|endan.
Ove godine je proslavio 60. ro|endan, to vam
mogu dokumentovati sa~uvanim ulaznicama i
slikama s njim. Svaka vam ~ast na ideji - napi-
sala je Merima. » Posebno mu se dopala knjiga o Sarajevu
bno porukom na kojoj pi{e da }e mi vrata ovog
poklonima koje mu je pripremila Merima - kapijom grada uvijek biti otvorena - sa zahvalno{}u }e
grada Sarajeva, te knjigom o na{oj prijestolnici. Miroslav, koji je svojim dvjema novim prijatelji-
- Ne samo da su me ove dame iznenadile po- cama na koncertu posvetio pjesme „Bili smo dr-
klonima, nego ~ak i dirnule duboko u srce, pose- ugovi“ i „Uvijek si mi falila“. †
azra 2011./17
AZRAIntervju

Harijevu ‘Lejlu’ pjevam

kada du{a tra`i hranu
Posljednja jugoslavenska i prva hrvatska tinejd`erska muzi~ka zvijezda u Sara-
jevu }e u oktobru odr`ati veliki koncert. Za na{ magazin govori o razlogu zbog
kojeg se odlu~ila iz Amerike, gdje `ivi sa suprugom i trojicom sinova, vratiti u
Hrvatsku, pore|enju sa Severinom, fenomenu „Taj~imanija“, novcu i nostalgiji
Razgovarala: Amela KESEROVI]
† Jesu li sinovi sada s Vama u Zagrebu?

T
atjana Cameron Taj~i je, na vara zbog blizine i rasporeda gradova u kojima
vrhuncu slave, prije dvadeset - Nisu. Kada dolazim u kratke posjete, onda dr`imo koncerte. Ina~e na koncerte putujem s
godina napustila Hrvatsku. ih ne vodim. cijelom porodicom. I u tom Cincinnatiju
Evrovizijski hit „Hajde da lu- imam divnog prijatelja Sa{u, koji je psihijatar,
dujemo ove no}i“ znao je svaki † Kakav album snimate? ali i muzi~ar. Iz Sarajeva je. Nas dvoje i Maja
grad, ali i svako selo tada{nje - On }e, zapravo, pratiti turneju i sadr`avat }e iz Zagreba se povremeno na|emo, pjevamo i
Jugoslavije. Krenula je u nepo- miks starih pjesama i onih koje danas sama sje}amo se dana iz mladosti. ^esto mi znaju
znato. U Ameriku. U New Yorku je usavr{ila pi{em. Kroz njih }u objasniti moj put tokom pr- do}i na koncert ljudi iz Sarajeva i ka`u mi da
muzi~ko obrazovanje, posvetila se duhovnosti, oteklih dvadeset godina. jo{ ~uvaju kartu iz „Zetre“ za moj koncert, koji
udala i rodila trojicu sinova. Nastavila je pjevati. se nikada nije odr`ao. U oktobru }e biti prilika
Danas je u rodnom Zagrebu, planira snimiti no- † Sje}ate li se Sarajeva? da i to ispravimo.
vi album, ali i odr`ati nekoliko velikih koncera- - Naravno da se sje}am. Kako da ne? Prije † S Harijem Vare{anovi}em ste snimili duete
ta. Sarajevo je jedna od stanica. U Olimpijskoj nekoliko godina s porodicom sam se preselila „Sedamnaest mi je godina“ i „Pazi {ta radi{„. Jeste
dvorani „Zetra“ }e se, 21. oktobra, ponovo ~uti iz Los Angelesa u Cincinnati. Grad nam odgo- li se tokom dvadeset godina sreli ili ~uli? Znate li
hitovi „17 mi je godi- kakav je uspjeh napravio s
na“, „Bube su u gla- » Cameron: ^esto mi „Lejlom“ na Evroviziji u
vi“, „Ti nema{ prava znaju do}i na koncert „Atini“?
na mene“... ljudi iz Sarajeva i ka`u - Ne pratim mnogo
mi da jo{ ~uvaju kartu
† Pamte Vas kao po- iz „Zetre“ za moj na{u muziku u Americi,
sljednju jugoslavensku i koncert koji se ali „Lejlu“ znam. Prelijepa
prvu hrvatsku tine- nikada nije odr`ao pjesma koju volim slu{ati
jd`ersku zvijezdu. Taj kada du{a tra`i hranu.
veliki kredit treba da Hari je bio i ostao prekra-
opravdate povra- san pjeva~; bili smo u ko-
tni~kom turnejom po ntaktu sve vrijeme, po-
gradovima biv{e Jugo- ku{ali napraviti i neku sa-
slavije. Jesu li Vas rani- radnju, ali u to vrijeme
je zvali da se vratite sam bila u velikoj gu`vi.
ku}i? Veselim se vidjeti ga po-
novo.
- Mnogo puta su
me zvali. Ali, od po- † Imali ste tek 19 godina,
ziva medija, produce- a opet zavidnu karijeru, pr-
nata, organizatora, vi album prodat u 300.000
primjeraka i sve to ste na-

dra`e mi je bilo kada
na moje koncerte u
Americi do|e stara publika, ljudi iz cijele biv{e
Jugoslavije i ka`u mi: „Kada }e{ nam opet za-
pjevati“? To mi je bila istinska motivacija da
po~nem razmi{ljati o povratku. Li~ni razlog je
i nostalgija za jednim vremenom, a osim toga,
moja djeca danas su dovoljno velika da ih mo-
gu ostaviti i do}i na nekoliko dana da obavim
posao. Sada i oni mogu istinski osjetiti koncert
i zapravo ga biti svjesni.
18/azra 2011.
“
pustili i oti{li. Za{to?
- Imala sam 19 godina kada sam otpjevala
Severina i ja smo pjesmu „Hajde da ludujemo ove no}i“. I prije
potpuno razli~itog nje sam se bavila muzikom, dakle, scenski i mu-
zi~ki sam bila spremna, ali nisam bila izgra|ena
temperamenta. Ona je kao osoba. Sve zajedno mi je suzilo prostor sazri-
ambiciozna i talentirana jevanja i odrastanja. Vrlo brzo mi je postalo sa-
svim jasno da od slave, za slavu i za novce nisam
pjeva~ica, ja opet skroz na drugi `eljela `ivjeti. Ja se bavim muzikom, jer ona je
na~in. I put je na{ druga~iji izraz moje du{e i srca. Ne{to {to `elim na lijep »
 Tatjana CAMERON Taj~i

azra 2011./19
 “
» Tatjana sa sinovima
Imala sam 19 godina Danteom, Evanom
i Blaisom
kada sam otpjevala pjesmu
„Hajde da ludujemo ove
no}i“. I prije nje sam se bavila
muzikom, tako da sam scenski i
muzi~ki bila spremna,
ali nisam bila izgra|ena kao
osoba. Brzo mi je postalo jasno
da od slave, za slavu i za novce
nisam `eljela `ivjeti
» na~in podijeliti s ljudima, ali kada ona postane
samo biznis, onda jednostavno nema smisla. S
druge strane, poga|ala su me sva politi~ka previ-
ranja na na{im prostorima, trebala mi je nada
da, koliko god smo mi kao ljudi i dobri i lo{i, da
smo ipak povezani na nekom duhovnom nivou
koji ne poznaje okrutnost i nepravde. Krenula
sam na put koji je podrazumijevao da se pro-
na|em kao osoba i kao umjetnica. Oti{la sam se
dalje {kolovati u New York, tra`ila sam i tu du-
hovnu dimenziju, dio `ivota koji }e mi omo-
gu}iti da se oslobodim strahova, boli, svega.
† I sve ste to prona{li u Americi?
- Nije ba{ da sam sve to prona{la u Ameri-
ci. Ali, kada sam se odvojila od te moje popu-
larnosti, postala sam samo Tatjana. Mo`ete vi
biti ne znam kolika zvijezda, ali kada padne
no} i kada se zatvorite sami sa sobom, vi ste
samo obi~an ~ovjek koji ima iste probleme,
sre}u, nadanja, strahove kao i svi drugi ljudi
na ovom svijetu. U anonimnosti sam se `eljela
zapitati ko sam ja, {ta `elim i koji je moj dalji
put.
† Kako je mogu}e da najve}a zvijezda tada{nje
Jugoslavije u Ameriku odlazi sa 400 dolara?
- Meni nikada cilj nije bio novac, niti sam
ja u to vrijeme imala milionsku u{te|evinu, ka-
ko mo`da neki misle. Kada su na na{im pro-
storima po~eli nemiri, prekinula sam raditi za
novac. Uglavnom sam radila humanitarne
akcije. Tih 400 dolara s koliko sam oti{la u
Ameriku, bilo je i sve {to sam `eljela uzeti. Ni-
je mi bilo te{ko ni raditi fizi~ke poslove koji ni-
su u vezi s muzikom.
† Imate trojicu sinova: Dante (10), Evan (8) i
Blais (5). Osim pjesme, {ta jo{ vole isto kao i Vi?
- Pala~inke. Vole pjesmu, sviraju klavir, supr-

Moja prva
mamografija
- Pro{le godine sam oti{la na prvu mamo-
grafiju. Dok sam ~ekala rezultate pretraga, pet
dana sam razmi{ljala o tome {ta bih napravila
da mi u `ivotu nije preostalo jo{ mnogo vre-
mena. Prvo mi je na pamet palo da bih dopu-
tovala u Zagreb i odr`ala koncert pun veselja i
ljubavi. Na kraju je sve ispalo dobro, ali sam
se bila upla{ila. Moj otac je preminuo od ra-
ka, tako da opreza nikad nije dosta.
20/azra 2011.
ug i ja smo pokrenuli dje~ije pozori{te „Clifton
Performance“ u kojem i oni igraju. Jedino gdje
se kao majka dje~aka nisam ba{ pokazala jeste
sport; nikada ga nisam razumjela, tako da im ga
nisam mogla ni pribli`iti.
† Matthew Cameron je Va{ suprug, kada ste zna-
li da je on mu{karac s kojim `elite dijeliti `ivot?
- Upoznali smo se u Los Angelesu. Ma-
tthew se u to vrijeme bavio produkcijom ne-
zavisnih filmova, radio je u Hollywoodu,
na{li smo se u zajedni~kim vizijama. Njegova
`elja je bila putovati po Americi i podijeliti
ne{to lijepo s ljudima. On voli pomagati
ne~iji talent. Uvijek sam govorila da ne mogu
na}i nekog ko }e imati posao od devet do pet
i o~ekivati da, kad do|e doma, ja }u ga ~ekati
s ru~kom na stolu.
† Znaju li ljudi u Americi koliko ste po~etkom de-
vedesetih bili popularni u biv{oj Jugoslaviji?
- Sa svojom publikom, koja je brojna i u cr-
kvenim krugovima ~esto podijelim te trenutke.
Jasno je njima {ta to zna~i. Ka`em im da su
moja mladost i ta narand`asta haljinica koju
sam nosila zna~ili optimizam i jednu poveza-

nost koja nam je tada trebala. Kao da smo na-
slu}ivali zlo.
† Severina je danas nacionalni simbol u Hrva-
tskoj, nekad ste to bili Vi. Zrinko Tuti} ka`e:
„Njih dvije se mogu usporediti s koli~inom ambici-
je i talenta, ali ni{ta drugo“. [ta Vi ka`ete?
- Ta~no je. Mi smo potpuno razli~itog te-
mperamenta. Ona je ambiciozna i talentirana
pjeva~ica, ja opet skroz na drugi na~in. I put je
na{ druga~iji. To {to se meni dogodilo u Zadru
sa „Hajde da ludujemo ove no}i“, ta cijela atmo-
sfera koju su, ~ula sam sad to ovdje, nazvali
Taj~imanija, to je bilo ne{to lijepo {to se dogodi-
lo svima nama. Toliko bih o pore|enju kome-
ntirala.
† Koga danas imate u Hrvatskoj?
- Imam majku, tata mi je preminuo prije
~etiri i po godine. Imam i {iru porodicu i najbo-
lju prijateljicu iz srednje {kole, koja mi je sve ove
godina ostala najbolja prijateljica.
† Ko Vas je prvi put zovnuo Taj~i?
- Ja sama dok sam bila dijete, jer nisam znala
izgovoriti rije~ Tatjana.
» Taj~i danas nastupa sa
sinovima koji kao i
“
ona vole pjesmu
Ne pratim mnogo na{u
muziku u Americi, ali „Lejlu“
znam. Prelijepa pjesma koju
volim slu{ati kada du{a tra`i
hranu. Hari Vare{anovi} je bio i
ostao prekrasan pjeva~; bili smo
u kontaktu sve vrijeme, poku{ali
napraviti i neku saradnju, ali u to
vrijeme sam bila u velikoj gu`vi.
Veselim se vidjeti ga ponovo
† Kada govorite o periodu odlaska i prestanka ka-
rijere na ovim prostorima, ka`ete da ste se bili
umorili, ali i da ste bili izmanipulirani. Na {ta
konkretno mislite?
- Pa da, ja sam bila lutkica, bila sam lice
ma{ine koja je bila iza mene. Sada se vra}am na
ove prostore i nemam menad`era. Ja sam ta koja
sada donosi odluke i to je moj najve}i uspjeh.
Nikada nisam mislila da moj najve}i uspjeh tre-
ba biti to da sam popularna pjeva~ica, ve} da se
izgradim u osobu koja zna {ta `eli, koja ima svo-
je ja, koja ima svoj identitet, to mi je bilo u`asno
va`no. †
azra 2011./21
 AZRAZvjezdana pra{ina
Lara LOGAN

Egip}anke novinarki
spasile `ivot
22/azra 2011.
U mete`u na egipatskom trgu Tahrir demonstranti su ameri~ku novinarku odvojili
od kolega. Pretrpjela je brutalno polusatno premla}ivanje i seksualno zlostavljanje
Priredila: Elvedina D@AKMI]

J
edanaestog februara, na dan kada je egi-
patski narod na trgu Tahrir slavio odlazak
Hosnija Mubaraka s vlasti, ameri~ka no-
vinarka i izvjestiteljica Lara Logan
pro`ivljavala je pravu dramu. Nju i njenu
ekipu okru`ilo je vi{e od stotinu ljudi, a u
mete`u koji je nastao demonstranti su La-
ru odvojili od kolega. Pretrpjela je brutalno po-
lusatno premla}ivanje i seksualno zlostavljanje
prije nego {to ju je spasila grupa `ena i vod egi- » Nekoliko sati prije nego
patskih vojnika. }e biti pretu~ena javljala
Aktivisti u Egiptu tvrde da ju je napala banda se u`ivo na CBS-u
koja podr`ava Mubaraka. Ameri~ka medijska
ku}a CBS, za koju je Lara izvje{tavala, objavio je
ovu vijest tek ~etiri dana kasnije! Zbog toga su
im upu}ene brojne kritike onih koji smatraju da
je bilo va`no da se o tome obavijeste i drugi me-
diji ~iji su reporteri bili na mjestu doga|aja.

Ogromna trauma
Medijski izvje{taji o ovom doga|aju su ra-
zli~iti. Dok jedni tvrde da je Lara silovana, drugi
to negiraju. Me|utim, jasno je da je pretrpjela
ogromnu traumu, a suosje}anje zbog toga izrazio
joj je i li~no predsjednik SAD-a, Barack Obama.
Jay Carney, slu`benik Bijele ku}e, koji je me-
dijima potvrdio da je Lara primila poziv od pre-
dsjednika, nije htio re}i pojedinosti njihovog ra-
zgovora. Ipak, kazao je da je od egipatskih vlasti
zatra`ena detaljna istraga ovog slu~aja i ka`njava-
nje odgovornih.
Logan, koja je ina~e dugogodi{nja ratna izvje- »

» Sa suprugom
Josephom
Burkettom ima
dvogodi{njeg sina
azra 2011./23
 Ratna dopisnica » Izvje{tava-
nje s rati{ta
Lara Logan je svoju karijeru izgradila kao je njena
ratna dopisnica britanskog GMTV-a za vrije- svakodnevica
me rata u Afganistanu 2001. godine. Nastavi-
la je izvje{tavanjem u Iraku, a proslavila se iste
godine intervjuom s generalom Babajanom,
zapovjednikom Sjeverne alijanse koju podupi-
ru SAD i Velika Britanija u Afganistanu. To-
kom 2002. postala je saradnica CBS Newsa.
Ina~e, biv{i model za kupa}e kostime jednom
je za svoj privatni `ivot rekla da je to „krma za
tabloide“, jer ju je suprugova biv{a `ena
optu`ila da je razorila njihov brak, a navodno
se udvarala i jednom kolegi u vrijeme kad je
ve} bila u vezi s Joeom Burkettom, s kojim
ima dvogodi{njeg sina.

» stiteljica, dan nakon napada se vratila u SAD,

gdje je nakon oporavka u bolnici „oti{la ku}i do-
bro raspolo`ena“, stoji u slu`benom saop}enju
CBS-a.
Ipak, njene kolege u intervjuu za
„MailOnline“ tvrde druga~ije:
- Svaki dan za Laru je sada borba. Pro}i }e
puno vremena prije nego {to ona sve ovo prevla-
da, ali mi smo tu za nju - kazali su.
Vojna policija
Rasprave o Larinom slu~aju vode se i na Face-
booku. Osim posljednjeg, spominje se jo{ jedan
napad na ovu novinarku, koji se odigrao samo
sedmicu ranije. Tada su se ona i njena ekipa
na{li na meti egipatske vojne policije. Logan je
nakon toga „Esquireu“ rekla da su ih „uhapsili,
zadr`ali i ispitivali. Svezanih o~iju, s lisicama na
rukama, dr`e}i na ni{anu“, te da su „pretukli nji-
hovog voza~a“.
U showu Charlieja Rosea u kojem je, tako|er,
komentirala ovo svoje zato~eni{tvo, rekla je da }e
se vratiti u Egipat:
- Te{ko mi je ne biti blizu ove pri~e. U izvje-
snom smislu osje}am kao da sam profesionalno
zakazala, da sam luzer, jer nisam ispunila o~eki-
vanja. A tu odgovornost shvatam vrlo ozbiljno.
U osnovi osje}am da mi je u krvi da budem ta-
mo - kazala je tada, ne slute}i da }e ponovo upa-
sti u nevolju.
Lara bi se, prema izjavama njenih bliskih pri-
jatelja, uskoro trebala vratiti na posao. Do tada
odmarat }e se u svojoj 600.000 dolara vrijednoj
ku}i, u pregra|u Washington D.C.-a, u dru{tvu
supruga Josepha Burketta i njihovog dvogo-
di{njeg sina. Njihov dom je pod 24-satnim na-
dzorom za{titara CBS-a.
Odbor za za{titu novinara objavio je da su
najmanje 52 novinara napadnuta, a 76 ih je za-
tvoreno tokom nemira u Egiptu. Svi su pu{teni.
Jedan novinar koji je snimao sukobe u blizini tr-
ga Tahrir je ubijen. Rije~ je o Ahmadu Moha-
medu Mahmoudu, koji je radio za egipatske no-
vine „Al-Ta’awun“, objavio je Odbor. †

24/azra 2011.
 AZRAReditelji

Ne volim prem Na{ reditelj ovih dana snima novu seriju „Dva smo svijeta razli~ita“,
Elmir JUKI]

koja }e se u proljetnoj shemi emitirati na Novoj TV.

