TVZ Seminar Arhitekti

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE STRUČNI SMJER:
U ZAGREBU
ARHITEKTURA
GRADITELJSKI ODJEL
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I
OVLAŠTENIH
IN ŽEN JERA
- za razdoblje od 2006. do 2011. godine -
I. TEČAJ :
10. I 11. STUDENI 2006.
Stručni materijali uz seminar

1998
i
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006.
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU GRADITELJSKI ODJEL ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA
I. TEČAJ
10. I 11. STUDENI 2006.
Stručni materijal uz seminar
RASPORED PREDAVANJA ZA I. TEČAJ 10. I 11. STUDENI 2006............................................2
POZIV ZA SUDJELOVANJE NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007. ..........................................3
RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................3
RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................4
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA

GRAĐEVINSKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA - mr. sc. Ljerka Kopričanec – Matijevac ................5
DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA: PRINCIPI I METODOLOGIJA PROSTORNOG

PLANIRANJA - Ana Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh. ............................................................................... 13
UTJECAJ ODREDBI TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I

TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA NA PROJEKTIRANJE – mr.sc. Ranko Keindl,
dipl.ing.građ. ................................................................................................................................... 25
PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA HRN EN 12831 –mr.sc. Ivan

Cetinić, dipl.ing.stroj. ........................................................................................................................ 35
PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA PREMA EU NORMAMA – dr.sc. Igor Balen, dipl. ing.stroj. ... 51
POVRAT TOPLINE U TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA - dr.sc. Igor Balen, dipl. ing.stroj. ........... 69
POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA ZA GRIJANJE ZGRADA - dr. sc. Jasenka Bertol-Vrček,

dipl.ing.arh. ..................................................................................................................................... 85
METODOLOGIJA ZAŠTITE I OBNOVE KULTURNIH DOBARA, PRAVNI I STRUČNI

ASPEKTI ZAŠTITE - mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh................................................................ 95
-1-
Arhitekti - Raspored sati za I. seminar
10. XI. 2006. (petak) Avenija Većeslava Holjevca 15
Ukupno
Tema Predavanje Predavač Dvorana Satnica bodovi za
slušače
Upravljanje projektima i Natječajna dokumentacija za Skendrović
dokumentacijom međunarodno ugovaranje radova VP 1500-1630 2
Prostorno planiranje i Zaštita i Metodologija zaštite i obnove Arbutina
obnova kulturnih dobara kulturnih dobara, te pravne i stručne P2 1645-1815 2
definicije zaštite
Zaštita od požara Zakonska regulativa kojom je Kopričanec-
utvrđena obveza provođenja mjera Matijevac P2 1830-2000 2
zaštite od požara
11. XI. 2006. (subota) Avenija Većeslava Holjevca 15
Ukupno
Tema Predavanje Predavač Dvorana Satnica bodovi za
slušače
Fizika zgrada Sustavi grijanja, hlađenja ventilacije Biluš
i klimatizacije prema usvojenim EU Veršić VP 800-915 2
normama Cetinić
Vrček 930-1045 2
Balen
Fizika zgrada Utjecaj odredbi Tehničkog propisa o Keindl
uštedi toplinske energije i toplinskoj VP 1100-1230 2
zaštiti zgrada na projektiranje
Prostorno planiranje Dokumenti prostornog uređenja: Mrak-Taritaš
Principi i metodologija prostornog VP 1245-1400 2
planiranja
POZIV ZA SUDJELOVANJEM NA
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE
U ZAGREBU II. SEMINARU 9. I 10. VELJAČE
GRADITELJSKI ODJEL
2007. GODINE
Prijava za sudjelovanje na seminaru
IME I PREZIME
TITULA
MJESTO I DATUM ROĐENJA
ADRESA STANOVANJA
PROGRAM
ST RUČNOG TVRTKA - INSTITUCIJA
U SAVRŠAV AN JA ADRESA
OVLAŠTENIH MATIČNI BROJ
ARHIT EK AT A I
Mobilni telefon
OVLAŠTENIH
E-mail
IN ŽEN JERA
Telefon
Prijava za stručni seminar
9. i 10. veljače 2007. 13. i 14. studenoga 2009.
9. i 10. studenoga 2007. 12. i 13. veljače 2010.
14. i 15. studenoga 2008. 11. i 12 veljače 2011.
Stručni smjer:
Arhitektura
Građevinarstvo
i
Strojarstvo
uplaćuje se na posebno priloženoj uplatnici. U cijenu su uključena preda-
1998
Elektrotehnika
TVZ—STRUČNI SEMINAR—”ARHITEKTI, GRAĐEVINARI,
vanja i radni materijal potreban za praćenje seminara. Ukoliko nemate
Zagrebačka banka račun br.: 2360000-1101350801
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, ZAGREB, I. LUČIĆA 5

Iznos kotizacije pojedinog seminara je 500,00 (petsto) kuna, a
• 180—POZIV NA BROJ ZA ELEKTROTEHNIČARE

posebnu uplatnicu, seminar se uplaćuje na slijedeći račun:
Vlastoručni potpis pristupnika Datum prijave

• 281—POZIV NA BROJ ZA GRAĐEVINARE
• 280 –POZIV NA BROJ ZA ARHITEKTE
- (PREMA ODABIRU STRUČNOG SMJERA NA PRIJAVI)

• 282—POZIV NA BROJ ZA STROJARE
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
Graditeljski odjel — Av. V.