Bosanski humor i glumci iz Regiona dobar su recept za uspjeh,
jer su pilot-epizode nai{le na pozitivne reakcije
Pi{e: Alma RED@EPAGI] Foto: Ivan [EBALJ

“
Posla je puno i ponekad
imam osje}aj da sam rob
posla koji radim, pa otmem
neko ve~e i iza|em s ekipom,
ode se eventualno negdje
pogledati utakmica i to je sve.
Ovaj posao ne dozvoljava
neko veliko lumpovanje, jer
jednostavno onda ~ovjek
sutradan nije niza{ta

26/azra 2011.

mijere
» Glumac Nermin Omi} s rediteljem je pro{ao tekst
S
ude}i prema ocjenama i reakcijama
publike koja je imala priliku vidjeti
dvije pilot-epizode serije „Dva smo
svijeta razli~ita“, bh. reditelj Elmir
Juki} ponovo je uradio dobar posao.
Nakon regionalno popularnog sitco-
ma „Lud, zbunjen, normalan“, Juki}
sa svojom ekipom intenzivno snima, a pri~a o
spoju dviju razli~itih kultura, dva na~ina `ivota
izme|u dvije porodice Opan~i}a i Gospodneti}a
pokazuje sve ono s ~ime se mnogi danas susre}u.
S jedne strane, primitivizam i nekultura, a s dru-
ge, gradska bahatost i gledanje drugih s visine
svakodnevno se sudaraju i kulminiraju.
Novi rukopis
- Serija jeste humoristi~na. Iako nije klasi~ni
sitcom, ima mnogo duhovitih situacija i scena
koje su u nekom prepoznatljivom maniru u
odnosu na ono {to smo ranije radili. Uvijek mi
je veoma uzbudljivo raditi novi projekt, dobro se
zabavljamo. Ima neke radosti i smijeha na setu,
{to je neki pokazatelj, jer ako je nama zabavno,
onda bi i gledateljima moglo biti zanimljivo -
ka`e Juki}, kojem je velika gledanost „Lud, zbu-
njen, normalan“ dodatni podstrek da se maksi-
malno anga`ira. Razgovarali smo s njim na setu
u pauzi snimanja.
- ^ovjek nema izbora, raditi se mora, a ovo je
dobra prilika da probamo raditi u nekom novom
rukopisu. Ne znam da li }e ljudi novu seriju je-
dnako voljeti, ali na{ je anga`man, ako ne jednak
onom ranijem, onda i bolji. Poku{avam da redi-
teljski budem druga~iji, ali opet interesantno.
Mislim da serija ima neki {arm i gluma~ku ener-
giju koju smo navikli vidjeti u „Lud, zbunjen
normalan“ - govori Juki}, koji je gluma~ku po-
stavku birao i prema zahtjevima naru~ilaca posla
s Nove TV.
Pitamo da li su se ti zahtjevi odnosili na to da
glavnu ulogu u seriji dobije Emir Had`ihafizbe-
govi}, koji u susjednoj Hrvatskoj u`iva veliku
popularnost?
- Emir je apsolutno velika zvijezda u Hrva-
tskoj, on je sjajan glumac. Osim njega, u seriji
igraju i Jasna Bery, @eljko Duvnjak, Adi Hruste-
movi}, Tanja [oji}, Arma Tanovi}, Nermin
Omi} i Robert Krajinovi}, koji, iako nije prisu-
tan, u svakoj epizodi ima jednu veliku ulogu.
Pri~a po~inje s Fadilom Opan~i}em (Emir
Had`ihafizbegovi}), priprostim seljakom i pre-
dsjednikom zadruge u selu Donje Brabonji{te.
Zbog malverzacija koje je po~inio u korist svog
ro|aka Uzeira, ministra u Vladi, primoran je
bje`ati iz sela. Zajedno sa suprugom Bahrom
(Jasna Bery) i sinom Pipunom (Adi Hrustemo-
vi}) seli se u Sarajevo.
Uzeir (Josif Tati}) koristi svoj polo`aj te
mu osigura prostran stan u centru Sarajeva i
mjesto upravnika Gradskog pozori{ta. Porodi-
ca Opan~i} tako useljava u stan ta~no iznad
stana gdje `ive Gospodneti}i. Josip (@eljko
Duvnjak) i Ana (Tanja [oji}) urbani su ljudi
sa savremenim pogledima na `ivot i razmi{lja-
njima.
- Volim anga`iranost koju ovaj scenarij ima u
smislu da se dijelom bavi polo`ajem kulture u
savremenom svijetu u BiH pa i u Regionu, ku-
lture u kojoj je, zapravo, ta apsolutna nebriga
zvani~ne politike dopustila da se pozori{ta gase i
`ivotare negdje na margini dru{tva. Ovo je pri~a
u kojoj je apsolutno mogu}e da direktor pozo-
ri{ta bude neko ko ne pripada pozori{tu ni po
~emu {to je pririoda njegovog bi}a - poja{njava
na{ sagovornik.
U proljetnoj shemi od marta do juna, bit }e
prikazano 12 epizoda. Gluma~ka ekipa od prije
nekoliko dana svakodnevno je na setu. Raditi
po~inju u devet sati.
- Sre}om, glumci koji su u podjeli nemaju
obaveza u pozori{tu pa ne moramo ranije za-
vr{avati, ali je prili~no naporno 12 sati raditi sa
samo jednim satom pauze za ru~ak. Kako sada
stvari stoje, ne}emo iza}i do kraja aprila, a osim
ovoga imamo jo{ devet epizoda „Lud, zbunjen,
normalan“, za ~etvrtu sezonu koja se emitira na
Federalnoj televiziji.
Iako je u obavezama i radi po cijeli dan,
Elmir prona|e vremena za prijatelje i odmor.
- Posla je puno i ponekad imam osje}aj da
sam rob posla koji radim, pa otmem neko ve~e i
iza|em s ekipom, ode se eventualno negdje po-
gledati neka utakmica i to je sve. Ovaj posao ne
dozvoljava neko veliko lumpovanje, jer jednosta-
vno onda ~ovjek sutradan nije niza{ta. U takvom
modelu `ivota ne mo`e se raditi, tako da ne vi-
dim kako bih mogao raditi druga~ije nego u pu-
noj disciplini.
Film „@aba“
^im zavr{i snimanje serija Elmir }e se posve-
titi novom poduhvatu. Snimanju filma „@aba“
prema istoimenoj predstavi.
- Predstava ve} dvije godine igra u „Kamernom
teatru“ i uporedo u beogradskom „Ateljeu 212“ ,
gdje }e u martu biti izvedena 100. repriza. Ovaj ju-
bilej zna~i nam puno. Prije nekoliko mjesci dobili
smo prava na dramu Dubravka Nuhanovi}a, sce-
narij }emo raditi Pjer @alica i ja. Film }u raditi u
produkciji „Refresha“ i u gluma~koj podjeli koja je
fantasti~no odigrala predstavu. Drago mi da }e ova »
azra 2011./27
» pozori{na predstava biti na filmskom platnu, jer je
to va`na pri~a koja je, ~ini mi se, dovoljno filmi~na
da mo`e funkcionirati u drugom mediju. „@aba“ je
nagra|ivana na svim festivalima na kojima je bila,
ali dragocjeno je to {to smo svaki put igrali pred
punom salom bez obzira gdje se to de{avalo. Ta vr-
sta pa`nje publike najve}a je nagrada za mene, jer u
ova neobi~na vremena te{ko je dovesti ljude u po-
zori{te - govori Juki}, koji redovno odlazi na pre-
dstave svojih kolega.
- Ne idem na premijere, neprijatno mi je na
mojoj premijeri, a kamoli na tu|oj, ali redovan
sam u pozori{tu. Radoznao sam da vidim {ta rade
moje kolege, ali i da vidim glumce - pri~a prosla-
vljeni reditelj, kojem je osnovni kriterij prilikom
odabira posla koliko je ponu|eni scenarij uzbudljiv.
- Va`no mi je da li sam ~itaju}i taj tekst
bio ushi}en, ako mi se ~ini da je va`na pri~a,
da je to tema koja ljude mo`e zainteresirati,
jednostavno moram imati neki poseban emo-
tivno-intelektualni link s tom pri~om. Ne ra-
dim pre~esto u pozori{tu upravo iz ovih razlo-
ga, jer ne `elim raditi samo da bih radio. To
mora biti ne{to {to je meni zanimljivo - govo-
ri o na~inu na koji bira projekte Juki}, koji
na po~etku novih projekata ima pozitivnu tre-
mu.
- Imati tremu je prirodno i normalno, nar-
avno da nemam tremu da ne mogu funkcioni-
rati, ali pred neke va`ne scene imam, norma-
lno je da postoji neka vrsta uzbu|enja koje te
trese. To mi je neki dokaz da smo `ivi ljudi » S glumicama
od krvi i mesa. Logi~no je da nas stvari koje Jasnom Ornelom
su nam va`ne pokrenu na takav na~in - za- Bery i Armom
klju~uje Elmir. † Tanovi}

28/azra 2011.
AZRAIntervju
Ne vjerujem da
}e balkanska „Al
Jazeera“ za`ivjeti
Autor kultne emisije „Latinica“ prije nekoliko
dana je boravio u na{oj zemlji. Govorili smo o
medijima, cenzuri, „Al Jazeeri“, Goranu Mili}u,
sestri i usvajanju djeteta
Pi{e: Amela KESEROVI] Foto: Samir JORDAMOVI]
ultne „Latinice“ u programu
K
HRT-a vi{e nema. Aktuelna
upravlja~ka struktura Hrvatske
nacionalne televizije tvrdi da je
emisiji, koja godinama ukazuje
na to, kako demokratsko
dru{tvo treba raspravljati o po-
litici, ekonomiji i ideologiji, istekao `ivotni vijek.
S njenim autorom Denisom Latinom smo ra-
zgovarali pro{le sedmice, u Sarajevu. Bio je me-
dijski ekspert konferencije kojom OSCE u na{oj
zemlji obilje`ava 15 godina rada. Govorio je o
medijima, dr`avnim uglavnom, i sveop}oj potre-
bi da se bude neovisan i slobodan.
† [ta ste va`no na konferenciji kazali kada je ri-
je~ o funkcioniranju Javnog radio-ttelevizijskog ser-
visa BiH?
- U BiH je mnogo komercijalnih televizija,
treba ih imati, ali one moraju biti ekonomski
odr`ive. A, pitanje je koliko su one, uistinu,
odr`ive. S druge strane, ta tri servisa nisu dovo-
ljno jaka, nisu ono {to se od njih o~ekuje da bu-
du - a to je da su servis svih gra|ana. Niti su
utjecajni, niti su relevantni, novinari nisu slobo-
dni od ekonomskih i politi~kih utjecaja, a nije ni
javni servis i to je ono {to je lo{e. I mi u Hrva-
tskoj imamo probleme u tom smislu, na mom
slu~aju se vidi da situacija nije dobra. Ovdje go-
vorim isklju~ivo o javnoj televiziji, komercijalne
su ne{to sasvim drugo. U javnim servisima novi-
30/azra 2011.
Denis LATIN
nari moraju biti neovisni od svih utjecaja, bilo
da je rije~ o nekim politi~arima ili o nekoj firmi.
† Nije li utopisti~ki vjerovati da je danas mogu}e
biti apsolutno neovisan i slobodan?
- Na javnom servisu je mogu}e. Oni koji rade
u njemu moraju biti potpuno neovisni: da ne-
maju nikakve druge prihode, da nisu ~lanovi bi-
lo kakvih upravnih ili nadzornih odbora, da nisu
~lanovi politi~kih grupacija, ali da zato moraju
biti dobro pla}eni i da su im osigurani uvjeti za
rad.
† Kako opstaju komercijalne televizije u Hrva-
tskoj?
- One su stalno u gubicima. Imale su jedan
uspon u gledanosti, pogotovo Nova TV s Dne-
vnikom, zato jer je Hloverka (Novak-Srzi}, op.a) † Rukovodstvo Va{e ku}e je poru~ilo: „Latinici“ je
uni{tila Dnevnik HRT-a. Me|utim, ni Novoj to istekao `ivotni vijek. [ta ka`ete na to?
nije donijelo neke velike finansijske dobitke, jer - Ima jo{ jedna dimenzija cijele te pri~e. Upr-
je kriza na tr`i{tu. avi koja je donijela tu odluku, upravo je sad iste-
kao `ivotni vijek, jer se, naime, bira nova uprava.
† Za{to je ~elni{tvu HRT-aa bio zanimljiviji do-
ma}i film „Prezimiti u Riju“ od teme u „Latinici“: „Latinica“ je do`ivjela 17 punih godina emitira-
nja i u{la u osamnaestu. Punoljetstvo }e mo`da
Zlo~in u privatizaciji nikad ne zastarijeva?
do`ivjeti upravo s novom radnom strukturom.
- Rije~ je o njihovom privatnom dogovoru, u Ne brinem se, ovakvih je situacija bilo i ranije i
jako su dobrim odnosima s vlasnikom Jadran fi- uvijek su nas vra}ali u program.
lma, pa su odlu~ili nekako zabraniti emisiju, jer,
navodno, nanosi {tetu, {to nije ta~no. Emisija se † Dakle, vjerujete da odluka o njenom ukidanju
na kraju, ipak, pojavila na internetu i vidjela ju nije trajna.
je cijela Hrvatska. - Mislim da nije. Problem je {to smo tokom

proteklih pola godine mnogo obra|ivali teme ve-
zane za Ivu Sanadera, koji je zavr{io u zatvoru.
Nakon njega na red su do{li i drugi iz Vlade, a
da bi se to sprije~ilo, ukinuli su emisiju.
† Biste li biv{eg {efa Hrvatske vlade u Austriji pi-
tali barem: Za{to?
- Ne bih ga ni{ta pitao, ~ak ni to. Bio je tip
koji je previ{e volio pare i sad treba odgovarati
za to.
† „Latinicu“ ste brendirali, jeste li razmi{ljali o
tome da je radite na nekoj drugoj televiziji?
- S „Latinicom“ mogu oti}i bilo gdje, to je
“
U toj ku}i sam
ostavio 24 godine svog
`ivota i mnogo emisija.
Na koncu, za{to bih
oti{ao? Zato {to to `ele tri
~ovjeka? Oni }e svakako
jednom morati oti}i, treba
se samo malo strpjeti
moj autorski projekt. Jednom sam i oti{ao, a na
to sada ne pomi{ljam, jer mi se ne svi|aju kome-
rcijalne televizije, na~in na koji rade, a on podra-
zumijeva da rade samo za profit.
† Je li Va{ ostanak na HRT-uu isklju~ivo stvar pri-
ncipa?
- U toj ku}i sam ostavio 24 godine `ivota i
mnogo emisija. Na koncu, za{to bih oti{ao? Zato
{to to `ele tri ~ovjeka? Oni }e svakako jednom
morati oti}i, treba se samo malo strpjeti.
† Ponudili su Vam da osmislite drugu, novu emi-
siju, {ta ste od toga zavr{ili? »
azra 2011./31
 » Latin: Nadam se
da „Latinica“ nije

“
trajno ukinuta

» mi -ka`u
Nisam ni{ta. Kada me se `ele rije{iti, onda
da }e me prebaciti u zabavni program i
nikad to ne u~ine. To se samo tako ka`e. Trenu-
tno ne radim ni{ta, sada ih nerviram.
† Posljednjih mjeseci Va{e ime je spominjano i
kao potencijalno na poziciji direktora ili urednika
programa katarske televizije „Al Jazeera“, ~ija bi
balkanska podru`nica uskoro trebala po~eti emitir-
anje programa. Me|utim, Goran Mili} tvrdi da }e
on, prema svemu sude}i, raditi taj posao?
- Nisam pregovarao s „Al Jazeerom“. Ako Mi-
li} tvrdi da je tako, onda je valjda tako. Ne znam
mnogo o tome, ~itam o tome u novinama kao i
Vi. Volio bih da takav projekt za`ivi, ali ne vjer-
ujem da }e se to desiti.
† Na ~emu temeljite tvrdnju?
- Zato {to znam ~emu „Al Jazeera“ slu`i u svi-
jetu. Ne bih o tome govorio.
† Kroz Va{u redakciju pro{lo je mnogo novinar-
skog kadra. [ta ka`ete mladom ~ovjeku koji `eli
biti poput Vas, {ta o~ekujete od njega u poslu?
32/azra 2011.
Nisam pregovarao s
„Al Jazeerom“. Ako Mili}
tvrdi da je tako, onda je valjda
tako. Ne znam mnogo o tome,
~itam informaciju u novinama
kao i Vi. Volio bih da takav
projekt za`ivi, ali ne vidim
neke dokaze za to
- Ne ka`em mu ni{ta. On prati situaciju i u~i
od nas koji smo tu. Od njega o~ekujem da po-
ka`e inicijativu, da je ambiciozan, da `eli raditi i
da razumije sve {to se doga|a oko njega. Treba
biti znati`eljan.
† A, kad ve} govorite o znati`elji, ~esto Vas pitaju
za{to se niste o`enili, `elite li imati djecu, a Vi
odgovorite da }ete usvojiti dijete. Jeste li ozbiljni u
tome?
- Jo{ ni{ta konkretno u tom smislu nisam po-
duzeo, ali razmi{ljam da usvojim dijete. Za{to da
ne?
† Imate jednu sestru. U Bosni brat je njen za{ti-
tnik, kakav Vi odnos imate?
- Imamo veoma dobar odnos. Mnogo smo
povezani, evo ba{ joj je danas, dok sam u Saraje-
vu, ro|endan. Zvao sam je da joj ~estitam. Moj
je bio u ponedjeljak, ~etiri dana je razlike me|u
nama, oboje smo Vodolije u horoskopu. Sestra
ima troje djece, vodi restoran u Vodicama, da-
kle, nema nikakve veze s mojim poslom. Ali, nas
dvoje se razumijemo i vezani smo jedno za dru-
go. Osim toga, brat sam joj i moram voditi
ra~una o njoj.
† Mnoge ste zabrane i cenzure pro{li na poslu, pr-
ivatno, ko je osoba u koju imate apsolutno povjere-
nje?
- Ne mogu sad na}i jednu osobu, ali imam
mnogo ljudi u koje se 99 posto mogu
pouzdati. †
 AZRAPobjednici
Mirza [OLJANIN

S kim odlazi
na Mallorcu?
34/azra 2011.
 Sa 75.000 glasova publike i najboljim ocjenama `irija, u prepunoj dvorani
„Mirza Deliba{i}“ progla{en je pobjednikom tre}e, do sada najuspje{nije i
najgledanije sezone muzi~kog takmi~enja „Zvijezda mo`e{ biti ti“
Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Samir SALETOVI]

» Uvijek okru`en
djevojkama
Foto: Muhidin @IVOJEVI]

T
alentiran, skroman i jednosta-
van, tako bi se najkra}e mogao
opisati Mirza [oljanin, pobje-
dnik Hayatovog showa
„Zvijezda mo`e{ biti ti“. Ipak,
posljednjih mjeseci njegov
`ivot nije bio tako jednostavan.
Probe, snimanja i nastupi, promijenili su svako-
dnevicu ovog studenta {umarstva iz Sjenice. U
potpunosti se posvetio velikoj ljubavi, muzici,
{to mu se na kraju vi{estruko isplatilo. S osvoje-
nih 75.000 glasova publike i najboljim ocjenama
`irija [oljanin je u prepunoj dvorani „Mirza De-
liba{i}“ progla{en pobjednikom tre}e, do sada
najuspje{nije i najgledanije sezone ovog mu-
zi~kog takmi~enja.
Simpati~ne poruke
Osvojio je i putovanje na Mallorcu, automo-
bil „[koda Fabia“, 1000 KM, snimanje albuma
u „Hayat Productionu“, usluge PR-a i organiza-
cije koncerata, ali i simpatije brojnih pripadnica
nje`nijeg spola. Njegov inbox i profil na Facebo-
oku potpuno su zatrpani.
- Ima ih zaista mnogo, jo{ nisam sve stigao
pro~itati. To su divne, duhovite i simpati~ne po-
ruke, svaka je lijepa na svoj na~in, nijednu ne
bih mogao posebno izdvojiti - ka`e Mirza.
Popularnost, dobra zarada, brojna putovanja,
vrijedna poznanstva i mno{tvo obo`avateljki, sa-
mo su neke od ljep{ih strana showbussinesa. Tu
je i ona druga, negativna: zlobni komentari, za-
vist, razli~ite smicalice... Jo{ se nije susreo s nji-
ma.
- Iskreno, ne izlazim puno, a i kada iza|em,
ne zadr`avam se dugo na jednom mjestu, tako
da ne slu{am dobacivanja „sa strane“. Uglavnom,
ljudi mi ~estitaju i upu}uju pozitivne komentare,
ali svakako cijenim mi{ljenje i onih kojima ni-
sam bio favorit.
Na{ sagovornik, isti~e, ima sre}u da uz sebe
ima prave prijatelje.
- Od njih nikada nisam osjetio ljubomoru
zbog mog uspjeha. Da jesam, ne bih ih zvao pri-
jateljima. Imam i divnu porodicu: bili su sa
mnom na finalu, presretni, ponosni i zadovoljni
mojom pobjedom.
Trijumf je proslavio u sarajevskoj diskoteci
„The Basement“, gdje su se nakon finalne ve~eri
ZMBT-a okupili svi u~esnici i ekipa koja je vri-
jedno radila na ovom showu. Ovih dana za-
slu`eno odmara. ^ekaju ga nove obaveze, one
prema fakultetu i „Hayat Productionu“, ali i na-
gradno putovanje na Mallorcu. Jo{ nije odlu~io
kada i s kim }e se uputiti na ovu egzoti~nu desti-
naciju.
Glasine o ljubavi
Pretpostavljamo da bi se mnoge njegove
obo`avateljke same ponudile da mu prave
dru{tvo. Ipak, mnoge su se razo~arale kada je
izjavio da bi volio na}i djevojku koja nikada nije
gledala show „Zvijezda mo`e{ biti ti“.
- To je bila moja mala {ala. Ne postoji pravilo
prema kojem biram djevojke s odre|enim karakter-
istikama. Bitno je da se usaglasimo u nekim ra-
zmi{ljanjima i stavovima, to je sve - isti~e Mirza.
Mnogo prije nego {to je postao poznat po ta-
lentu, njegovo ime se provla~ilo kroz tabloide
susjedne Srbije. Naime, pisano je da je u vezi s
Marijom [erifovi}. Objavljene su i fotografije
para na kojima se dr`e za ruku i grle jedno dru-
go. [oljanin negira da su bili u ljubavnoj vezi.
- Marija i ja smo bili i ostali samo dobri prija-
telji. ^estitala mi je i pobjedu na ZMBT-u. †
azra 2011./35
AZRAZnanje je mo}

Dijana DUVNJAK i
Dajana D@INDO

Dinami~ni duo posl

36/azra 2011.
 Promoviraju}i najbolje Uprkos razli~itim `eljama i prijedlozima
~lanova porodice, prijatelja i profesora iz saraje-
- Iako ovo usmjerenje ne predstavlja novinu u
svijetu, u BiH jo{ nije ni prihva}eno niti shva}eno
studente svih fakulteta u vske Prve gimnazije, Dajana D`indo je upisala
ovaj studij, jer je, kako ka`e, nudio jedinstven
na pravi na~in. Paralelno s tim, mo`e se re}i da
na{e tr`i{te vapi za kvalitetnim poslovnim komu-
BiH, `elimo promovirati komunikolo{ki program, koji podrazumijeva sti- niciranjem, pa time njegovo izu~avanje predstavlja
obrazovanje. Samo je
canje osnova znanja iz novinarstva, ali i onih iz na neki na~in poseban izazov. Predavanja na Smje-
oblasti poslovnog komuniciranja, u javnosti ru poslovnog komuniciranja usmjerena su na stica-
znanje neotu|iva naj~e{}e spominjanog kao PR. nje teorijskih znanja i razvijanje klju~nih vje{tina
neophodnih svakom poslovnom ~ovjeku koji sva-
~ovjekova imovina, ona kodnevno komunicira s ljudima u svom internom
mu osigurava egzistenciju
i eksternom okru`enju - ka`e Dajana, koja je tre-
nutno na drugoj godini master studija.
bilo gdje u svijetu, ~ini ga Njena kolegica Dijana Duvnjak dodaje da je
ovaj studij izuzetno zanimljiv.
boljim ~ovjekom. Neznali- - Osim komunikologije i poslovne komunika-
cije, izu~ava se propaganda, odnosi s javno{}u,
ce odgajaju manipulatori i marketing menad`ment, politi~ko komunicira-
ne}emo pretjerati ako nje i komuniciranje savremenih kompanija, kre-
acija imid`a i drugo. Tako|er, odli~na je praksa
ka`emo da dana{njem interdisciplinarnog pristupa svim oblastima koje
se izu~avaju, pa tako kroz mogu}nost izbornih
~emeru najvi{e kumuje predmeta s drugih usmjerenja, studiranje komu-
neobrazovanje. Dana{nji nikacija mo`e se sjajno kombinirati s polito-
lo{kim ili sociolo{kim predmetima.
sistem nas u~i da vrijedi{ Neformalno obrazovanje
koliko ima{. Ipak, sve Nakon bachelora poslovnog komuniciranja,
materijalno mo`e biti ove djevojke o~ekuje zvanje magistra komuniko-
logije. Potom namjeravaju upisati doktorat,
uni{teno i zapaljeno. isti~u}i da im je neformalno obrazovanje podje-
dnako va`no kao i ono koje sti~u na akade-
Vrijedi{ samo onoliko mskim ustanovama.
koliko zna{ - Shvatanja sam da obrazovanje nema granice.
Ako u formalnom obrazovanju neke i postoje,
Pi{e: Elvedina D@AKMI] kada ga posmatramo vertikalno, onda u svakom
Foto: Ivan [EBALJ » Dajana D`indo: Aktivna i u nevladinim organizacijama slu~aju njegova {irina nema kraj. Ne bih to na-

ovnog komuniciranja
D
obra, kvalitetna komunikacija
je od vitalnog zna~aja za mo-
derne kompanije. Od nje ne
zavisi samo uspjeh, ve} i ugled
firme, {to je zada}a svakog
pojedinca unutar nje. Ipak, za
ovu svrhu su naj~e{}e za-
du`ene posebno obrazovane i osposobljene oso-
be, PR-ovi. U Bosni Hercegovini one se obrazuju
na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, na
Odsjeku za komunikologiju, Smjer poslovne ko-
munikacije. U narednim redovima predstavit
}emo vam dvije, najuspje{nije studentice ove
oblasti nauke - Dijanu Duvnjak i Dajanu
D`indo. Njihovo znanje iz poslovnog komunicir-
anja mjeri se najmanje devetkom, prosjekom
ocjena koje su obje ostvarile prethodnih pet godi-
na {kolovanja.
Iskreno prijateljstvo
Osim ljubavi prema budu}oj profesiji, ve`e
ih i istinsko prijateljstvo, koje datira od po~etka
srednje {kole. I na fakultetu su stalno skupa, pa
im kolege nerijetko pobrkaju imena. Ipak, pri~u
o tome ovog puta ostavit }emo po strani.
» Dijana Duvnjak: Obrazovanje nema granice
zvala ambicijama, radije logi~nim slijedom na-
dgradnje znanja prema principu cjelo`ivotnog
u~enja, pa sve dok postoje mogu}nosti i volja za
dalje - smatra Dijana.
Dajana razmatra i mogu}nosti nastavka {kolo-
vanja u inozemstvu, ali prije toga bi, napominje,
voljela imati bar godinu radnog iskustva u struci.
Do sada je ve} bila aktivna kroz razli~ite nevladi-
ne organizacije, u~estvovala je na brojnim stude-
ntskim konferencijama i seminarima.
- Tako sam uspjela i proputovati mnogo evr-
opskih zemalja, posjetiti Ameri~ki kontinent,
upoznati veliki broj ljudi s kojima i dan-danas
odr`avam kontakt, aktivno u~estvovati u
vo|enju nekoliko organizacija u BiH razli~itih
profila itd. Iako mi se ponekad ~inilo da ne}u
uspjeti iza}i na kraj s razli~itim obavezama i akti-
vnostima, vrlo brzo sam shvatila da su one na
neki na~in postale moj `ivotni stil i da, za razliku
od, naprimjer, srednjo{kolskih dana, vi{e ne bih
mogla provoditi dane u ispijanju kafa.
A kada je o izboru posla rije~, na{e sagovorni-
ce su saglasne u jednom:
- Bitno je da su dinami~ni, puni izazova i da
nisu vezani za jedno mjesto. †
azra 2011./37
Neke druge la`i
Duga je no}
D
a. Naprosto obo`avam ro-
kove. Pogotovo one nerea-
lne. I pogotovo kada posao
za koji je postavljen rok ni-
je ni zanimljiv ni privla~an.
Obo`avam rokove. Rokovi
te, naprosto, natjeraju da
organizuje{ svoje vrijeme. Rokove treba po{to-
vati. Zato je jako, jako bitno da organizuje{ vr-
ijeme.
Sedam dana do isteka roka. Sedam dana je
sasvim dovoljno. Vi{e nego dovoljno. Organi-
Pi{e: zujem vrijeme.
Melina KAMERI] Ponedjeljak. Po~etak radne sedmice. Toliko
entuzijazma. Toliko stvari koje treba po~eti.
„Obo`avam rokove. Ponedjeljkom su rokovi koji su Tek Za Sedam
dana, tako daleko. Utorak. Hiljadu drugih
Naro~ito volim taj stvari se po~elo odmotavati. Rok je sada samo
dan bli`e. Ali postoje manji i sitniji rokovi koje
zvi`de}i zvuk koji prave jednostavno treba ispo{tovati ba{ danas.
dok prolije}u pored Srijeda. OK. Sredina radne sedmice. Jo{ sa-
mo dva sastanka danas, i da, razmi{ljam inte-
nas“ Douglas Adams nzivno o Roku koji je u naredni ponedjeljak.
^etvrtak. Nema mjesta panici. Jednostavno da-
nas nije dan kada bi trebalo da po~nem s pri-
premama. Telefoni zvone svake dvije minute.
Neke stvari se rje{avaju. Neke samo dodatno
komplikuju. Nema mjesta panici. Sve }e to biti
uredu. Petak. Dobrooo. Petak je kraj radne se-
dmice. Utjeha je da su svi umorni i iz nekog
potpuno nenormalnog razloga svi imaju potre-
bu da se neke stvari zavr{e i rije{e danas. Utje-
ha je da je vikend pred nama. [ezdeset sati do
isteka roka. Mislim, {ezdeset sati je vi{e nego
dovoljno da se sve zavr{i.
Petak nave~er. [ezdeset sati odjednom izgle-
da tako dugo. Odlu~ujem da u petak nave~er
sebi priu{tim izlazak. Mislim, ako realno ra-
zmislim, imam dovoljno vremena.
Subota ujutro. Na`alost, iz nekog nepriro-
dnog razloga, uvijek kada ima{ ideju da prove-
Preporu~ena muzi~ka podloga: Moloko - „The time is now“
38/azra 2011.
de{ radnu subotu, subota osvane sun~ana i ve-
sela. Realno, nisam ba{ neki karakter. Sun~ana
subota. Kafa? Ru~ak? Popodnevno drijemanje.
I odjednom poziv za subotnji izlazak, koji bi
jednostavno bilo bezobrazno odbiti. U dva
ujutro, dok ulazim u svoju ku}u, dajem sama
sebi obe}anje da je nedjelja dan D. Rok je,
ipak, u ponedjeljak ujutro. I nedjelja }e biti ra-
dna. Svi}e nedjelja. Sumorna i kao stvorena za
rad. OK. Idemo.
Hm... prvo doru~ak. Mislim, dobar doru~ak
mi treba. Energija i sve to. Mozak }e se tro{iti
narednih sati. OK. Doru~ak. Komplikujem.
Veliki doru~ak. Pala~inci. Cije|ena naran~a.
^aj. Upsss. Nema limuna. Treba mi limun za
~aj. Idem do granapa. Mogu usput kupiti i no-
vine. Nekoliko sati nakon bu|enja, lagano pri-
vodim kraju ugodan nedjeljni doru~ak i ~itanje
novina. Potpuno je besprizorno to {to znam da
nije bilo potrebno da pro~itam ba{ sve tri dne-
vne novine, koje sam iz nekog nepoznatog ra-
zloga kupila. Ali, jednostavno, to je ja~e od
mene.
OK. Doru~ak je gotov. Idemo da radimooo.
Na trenutak pomislim kako bi, mo`da, tr-
ebalo da provjerim mejlove prije nego
po~nem raditi. Sat poslije, uhvatim se kako
{tapi}em za uho i medicinskim alkoholom
~istim tastaturu. U pauzama tog ~i{}enja,
„~etam“ s prijateljima na FB. Nije da sam ih
po`eljela, sino} smo bili zajedno. Ali eto, ona-
ko usput. Dok ~istim tastaturu. Da mi vrijeme
br`e pro|e.
U ~etiri popodne, potpuno smireno, sko-
ntam da sam ponovo gladna. Ru~ak kod mame
zvu~i toliko primamljivo. Malo odspavati na-
kon ru~ka. Da, molim. Dok se oko sedam, po-
lako ali sigurno i samouvjereno, vra}am svojoj
ku}i, razmi{ljam: Duga je no}!
Da. Duga je no}. A ja, naprosto, obo`avam
rokove. †
STYLISSIMO Stilovi, trendovi, zdravlje i lifestyle novosti

Bolje letim sam neg’

{to letim s tobom
Ko to jo{ nikada nije po`elio da leti sam. Paraglajding je najjednostavniji
na~in da ostvarite taj svoj san. Spada u grupu ekstremnih sportova,
kojem su skloni strastveni ljudi. Donosimo vam pri~u o Emiru Talirevi}u,
sarajevskom ljekaru ~iji je hobi upravo ovaj uzbudljivi sport

I jo{:
z Maxim fotografije
Sarah ^erkez
z Fashion era: Na red
je do{lo perje
z [minkali smo: Belmu
Tvico-SStambol
z Planet kozmetika
z Igor Jeremi}: Doktor
za ljepotu
z Savjeti ginekologa
i psihologa
azra 2011./39
 STYLISSIMO
Sarah ^ERKEZ

U elitnoj postavi
Roberta Cavallija
40/azra 2011.
Sarajevska manekenka jedna je od 12 djevojaka iz cijelog
svijeta, koje su izme|u 2500 kandidatkinja izabrane za
ambasadorice magazina „Maxim“. U martu je o~ekuju
snimanja u Parizu, a uskoro bi trebala i u London
Pi{e: Zana KOLO[ »
azra 2011./41
 H
» arizmati~na sarajevska mane-
kenka Sarah ^erkez definiti-
vno je jedna od onih ~iji }e
uspjeh na svjetskim modnim
pistama obilje`iti ovu godi-
nu. Naime, jedna je od 12
djevojaka iz cijelog svijeta,
koje su izabrane od 2500 kandidatkinja za
ambasadorice magazina „Maxim“. Upravo iz
tvog razloga dobila je mogu}nost da pozira za
kalendar ovog presti`nog magazina.
U~e{}e na Fashion Weeku
- Osim poziranja, oti{le smo i na nagradno
krstarenje Sredozemnim morem, od Rima do
Barcelone. U [paniji smo u~estvovale na reviji
na kojoj smo predstavljene kao „12 Maxim Girls
of the Year“. Bile smo ekskluzivne go{}e na Ve-
necija Film Festivalu, a na Madagaskaru smo i
snimale kalendar 14 dana. Bilo je naporno jer su
uslovi rada zaista bili te{ki - prisje}a se Sarah po-
ziranja s velikom sabljarkom na le|ima.
- Poziranje s ribom te{kom 37 kilograma na
le|ima posebno me namu~ilo. Bila je smrdljiva i
prekrivena o{trim krlju{tima. Dr`ala sam je od
izlaska do zalaska Sunca, a dnevna temperatura
bila je gotovo 45 Celzijevih stepeni. Cijela le|a
bila su mi izgrebana. Kako smo bili na otoku
pored Madagaskara, na kojem nema pitke vode,
nisam se mogla ni istu{irati, a so je nagrizala ogr-
ebotine. Ipak, sretna sam jer sam jedna od
„Maxim Girls of the Year“.
Sarah februar provodi u Milanu, gdje radi
punom parom i to ba{ svakog dana od po~etka
ove godine.
42/azra 2011.
- Fashion Week po~inje krajem februara, ta-
ko da su sada organizirani castinzi za revije. Prije
nekoliko dana primljena sam u zvani~nu ekipu
djevojaka koje rade „prvu liniju“ Roberta Cava-
llija. Pro{le subote u~estvovala sam na reviji ve{a
i kupa}ih kostima, kojoj je prisustvovao upravo
ovaj ~uveni kreator. Osim toga, radila sam revije
za ku}e „Calzedona“, „Tezzenis“, „Triumph“,
„La Perla“, „Pinko“, „Gai Matiollo“ i druge.
A vjen~anje koje je Sarah ve} nekoliko puta
najavljivala desit }e se u narednim mjesecima,
ka`e, u potpunoj tajnosti.
- Renoviramo stan i nadam se da }u vas, kada
sljede}i put budemo razgovarali, pozvati u goste.
Armin je {ef na tom planu, a ja odlu~ujem samo
o bojama.
Nova lica
Italiju je dugonoga princeza ve} osvojila, ali
joj je cilj prona}i {to vi{e anga`mana u Nje-
ma~koj, Francuskoj, Engleskoj, mo`da ~ak i
[paniji.
- Cijeli novembar provela sam u Hamburgu.
Rezultat su moje fotografije u magazinu „GQ“.
Nisam ni znala da }e biti objavljene i kad su mi
iz agencije javili da su se tu pojavile, bila sam pr-
esretna. U martu idem u Pariz, a nadam se da }u
i uskoro dobiti poziv iz Londona.
Njen recept za sre}u u stilu „o~ekivati {to
manje u `ivotu“ pokazao se ispravnim. ^esto na
nekoliko dana do|e u svoje Sarajevo.
- Istina je da ne pratim modne doga|aje u na{oj
zemlji. Nadam se da }e se uskoro pojaviti neko mlad
i nov, te da }e stvari na modnoj sceni kona~no kre-
nuti u pozitivnom smjeru - ka`e na kraju. †
“
Poziranje s ribom te{kom 37 kilograma na
le|ima, posebno me namu~ilo. Bila je smrdljiva i
prekrivena o{trim krlju{tima. Dr`ala sam je od
izlaska do zalaska Sunca, a dnevna temperatura
bila je gotovo 45 Celzijevih stepeni.
Cijela le|a bila su mi izgrebana
azra 2011./43
 » Jessica Alba:
Haljinica kao
paunov rep STYLISSIMO

Poput pti~ica
Ve} smo svi shvatili kako se na-
veliko vra}aju popularni ko-
madi iz pro{losti - ko`a, ~ipka,
krzno... A sada je red
do{ao i na perje!
Dizajneri su ga, tako|er, obje-
ru~ke prihvatili u svojim novim
kolekcijama, a me|u raznim
vrstama prednja~i obojeno
nojevo perje.
Jo{ pro{le godine je ekscentri~ni
John Galliano „zapeo za oko“
pokojim perjanim detaljima u
svojoj couture „Dior“ kolekciji,
a, nakon njega, perje se svidjelo
i mnogim drugim dizajnerima s
obzirom na to da su kolekcije za
prolje}e i ljeto 2011. prili~no
„pernate“.
Pernate koktel-haljine i su-
knjice obilje`ile su kolekcije
„Chanela“, „Nine Ricci“,
„Diora“ i „Prabala Guru-
nga“. No, osim haljine,
perje je krasilo cipele i
torbice.
Iako su cijene za
ovaj pomalo
ekstravagantni
komad i kod
ovakvih br-
endova
ne{to

» Niki Reed: vi{e od kla-

Pernate haljine si~nih, isplati se investirati,
odli~an su izbor za jer }e efektna pernata
sve~ane doga|aje „clutch“ torbica ili lan~i}
ista}i i najjednostavniju
odjevnu kombinaciju.
Naravno, perje }e se ove
sezone na}i na svemu kao
{to su razne ukosnice, trake
za kosu, rajfovi, narukvice,
nau{nice, seksi donje ru-
blje, sandale, bro{evi, ku-
pa}i kostimi, prsluci, ruka-
» John Galliano je vice, kaputi, blejzeri, su-
svoju pro{logodi{nju knje, {e{iri, kape... A, u
» Naomi Campbell u kolekciju osvje`io holivudskom svijetu perje
sivoj pernatoj haljini pernatim detaljima je jo{ davno zavladalo.
44/azra 2011.
u prolje}e
» Ultrakratka,
{ljoki~asta
haljinica
ukra{ena
perjem odli~no
pristaje Evi
Herzigova

» Fergie tako|er nije odoljela

pernatim detaljima

» Katie Price » Camilla

Belle:
^ista bijela
haljina
» Pernata kragna ukra{ena
na haljini glumice perjem
Marion Cottilard u istoj boji

» Katy Perry:
Perje u
» Jennifer Lopez: nje`noj
Elegancija u perju be` boji

azra 2011./45
Belma TVICO-STAMBOL STYLISSIMO
Talentirana bh.
dizajnerica u`iva
eksperimentiraju}i u
{minkanju, najvi{e
u razli~itim bojama
sjenila za o~i. Pritom
nanosi surmu, za koju
ka`e da je obavezna u
njenom neseseru, jer
je savr{ena zamjena
za tu{ i kreon

^ari Orijenta
46/azra 2011.
Neseser

Model nosi torbu „Hannah“ (41.90 KM)

slavnih
† Koliko Vam je vremena
potrebno da nanesete dne-
vni make-uup?
- Samo nekoliko mi-
nuta, ~ak i kada stavljam
sjenila za o~i. ^esto se
{minkam u automobilu
na putu za neki bitan sa-
stanak. A za ve~ernje izla-
ske se {minkam du`e i ta-
da ba{ u`ivam u eksperi-
mentiranju.
† Koje boje sjenila Vam na-
jbolje pristaju uz boju o~iju?
- Najvi{e volim kombi-
naciju zelene i ljubi~aste,
a ina~e koristim sve boje
osim plave. Sme|u
naj~e{}e koristim za dne-
vni look.
† Koji kozmeti~ki prepar-
at je u Va{oj torbici apsolu-
tni „must have“?
- Surma, razbistri mi
o~i i zamijeni kreon i tu{,
kao i puder i sjajilo za
usne.
† Jeste li saglasni da `ena
iz ku}e ne treba izlaziti bez
osnovnog make-uupa na licu?
- Saglasna sam sa svim
{to `enama odgovara u
datom trenutku. Ne treba
robovati nepisanim pravi-
lima. Ako }e se `ena
osje}ati lijepo i bez
{minke, onda neka u`iva.
Generalno nisam saglasna
s pravilima koja dru{tvo
nala`e.
† [ta ~inite kad Vam se
maskara razma`e na ja-
vnom mjestu?
- Jednostavno,
obri{em. Ne uzbu|ujem
se zbog sitnica, a desi se
da se iz {ale i dodatno ra-
zma`em. Nisam opte-
re}ena izgledom, iako se
to od mene o~ekuje.
† U`ivate li u testiranju
novih kozmeti~kih prepara-
ta ili ste vjerni ve} provjer-
enom?
- Vjerna sam provjere-
nom, posebno puderu, jer
imam veoma osjetljivu i
problemati~nu ko`u. Uz
preporuku stu~njaka ispr-
obam i ne{to drugo. Ra-
doznala sam samo kada se
radi o sjenilima i kupujem
ih u svim bojama. †
azra 2011./47
»
Savjet
Savr{ena podloga osnova je svakog dobrog make-upa i trebalo bi da bude u istoj nijansi kao {to je
boja va{eg tena. S obzirom na to da u ve}ini slu~ajeva nanosimo podlogu koja je za nijansu tamnija ili
svjetlija od na{eg lica, prelazi izme|u lica i vrata su naj~e{}e uo~ljivi. Kako biste izbjegli vidljivu razliku i

{minkera postigli jedinstvenu boju, {minkerica Edina Menzilovi} vam savjetuje da na tim mjestima nanesete hidr-
atantnu kremu. Posti}i }ete ujedna~enu boju tena i prelazi ne}e biti uo~ljivi.

14.90 KM
» Avon
„Bronzane
perle“

17.00 KM
» „Avon“ ru`
i sjaj za
usne 2 u 1
(nijansa Pink
Bouquet)

7.50 KM
» Avon
14.90 KM „Supermagnify“
maskara, specijalno
» Avon „Ideal Shade cvjetno izdanje
Smooth Minerals“
mineralni puder

Pokloni za
(nijansa Nude)

8.90 KM
» „Avon duo“ ~itatelje
sjena za o~i Kozmeti~ka ku}a „Avon“ odlu~ila je nagra-
u nijansi diti i vjerne ~itatelje na{eg magazina. Sve {to
treba da u~inite jeste da odgovorite na pitanje:

„Avonova“ kolekcija za njegu kose zove se?

1. Advance Techniques
2. Hair Techniques
5.90 KM 34.00 KM 3. Beautiful Techniques
» Avon „Glimmerstick » Avon „Slip Into“ Ta~an odgovor {aljite na broj: 091 510 101,
Diamonds“ olovka za o~i parfem tako {to }ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK,
(nijansa Sugar Plum) a zatim odgovor na pitanje. ^etiri najsretnija
~itatelja o~ekuju lak i sjajilo za usne iz nove
„Avonove“ kolekcije.

48/azra 2011.
 azra 2011./49
(Foto: Ivan [EBALJ; Produkcija: Magazin „Azra“; Kozmetika: „Avon“; Make-up artist: Edina MENZILOVI])
Model nosi set nakita „Avon Kleeia“ (19.90 KM)
 STYLISSIMO

Pobolj{ajte mikrocirku
Vrijednost ljepote je u beskrajnoj raznolikosti vidova
u kojima nam se javlja. U tome je i njena
oplemenjuju}a snaga i njena najve}a dra`

76.50 KM
Deborah „Eyeliner
Precisione“ 16.90 KM Clarins
12.10 KM
Vrijeme je da probate „Deborah“ tu{ za
o~i, dermatolo{ki testiran i pogodan za osje- „Blush Prodige“
tljive o~i. Tanka ~etkica poput kista za slika-
Clarins „Blush Prodige“ je nova generacija
Deborah nje omogu}ava precizno iscrtavanje i najta-
njih linija. Dosada{nju kolekciju crnog i vo- rumenila iz „Clarinsa“, izuzetno mekane te-

„24ORE dootpornog tu{a „Deborah“ upotpunjava ksture oboga}ene mineralnim pigmentima i

dvjema savr{enim nijansama „Sunset Brown“ ekstraktima biljaka kao {to su bambus i para-

Waterproof i „Forest Green“, koje }e odu{eviti i one na- dajz, {to ko`i daje zdrav sjaj. Mo`ete ih pro-
jprobirljivije. na}i u {est razli~itih nijansi, upakiranih u ele-
Automatic gantna pakovanja boje zlata.

Pencil“
Deborah „24ORE Wa- Clarins „Vital Light Day“
terproof Automatic Pencil“
je postojana vodootporna i „Vital Light Night“
olovka za o~i. Ona je der-
matolo{ki i oftamolo{ki te-
stirana. Dostupna je u dvije
nijanse - crna i sme|a.

190 KM Ku}a „Clarins“ donosi nam

dva noviteta - kreme „Vital Light
Day“ i „Vital Light Night“. Ri-
je~ je o preparatima formulira-
nim za `ene koje gube ~vrsto}u
ko`e lica, ali i sjaj - znak vitalno-
sti i zdravlja. Kao rezultat
opse`nog istra`ivanja kroz kole-
kciju „Vital Light“ ku}a Clarins
15.90 KM donosi novi sjaj va{oj ko`i.
Utje~e i na smanjenje znakova

Avon „Solutions
starenja izazvanih promjenama u
strukturi ko`e, koji osiguravaju
Wake Up Solution“ ~vrsto}u i vitalnost. Uklanja i
spre~ava nastanak pigmentacija,
te poti~e mikrocirkulaciju. Pru`a
Osvje`ite umorne o~i zahvaljuju}i laganim vibracija- optimalnu za{titu protiv za-
ma i roll-on aplikatoru, koji pospje{uje mikrocirkulaciju ga|enja i poma`e u otpornosti
ko`e uz „Avon Solutions Wake Up Solution“. Podru~je ko`e koja slabi s godinama.
oko o~iju je hidratizirano. Nanesite ujutro i nave~er.
200 KM
50/azra 2011.
kulaciju ko`e 94.85 KM
Givenchy
„Hydra
Sparkling“ losion
Givenchy „Hydra Sparkling“ losion
va{u ko`u ~ini svje`om, s glatkom te-
ksturom. Poma`e u uklanjanju vi{ka
sebuma, smanjuje pore i va{u ko`u ~ini
glatkom. Jednostavno - priprema ko`u
za kozmeti~ke preparate koje }ete kori-
stiti nakon ~i{}enja.

Clarins „Extra
Firming“
puder
Clarins „Extra Firming“ puder
je bogate, teku}e anti-age teksture
za prirodan izgled lica. Sadr`i sa-
stojke koji u~vr{}uju ko`u, sma-
njuju borice i sitne nepravilnosti
lica, te je mogu}e kontrolirati ste-
pen prekrivanja. Tako|er, {titi
ko`u od {tetnih utjecaja, slobo-
dnih radikala kao i {tetnog UV
zra~enja. Profesionalna formula za
61.60 KM profesionalne rezultate!

Givenchy „Hydra
84.00 KM
Sparkling“
tonirana krema
72.00 KM SPF 15
Givenchy Kako biste ko`u odmorili od svako-
dnevne izlo`enosti stresu te joj podarili
„Photo’perfexion Light“ prirodan i zdrav izgled, potrebno joj je
pru`iti mnogo vode. Kozmeti~ka ku}a
„Givenchy“ preporu~uje „Hydra Spar-
Kozmeti~ka ku}a „Givenchy“ predstavlja vam „Photo’perfexion li-
kling“ toniranu kremu SPF 15 koja }e
ght“ puder, ~ija je tekstura mekana kao i sama ko`a. Ovaj puder omo-
va{u ko`u {tititi od {tetnih utjecaja UV
gu}ava potpuno prekrivanje nedostataka na ko`i, prikriva crvenilo i
zraka i slobodnih radikala, te joj omo-
pro~i{}ava pore. Tako|er, njeguje i hidratizira ko`u, te joj daje zdrav sjaj.
gu}iti zdrav sjaj. Samo dva sata nakon
Apsolutni hit je „pjenasti“ aplikator, koji omogu}ava ravnomjerno na-
nano{enja, nivo te~nosti u ko`i pove}at
no{enje, a da pritom ne prljate ruke.
}e se za 73 procenta.
azra 2011./51
 STYLISSIMO
@elim da se moji
rezultati pamte
T
alent koji posjeduje na{a mlada
stonoteniserka Emina Had`ia-
hmetovi} je vjerovatno sli~an
onome koji su u njenim godi-
nama imali teniseri Novak
\okovi} ili Jelena Jankovi}.
Podr`avati je, usmjeravati i
ulagati u njeno umije}e zna~ilo bi ubudu}e spor-
tske uspjehe za na{u reprezentaciju na svjetskom
nivou. Iako ima samo 15 godina, ova talentirana
tinejd`erka, ina~e ~lanica STK „@eljezni~ar“,
osvojila je ~itav pregr{t medalja i priznanja u sto-
nom tenisu.
Odricanja
Pro{lu godinu zavr{ila je kao apsolutni vladar
u na{em `enskom stonom tenisu. Seniorski je
{ampion na{e zemlje u pojedina~noj konkurenci-
ji, ali i u konkurenciji parova. Osim naslova u
seniorskoj, ima i {ampionski pehar u juniorskoj
konkurenciji. A, sve je po~elo kada je imala sa-
mo {est godina.
- Odrastala sam uz stoni tenis, jer se moja se-
stra Amela tako|er bavila ovim sportom. Redo-
vno sam i{la na njene treninge i tako se i kod
mene rodila ljubav prema ovom sportu. Aktivno
treniram ve} 10 godina, a Amela je danas moj
trener - ka`e Emina, dodaju}i kako njena podje-
dnako talentirana sestra danas dr`i {kolu za stoni
tenis, te je izabrana i za juniorskog `enskog sele-
ktora na{e reperezentacije.
Emina je najprije po~ela trenirati u STK
„Sarajevo“, nakon ~ega je pre{la u „@eljezni~ar“,
koji je i danas njen klub. Titulu najboljeg kluba
u zemlji stekao je upravo zahvaljuju}i Emininim
uspjesima.
- U ovom klubu sam ostvarila svoje prve do-
bre rezultate. „@eljezni~ar“ je trenutno najbolji
stonoteniserski klub u na{oj zemlji, i to u svim
kategorijama.
Emina je prvakinja u juniorskoj kategoriji, a
dvije godine zaredom najbolja je i me|u seniori-
ma. Imala je samo 13 godina kada je osvojila pr-
vo seniorsko mjesto. Na Evropskom prvenstvu
pro{le godine u Istanbulu okitila se bronzom. A,
potom je na Balkanijadi osvojila srebro. Za ova-
kve uspjehe, potrebno je mnogo i odricanja.
- Odricanja je zaista mnogo i najte`e mi pada
odustvovanje iz {kole. Imala sam sre}e {to sam u
osnovnoj {koli nai{la na razmijevanje nastavnika.
Danas je u Drugoj gimnaziji isto tako, mada se
52/azra 2011.
Na{a najbolja stonoteniserka u juniorskoj i seniorskoj
kategoriji ima tek 15 godina, a s pingi}em druguje
od {este godine, dok je dolazila na treninge starije
sestre Amele. Danas ni`e uspjehe, a u sportskom
svijetu smije{i joj se svijetla budu}nost
Pi{e: Lejla LOJO Foto: Jasmin BRUTUS i privatni album
uvijek na|e neki profesor koji ba{ i nije toliko - Samo se pla{im jednog, a to je da se moj re-
tolerantan. Ne izlazim kao sve moje drugarice, zultat ne zaboravi. Mo`da }e zvu~ati ~udno, ali
umjesto toga vrijeme provodim na treninzima. stoni tenis u svijetu nije zanemarljiv sport. Ne
Odri~em se mnogo ~ega, ali se ne kajem. Sve mi mogu do}i do 3. mjesta, a da minimalno ne odi-
se na kraju vrati kada osvojim neki pehar - iskre- gram 16 me~eva. To su ekipni i pojedina~ni
no }e Emina, dodaju}i da joj najve}u podr{ku me~evi i za svaki dobijam bodove na rang-listi.
pru`a upravo sestra Amela, ali i ostali ~lanovi Samo se pla{im da to neko ne zaboravi, jer u su-
porodice - roditelji i druga sestra. protnom, {ta sam ostvarila? Zato `elim ostvariva-
- Radost koju osje}am nakon neke pobjede ne ti dobre rezultate i dalje - ka`e na kraju na{eg ra-
mo`e se opisati rije~ima. Svaki sportist to zgovora Emina. †
do`ivljava na svoj na~in. Nakon toga te`i{ novim
pobjedama. A, jo{ sam sretnija kada vidim suze » Samo neki od Emininih
u o~ima svoje sestre, jer znam da smo samo nas brojnih pehara i medalja
dvije do{le do tog rezultata. Mi nemamo takve
uvjete da na{i treninzi traju po ~etiri sata, nego
po sat i po. I kada to uporedite s igra~ima, koji
iza sebe imaju ~itav tim ljudi, na{ uspjeh postaje
jo{ ve}i i zna~ajniji. Zapitam se {ta bi bilo da
imam mogu}nost da treniram po {est sati dne-
vno. Na`alost, stoni tenis u na{oj zemlji nije to-
liko popularan. Ali, svaka na{a pobjeda ~ini ga
popularnijim.
Ponude
Eminin talent prepoznali su i sportski radnici
iz drugih zemalja. Iako ima samo 15 godina, ve}
joj je nu|eno da do|e `ivjeti u Hrvatsku, Austri-
ju, Tursku i tamo nastavi tigrati za njihove klu-
bove.
- Jo{ sam veoma mlada i takvu odluku ne
mogu donijeti sama. Moji roditelji su moji stara-
telji, a i premlada sam da bih negdje oti{la `ivjeti
sama. Kad postanem punoljetna, po~et }u o to-
me ozbiljnije razmi{ljati - iskreno }e Emina.
Uprkos ~injenici da na{a zemlja ne nudi uvje-
te za razvoj i podr`avanje ovog sporta, Emina ne
gubi nadu i volju da i dalje bude najbolja. Ka`e
da je sada u godinama kada stonoteniseri posti`u
najbolje rezultate. I ne planira prokockati tu
{ansu.
Emina HAD@IAHMETOVI] Me~evi za
pam}enje
Emina iza sebe ima brojne
turnire i prvenstva, a posebno
pamti turnir u Cazinu 2006.
godine, kada se takmi~ila za se-
niorsku reprezentaciju.
- To je bilo dr`avno prve-
nstvo i osvojila sam tre}e mje-
sto, tako {to sam pobijedila fa-
voritkinju, koja je bila u repre-
zentaciji druga igra~ica. Pa-
mtim i seniorsko prvenstvo ko-
je je odr`ano u Vogo{}i prije
dvije gdoine. To je bio psihi~ki
veoma te`ak me~, jer sam imala
samo 13 godina, a moja proti-
vnica 24! A kada sam je pobije-
dila, svi su mislili da me po-
slu`ila po~etni~ka sre}a.
Me|utim, ista situacija ponovi-
la se pro{le godine na senior-
skom prvenstvu u Sarajevu.
Do{la sam u finale, igrala pro-
tiv iste protivnice i pobijedila je
rezultatom 4:3! Tada su rekli
da nije bilo slu~ajno, nego da
sam zaista bila spremna i da
sam zaslu`ila tu pobjedu.

azra 2011./53
 STYLISSIMO
Radiotalasna hirurgija u slu`bi zdravlja i ljepote

Uljep{ao sam i
Suzanu Man~i}
Najefikasnija forma
Dr. Igor JEREMI]
nehirur{kog liftinga sad
je dostupna klijentima
u na{oj zemlji.
Radiohirurgija frekvence
4Mhz nudi apsolutni
komfor za pacijente
prilikom uklanjanja
made`a i kondiloma
Pi{e: Zana KOLO[

K
ori{tenje sredstava i tehnika
savremene medicine otvara
mno{tvo mogu}nosti onima
koji nisu zadovoljni izgledom
lica ili tijela, a pla{e se odla-
ska na klasi~ni operativni za-
hvat.
Upravo u toj oblasti, prema rije~ima dr. Igora
Jeremi}a, koji je licencirani instruktor radiotala-
sne hirurgije za Evropu, odli~ni rezultati posti`u
se kori{tenjem RTL-a, radiotalasnog liftinga.
- ^esto se zapitamo {ta je maksimum koji
mo`emo posti}i u liftingu lica, vrata i dekoltea,
a da pritom ne pose`emo za no`em, botoksom
ili filerima. Radiotalasni lifting zasnovan je na
potpuno druga~ijem principu u odnosu na
ve}inu dermatolo{kih lasera. Radiotalasni snop
prolazi kroz strukture ko`e i ispoljava efekt
isklju~ivo na kolagenim i elasti~nim vlaknima
derme. Ove frekvencije podsti~u nevjerovatnu
sintezu kolagena i elastina, koji su odgovorni za
tonus ko`e, njenu hidriranost i naboranost -
upu}uje nas dr. Jeremi}.

Trenutno podmla|ivanje
U toku liftinga, prema rije~ima dr. Jeremi}a,
tretiraju se: zona ~ela, dio oko o~iju, nazolabija-
lne brazde, vrat i dekolte.
- Odmah nakon tretmana nazolabijalne bra-
zde manje su za tre}inu, a kao rezultat po-
sti`emo vidljivu zategnutost ko`e obraza. Sitnije
54/azra 2011.
bore na ~elu se tokom tretmana bri{u, dok se
duboke smanjuju uz jasnu zategnutost ko`e pre-
ma kosmatom dijelu glave i vidljivu podignutost
obrva. Sitnije bore oko o~iju, tako|er, nestaju,
dok dublje postaju pli}e. Sve zajedno daje jasno
vidljiv efekt liftinga, odnosno podmla|ivanja.
Broj tretmana odre|uje se u ovisnosti od sta-
nja ko`e i godina starosti. Obi~no se rade od tri
do pet tretmana mjese~no, nakon ~ega slijedi pa-
uza. Postupak se nastavlja kroz tri do ~etiri po-
sjete ordinaciji godi{nje. Doktor Jeremi} na-
gla{ava da je rije~ o tretmanima za osobe obaju
spolova, od 30 do 80 godina starosti.
- Kod mla|ih klijenata je to preventivni tre-
tman u smislu pada tonusa ko`e i nastanka bora,
a kod starijih je najbolji neinvazivni postupak
podmla|ivanja. Efekt je za 20 posto bolji kod
mu{karaca zbog testosteronom stimulirane sinte-
ze kolagena i elastina.
Tokom tri i po godine na{ sagovornik uradio je
vi{e od 3000 liftinga, a svoje rezultate predstavio je
na svjetskim kongresima - od Lisabonu, Pariza, Berli-
na do Praga. Kao priznanje za izuzetne rezultate
Poklanjamo
tretmane RTL
Doktor Igor Jeremi} nagradit }e tri na{a
nasretnija ~itatelja tretmanima RTL faceli-
ftinga, uklanjanjem made`a i kondiloma,
ukoliko ta~no odgovore na pitanje:
Da li je facelifting invazivna ili
neinvazivna metoda?
Odgovor {aljite SMS-om na broj telefo-
na 091 510 101. Cijena SMS-a je 0,80 KM +
PDV. Sretno!
PRIJE
POSLIJE 3 MJESECA
POSLIJE 6 MJESECI
ELLMAN tim, predvo|en gla-
vnim menad`erom za Evropu
Ralfom Hendrihom i dr. med.
Reiem Kazeijem, dodijelio mu PRIJE POSLIJE
je zvanje licenciranog edukatora
radiotalasne hirurgije za Evropu.
- Priznanje je stiglo zbog
svojevrsne tehnike radiotala-
snog liftinga, koju sam nakon
velikog iskustva patentirao, te
zaklju~io da ona daje najbolje
rezultate - ka`e Jeremi}, na-
gla{avaju}i da pacijenti mora-
PRIJE POSLIJE
ju shvatiti da je rije~ o neinva-
zivnoj metodi, te prema tome
uskladiti i o~ekivanja.
- Moja prijateljica Suzana
Man~i} uvijek ka`e:
„Doktore, godine idu, a na
mom se licu, zahvaljuju}i
Vama, to ne vidi“. Pacijenti-
ma uvijek ka`em da pogleda-
ju svoje slike godinu nakon komfor za pacijenta i neuporedivo bolji estetski
na{eg dru`enja. Va`no je naglasiti da je sam tre- rezultat bez krvarenja i o`iljka. Postupak je, uz
tman prijatan, bezbolan i traje pribli`no pola sa- lokalnu anesteziju, apsolutno bezbolan i traje ne
ta, a klijent se odmah po zavr{etku uklju~uje u vi{e od trideset sekundi - ka`e na{ sagovornik,
svakodnevne aktivnosti. nagla{avaju}i kako je odu{evljen rezultatima koje
posti`e u oblasti za koju se opredijelio.
Bezbolan postupak - Kako sam specijalist ginekologije i aku{er-
Osim liftinga radiotalasnom hirurgijom, dr. stva, u okviru specijalizacije krenuo sam da otkr-
Igor Jeremi} veliki dio profesionalnog anga`ma- ivam tajne radiotalasne hirurgije. Rezultate u
na u ovoj oblasti usmjerava na uklanjanje ma- oblasti lije~enja HPV infekcije (kondiloma), te
de`a. promjena na grli}u maternice publicirao sam na
- Danas nema osobe koja nakon tridesete go- mnogim svjetskim kongresima. To je izazvalo
dine `ivota nema izme|u 10 i 40 mlade`a. Za veliku pa`nju svjetske javnosti. Moji slu~ajevi
nas su najbitniji pigmentni nevusi, koji su prezentirani su i na medicinskim fakultetima u
naj~e{}i tip. Rije~ je o bezopasnim nakupninama Americi, ilustriraju}i rezultate radiotalasne tera-
pigmentnih }elija. Jedini riziko-faktor za pro- pije. Svoju tehniku rada doveo sam gotovo do
mjene made`a danas u svijetu su sunce i gene- savr{enstva. Zbog toga sam 2010. godine od
tska predispozicija, a ne trauma, odnosno stru~nog ELLMAN tima imenovan za licencira-
slu~ajna povreda. Ukoliko osoba `eli da ukloni nog edukatora radiotalasne hirurgije u oblasti gi-
made`, to mo`e u~initi isklju~ivo iz estetskih ra- nekologije, dermatohirurgije i dermatoestetike za
zloga. Ranije prihva}eno mi{ljenje, ~ak i od lje- Evropu.Tako sam stekao pravo da kolegama iz
kara, da made` ne treba dirati, jeste zastarjelo. Evrope potpisujem stru~ne certifikate - ka`e na
Radiohirurgija frekvence 4Mhz nudi apsolutni kraju dr. Igor Jeremi}. †
azra 2011./55
 STYLISSIMO
Ginekolog
Prof.dr.
Senad
MEHMEDBA[I]
Imam Candidu albicans du`e od pola godine zbog velike
upotrebe antibiotika. Koristim vaginalete Nistatin ve}
du`e vremena, ali mi ba{ i ne poma`u. Koristila sam i
Canesten nekoliko dana. [ta Vi predla`ete?

„ Candida albicans je gljivi~no oboljenje i doista

mo`e nastati poslije upotrebe antibiotika. Neo-
bi~no je za{to lokalno lije~enje sluznice rodnice zbog
upale Candidom nije bilo uspje{no. Zbog toga je potr-
ebno provesti terapiju antimikoticima na usta, jer ne-
kada izvor infekcije mo`e biti probavni trakt. Tako|er
je potrebno da se i suprug na sli~an na~in lije~i. Prepo-
ru~ujemo uraditi i {e}er u krvi i optere}enje {e}erom
(OGT test), jer je ponavljana i uporna candidijaza ne-
kada prvi znak {e}erne bolesti.
Tokom drugog poroda malo sam „pukla“ (beba je bila kr-
upna), ali zbog straha od {ivanja pitala sam doktora
mo`e li bez toga. Rekao je da mo`e, da bi, ako bi me {ili,
bilo potrebno 1-22 konca. Jesam li pogrije{ila i mogu li
imati posljedica? Suprugu su ugodniji odnosi sada nego
prije. Imam dosta bijelog pranja.

„ Porod bez epiziotomije mo`e imati dvostruki lo{

efekt. Na`alost, zbog anatomski su`enog izlaza
mo`e nekada izazvati dug izgon i patnju ploda ili pak
krvarenje u mozgu. Kod majke neizvo|enje epiziotomije
mo`e izazvati poreme}aj statike karli~nog dna zbog pr-
snu}a mi{i}a te regije. To mo`e da dovede do ispadanja
materice u poznijim godinama, pa potom i poreme}aje
u statici mokra}nog mjehura i debelog crijeva. Dakle,
epiziotomija pri porodu ima va`ne medicinske razloge, i
nije samo stvar subjektivnog stava prema njoj.
Uskoro se trebam poroditi prvi put. Voljela bih isprobati

Epiziotomija
poro|aj u vodi, jer sam ~ula da manje boli. Preporu~ujete
li ga Vi?

„ Porod u vodi je jedan od alternativnih metoda po-

ro|aja. Danas se provodi u nekim ustanovama i

ima va`ne
kao i spontan porod ima pozitivne i negativne strane.
Pozitivna strana je {to period otvaranja u{}a materice
traje kra}e i manje je bolan, zbog izjedna~enih ili pri-
bli`no jednakih pritisaka unutar vodenjaka i u okolici,

medicinske razloge
odnosno u vodi kade. Negativna strana je {to je pristup
trudnici u takvom metodu te`i, objektivizacija stanja
bebe tokom poroda ote`avaju}a i {to su higijenski uvje-
ti u vodi kade ~esto kompromitovani. Nekad se ko-
mbinacijom tradicionalnog poroda i poroda u vodi
mogu potencirati i primijeniti samo pozitivne strane i
tako dobiti `eljeni benefit. †

SMS
Na stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja koja
su na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih
dilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona
061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno
mjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-
cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.

56/azra 2011.
Promo

Sa~uvajte grlo i
dobar glas
Osje}ate li povremeno ili ~esto peckanje, `arenje, stezanje,
suho}u u grlu, potrebu ~estog pro~i{}avanja grla, prekide
u glasu, promuklost, gubitak glasa i nedostatak zraka dok
govorite, sve su to znaci koji ukazuju na to da va{em
glasu treba posvetiti posebnu pa`nju
- Nikako ne zloupotrebljavajte svoj
Foto: Branimir PRIJAK

glas; ~uvajte glasnice i glas - obja{njava

prim.mr.sci. Aida dr. Voli} s Klini~kog
centra Univerziteta u Sarajevu, ujedno i
jedini fonijatar u BiH, te dodaje:
- Nikako nemojte ~istiti grlo ili
ka{ljati iz navike. Umjesto toga se opu-
stite kako biste rasteretili grkljan i gla-
snice, stanite i popijte malo vode. Kada
imate nadra`aj na ka{alj, poku{ajte ne
ka{ljati glasno i gr~evito, tiho mumljajte
i tako poku{ajte pro~istiti grlo. Ne savje-
tuje se da vi~ete, vri{tite, kli~ete, glasno
govorite na telefon ili {e}ete dok govori-
te, jer ove navike {tetno utje~u na va{e
glasovne sposobnosti. Ovo je naro~ito
va`no kada su glas i govor sredstvo va{eg
rada (odgajatelji, u~itelji, glumci, pje-
va~i, prodajno osoblje, politi~ari, me-
nad`eri, treneri i osobe sli~nih zanimanja).
Okru`eni smo bukom - glasna muzika u kafi}ima i restoranima, {um i
buka u razredima, uredima, na koncertima i sli~no, ali gre{ka je poku{ava-
ti je nadja~ati. Ako je ve} ne mo`emo reducirati, pribli`ite se sagovorniku
kada govorite i svoj govor nikada ne po~injite sve dok se slu{atelji ne umi-
re.
- Izbjegavajte du`e govore na ve}oj udaljenosti i otvorenom prostoru,
ne govorite preglasno, niti se obra}ajte ve}em broju slu{atelja bez
ozvu~enja. Tako|er, uvje`bavajte glas prije du`eg govora na nastavi ili ja-
vnom nastupu. Govorite ti{e, sporije, manje! - obja{njava dr. Voli}.
@elite li za{tititi zdravlje svog grla i o~uvati dobar glas, dr. Voli} savje-
tuje da boravite u prozra~nim, ~istim, optimalno toplim i vla`nim prostor-
ijama.
- Ne pijte previ{e hladne ili vru}e napitke, gazirana i alkoholna pi}a, te
napitke koji dehidriraju kao {to je kafa. Ne jedite za~injenu, ljutu i kiselu
hranu, naro~ito ne pred spavanje. Brinite o fizi~koj kondiciji i zdravoj pre-
hrani, te ne konzumirajte cigarete - savjetuje dr. Voli} i dodaje:
- Kada imate problema s glasom (posebno one naglo nastale), {utite ili
govorite samo ako treba i to tiho, opu{teno. Zapamtite, ~ak je i {apat
{tetan jer napre`e grkljanske mi{i}e. Kod akutne promuklosti nemojte po-
ku{avati ispraviti svoj glas, ve} nekoliko dana {tedite glasnice, najbolje
{utnjom.
Ako imate pote{ko}a s promuklo{}u, suhom i nadra`enom sluznicom
grla, te podra`ajnim ka{ljem, ljekari preporu~uju „Isla“ pastile na bazi
ekstrakta islandskog li{aja. „Isla“ pastile se zbog svoje ne{kodljivosti prepo-
ru~uju svima, naro~ito starijima, djeci iznad ~etiri godine, trudnicama i
dojiljama (Isla Moos), te dijabeti~arima (Isla Mint i Isla Cassis ne sadr`e
{e}er).
Osobama koje pate od `garavice, kod kojih `elu~ana kiselina mo`e
o{tetiti i sluznicu grla i usta, te stvoriti neprijatan osje}aj u grlu prepo-
ru~uju se „Isla Moos“ pastile, jer ne}e nadra`iti o{te}enu sluznicu `eluca,
niti }e izazvati dodatno lu~enje `elu~ane kiseline, dok istovremeno regene-
riraju sluznicu grla i usta. †
azra 2011./57
 STYLISSIMO

Psiholog Jasmina
DIZDAREVI],
klini~ki psiholog

Moj suprug je nakon smrti biv{e `ene doveo k}erku od 16 go-

dina da `ivi s nama. Od tada je u porodici pakao. Imamo za-
jedni~kog sina kojem je 11 godina. Jedno drugo ne podnose, a
i prema meni je nekorektna. P.D. Sarajevo

„ Novi ~lan porodice, a jo{ ako je neplaniran, zna da pore-

meti ku}ni red i porodi~ne odnose, ali ako joj objasnite
njenu ulogu u porodici, vjerujem da }e se stvari odvijati u najbo-
ljem redu. Za po~etak joj poka`ite da je prihva}ena, voljena i da
je razumijete, vjerujem da i ona nije `eljela da ostane bez majke i
do|e vama. Zamislite da se neko ophodi tako prema Va{em si-
nu. Budite mudri. Ako volite svog mu`a i svoj brak, olak{ajte
mu da zajedni~ki prebrodite novonastalu krizu. Va{ sin mora
shvatiti da mu je to starija setra i da joj mora pru`iti ljubav i do-
brodo{licu.

Moj daid`a je ugledni intelektualac, umro je prije nekoliko mje-

seci, a da ga godinama niko nije posje}ivao, niti pitao kako je,
ima li od ~ega `ivjeti. Odjednom, novine pune ~itulja, `al za
njim. [ta je to u nama, {to malo mislimo na druge onda kada
im najvi{e trebamo. Z.D. Sarajevo

„ Na`alost, u pravu ste. Rijetki su oni koji za `ivota ne-

kome ka`u koliko ga vole, koliko im je zna~ajan, koliko
im je do njega stalo. Uglavnom to ~inimo kada nekoga nema.
Tada su nam usta puna hvale, ali i objektivnog osje}aja da
nam ta osoba itekako nedostaje, a da smo joj tako malo za
`ivota „dali“. Lijepo je kada svako od nas za `ivota do`ivi pri-
znanje da mu otvoreno ka`u koliko vrijedi, {ta generacijama
zna~i, koliki je njihov doprinos. A tako malo treba da ljude
oko sebe u~inimo sretnima. Zato ne ~inimo to nakon njihove

Sa~uvajte
smrti, u~inimo to sada. Dajmo im samo ono {to zaslu`uju, u
~emu su bili najbolji. Evocirajmo i aktivirajmo njihove uspo-
mene, na `ivot, karijeru, mladost. Bit }e sretni oni, ali i mi,
jer sve {to sada ~inimo za druge, neko }e sutra ~initi za nas.
Lijepo je podnositi svoju starost, kada znate da vas okolina ci-

svoju ljubav
jeni i po{tuje, i kada im je jo{ stalo do va{eg mi{ljenja.

Prije nekoliko dana, nakon bezazlene sva|e, moj suprug je

oti{ao i ne javlja se. Patim za njim, a ponos mi ne dâ da mu
se javim, jer o~ekujem njegov poziv. T.A. Sarajevo

„ U ljubavi ponosa nema. Ako nekoga volite, onda mu to

i poka`ite. Pozovite ga i saop}ite mu {ta osje}ate. Ne
~ekajte da on Vas pozove. Apsolutno je neva`no kakva }e biti
njegova reakcija, va`no je da se Vi nakon razgovora osje}ate
dobro. Da ste i u braku ovako otvoreno razgovarali, sve bi se
rje{avalo ad hoc. Supru`nici grije{e kada ostavljaju prostor za
{utnju, ljutnju, kapric, ponos, dostojanstvo. Kada nekoga vo-
lite, sve je dopustivo i sasvim je neva`no ko preuzima prvi
korak. Va`no je da ste zajedno i da se razumijete. I da ne pa-
tite zbog stvari koje nisu va`ne kao va{a ljubav. Rijetki su oni
koji znaju sa~uvati svoju ljubav do kraja. Kada je ve} imate,
ne ispu{tajte je iz ruku. Lako je mu`a prepustiti drugoj, ali
te{ko ga je sa~uvati.

SMS
Kako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima,
magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona
061-142-015.
Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te
nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije
}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

58/azra 2011.
Promo

[ta treba da znate o

sirupu protiv ka{lja?
Mu~i vas iscrpljuju}i suhi ka{alj, koji vas prati ~itav dan a
nave~er onemogu}ava miran san ili se mu~ite s
iska{ljavanjem sekreta? ^esto uop}e ne mo`emo odrediti
o kojoj vrsti ka{lja je rije~, te je idealan izbor kod svih vrsta
ka{lja „Prospan“ sirup - prirodni neprijatelj ka{lja
Koje vrste ka{lja postoje? Osnovna podjela ka{lja je na suhi i produktivni
ka{alj. Kod produktivnog ka{lja u disajnom putu postoji sekret koji ote`ava
disanje, mo`e uzrokovati nadra`aj `eluca, a kod suhog ka{lja nema sekreta u
disajnom putu, a ka{alj je nadra`uju}i, ~esto vrlo sna`an, onemogu}uje mir-
an san i smanjuje kvalitetu `ivota bolesnika. Velika prednost „Prospan“ siru-
pa i {ume}ih tableta na bazi suhog ekstrakta li{}a br{ljana je primjena kod
obje spomenute vrste ka{lja: kod suhog za njegovo smirivanje, a kod ka{lja
koji prati sekret, za njegovo razrje|ivanje i lak{e iska{ljavanje.

Kome se preporu~uje koristiti sirup, a kome tablete? I sirup i {ume}e

tablete mogu koristiti i djeca i odrasli. [ume}e tablete su, zahvaljuju}i
svom prakti~nom pakiranju, naro~ito pogodne za odrasle koji su zaposleni
ili ~esto putuju, jer se jednostavno mogu ponijeti sa sobom (svaka {ume}a
tableta ima zasebno pakiranje) i pripremiti otapanjem u 2 dl vode, ~aja ili
soka. Kori{tenjem {ume}ih tableta unosite dodatnu teku}inu i na taj na~in
radite hidraciju koja je vrlo bitna u procesu iska{ljavanja. Ne zaboravite,
sirup se mo`e koristiti tri mjeseca nakon prvog otvaranja.
U kojoj dobi djetetu dati sirup? Nau~na ispitivanja i dosada{nje isku-
stvo pokazali su da djeca od najranije dobi mogu piti sirup, ali se za pri-
mjenu kod djece mla|e od {est mjeseci preporu~uje savjetovati s ljekarom.
Sirup ne sadr`i alkohol, niti umjetne boje.
[ta je s trudnicama i dojiljama? U vi{edecenijskoj primjeni „Prospan“
preparata do sada nikada nisu zabilje`ene negativne posljedice na ne-
ro|eno dijete prilikom kori{tenja „Prospan“ sirupa od trudnice, odnosno
na dojen~e kada majka koristi „Prospan“. Ilustracije radi, od 1950. godine
dosad je prodato vi{e od 200 miliona pakiranja „Prospana“ u svim njego-
vim oblicima!
Idealan za dijabeti~are „Prospan“ sirup i {ume}e tablete ne sadr`e {e}er,
tako da ih mogu uzimati i dijabeti~ari. „Prospan“ se, tako|er, smije uzi-
mati zajedno s drugim lijekovima, uklju~uju}i i antibiotike.
Za ljude u pokretu novi inovativni oblik „Prospan“ biljnog sirupa je
„Prospan liquid“. Pojedina~no pakiranje i jednokratne doze sirupa za odr-
asle predstavljaju prakti~no rje{enje u terapiji ka{lja za sve zaposlene i ljude
u pokretu. Ugodnog je mint okusa, bez {e}era i alkohola. †
azra 2011./59
 STYLISSIMO
U`itak u adrenalinu
i endorfinu uz
paraglajding
Direktor „Moje klinike“ i ugledni sarajevski ljekar oku{ao
se u slobodnom penjanju, vo`nji mountain bikea,
snowboardingu i motociklizmu, ali je paraglajding sport
u kojem u`iva. Isti~e da je u ekstremnim sportovima
najva`nije kontrolirati ~ula i napregnuti mozak kako bi
vr{io brzu obradu informacija, a razvoj ove
sposobnosti poma`e mu u radu s pacijentima
Pi{e: Zana KOLO[
E
kstremni sportovi su sve popular-
niji u na{oj zemlji. Oni koji u`iva-
ju u trenucima kad plove s oblaci-
ma ili ska~u sa strmih litica, re}i
}e da ne postoji ljep{i osje}aj.
Osje}aj potpune slobode.
Primarijus dr. Emir Talirevi}, direktor „Moje
klinike“, upravo na ovaj na~in opisuje emocije,
koje su ga nekim ~udnim nitima vezale za para-
glajding.
- Sve je imalo neki logi~an slijed. Pored svih
sportova kojima sam se bavio u `ivotu, ekstre-
mni su se relativno brzo nametnuli. Privukao me
izazov, izuzetna psihofizi~ka zahtjevnost, ali i
osje}aji kojim vas ispunjavaju - nagla{ava Talire-
vi}.
Razmi{ljanja u zraku
Prije paraglajdinga Emir je u`ivao u slobo-
dnom penjanju, vo`nji mountain bikea, snowbo-
ardingu te motociklizmu. O aerosportovima je
razmi{ljao, ali je zbog stalnih usavr{avanja u str-
uci bilo te{ko prona}i vrijeme.
- Definitivno je „presudio“ moj prijatelj Mir-
vad Zenuni, predsjednik Kluba ekstremnih spor-
tova „Extreme Sport“, koji mi je posudio svoje
krilo za prvi poku{aj leta. Nakon prvih nekoliko
metara iznad zemlje, sve je i{lo nekom ustalje-
nom rutinom, od elementarne obuke do ko-
na~nog, prvog samostalnog leta.
Ka`e da, dok je u zraku, najmanje razmi{lja
60/azra 2011.
o samom letu. Upravljanje se odvija rutinski,
izuzev kad su ekstremno lo{i vremenski uslovi za
let.
- Obi~no su razmi{ljanja o novim studijama,
kupovini literature, obavezama i sli~no. Sve vri-
jeme u`ivam u pogledu. No, ukoliko letim iznad
vode na tzv. SIV kursevima, koji su zami{ljeni
kao prilike da vje`bate i unaprijedite svoje le-
ta~ko umije}e, koncentracija je usmjerena na pr-
avilno izvo|enju novih pokreta. Tada mi neko
sa zemlje putem radiostanice daje informacije o
pona{anju krila i predla`e korekcije u upravlja-
nju.
Najte`e mu je bilo kad je letio iznad Rio de
Janeira, u uslovima kada je leti{te bilo zatvoreno
Emir TALIREVI]
zbog jakog vjetra.
- Vjetar mi nije izgledao toliko jak, ali je situ-
acija u zraku postala dramati~na. Osobe koje su
me posmatrale sa zemlje mislile su da se ne}u
izvu}i. Straha, ipak, nema. Kao ljekar cijelu tu
pri~u posmatram kao ugodan efekt poja~anog
lu~enja adrenalina i endorfina, pra}en osje}ajem
ushi}enja i ubrzanog sr~anog rada. Kada se navi-
knete, po~nete da u`ivate u njemu.
Emir nagla{ava da je za ekstremne sportove
karakteristi~no postojanje potrebe za navikavanje
na potpuno neprirodne uslove uz ekstremno kra-
tke periode za reakciju.
- Bavljenje ovim sportovima poma`e mi u po-
slu, jer ~esto morate donijeti odluku u djeli}u se-
kunde, bez mogu}nosti korekcije ukoliko pogri-
je{ite. Tako razvijete mogu}nost analize vi{e
 » S prijateljem Mirvadom

“
na jednom od uzleti{ta

Najdra`a lokacija na kojoj

sam letio je Governador
Valadares u Brazilu, iznad kojeg
se nalazi planina Pico do
Ibituruna. Tu se odr`avaju
svjetska takmi~enja u preletu
paraglajderom. Upravo na tom
mjestu do`ivio sam prvi pad uz
probijanje kroz gusto, tropsko
rastinje s paraglajderom na
le|ima i na plus 40 stepeni
opcija, razli~itih ishoda i odlu~ujete se za najbo-
lju. Najva`nije je kontrolirati ~ula i napregnuti
mozak da u trenutku vr{i obradu informacija.
Razvoj ove sposobnosti poma`e mi u svakodne-
vnom radu s pacijentima.
Paraglajding je zbog odli~nih prirodnih uvjeta
sve popularniji u na{oj zemlji. Emir ka`e da }e se
u narednom peridodu u okviru kluba „Extreme
Sport“, ~iji je jedan od osniva~a, upravo raditi na
promociji ovog sporta. Ipak, letovi iznad svake
zemlja nose sa sobom odre|ene uspomene,
~aroliju i iskustvo.
- Najljep{e letenje do`ivio sam u mjestu Olu » Vrijeme za da se krene...
Deniz u Turskoj. Bio je to poseban u`itak u po- »
azra 2011./61
» gledu na kristalno ~isto more sa visine od 1800
metara. Najdra`a lokacija na kojoj sam letio je
» ...i u`iva u pogledu
Governador Valadares u Brazilu, iznad kojeg se
nalazi planina Pico do Ibituruna. Tu se odr`ava-
ju svjetska takmi~enja u preletu paraglajderom.
Upravo na tom mjestu do`ivio sam prvi pad. Sli-
jedilo je probijanje kroz gusto, tropsko rastinje s
paraglajderom na le|ima, na plus 40 stepeni.

Letenje iznad pijeska

Od prijatelja je ~uo izuzetne pri~e o letenju
iznad Costa Verde ili peruanskog grada Lime,
gdje se leti mnogo ni`e, uz zgrade, kafi}e i resto-
rane, jer su stambeni blokovi odmah uz rub liti-
ce. Svakako je zanimljiv i Chamonix, koji je tre-
bao posjetiti ove zime, ali su ga poslovne obave-
ze i otvorenje „Moje klinike“ sprije~ile u realiza-
ciji tog plana.
- Tu je i izazov poput Dune du Pyla u Fra-
ncuskoj, najve}e pje{~ane dine u Evropi, a lete-
nje nisko iznad pijeska je ne{to {to jo{ nisam pr-
obao.
Uz dvije specijalizacije, subspecijalizaciju, pi-
sanje knjiga, te brigu o velikom broju pacijenata,
malo je vremena za hobi. Ali, kad se ne{to voli,
ipak se na|u slobodni trenuci ili ukradu od...
spavanja.
- Spavam samo ~etiri sata. U~enje i ~itanje
po~injem tek oko pola dvanaest uve~er, jer sam tada
najbolje koncentriran. Tako je bilo jo{ od stude-
ntskih dana. Prvu kafu pravio sam u jedanaest
uve~er, a obi~no sam i{ao na spavanje oko tri sata
ujutro. Promijenio sam samo vrstu kafe i veli~inu
{oljice - ka`e na kraju dr. Emir Talirevi}. †

» Poseban u`itak predstavlja let iznad mora...

» ...i spu{tanje na pla`u

62/azra 2011.
AZRAGastro kutak
Delikatesa je po~asno ime za odre|enu namirnicu, {to simbolizira vrhunsku sirovinu kao i vrhu-
nsku tehnologiju kojom je i nastala. Volite li potro{iti za ukusan i cijenjeni zalogaj, saznajte koje su
namirnice na{le svoje mjesto me|u najskupljim delikatesama.

Penelope voli
hamburgere
Lijepa Penelope Cruz nikada nije bila ti-
pi~na holivudska zvijezda. To pokazuje njen
mediteranski temperament, izbor uloga, ali i
hrane u kojoj u`iva kao pravi gurman.
- Prije nego sam do{la na premijeru filma
jela sam hamburger u lokalnom restoranu, pa
{ta onda? Ne razumijem za{to su svi zbog toga
iznena|eni. Volim hamburgere i jedem ih je-
dnom sedmi~no. Volim se njime po~astiti,
pogotovo ako je serviran s pomfritom - pri-
znala je Oskarovka.

Delikatese za hedoniste
Foie gras i pâté de foie gras
Cijena: od 50 $ Foie gras je pa~ija ili gu{~ija jetrica. I to su voljeli stari Ri-
mljani. Foie gras i pâté de foie gras mogu uzrokovati zdravstvene smetnje i
bolesti kod ljudi, budu}i da sadr`e 85 posto kalorija iz masti - dvostruko vi{e
u odnosu na hamburger! Za foie gras koriste se samo mu{ke patke - one pro-
izvode ve}u jetru i smatraju se sposobnijima da izdr`e ~etiri sedmice torture.
Sva prikazana hrana, s razlogom je delikatesa (osim zlata, op.a.). Ako
izgleda dobro - jedite. Otkrit }ete da je i ukusno. I {teta bi bilo sve to ne
probati. Ali, neka nas to iskustvo u~ini poniznim, u`ivajmo u malim hedo-
nisti~kim slasticama i osvijestimo svoju privilegiranost, jer onda }e, sasvim
sigurno, te delikatese biti puno boljeg okusa.
Kavijar
Cijena: od 1.550 $ Kavijar je sinonim za luksuz. Najbolji kavijar, Beluga
kavijar, dobiva se od ikre jesetre, ribe kojom obiluje Kaspijsko more; kavijar
koji se dobiva od lososa crvenkaste je boje. Ima i manje cijenjenih vrsta ka-
vijara, koji se dobivaju od ikre drugih riba. Zapravo, to su najobi~nija riblja
64/azra 2011.
jaja, male kuglice slane vode i ni{ta vi{e. Kavijar se obi~no jede na pre-
pe~encu s malo maslaca.
Jestivi zlatni listi}i
Cijena: do 15.000 $ Poput kalcija i `eljeza, zlato je mineral koji je siguran za
jelo, iako nije esencijalan dio ljudske prehrane. Neka ‘’pametna’’ glava sjetila se
napraviti koktel sa zlatom. Navodno se jako dobro prodaje, a i zlato se sve vi{e
koristi u gastronomiji. Oni koji su probali, ka`u da zlato i nije ba{ neodoljivog
okusa, nego, eto, zanimljivo ga je vidjeti kao nakit, pa i kao dio koktela.
Bijeli tartufi
Cijena: najmanje 6.000 $ Senzualni i misteriozni tartufi navodno imaju
afrodizija~ka svojstva za koja su znali Rimljani i Grci. Tartufi se nalaze
ispod zemlje na dubini od 10 do 30 cm, zbog ~ega ih je te{ko prona}i u
prirodi, pa su postali mala precijenjena delicija. Bijeli tartuf ubraja se
me|u najkvalitetnije, te posti`e najve}u tr`i{nu cijenu. Tartuf ima speci-
fi~an, jak, prodoran miris po bijelom luku i starom siru. †
 AZRAPobjednici
Merima SOFTI]

“
Rad u Op}inskom vije}u
za mene je velika odgovornost.
Trudim se shvatiti, odbraniti i,
ako sam kompetentna,
pribli`iti problem ostalim
vije}nicima. Najvi{e me
obradovalo to {to smo uspjeli
od pro{le godine uvrstiti
stavku finansiranja
volontera-pripravnika, ~ega
do sada nije bilo

66/azra 2011.
 Elokventna
vije}nica s tatamija
Nakon loma klju~ne kosti nije se pokolebala, znala je da }e pobjede
do}i jedna za drugom. @elja da postane svjetsko ime u karateu joj se
ostvarila, ali i da pora`eni pamte ime zemlje iz koje dolazi. Kako se
bori za prava mladih u vije}ni~kim klupama
Pi{e: D`emka KARA^A Foto: Ahmet BAJRI] Blicko
aratistkinja Me-
K
rima Softi} je-
dan je od na-
jboljih ambasa-
dora na{e ze-
mlje. Ponosno
nosi na{u zasta-
vu i sportskim rezultatima dopri-
nosi da je ljudi {irom svijeta pa-
mte. Gotovo da ne postoji ta-
kmi~enje na kojem nije osvojila
medalju. Koliko broznanih, srebr-
enih i zlatnih medalja ima - ni sa-
ma vi{e ne zna.
Pro{le godine osvojila je zlato
na Dr`avnom prvenstvu i
me|unarodnim turnirima u Slo-
veniji, srebro na Balkanskom pr-
venstvu u Gr~koj, bronzu na Me-
diteranskim igrama u Turskoj i
Svjetskom prvenstvu, koje je odr`ano u Beogr-
adu. Bila je i pobjednik u Beogradu i „Croatia
openu“, a sa `enskom ekipom mati~nog kluba
„Tuzla Sinbra“ osvojila je srebro na Svjetskom
kupu u Turskoj. Ovi rezultati donijeli su joj i
{estu po redu titulu sportistkinje Tuzlanskog
kantona, ali i najboljeg sportiste Bosne i Her-
cegovine u izboru Sportskog saveza BiH.
Rezultati
- Posebno priznanje za svakog sporta{a je
da, kada se na kraju uspje{ne sezone sumiraju
rezultati, bude upravo me|u najboljima u
svom gradu, kantonu ili dr`avi. Svjesni smo
truda koji ula`emo da bismo bili na tronu, da
bi se na{a zastava viorila pored ostalih. A onda
nam je i posebno zadovoljstvo kada to neko
prepozna i zna da cijeni sve {to smo napravili,
kako bi ime na{e dr`ave pamtile ostale zemlje
koje smo ostavili iza sebe - sretna je Merima i
dodaje:
ostvarenja strpljivo ~eka. Razumljivo je
da je mnogo vezana za sport, a priznaje
da joj na~in `ivota i samopouzdanje
koje je stekla bave}i se sportom, po-
ma`u da se vidi kao osoba koja }e u
budu}nosti imati neke veze s pobo-
lj{anjem stanja u sportu, na bilo kojem
nivou vlasti. Kao vije}nik u
Op}inskom vije}u Tuzla, Merima je
ve} ozbiljno zakora~ila u politiku.
Politika
- Rad u Vije}u za mene je velika
odgovornost. Kad god su neke odluke
u vezi s mladima na dnevnom redu,
»Merima Softi}: bez obzira o ~emu je rije~, trudim se
Najbolje je u shvatiti, odbraniti i, ako sam kompete-
svojoj zemlji ntna, pribli`iti problem ostalim vi-
je}nicima, te u skladu sa zakonom uvi-
- Uvijek sam trenirala i borila se da bih jek izglasati ono {to je najbolje. Najvi{e
opravdala vlastito o~ekivanje, a ne radi izbora me obradovalo to {to smo uspjeli od pro{le
sportiste, ali kada ovakav rezultat do|e samo godine uvrstiti stavku finansiranja volontera-
nekoliko mjeseci poslije loma klju~ne kosti, pripravnika, ~ega do sada nije bilo. Bitno je da
onda sam jo{ zadovoljnija. Povrede su ona dr- se sredstva izdvajaju u tu svrhu, jer to direktno
uga strana medalje, ali sam svaku koja mi se utje~e na uslove zaposlenja mladih. Nadam se
dogodila shvatila kao isku{enje koje prethodi da }e se s vremenom u tu svrhu izdvajati vi{e
jo{ ve}em uspjehu. Odricanje od mnogih sredstava, {to zavisi od samog bud`eta Op}ine.
ro|endanskih zabava, izlazaka, skra}ena ljeto- U vrijeme kada je nezaposlenost visokoobr-
vanja, zimovanja, posjete najbli`ima... sve je to azovanih mladih osoba sve izra`enija i kada
u drugom planu ako `elim biti svjetsko ime u mladi u potrazi za boljim `ivotom odlaze iz
sportu koji sam izabrala. ove zemlje, Merima isti~e da, ipak, radije osta-
Merima isti~e da joj je prethodna godina je ovdje.
bila veoma zanimljiva. Povreda klju~ne kosti - Navikla sam da putujem i imam tu potr-
zbog koje je propustila Evropsko prvenstvo jo{ ebu za promjenom. Mogu se zamisliti da
vi{e ju je, ka`e, oja~ala na putu ka vrhunskim `ivim bilo gdje ako mi je to sudbina i va`no
rezultatima. `ivotno pitanje, ali je najdra`e u mojoj Bosni
- Pro{le godine sam imala prelijepo ljetova- i Hercegovini. Nema ovakve raje i obi~nih,
nje s dragim ljudima, a onda je uslijedila i vje- spontanih lijepih dru`enja nigdje! A, to se ne
ridba s momkom Almirom. mo`e ni~im platiti, i to je ono {to me najvi{e
Studij na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport ve`e za moju dr`avu ~iji grb ponosno isti~em
privodi kraju i ne krije da ima planove ~ija gdje god da sam. †
azra 2011./67
 AZRAVje~nici
Diego MARADONA

Na zelenom travnjaku gledali

smo brojne majstore s loptom,
ali „mali zeleni“ je jedan,
ka`u, zvijezda filma o
najva`nijoj sporednoj stvari
na svijetu. Drugi su tek statisti
Pi{e: Amela KESEROVI]

K}erke su me izvukle
iz pakla droge
68/azra 2011.

Termosica
Ljude koji ga nerviraju Maradona nazi-
va „termosica“. Nekad je taj termin pripi-
sivao Peteru Shiltonu, a danas Carlosu Bi-
lardou.
- „Termosica“ u mom vokabularu zna~i
glup, tupav, ru`an. Koristim ga kada sam zai-
sta ljut na nekoga. A, ljut sam na Bilardoa, jer
sam nepravedno udaljen s pozicije argenti-
nskog selektora.
» S biv{om
suprugom
Claudijom i
k}erkama Dalmom
i Gianninom
P
obijedio sam Pelea sa 65 prema 35
posto u velikoj anketi. Moja mama
tvrdi da sam najbolji, pa mo`da i
jeste tako. No, ima jo{ mnogo
igra~a koji su bili poput mene, ili
~ak bolji. Ah, taj Brazilac, ne}u ga
imenovati - ka`e Diego Maradona
koji danas, nakon {to je smijenjen s pozicije sele-
ktora Nogometne reprezentacije Argentine, sa-
mo zato jer se nije `elio odre}i svojih najbli`ih
saradnika, dane provodi u nogometnoj penziji.
I, da, osim njega na zelenom travnjaku gledali
smo brojne majstore s loptom, ali Maradona je
jedan, ka`u, zvijezda filma o najva`nijoj spore-
dnoj stvari na svijetu. Drugi su tek statisti.
Prije nekoliko mjeseci proslavio je 50.
ro|endan. Bila je to prilika da se jo{ jednom na-
pi{u hvalospjevi o „malom zelenom“ iz Argenti-
ne. Prenosimo vam najzanimljivije dijelove.
Tri sobe » Maradona, Zidane i Pele: Jedna od rijetkih fotografija
Ro|en je 1960. godine kao peto od osmero na kojoj su trojica legendarnih nogometa{a zajedno
djece u desetero~lanoj porodici Chitora i Tote
Maradone, u Avellandi, radni~koj ~etvrti Buenos
Airesa, u nedjelju - svetog dana svakog Argenti-
nca, dana za nogomet. Ova igra mu je, napisali
su hroni~ari, morala biti u krvi.
S porodicom je `ivio u tri sobe.
- Otac me znao voditi na treninge kada sam
bio dijete i pomogao mi je razumjeti zna~aj pri-
hva}anja odgovornosti i napornog rada, jer se
mnogo puta dogodilo da nisam htio i}i, a on me
podsje}ao kako je za uspjeh potrebno mnogo
odricanja - govori Maradona u jednom od svojih
intervjua.
Na Diegovu karijeru najvi{e je utjecao njegov
ujak Cirilo, nekad golman malog kluba
„Corrientes“, pravi nogometni ovisnik, dok je
Francisco Cornejo, skaut „Argentinos Juniorsa“,
prvi uo~io Diegov talent:
„Sve, ba{ sve je mogao napraviti s loptom.
Glava ili noga, svejedno. Lopta se jednostavno li-
jepila za Diega.“
Ali, Cornejo je bio zabrinut izgledom »
azra 2011./69

Najlu|a stvar koju
je navija~ uradio
- Prije nekoliko godina bio sam s prijate-
ljem i biv{im saigra~em Salvatoreom Bagni-
jem koji me pozvao da otvorim nekoliko no-
gometnih kampova za djecu u Italiji. @ena iz
Napulja zvala nas je da sazna datume njiho-
vog otvaranja i kazala: „Htjela bih poslati svo-
ga sina da trenira kod vas“. Pitao sam je:
„Koliko vam je sin star“. Odgovorila je:
„Dvadeset osam godina“. Shvatio sma tada,
da je ona samo htjela upoznati mene.
» si}u{nog dje~aka, morao je oja~ati da bi opstao u
nogometu. Uz dopu{tenje roditelja odveo ga je
ljekaru sumnjive reputacije. Cacho Paladino
injekcijama je podignuo mi{i}e budu}e zvijezde.
Paladin je to 1995. godine, nakon penzioniranja
priznao pred novinarima, kazav{i:
- Kad sam okon~ao tretman, Diego je izgle-
dao poput najboljeg trka}eg konja. Pritom
uop}e nije pocrvenio, a trebao je...
Niski ljudi
- Mislim da mi niski ljudi imamo brojne pre-
dnosti. Prodorniji smo, o{triji i imamo bolju ra-
vnote`u zbog niskog te`i{ta. Nogomet ne smije-
mo sagledavati kroz visinu, kroz fizi~ke osobine,
nego ga moramo ocjenjivati kroz unutarnje
osje}aje - strast. I tehniku. Ako igra~ na vrijeme
ne nau~i kako udarati loptu, bit }e mu kasno i svi
}e njegovi udarci zavr{avati na tribinama. Onaj ko
to bude znao napraviti i pravilno usmjeriti udarac,
taj }e izvoditi kornere i slobodne udarce, te mu
ne}e biti problem ta~no napraviti pas od ~etrdese-
tak metara. Takav igra~ postaje vo|a. Ali, nikada
ne smijete zaboraviti da je, ipak, kvalitet taj koji
~ini razliku - ka`e Diego.
Godine 1976. odigrao je prvu utakmicu za
» Volio je Castra i
Che Guevaru, a
prezire sve {to
dolazi iz SAD-a
70/azra 2011.
» Pobijedio sam Pelea sa 65 prema 35 posto u
velikoj anketi. Moja mama tvrdi da sam
najbolji, pa mo`da i jeste tako
seniore „Argentions Juniorsa“. Tada je postao
najmla|i prvoliga{ki nogometa{ u historiji arge-
ntinskog nogometa. Naredne godine odigrao je ji je
prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju Arge- » „Bo`ija ruka“u.goNil ko
danas
u{ao u lege nd
ntine. Ipak, 1978. selektor Luis Cesar Menotti ega
se ne kaje zbog nj
nije ga uvrstio u nacionalnu selekciju za Prve-
nstvo svijeta u Argentini, rekav{i kako je Diego
premlad da bi izdr`ao pritisak.
Tada je to bila glavna tema u svim birtijama,
ali i intelektualnim salonima Buenos Airesa.
Godine 1979. bio je kapitan reprezentacije
Argentine koja je u Japanu osvojila naslov junio-
rskog prvaka svijeta. Tada su se „Juventus“ i
„Barcelona“ po~eli raspitivati za „malog zele-
nog“, kako su ga zvali. No, nisu bili jedini - u
igri su bili „Arsenal“ i „Sheffield United“. Brzo
su odustali kada su ~uli po~etnu cijenu od
800.000 funti. Tada je to bio prili~no velik no-
vac. Diego je ostao u Argentini i 1981. s klubom
„Boca Juniors“ osvojio naslov prvaka Argentine.
Godinu kasnije nastupio je na SP-u u [paniji i
potpisao za Barcelonu. Ovdje je, ka`u, prvi put
probao kokain, iako ima i onih koji tvrde da ga
je prvi put okusio jo{ dok je igrao za „Bocu Juni-
ors“, u koju je pre{ao iz „Argentinos Juniorsa“
1981. za milion i po dolara.
To je kasnije obrazlo`io rije~ima: „Ni{ta pose-
bno. @elio sam se osje}ati `ivahnijim“. U klubu
su svi sumnjali, ali su {utjeli, jer Maradona je bio
prevelika investicija. ^ak je nastupao u anti-dro-
ga TV reklamama i to dobro pla}enim. Godine
1984. potpisao je za italijanski „Napoli“ s kojim
je osvojio dva naslova prvaka Italije i Kup
UEFA. Na SP-u u Meksiku (1986.) dvostruki je
strijelac u utakmici Argentine s Engleskom. Prvi
njegov gol na toj utakmici i danas se prepri~ava.
Rije~ je o pogotku koji je Diego kasnije nazvao » Maradona
„Bo`ijom rukom“. Tada je s Argentinom osvojio 1974. godine
naslov prvaka svijeta u dramati~nom dvoboju s
reprezentacijom Zapadne Njema~ke. Tri godine
kasnije dva je mjeseca proveo u Argentini i nije
se pojavio na po~etku italijanskog prvenstva. Za-
tra`io je ispisnicu iz „Napolija“ zbog transfera,
ali je zahtjev odbijen.
„Bo`iji gol“
Na pitanje da li osje}a krivnju zbog „Bo`ijeg
gola“ odgovarao je:
- Krivnju za to? Nikada. Apsolutno ne. Ne
znam kako Englezi promi{ljaju ili kako se po-
na{aju, ali, definitivno znam argentinski na~in
osje}anja nogometa. I kada igramo ovdje, u kva-
rtu, uvijek nastojimo iskoristiti svaku situaciju,
koriste}i i ruku i lakat, gurnuti nekoga kada su-
dija ne gleda, jer samo se pobjednik ~asti se-
ndvi~ima i coca-colom. U toj situaciji znao sam
da igram za nacionalnu mom~ad, znao sam da
igram vrlo va`nu utakmicu Svjetskog prvenstva
te sam osjetio da bih mogao koristiti igranje ru-
kom. I ako sudija to nije vidio, to bolje. Ali,
znate {ta? To nije jedini pogodak koji sam posti-
gao rukom. Tako sam jednom zabio i za
„Napoli“ u gostima kod „Udinesea“. Nakon
mog gola Zico je dotr~ao do mene, rekav{i mi:
„Diego, mora{ re}i sudiji da si rukom postigao
gol. Ina~e nisi po{ten“. Odgovorio sam mu:
„Drago mi je da smo se upoznali, Zico, ja sam
Diego ‘Nepo{teni’ Maradona“.
Godine 1991. bio je pozitivan na doping ko-
ntroli. Otkriven mu je kokain, zbog ~ega je
ka`njen s 15 mjeseci zabrane igranja. Iste godi-
ne, nakon povratka u Argentinu, uhap{en je
zbog posjedovanja kokaina. Godinu poslije dopi-
ng skandala odbio se vratiti u „Napoli“ i ultima-
tivno je zatra`io transfer. Novi klub bila je {pan-
ska „Sevilla“. Otpu{ten je kasnije iz „Newell’s
Old Boysa“, jer je uporno izbjegavao treninge.
Do{ao je i na naslovne stranice nakon {to je iz
zra~ne pu{ke ga|ao jednog novinara.
Na Svjetskom prvenstvu u Sjedinjenim Ame-
ri~kim Dr`avama nastupio je na prve dvije uta-
kmice za argentinsku nogometnu reprezentaciju,
jer je na doping kontroli opet bio pozitivan i
morao je napustiti selekciju uz 15-mjese~nu za-
branu igranja. Nije gubio samo na terenu, ve} i
u privatnom `ivotu. Ostavila ga je `ena koju je
volio, majka sina kojeg nikada nije imao hrabro-
sti priznati.
Godine 1995., nakon dvije neuspje{ne trener-
ske avanture („Racing Club“ i „Deportivo Espa-
nol“), vratio se u „Boca Juniors“ kao igra~, uz
najavu da se rije{io kokaina. No, ve} sljede}e go-
dine sam je potra`io pomo} u jednoj {vicarskoj
klinici. Na svoj 37. ro|endan, 1997., telefonom
se javio TV stanici America Z. Oni koji su
slu{ali ka`u da se gu{io u suzama. Rekao je:
„Nogometa{ u meni stigao je do kraja staze.
Sutra }e biti najte`i, najgori i najtu`niji dan u
mom `ivotu.“
U januaru 2000., dolazi na Kubu kako bi se
ponovo poku{ao izlije~iti ovisnosti od droge. Svi
raniji poku{aji, o~igledno, nisu bili uspje{ni.
- Jadni stari Diego. Sve ove godine govorili
smo mu: „Ti si bog, ti si najve}a zvijezda“. To
smo toliko puta ponovili da smo mu zaboravili
re}i najva`niju ~injenicu: „Ti si ~ovjek“ - izjavio
je u aprilu 2004. Jorge Valdano, Maradonin sai-
gra~ iz reprezentacije na SP-u 1986., dok je Ma-
radona u kriti~nom stanju le`ao u bolnici u Bue-
nos Airesu nakon {to je pretrpio te`ak sr~ani
udar, predozirav{i se kokainom. Maradona je u
» Jedan od
porodi~nih
ru~kova
tom trenutku dodirnuo dno, bio je na korak do
smrti. Gostuju}i kod Susane Gimenez, voditelji-
ce jedne od najgledanijih TV-emisija u Argenti-
ni, izjavio je da je {est godina ve} ~ist.
- Ne drogiram se zahvaljuju}i svojim k}erka-
ma. Danas napokon cijenim sve ono {to imam -
kazao je, podsjetiv{i se na dane kada je smrti gle-
dao u o~i:
- Moja k}erka Dalma ispri~ala mi je da me je
moja druga k}erka Giannina gr~evito grlila, mo-
le}i me da pre`ivim dok sam bio u komi. Govor-
ila je da nije bitno {ta sam dotad u~inio, jer me
treba kao roditelja. Tada sam sâm sebi rekao: „E,
sad je dosta.“
Pitali su ga i da li igra nogomet samo iz
u`itka.
Droga i politika
- Ne, nogomet igram zbog novca, da bi moje
k}erke Dalma i Giannina svakog jutra mogle do-
ru~kovati kavijar.
Negira da je igrao u kopa~kama razli~itih ve-
li~ina.
- Jedina je istina da sam uvijek igrao u novim
kopa~kama. Nikada nisam obuvao one koje sam
nosio na treningu. Kada su dolazile iz tvornice,
mijenjao sam im jedino ~epove, i to plasti~ne
aluminijskim, kako bih dobio dodatnu stabilno-
st. U Evropi sam nau~io da su italijanski stoperi
uglavnom igrali u kopa~kama sa {est ~epova, jer
im je to donosilo dodatnu stabilnost. Ja sam no-
sio one s pet. Rekao sam sebi: „Mora{ se prilago-
diti, jer bude{ li igrao u istima kao i oni, ubit }e{
ih“. I tako sam i ja po~eo nositi one sa {est. U
Argentini su igrali sa ~ak 12 ~epova, a ja samo sa
{est. I bio sam dobar, zar ne?
» Maradona i Messi:
Ponovo }u biti selektor
Argentinske nogometne
reprezentacije
S pribli`avanjem kraja aktivne igra~ke karijere
sve se vi{e upu{tao u javno izno{enje svojih poli-
ti~kih stavova. Tako je tokom devedesetih godi-
na 20-og stolje}a podr`avao argentinskog pre-
dsjednika Carlosa Menema. Kasnije je vi{e si-
mpatija pokazivao prema ljevi~arskom poli-
ti~kom spektru. Postao je i prijatelj s kubanskim
predsjednikom Fidelom Castrom, toliko dobar
da je istetovirao njegov lik na svojoj lijevoj nozi,
a na desnoj ruci lik Che Guevare. Politi~ku po-
dr{ku dao je i predsjedniku Venezuele Hugu
Chávezu. Prijatelj je i s ljevi~arskim predsjedni-
kom Bolivije Evom Moralesom. U augustu
2007. u jednoj TV emisiji je kazao: „Mrzim sve
{to dolazi iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Mr-
zim to cijelim svojim bi}em“. I, da, voli i Emira
Kusturicu. Reditelj je o njemu ~ak snimio i film
„Maradona By Kusturica“, koji je publika imala
priliku vidjeti 2008. godine u Cannesu.
Kokain, alkohol, `ene, sr~ani udar, hepatitis
nisu jedini problemi s kojima se Maradona susre-
tao. Godine 2009. italijanske porezne vlasti obja-
vile su da duguje njihovoj vladi 37 miliona eura
nepla}enog poreza, od ~ega su 23,5 miliona ka-
mate od originalnog dugovanja. Italijani tvrde da
je Maradona od tra`ene svote uplatio samo
42.000 eura poreza na luksuzne satove i dragulje.
Napisati sve o Maradoni, zahtijeva mnogo
vi{e novinskog prostora. Za jedne, on je heroj,
genij, borac za pravdu, pa ~ak i idealizirani sve-
tac, a za druge, prevarant, klaun, redikul, narko-
man, ukratko re~eno, ~ovjek amoralan do sr`i,
ipak, niko mu ne negira da je uz Pelea najbolji
nogometa{ svih vremena.
Sam poru~uje: „Jednog dana sigurno }u se vr-
atiti na selektorsku klupu Argentine“. †
azra 2011./71
 AZRACafe
„Konzum ostvaruje Va{e snove“

Foto: „Konzum“

Halit na ve~eru
do{ao povrije|en
Iako je slomio nogu na snimanju nove serije,
turska zvijezda Halit Ergenç i njegova supruga
Bergüzar Korel obradovali su dobitnike velike
„Konzumove“ nagradne igre, te im se
pridru`ili na ve~eri u luksuznom istanbulskom
restoranu, u~iniv{i tako njihovo
~etverodnevno putovanje u ovu
metropolu nezaboravnim
72/azra 2011.
 » Poznati turski par
na ve~eri s gostima
iz BiH i Hrvatske

» Svi su `eljeli
dobiti Halitov
autogram

» Za goste s Balkana

S
voju verziju pri~e popularne turske plesala je i
serije iz „100 no}i“ pro{le sedmice trbu{na plesa~ica
do`ivjelo je 40 u~esnika velike
„Konzumove“ nagradne igre „Osvoji
20.000 KM ili putovanje u Ista-
nbul“. Nakon {to je izvr{eno
izvla~enje „Konzum“ je svoje najsre-
tnije kupce iz BiH, ali i iz Hrvatske, po~astio
putovanjem u Istanbul uz d`eparac od 300 KM
na potro{a~koj kartici.
Mogu}nost u~estvovanja u ovoj velikoj nagra-
dnoj igri imali su kupci u svim „Konzum“ pro-
davnicama {irom BiH. A, na ~etverodnevni put
u Istanbul krenulo je 18 putnika iz BiH, te 20 iz
Hrvatske.
Tokom boravka u turskoj metropoli prire|en
im je obilazak najzna~ajnijih turisti~kih destinacija
poput Plave d`amije, pala~e Topkapi i Aja Sofije,
zatim posjeta Hipodromu, ali i krstarenje Bosfor-
om. Za vrijeme plovidbe putnici su u`ivali u po-
gledu na carske pala~e i tvr|ave, vile turske elite,
te obi{li i glamuroznu vilu u kojoj je snimana tur- » Bergüzar i Halit su na
ska serija „1001 no}“ ili ve} popularnu Onurovu i ve~eru stigli na vrijeme,
[eherzadinu ku}u. Bila je to uvertira za ve~ernje a gosti su ih do~ekali
gromoglasnim aplauzom
dru`enje s trenutno najtra`enijim turskim glumci-
ma, ~ija je popularnost zahvatila i podru~je Balka- - Moji utisci su takvi da jo{ ne mogu sebi Bosforu. ^ak su do{li brodom po nas kako bi
na - Bergüzar Korel i Halitom Ergençom. do}i. Zapravo, jo{ `ivim u toj bajci, jer nam je nas prebacili do tog restorana i zaista smo se
bilo prelijepo. Organizacija je bila na savr{enom osje}ali po~astvovano. Kasnije su nam se pri-
nivou. Sve je bilo odli~no od trenutka polaska iz dru`ili Bergüzar i Halit. Nismo ih dugo ~ekali.
Sarajeva, stizanja u Zagreb, a zatim i u Istanbul, Bili su izuzetno raspolo`eni i susretljivi. Halit je
gdje smo sletjeli na aerodrom „Sabiha“, koji je veoma ljubazan, a Bergüzar je prelijepa `ena -
dobio naziv po prvoj `eni pilotu u Turskoj, odu{evljeno }e Dragana.
ina~e usvojenoj k}erki njihovog najpoznatijeg „Konzum“ je za svoje kupce obezbijedio samo
predsjednika Kemala Ataturka. Bili smo smje{te- najbolje, pa nikakvih primjedbi, izuzev samo po-
ni u hotelu u samom centru grada, a organizato- hvala, nije imala ni dobitnica iz ^itluka Vildana
ri su nam priredili odli~an program. Obi{li smo Odak.
mnoge historijske znamenitosti - ka`e Dragana - Putovanje je bilo savr{eno. Ekipa je bila
Jovanovi}, sretna dobitnica iz Bijeljine, kojoj se odli~na, a kada se dobro sla`ete s ljudima oko se-
ve~era sa Bergüzar i Halitom zauvijek urezala u be, sve drugo je manje va`no. Ina~e, ne pratim
najljep{a sje}anja. seriju „1001 no}“, ali susret s Bergüzar i Hali-
- Susreli smo se s osobama koje smo do tog tom bio je nezaboravan. Na ve~eru je trebalo da
momenta samo gledali na ekranima, a imala sam do|e samo Halit, a mi smo se svi nadali da }e
osje}aj kao da su na{i prijatelji iz kom{iluka. dovesti i suprugu. I, zaista, tako je i bilo. Iako je
Ve~erali smo u predivnom „Yachting clubu“ na Halit do{ao {epaju}i, jer je slomio nogu na sni- »
azra 2011./73
 » Bergüzar i Halit su » Dobitnici iz BiH i Hrvatske imali
su organiziran obilazak
odvojili vrijeme za historijskih atrakcija Istanbula
svakog gosta

» manju,
da~ni.
oboje su nas ispo{tovali i ba{ su bili sr-

Uz veliko odu{evljenje „Konzumovi“ gosti

koristili su svaki trenutak za }askanje sa zvije-
zdama turskog glumi{ta, zajedni~ki se fotogra-
firali, te zatra`ili autograme za uspomenu na
nezaboravne zajedni~ke trenutke provedene u
Istanbulu. Me|u njima je bila i Vildana Mizi}
iz Sarajeva.
- Putovanje je bilo prekrasno, jer je
„Konzum“ to sjajno organizirao. I ranije sam
bila u Istanbulu, ali sada sam dobila potpuno
novu sliku tog grada, jer smo imali divnog vo-
di~a, koji nam je pojasnio historijske ~injenice
o Kapali ~ar{iji, Plavoj d`amiji, muzeju Top
kapi. Halit i Bergüzar su u potpunosti ispunili
na{a o~ekivanja. Pozvali smo ih u Sarajevo, a
Halit nam je kazao kako je o na{em gradu ~uo
mnogo toga lijepog, te da bi volio do}i. Na-
dam se da smo i mi ostavili dobar utisak -
ka`e Vildana.
Ina~e, ova nagradna igra osmi{ljena je kao
dio kampanje „Konzum ostvaruje Va{e snove“
~iji je za{titni lik slavni Halit Ergenç. Kampanja
je obuhvatila niz TV spotova koji su ura|eni za

tr`i{ta Hrvatske, Srbije i BiH. Pozitivne reakcije

na cjelokupnu kampanju potvrda su da je
„Konzum“ napravio iskorak u svom tr`i{nom
» Sretni dobitnici obi{li su i komuniciranju, a uspje{nom realizacijom nagra-
vilu poznatiju kao Onurov i
[eherzadin dom
dne igre svojim najsretnijim kupcima, uistinu,
snove u~inio stvarnim. † L.L.
74/azra 2011.
AZRARazonoda
ELEGANCIJA ZA PET
DOJMLJIV, IME ST.
LI^NA BAGREM VIDAR,
UPE^ATLJIV PROTIVMINA AUTOMOBILISTA
ZAMJENICA (GR^.) RANARNIK
(LAT.) LAUDE

STANOVNIK
IME
TRGOVAC SIMBOL BLISKO- RIJEKA NA GATATI, IVAN
SPISATELJICE
IKONAMA BARIJA ISTO^NE SZ BiH VRA^ATI CANKAR
JONG DR@AVE

GLUMICA SA
SLIKE

PTICA PJEVICA
PUNIM S KANARA
NASLOVOM
(SKR.) ERUPTIVNA
STIJENA

RAKIJA KOJA RJIEKA

U SRBIJI DIO PRIBORA
PRVA POTE^E ZA JELO, @LICA
(POKR.) STIDLJIV

EVROPSKA
OTO^NA ANA
HERCEGOVAC DR@AVA KARI]
OBLST U POSJEDOVATI
GR^KOJ
IME ENGL.
PALA^A, PJEVA^ICE
DVORAC TIKARAM
(TURC.) OTPADAK SIJE-
NA, TRINA
PRODUKTI GRAD U DAL-
SPECIAL IMITACIJE MACIJI NA
UNSKO-SANSKI PATVORINE U[]U CETINE
PROJECT OBOR, TRLO
KANTON (SKR.) OFFICE (SKR.) ZRA^NA BANJA GRUBO SUKNO,
U PIRINEJIMA ABA[IJA

GRAD U ITALIJA
STOPIRATI, TURSKOJ
ZAUSTAVITI ANTE
AUTOOZN. JOSIPOVI]
ANKONE

GORNJI DIO
DVOJBEN, NOGE U PERADI
NERIJE[EN
RADIJUS

KRU@NI,
VJEN^ANI NAROD
(LAT.)

TE[KO PSEUDONIM JEDINICA

ELEGANCIJA ZA PET
JEDAN OD
GLUMICA VRIJEME PRED UNATRAG SIMBOL IZVR[ITI MJERE SNAGE ARIJAN @ELJA ZA IME ST.
OKVIR SINOVA ADAMA
SA SLIKE KI[U, TMU[A ^ITANOG JODA OKSIDACIJU ELEKTR. ODMILJA JELOM, APETIT GLUMICE RINE
I EVE, KAJIN
(POKR.) IMENA (GR^.) ENERGIJE

VRSTA TECHNOLOGY SUDJELOVATI U

STALNO
POMI^NE STE- SREDSTAVA ZA TRGOVAC VISUALLY [TRAJKU
NARKOZU SIROM IMPAIRED
PENICE (MN.) REOMIR
(MEDIC.) (SKR.)

NAKAZA,
RUGOBA
GRANI^AN, (TURC.)
KRAJNJI (LAT.)
KRATKA ZABI-
LJE[KA (LAT.)

NAUKA O
PORJE^JE ROMANSKIM
RIJEKE JEZICIMA
24 SATA (MN.)

IME ST. HRV.

HODNIK, OPERNOG PJEVA^A
TRIJEM @UNECA
(FRANC.) M. KO[ULJA BEZ
RUKAVA (TURC.)

AUTOOZN.
STANOVNIK ST. NJEMA^KE
[ARENA ANAMA
PAPIGA GORNJI DIO
VRSTA PLINA KU]E,
POTKROVLJE

POSJEDOVATI
IME ST.
GLUMCA IME ST.
OLIVIJEA GLUMICE
NILSEN

KOLOS, ORIJA[
(GR^.) SITNI OTPADAK
ANA FALKI SIJENA, TRINA
PTICA IZ
PORODICE RA^UNI (SKR.)
GUSAKA

GRAD U
DUGA RIMSKA ^E[KOJ
TUNIKA
UPI[ITE: G, U

SIMBOL
VRSTA ASTATINA
MAJMUNA
RIMSKI: 1000

RUDARSKO
MIROSLAV MARKOVINOVI]

METALUR[KI JEDNODU[NI
KOMBINAT (LAT.)
(SKR.)

RJE[ENJE 1: IKONAR, MONIKA BELU^I, PN, KANARINAC, RTNICA, IBAR, ERO, RJE[ENJE 2: [TRAJKOVATI, EKSTREMAN, AKARET, SLIV, ROMANISTIKA,
IRSKA, AK, ARAJ, TANITA, IMITATI, OMI[, USTAVITI, ADANA, I, SPORAN, KORIDOR, NONI, ARA, ANAMIT, D, LORENS, IMATI, AF, TITAN, TAR,
KARABATAK, KORONARAN, NACIJA. TOGA, OSTRAVA, ORANGUTAN, AT, RMK, UNANIMNI

azra 2011./77
AZRAHoroskop
Priprema:
Hedija
MEHMEDI]
P
Vrijeme je
za Ribe
Zlatne ribice
ili pirane
Kod osoba ro|enih u znaku Riba
javljaju se stresne situacije usljed
preosjetljivosti. Kao pokretne
antene su, koje primaju vibracije
iz svoje okoline. Veoma im je
te{ko da se izdignu iznad svojih
osje}anja i da nepristrasno pri-
hvate stvari, zbog ~ega ih lako
obuzima pesimisti~ko raspo-
lo`enje.
Po~inju da sumnjaju u sebe, a
sve to doprinosi stvaranju negati-
vne atmosfere. Za njih je od ogr-
omnog zna~aja da budu
okru`eni sretnim, veselim ljudi-
ma, koji }e imati pozitivan utje-
caj na njih. Puni su saosje}anja i
predstavljaju pravi magnet za
ljude s problemima, za one koji
se nalaze u nekoj neprilici, da bi
im se povjerili.
Naj~e{}e, ne uzvra}aju im na
adekvatan na~in. Ba{ zbog toga
{to privla~e ovakvu vrstu ljudi,
moraju se potruditi da prona|u
pozitivnije dru{tvo, koje }e im
u~vrstiti samopouzdanje, vratiti
dobro raspolo`enje i povu}i ka sr-
etnim trenucima kreativnosti.
Tako|er, mogu privu}i i domina-
ntne tipove, koji iskori{tavaju nji-
hov talent, a surovi su u odnosu
na njihova osje}anja. Me|utim,
takvim osobama mogu prirediti
iznena|enje, jer se Ribe mogu pr-
etvoriti u prave pirane ili ajkule,
kada im je ugro`ena sloboda ili
ako ih neko dr`i suvi{e ~vrsto.
@ena-Ribe treba da se otvori pre-
ma `ivotu i ljubavi, ali istovre-
meno da zna sebe za{tititi. Kada
nau~e da budu probirljiviji prili-
kom izbora prijatelja, da se
okru`e ljudima koji imaju poziti-
vne ciljeve, tada }e nau~iti da pr-
ipadaju same sebi.
Mu{karac-Ribe spada u najtale-
ntiranije osobe Zodijaka. Ako
zna kako da upotrijebi samopou-
zdanje, onda je zaista zadivlju-
ju}a osoba. Ukoliko ima dobru
podr{ku `ivotnog partnera i poro-
dice, mo`e se lako uhvatiti
uko{tac sa zahtjevima i pritiscima
aktivnog, uspje{nog `ivota. †
E OVAN 21.III - 20.IV
Ljubav: Doga|aji koji slijede ta~no prate va{ te-
mperament i `elje. Sve {to planirate, prema sve-
mu sude}i, ostvarivo je.
Posao: Ako ste planirali ne{to va`no, bolje je da
sve odgodite. Ako ni{ta ne mo`ete promijeniti,
barem se primirite, ~ekajte.
Zdravlje: Treba vam vi{e vo}a, vitamina.
F
BIK 21.IV - 22.V
Ljubav: Srest }ete osobu koja }e vam puno
zna~iti. Ako ste u vezi, uz partnera vas o~ekuju
prekrasni trenuci, puni nje`nosti.
Posao: Dobro }e vam krenuti, a odustajanje bi
zna~ilo gubitak. Sedmica je veoma povoljna,
energiju usmjerite i na rad.
Zdravlje: Nema razloga za brigu.
G
BLIZANCI 23.V - 22.VI
Ljubav: Bit }ete neodoljivi mnogim osobama.
Ako ste u vezi, osje}ate prave ~ari ljubavi: strast,
nje`nost i povjerenje.
Posao: Va{e ideje se prili~no lako ostvaruju. [ta
god da vam stane na put, ne brinite. Planove
}ete uspje{no zavr{iti.
Zdravlje: Bez neprijatnih iznena|enja.
H N
RAK 23.VI - 22.VII
Ljubav: Povr{no poznanstvo mo`e se pretvoriti u
prisan odnos. Budite odlu~niji. Ako ste u ~vrstoj
vezi, osje}ate se voljeno.
Posao: Pobolj{ali su se izgledi da u~inite va`ne
korake. Budite odlu~niji, pa }e i rezultati biti
mnogo bolji od o~ekivanih.
Zdravlje: Vi{e se odmarajte.
I LAV 23.VII - 22.VIII
Ljubav: Tragate za novom, pravom ljubavi. Ako
ste u vezi, u`ivat }ete u nje`nosti, pa`nji i ljubavi
partnera.
Posao: Pred vama je dobra sedmica. Ako ne{to
prodajete ili kupujete, ne odstupajte od svoje ci-
jene i svojih principa.
Zdravlje: Treba potro{iti vi{ak energije.
J
DJEVICA 23.VIII - 22.IX
Ljubav: Budite mudri i oprezni. Najbolje je da
razgovorom, a ne {utnjom i distancom, rije{ite
nesporazum. Malo snizite kriterije.
Posao: Poku{ajte bez pretjeranih ambicija plasir-
ati svoje ideje. Ako ide, dobro je. Ako ne ide, vr-
ijeme je na va{oj strani.
Zdravlje: Osje}ate poja~an umor.
K VAGA 23.IX - 22.X
Ljubav: Ako ste slobodni, pred vama je avantura,
ali i mogu}nost za pravu vezu. Ako ste u vezi,
u`ivat }ete u ljubavi.
Posao: Prijeti mali zastoj, sre}om, bez posljedica
za va{u karijeru. Kraj sedmice bit }e veoma do-
bar, iznad prosjeka.
Zdravlje: Izbjegavajte masnu hranu.
L
[KORPIJA 23.X - 22.XI
Ljubav: Veoma lijepa sedmica. Ako ste u vezi,
opet osvajate partnera. Ako ste slobodni, slijedi
sjajan po~etak veze.
Posao: Imate simpatije kolega, ali i jo{ vi{e po-
sla. Nemojte se mr{titi, jer to zna~i ve}u zaradu
ili unapre|enje.
Zdravlje: Umor rije{ite snom.
M STRIJELAC 23.XI - 22.XII
Ljubav: Kao da vam ne polazi za rukom da
na|ete istu talasnu du`inu s partnerom. Uosta-
lom, i sami ne{to morate u~initi.
Posao: Nemojte odmah gubiti glavu i uzalud se
sekirati zbog manje prepreke. Probleme rje{ava-
jte ma{tovito, s taktom.
Zdravlje: Tegobe zbog nervoze.
JARAC 23.XII - 21.I
Ljubav: Voljenoj osobi dat }ete samo onoliko
koliko mislite da je neophodno. U isto vrijeme,
tra`ite da vas mnogo ne zapitkuje.
Posao: Mirni ste i stalo`eni. Ne}ete dopustiti da
vam izmakne dobra zarada. Sitnije probleme
rje{avate lako i bez nervoze.
Zdravlje: Nemate dovoljno energije.
O
VODOLIJA 22.I - 19.II
Ljubav: Dru`enja, izlasci, dodatno podgrijavaju
dobro raspolo`enje. Va{e ljubavne `elje mogle
bi postati stvarnost.
Posao: Stvari ne stoje tako dobro kao na priva-
tnom planu. Najuputnije je da se primirite. Ta-
ko }ete izbje}i neprijatnosti ili {tetu.
Zdravlje: Namirite potrebu za vitaminima.
P
RIBE 20.II - 20.III
Ljubav: Sve je prili~no napeto. Mogu}a je ra-
sprava s voljenom osobom. Potom }e se sve
smiriti, pogotovo tokom vikenda.
Posao: Ne ide ba{ sve onako kako ste zamislili.
Imate osje}aj da neko `eli da vam podvali.
Obradovat }e vas ve}i nov~ani dobitak.
Zdravlje: Ne tro{ite energiju uludo.
Poznati su
prepoznajte se
Mediha
MUSLIOVI], jedna
od na{ih najbo-
ljih dramskih
umjetnica ikada,
izuzetno je
{armantna. Sao-
sje}ajna je, pa i
preosjetljiva. Me-
dihina posebna privla~nost i
stil, {to su joj podarile zvijezde,
ponajprije kombinacija znaka
Ribe (28. II 1975.) i podznaka
u Vagi, izra`eniji su nego kod
bilo koje druge od 144 kombi-
nacije znakova u cijelom Zodi-
jaku. Ima predivan osmijeh,
potrebu da uvijek bude
okru`ena lijepim stvarima, da
se odijeva isklju~ivo prema
svom ukusu, `eli da komunici-
ra samo s ljudima koji posje-
duju pozitivnu energiju,
nje`nost i ~ovjekoljublje.
Justin BIEBER, te-
en zvijezda,
mladi kanadski
pop i R&B pje-
va~ i tekstopi-
sac, koji je svje-
tsku slavu ste-
kao putem inte-
rnetskog portala
YouTube, na kojem je njegova
majka postavljala njegove izve-
dbe popularnih pjesama, a uz
veliku pomo} slavnog Ushera,
veoma je bri`na osoba. Kao pr-
ave Ribe (1. III 1994.), u su{ti-
ni je stidljiv, te`i da svoj `ivot
`ivi i kroz druge, kroz porodi-
cu, prijatelje i skladan privatni
`ivot. ^esto mu se doga|a da
mnoge stvari, koje su i be-
zna~ajne, do`ivljava suvi{e
li~no. Ima odli~nu intuiciju pri
ocjenjivanju ljudi, i saosje}a s
njihovim problemima. Veoma
je emotivan i kreativan.
Daniella MIJA-
TOVI], jedna od
najboljih i inter-
nacionalno na-
juspje{nijih bh.
manekenki, veo-
ma je emotivna
i kreativna. Ima
neprestanu potr-
ebu za kretanjem i komunicir-
anjem, puno energiju, {to je
bitno, kako bi mogla sve oba-
veze zavr{iti na vrijeme, ali i
potrebu za dru`enjem. Danie-
lla je osoba mirnog i blagog
izgleda, sporog, ali sugestivnog
govora. Li~nost koja je nai-
zgled pasivna, ali koja, kao pr-
ave Ribe (23. II 1989.), ima
nagla{enu ma{tu, plemenitost i
velikodu{nost. Emotivna je,
blagonaklona, dru{tvena, lju-
bazna, ali i neodlu~na. †
azra 2011./79
AZRAVeliki Bosanci

P
isati o na{oj povijesti, ljudskim i
nacionalnim slobodama, name}e
potrebu posebnog pozicioniranja
kraji{ke familije Pozderac, koja je
ostavila neizbrisiv trag i u ekono-
mskom, i u nacionalnom
osvje{}ivanju Bo{njaka, ali i po po-
sebnom pe~atu koji su udarili dr`avnosti na{e ze-
mlje. Nurija, Hakija, Hamdija, Sakib i Sead Po-
zderac, svaki ponaosob, ugradili su sebe u teme-
lje na{e dr`ave, ali }e neki kvazi kriti~ari uvijek
poku{avati kompromitirati njihovo veliko djelo,
mo`da i najve}e u historiji Bo{njaka, odnosno
afirmacije Bosne i Hercegovine kao zemlje mu-
ltikulturalnosti.
A sve je po~elo od Murat-age Pozderca, kra-
ji{kog veleposjednika, koji je s tri `ene izrodio
sedam sinova - Mujagu, Nuriju, Mehmeda,
Muhameda, Smaila, Ahmeta i Hasana i ~etiri
k}erke - Semku, Dervi{u, [efiku i Zulejhu.
Njegova ku}a, prema svjedo~enjima, znala je
primiti i po 300 du{a. Mehmed i Nurija, a ka-
snije i njihovi sinovi Hakija, Hamdija, Sakib i
Ismet, odnosno Sead, proslavili su Krajinu.
Njihove zasluge za uklju~ivanje Bosanske kraji-
ne u Narodnooslobodila~ki pokret znao je cije-
niti i Josip Broz Tito, ali i brojni dobronamjer-
ni politi~ari, jer je na taj na~in otupljena o{trica
usta{ke Hrvatske.

Zavjet
Nurija Pozderac ro|en je 15. januara 1892.
godine. Bio je u~itelj i izuzetno cijenjen u Kraji-

“
ni, pa je 1939. godine izabran za narodnog po-
Familija POZDERAC

Pitanje za{to Muslimani

ranije nisu priznati kao nacija
isto je kao da ste me pitali
za{to Kulin ban nije uveo
samoupravljanje. Oni mo}niji
od nas nisu nam dali ime
Bosanac! Nama je bilo va`no
da nas priznaju pod bilo kojim
imenom i da nas stave u Ustav.
Eto vas mla|ih, nastavite s
istra`ivanjima, moja Ovako je odgovarao Hamdija Pozderac nakon {to se
generacija nije mogla vi{e izborio da Bo{njaci u Ustav biv{e zemlje u|u kao
slanika u Cazinskom srezu. Narodnooslobodi- Muslimani, ali i upozorio mla|e da zavr{e zapo~eti proces
la~kom otporu priklju~uje se odmah po~etkom
rata, a godinu kasnije, na Prvom zasijedanju, bi- dobijanja statusa ravnopravnog naroda. Pozdercima to
va izabran za potpredsjednika Izvr{nog odbora nikada nije opro{teno, pa je afera „Agrokomerc“
AVNOJ-a. Ranjen je tokom Pete neprijateljske
ofanzive na planini Vu~evo, 8. juna, a ~etiri da- izmi{ljena samo da bi se s njima obra~unalo
na kasnije umro je na Drago{-Sedlu u pokretu za
Tjenti{te, gdje je i sahranjen. Njegova rodna Pi{e: D`emal D@AKMI] Foto: Fuad FO^O i privatni albumi

Ja~i od nas nisu dali da

80/azra 2011.

ku}a danas je muzej, ali joj je potrebna hitna sa-
nacija.
Mehmedovi sinovi Hakija (1921.) i Hamdija
(1924.) nastavljaju politi~ku karijeru svog strica.
Imali su jo{ bra}u Sakiba i Ismeta, te ~etiri sestre -
Bekiru, Fatimu, Sadetu i Zuhru. Skojevci i borci
od po~etka rata obavljali su niz funkcija u Krajini
u ratno doba, a nakon rata imali su brz napredak
u politi~koj karijeri. Hakija je najve}i dio `ivota
proveo u Beogradu, obavljaju}i niz ministarskih i
drugih saveznih funkcija, a njegovo interesovanje
zaokupljala je privreda. @elio je pomo}i svom kra-
da se zovemo Bosanci!
ju, privredno ga o`ivjeti, jer Cazinska krajina do-
brano je kaskala po razvoju za drugim dijelovima
BiH. Zato je na ~elo „Agrokomerca“, zamajca pri-
vrednog i svakog drugog razvoja, doveo ambicio-
znog i radinog Fikreta Abdi}a.
Hamdija, ro|en pod imenom Muhamed, zavr{io
je, pak, Filozofski fakultet u Beogradu i Visoku par-
tijsku {kolu u Moskvi i bio dugogodi{nji profesor so-
ciologije na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.
Obavljao je sve zna~ajnije funkcije u BiH, na
dr`avnom nivou. Autor ovih redova pamti ga po ve-
oma stru~nim, ali istovremeno i veoma zanimljivim
» Cazinski dom zdravlja
nosi ime po njemu:
„Dr. Sead Pozderac“
Nasljednici
Od Pozderaca danas u Cazinu `ive Zlatko i
Amir, sinovi, i supruga Rusmira doktora Saki-
ba Pozderca, Nurijinog sina. Zlatko je ugle-
dan advokat i za vrijeme na{eg boravka bio
nam je dobar doma}in, a Amir je ljekar u ta-
mo{njem Domu zdravlja.
Hakijin sin iz tre}eg braka Mehmed (38),
iz Beograda je preselio u Sarajevo 1999. godi-
ne. Studirao je u Americi i danas radi u je-
dnoj internacionalnoj kompaniji, a Hamdiji-
na k}erka Dubravka Lejli} je tako|er u Saraje-
vu i profesor je na Likovnoj akademiji. Po-
ku{ali smo je ubijediti da nakon toliko vreme-
na otvori du{u, ali je ostala dosljedna: ni ona
niti majka Milka o privatnom `ivotu ne}e go-
voriti za medije.
predavanjima. Mada `urnalistima nije predavao, ner-
ijetko smo bili na njegovim ~asovima. U to doba bio
je na vrhuncu politi~ke mo}i, ali se nije tako doi-
mao. Znao je, onako kraji{ki, da se nasmije punim
plu}ima i po~ne relaksiraju}u pri~u. Slavili su ga
Bo{njaci, jer je od 1968. godine vodio neravnopra-
vnu borbu za priznavanje muslimanske nacije kao
ravnopravnog naroda u Titovoj Jugoslaviji. »
azra 2011./81
 “
Hamdija Pozderac je
okupio intelektualce koji su na
nau~noj osnovi ispitali
historijsku, kulturolo{ku i
politi~ku evoluciju Bo{njaka,
da bi se prona{lo, za to
vrijeme, odgovaraju}e ime. Kao
predsjednik Savezne skup{tine
nalazio se i na ~elu
Ustavotvorne komisije
» D`emal
Svu podr{ku mu je, naravno, pru`ao
Bijedi}, {to se umovima Srpske aka-
demije nauka iz Francuske 7 u Beogradu nikako
nije svi|alo. Mla|i Pozderac izabran je za nosioca
procesa formiranja muslimanske nacije, jer je
tom zadatku mogao odgovoriti i nau~no i poli-
ti~ki. Okupio je intelektualce, koji su na nau~noj
osnovi ispitali historijsku, kulturolo{ku i poli-
ti~ku evoluciju Bo{njaka, da bi se prona{lo, za to
vrijeme, odgovaraju}e ime. U to vrijeme nalazio
se, kao predsjednik Savezne skup{tine, na ~elu
Ustavotvorne komisije i to je bila jedinstvena pri-
lika da Bo{njaci dobiju ravnopravan status, {to se
i dogodilo 1971. godine, ali i Ustavnim ama-
ndmanima godinu kasnije. Nije dozvolio ni revi-
ziju Ustava 1974. godine - Muslimani su po-
tvr|eni kao konstitutivan narod unutar SFRJ!
Neki od politi~kih protivnika unutar
bo{nja~kog naroda poku{ali su minimizirati nje-
gov ogroman doprinos {irenjem teze da Musli-
mani kao nacija ne mogu opstati, niti je to bo-
gzna kakav dobitak. On je britko odgovarao na
takve objede sljede}im rije~ima:
- Pitanje za{to Muslimani ranije nisu priznati

» Zlatko Pozderac ispred

djedove rodne ku}e

» Licemjerje
politi~ke elite

82/azra 2011.
 kao nacija isto je kao da ste me pitali za{to Ku-
lin-ban nije uveo samoupravljanje. Oni mo}niji
od nas nisu nam dali ime Bosanac! Nama je bilo
va`no da nas priznaju pod bilo kojim imenom i
da nas stave u Ustav. Eto vas mla|ih, nastavite s
istra`ivanjima, moja generacija nije mogla vi{e.

Hajka
Titovom smr}u vampiri iz Francuske 7 krenuli
su u potragu za krvlju, odnosno cijepanju Jugoslavi-
je. Bosnu i Hercegovinu je bilo najte`e rije{iti.
Kre}e hajka na sve vi|enije Bo{njake i u akade-
mskoj zajednici, i na politi~kom planu. Najja~a
karika svakako su bili Pozderci. Prvo se 1983.
godine preko Vojislava [e{elja, megafona Beogr-
ada, krenulo na Hamdiju, kako bi se opipao pu-
ls Bo{njaka. Uz njega su kao kolateralna {teta tr-
ebali stradati i neki kadrovi iz drugih naroda,
{to je bila svojevrsna podvala.
^etiri godine kasnije sarajevski poslu{nici
Beograda pod krinkom kontrarevolucionar-
nog djelovanja, kako je to tada nazivano, pri-
tvaraju Hakiju i Fikreta Abdi}a, a uz njih i
~itav tim Fikretovih saradnika. Formalni ra-
zlog je bio „Agrokomercovo“ izdavanje mje-
nica bez pokri}a, {to su radili svi u Jugoslavi-
ji. Cilj je bio slomiti Pozderce preko privre-
dnog ~uda „Agrokomerca“.
Tako se i desilo, jer velike efere u pozadini
neminovno za sobom povla~e i velike poro- » Hamdija i Hakija s Brankom
di~ne i li~ne drame. Hamdija se godinu na- Mikuli}em i Nikolom Stojanovi}em
kon izbijanja afere, u vrijeme kada je trebao nose kov~eg dr. Seada Pozderca
postati predsjednik Predsjedni{tva Jugoslavi-

» Tito je imao puno

povjerenje u Kraji{nike

Sa 22. godi{njice Hamdijine smrti: S desna na lijevo supruga Milka, k}erka Dubravka, unuka Ajla i zet Sead Lejli}
je, povukao iz politi~kog `ivota i naprasno
umro u Klini~kom centru Ko{evo i do danas
se, skoro 23 godine poslije, o tome ispredaju
razne kontroverzne pri~e. Hakija i Fikret su
u zatvoru oboljeli, a Fikretov brat Hasan, ta-
da{nji direktor Komunalnog preduze}a u Ve-
likoj Kladu{i i dvojnik Roberta Redforda iz
najslavnijih dana, se objesio. Potpisnik ovih
redaka je o toj velikoj zavjeri svjedo~io godi-
nu i po dana.
Zanimljivo je da se [e{elj u to vrijeme zau-
zima za Aliju Izetbegovi}a i Mlade Muslima-
ne, a pod krinkom nau~ne diskvalifikacije Ha-
mdije Pozderca radi na onoj politi~koj. Jasno i
zbog ~ega: Izetbegovi} je bio nepoznat i bez poli-
ti~ke mo}i, ali je Beograd na sve na~ine po-
ku{avao kroz ovaj proces kazati kako se zala`e za
vjerske slobode. Ko je u to doba mogao pretpo-
staviti da }e kona~nu verifikaciju Bo{njacima
1993. godine dati ba{ Izetbegovi}, s gotovo
istom nau~nom elitom koja je i po~ela ovaj pro-
ces. Ali opet nismo postali Bosanci!? Ho}e li to,
kako je svojevremeno govorio Hamdija, dovr{iti
mla|e generacije? †
azra 2011./83
AZRAArte Predstava „General mrtve vojske“, u
re`iji Dine Mustafi}a, u izvedbi Albanskog

Pri~a o ratu i nadi

teatra iz Skoplja, izvedena je na sceni Nar-
odnog pozori{ta u Sarajevu. Zasnovana na
romanu albanskog knji`evnika Ismaila Ka-
darea, predstava govori o ratu, nadi i prije-
ko potrebnoj vjeri da se prekine crna nit
neprijateljstva i krvoproli}a na Balkanu.
Igraju: Bajrush Mjaku, Xhevdet Jashari,
Adem Karaga, Vebi Qerimi, Musherefe
Llozani, Adrian Aziri, Valon Ademi - Va-
loni, Merlinda Saiti, Genci Mirzo, Sabe-
din Selmani, Teuta Ajdini - Jegeni, Amer-
nis Nokshiqi - Jovanovska, Zarie Jonuzi,
Fisnik Zeqiri, Blerim Dardhishta, Visar
Etemi, Emine Kadriu, Drita
Aliu i Hajrullah Ramizi.
Dramatizaciju teksta potpisuje Jeton
Neziraj, za scenografiju je bio zadu`en Dr-
agutin Broz, kostime Blagoja Micevski,
koreografiju Gjergj Prevazi, scensku dra-
maturgiju @eljka Udovi~i} i Jeton Neziraj.

» Predstava je zasnovana
na romanu albanskog
knji`evnika Ismaila Kadera

Izme|u
`ivota i smrti
U Sarajevu je pro{le sedmice odigrana pre-
dstava „Malone umire: Tada“ Samuela Becke-
tta, a u re`iji Gradimira Gojera.
Rije~ je o tradicionalnoj temi kad je u pitanju
Beket, a to je grani~na situacija `ivota i smrti.
- Sve ono {to govori Malone na pozornici
moglo bi se pripisati svakom besku}niku bh. pr-
ostora. U ovom komadu bavili smo se ljudskom
du{om - kazao je Gojer, koji nije krio odu{evlje-
nje zbog na~ina na koji je festivalska publika pr-
imila poruke koje {alje ova predstava.
U predstavi su igrali Ljiljana ^eki}, Milenko
Iliktarevi}, Sevret Bar~i} Nuta, dok je za sceno-

Dogovor s |avolom
grafiju bio zadu`en Haris Ljubovi}.

Festival „Sarajevska zima“ preksino} je u Naro-
dnom pozori{tu Sarajevo ugostio ansambl Gra-
dskog pozori{ta Ptuj iz Slovenije s predstavom
„@abe“ Gregora Strni{a, u re`iji Jerneja Lorencija.
Rije~ je o pri~i koja prati siroma{nog po{tara
Lazara, koji poku{ava napraviti dogovor s
|avolom kako bi mu prodao svoju du{u.
Me|utim, |avo to odbija, tvrde}i da ve} ima pr-
evi{e du{a koje su mu se predale.
84/azra 2011.
U predstavi su igrali Igor Samobor, Pia Ze-
mlji~ i poznati glumac Radko Poli~ Rac.
Zanimljivo je da je predstava izvedena na Ve-
likoj sceni Narodnog pozori{ta na koju je bila
smje{tena i publika koja je tako predstavljala dio
ansambla. Sat i 45 minuta, koliko je trajala pre-
dstava, posjetioci su u`ivali u odli~noj izvedbi
slovenskih glumaca, naro~ito u briljantnoj inter-
pretaciji Radka Poli~a.
Krugovi dobrote
» Sa snimanja
filma u Trebinju

Beogradski reditelj Sr|an Golubovi} u Trebinju je po~eo snima-

nje filma „Krugovi“, koji je inspiriran pri~om mladog Trebinjca
Sr|ana Aleksi}a. Junak pri~e u ratnom vihoru 1993. godine zauzeo
se za spas svog prijatelja i sugra|anina Bo{njaka Alena Glavovi}a,
{to ga je kasnije stajalo `ivota. Film postavlja pitanje je li herojsko
djelo uzaludna `rtva, ili, kao kamen ba~en na povr{inu vode proi-
zvodi krugove koji se {ire kroz vrijeme i prostor, poti~u}i nas da
~inimo nova dobra djela.
Lik Sr|ana Aleksi}a tuma~i Vuk Kosti}, koji tako|er igra u fi-
lmu Angeline Jolie „Neispri~ana pri~a“ o ratu u BiH. Bo{njaka
utjelovljuje poznati hrvatski glumac Leon Lu~ev, koji je igrao u po-
sljednjem filmu Jasmile @bani} „Na putu“. Ostale likove iz navede-
ne pri~e tuma~e glumci Aleksandar Ber~ek, Neboj{a Glogovac,
mlada beogradska glumica Hristina Popovi}, te Marko Janketi} i
Nikola Rako~evi}. G. VUKOJA

» Smijeh, tuga, suze, nasilje,

glad, neizvjesnost i nada
pro`eli su njihovo Stranci
pred rajem
vi{esatno putovanje

Na sceni Tuzlanskog narodnog pozori{ta mi-

nulog vikenda premijerno je izvedena predstava
„Stranci pred rajem“, prema tekstu Vernese Ke-
llner Berbo, a u re`iji Miralema Zub~evi}a.
Gluma~ki dvojac ovog pozori{ta, Elvira Alju-
ki} i Adnan Omerovi}, jo{ jednom su pokazali
svoj kvalitet i opravdali o~ekivanja publike, koja
im je iskreno aplaudirala.
Predstava prikazuje ilegalce koji se poku{avaju
prebaciti u Njema~ku. Djevojka koja se u Sarajevu
borila protiv agresora, nekoliko godina nakon za-
vr{etka rata ima nezacijeljene rane. U Berlin ide ka-
ko bi prona{la i spasila sestru koja se prostituira,
ba{ kao i u ratu u BiH. U kamionu s njom putuje
homoseksualac iz Turske, odba~en od porodice,
ide u grad u kojem su gay parade dozvoljene i gdje
namjerava raditi kao trbu{na plesa~ica.
Smijeh, tuga, suze, nasilje, glad, neizvjesnost i
nada pro`eli su njihovo vi{esatno putovanje. Stra-
nci se na rastanku grle, a hrabra djevojka odlu~i
za{tititi slabog mladi}a od policije i psa traga~a.
- Moj komad je poku{aj uspostave komuni-
kacije izme|u „Evropskog raja“ i „pakla“ izvan
njenih granica. Poku{aj da poka`em da se raj i
pakao ne mogu i ne smiju odre|ivati granicama
za koje ti treba banalna viza - kazala je Vernesa
Kellner Berbo, autorica teksta. D`.K./A.B.B.

azra 2011./85
AZRAParty Zone Sarajevo

No} je imala ~udnu mo} Nakon {to je pro{le
godine pred sarajevskom publikom nastupio na
koncertu „Tri kralja“, dalo se naslutiti koliko su
se svi u`eljeli pjesme Miroslava Ili}a. Stoga i ne
~udi {to je „Zetra“ pro{le subote bila ispunjena
do posljednjeg mjesta, a za nastup slavuja iz
Mr~ajevaca tra`ena je stolica vi{e.
- Ba{ se na~ekasmo, ali na moju veliku sre}u i
zadovoljstvo, do~ekasmo da se dru`imo. Ako
vam se igra, igrajte, ova no} ima ~udnu mo} -
rekao je Miroslav na po~etku koncerta.
» „Jedan dan `ivota“:
Miroslav i Goca Tr`an
Spektakularan koncert Miroslav je po~eo pje-
smom „Ova no} ima ~udnu mo}“, a zatim su se,
jedan za drugim, redali njegovi brojni hitovi.
Ni{ta manje odu{evljenja nisu izazvali ni njegovi
gosti, naprije Goca Tr`an, Hari Vare{anovi},
@eljko Samard`i}, Sne`ana \uri{i}, ali i glumac
Josip Pejakovi}, ~iji je monolog o Bosni ~itava
„Zetra“ do~ekala na nogama. Uprkos tome {to
se na sceni nije pojavio gost iznena|enja, bio je
to koncert za pam}enje s kojeg niko nije oti{ao
ravnodu{an. † L.L./M.@. » Hari Vare{anovi} i
Fahrudin Pecikoza

» Enis Be{lagi} u dr
ministrom odbran u{tvu sa srbijanskim
[utanovcem i njege Draganom
suprugom Marijo ovom
m

» Energi~an nastup Josipa

Pejakovi}a „Zetru“ sve je
digao na noge

azra 2011./87
Urednica „Azre“ preporu~uje

Voli{ li brzinu?
Samo je Kleopatra imala vremena dane provoditi u
kupkama od meda i maslinovog ulja, bojiti kosu
satima i u tome su joj pomagale brojne `ene. Mi
nemamo takvu privilegiju. Na{a rje{enja moraju biti
efektna, refleksi brzi. Jesmo li na gubitku? Bolje je
na}i ljepotu u adrenalinskom `ivotu, nego tugovati
zbog ne~eg {to ne mo`emo mijenjati » Glavna urednica: Elameri [krgi}-Mikuli}

P
ostoje ljudi koji vole dokolicu -
sate provedene u razmi{ljanju,
analiziranju vlastitih osje}anja.
Nisam od tih. Volim se zatrpati
obavezama, ne ostaviti prostor da
se sretnem sa svojim mislima.
Neko }e re}i - stalno bjekstvo, za-
brana osje}ajima da se uobli~e, prodube i razvi-
ju. Gu{enje u zametku. Sasijecanje. Ne mislim
tako. Sazrijevanja se de{avaju i bez sjedenja i
zurenja u jednu ta~ku. Vidim ljepotu u svako-
dnevnom `ongliranju izme|u silnih obaveza,
prebolijevanju tuga na nogama i osje}aju zau-
zetosti.
^ini mi se da tada bolje koristim slobo-
dne sate, nego onda kad osje}am da ih
imam napretek. Ipak, takav na~in `ivota
tra`i SOS proizvode, dakle, one bez gre{ke.
Vremena za eksperimentiranje nema. Ove
sam probala:
Polibevit
Vitamin B (mislim na grupu ovih vitamina)
jeste ~udotvoran. Mislim da }e se stru~njaci iz
„Bosnalijeka“ saglasiti sa mnom kada ga prepo-
ru~im ljudima koji su pod velikim stresom. Ovi
vitamini hrane `ivce, va{u ko`u, poma`u jetri
da se izbori sa silnim toksinima. Tako|er
olak{ava tegobe PMS-a (provjereno).

Vichy „Aqualia Thermal“ Deborah „Eyeliner Precisione“

maska za lice Da li vam se desilo da zapla~ete prilikom na-
no{enja tu{a na o~i? Odgovor je potvrdan? E pa,
Zamislite jedan od onih dana kada se cijeli vrijeme je da probate „Deborah“ tu{ za o~i
svijet urotio protiv vas. Toliko je to o~ito da „Precisione“, dermatolo{ki testiran i pogodan za
pomi{ljate da vas snima kamera. Dan ispu- osjetljive o~i. Tanka ~etkica poput kista za slikanje
njen porazima, a nave~ar morate zablistati. omogu}ava precizno iscrtavanje i
@ivot vam zavisi od te no}i. Evo rje{enja - najtanjih linija. Nema gre{ke.
„Aqualia Thermal“ maska za lice. Ova lagana,
kremasta maska ugodne teksture i boje inte-
nzivno hidratizira i umiruje ko`u tokom 24
sata i vra}a joj puno}u. Daje idealan zavr{ni „Sarajevo Jazz Guerilla“
u~inak svakodnevnoj rutini njege i uljep{ava- Nisam znala volim li jazz dok ih nisam ~ula.
nja, ili pak SOS rje{enje nakon stresnog dana ^ista strast! Nema dodatka popularnog, komer-
kada je ko`i lica potreban trenutni povratak cijalnog, poja~iva~a okusa i umjetne boje. Pravi
sjaja i `ivosti. antistres program. Svakog ponedjeljka sviraju u
jednom sarajevskom klubu. Da, da, dobro ste
pro~itali - ponedjeljkom. Dobar fol. Petak i su-
bota su precijenjeni.

Lacoste „Joy of Pink“

Savr{en miris za mlade djevo-
jke kao i za `ene pune `ivota i
energije. Njegovi sokovi su
osvje`avaju}i, oni razbu|uju i ra-
zveseljavaju. Miris se otvara svi-
jetlim i sjajnim aromama grejpa.
Srce mu je puno izazova, egzo-
ti~no, ba{ poput ukusnog kokte-
la od plavog Curaçaa poja~anog
cvjetnim notama bo`ura. Ko-
mpozicija se zatvara cedrom i
mo{usom, koji stvaraju sna`nu
bazu za ovaj lagani i nje`ni mir-
is. Hm... ba{ miri{e na pobjedu.
90/azra 2011.