ELEKTROTEHNIČARI”
Holjevca 15,
tel: +385 1/ 66 59 440,
POZIV NA BROJ:
OPIS PLAĆANJA:
MODEL—03
STROJARI,
fax: +385 1/ 66 59 455

PRIMATELJ:
POZIV na II. tečaj
Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture
II. tečaj 9. i 10. veljače 2007. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15
Bodovi iz Ukupno
Tema Predavanje Predavač Broj sati regulative bodovi
na temi za
slušače
1.) Upravljanje projektima i Primjena podzakonskih akata iz područja Ratkajec 2 2 2
dokumentacijom građenja
2.) Zaštita od požara i zaštita na radu Norme i smjernice iz područja protupožarne Fišter 2 2 2
zaštite (NFPA, HRN DIN, HRN EN, TRVB)
Prostorno funkcionalni standardi zgrada za Alfirević- 2 2
rad Arbutina
3.) Fizika zgrada Sadržaj projekta obzirom na uštedu Keindl 2 2
toplinske energije i toplinsku zaštitu
4.) Prostorno planiranje Struktura dokumenata prostornog uređenja Mrak- 2 2 2
Taritaš
5.) Zaštita i obnova kulturnih dobara Metoda izrade arhitektonskih snimaka za Vučić- 2 2
potrebe zaštite i obnove kulturnih dobara Šneperger
Metodologija izrade konzervatorskih Mavar 2 2 2
podloga za prostorne planove
Ukupno 14 bodova za slušače II. tečaja.
Ukupno 8 bodova za slušače iz regulative.
Tečaj će se održati u prostorijama TVZ-Graditeljski odjel na lokaciji Av. Većeslava Holjevca 15 u Zagrebu.
Tečaj započinje 9. II. 2007. od 1500 do 2000 sati, i 10. II. 2007 od 800 do 1600 sati.
-2-
U ZAGREBU
ARHITEKTURA I GRAĐEVINARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ZAŠTITA OD POŽARA I ZAŠTITA NA RADU
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I ZAKONSKA REGULATIVA
OVLAŠTENIH KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA
IN ŽEN JERA
PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH
MJERA
ZAŠTITE OD POŽARA
Predavač:
MR. SC. LJERKA KOPRIČANEC – MATIJEVAC
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

mr. sc. Ljerka Kopričanec – Matijevac

Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja
Vatrogasna škola
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH

MJERA
ZAŠTITE OD POŽARA
UVOD
Godišnji pregled broja požara za 2005. godinu 1
U razdoblju od 1. siječnja do 31.

prosinca 2005. godine u Republici
Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 6.915
požara, od kojih 2.816 na građevinama.
Tijekom 2004. godine, u Republici
Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 6.196
požara, od kojih 2.623 na građevinama.
Usporedbom s prethodnom godinom,

razvidno je da je u 2005. godini
zabilježeno: povećanje ukupnog broja
požara za 11,6%,odnosno povećanje
broja požara građevina za 7,4%.
Pregled materijalne štete u požarima
Iz tablice je razvidno da je u 2005. godini, u odnosu na 2004. godinu, smanjenje ukupne materijalne
štete u požarima za 6,2 %, od toga je smanjenje materijalne štete u požarima građevina za 17,6%.
1 Vatrogasni vjesnik, 4/2006. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Služba za vatrogastvo, Đulijano Grum
-6-
Načini izazivanja požara
Iz tablice je vidljivo da je u 2005.

godini, u odnosu na 2004. godinu,
neznatno smanjen broj namjerno
izazvanih požara te povećanje
nehatom izazvanih požara za 13,9
%, kao i povećanje broja neutvrđenih
načina izazivanja za 5,5 %.
Namjerno izazvani požari najčešći su
na građevinama – u 2005. godini
58,6 % , a u 2004. godini 61,6 %.,
dok su nehatom izazvani požari
najčešći na otvorenom prostoru.
Relativni udjeli namjernih te

nehatno izazvanih požara
Iz grafikona je vidljivo da je broj

namjerno izazvanih požara u
građevinama u posljednje dvije
godine unutar prosječnih vrijednosti
(oko 2,1 % od ukupnog broja požara)
kao i da je udjel nehatno izazvanih
požara građevina oko prosječnih
godišnjih vrijednosti (oko 27% od
ukupnog broja požara).
-7-
ZAKON O GRADNJI
Narodne novine 175/2003.
ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 8.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:
– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,
– spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
– spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
– omogući zaštita spašavatelja.
ZAŠTITA OD POŽARA U GRADITELJSTVU
Ciljevi zaštite od požara u graditeljstvu su:

1. zaštita života
• zaštiti i ne dovesti u opasnost ljude u građevinama te vatrogasce za vrijeme intervencije
2. zaštita imovine
• sačuvati materijalna dobra te aktivnosti u građevini
3. zaštita same građevine
• spriječiti širenje požara i dima unutar građevine te prijenos požara s građevine na
građevinu
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
PASIVNA AKTIVNA
POŽARNI SEKTORI "OPREMANJE"

PROJEKTIRANJE I IZVEDBA: POŽARNIH SEKTORA:
• vatrogasnim aparatima
• protupožarnih zidova • hidrantskom mrežom
• razdjelnih zidova • sustavima za otkrivanje i dojavu
• kompleksnih razdjelnih zidova požara
• protupožarnih i protudimnih vrata • sprinkler postrojenjima
• protupožarnih zaklopki • sustavima za odvođenje dima i
• topline nastalih u požaru
•
ZAŠTITA OD POŽARA DEFINIRANA JE

ZAKONIMA, PRAVILNICIMA, NAPUTCIMA, ODLUKAMA, UREDBAMA, NORMAMA, PRAVILIMA
TEHNIČKE PRAKSE, SMJERNICAMA …
-8-
PASIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Pasivnom protupožarnom zaštitom smatramo projektiranje i izgradnju požarnih sektora u
građevini na način propisan zakonskim aktima, normama te pravilima tehničke struke.
POŽARNI SEKTOR je osnovna prostorna jedinica dijela građevine, koja se samostalno tretira
glede tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova građevine
konstrukcijama otpornim na požar (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija,
Narodne novine, br. 35/94.)
Građevinu dijelimo na požarne sektore s ciljem da požarne rizike svedemo na najmanju moguću
mjeru, da se mogući požar što brže lokalizira i ugasi, spriječi njegovo širenje unutar građevine te prijenos
na druge građevine.
AKTIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Aktivnom protupožarnom zaštitom smatramo tehničko opremanje požarnih sektora.
Tu spadaju sustavi vatrodojave i sprinklera, hidrantske mreže te vatrogasni aparati.
Ovisno o zakonskoj regulativi za pojedine vrste građevina, ovi sustavi su obvezatni ili kompatibilni
s građevinskom protupožarnom zaštitom.
Oni se u cijelosti mogu zamijeniti sustavom pasivne zaštite (osim vatrogasnih aparata koji su
obvezatni posvuda) ukoliko izrijekom nije zadana mjera ugradnje tih tehničkih sustava.
Tehnički sustavi su ponekad nešto jeftiniji prigodom ugradnje, no tijekom eksploatacije, potrebno
ih je stalno provjeravati i servisirati u redovitim vremenskim razmacima, što pak uvjetuje stalne troškove
održavanja.
Neodržavanje sustava povlači za sobom opasnost od neispravnosti, kada su zaista neophodni ili
pak mogućnost slučajnog uključivanja, što može izazvati veliku štetu na sadržajima predmetne građevine.
NEKOLIKO ISKRICA IZ POVIJESTI

PROTUPOŽARNE REGULATIVE
18. stoljeće pr. Kr. - "Hamurabijev zakonik", Mezopotamija –

- reguliranje razmaka između zgrada, način gradnje i debljine zidova objekata
oko 120 g. pr. Kr., Aleksandrija –

- Heron - inovacija vatrogasne dvoklipne crpke
1. stoljeće-Rim –
- car Oktavijan August – osniva moćne vatrogasne postrojbe, koje su se sastojale od 7 kohorti (kohorta je
taktička postrojba rimske vojske, a bila je sastavljena od 6 centurija)
500. - 1500. - srednji vijek - Požarni zakonici u državama Europe –

- osnutak javnih straža za bdijenje nad sigurnošću od požara
- 803. Karlo Veliki - određuje u svakom gradu broj ljudi za noćno bdijenje
- Luj IX. organizira noćobdije iz redova obrtnika
- propisi, odnosno protupožarne uredbe, uređivale su način gradnje kuća, građevinske materijale za pokrivanje
građevina i potrebnu vatrogasnu opremu za gašenje
- jedan od najstarijih poznatih propisa o protupožarnoj zaštiti sadrži "Gradska knjiga", grada Augsburga u
Njemačkoj iz 1276. godine.
17. stoljeće - Engleska –

- protupožarno osiguranje nastalo iz Osiguranja pomoći u požaru
oko 1700. - Europa –

izložba profesionalnih vatrogasaca u Beču, Londonu, Parizu
počiProtupožarno osiguranje
1824. u škotskom gradu Edinburgu

- civilna profesionalna vatrogasna služba
1841. godine u Meissenu

- osnovano prvo vatrogasno društvo
kolovoz 1934. - Njemačka

- prvo izdanje DIN-a 4102
-9-
Hrvatska:
- 1272. god. u DUBROVAČKOM STATUTU u VI. knjizi spominju se tri propisa, zapravo tri zakona
koja se odnose na zaštitu od požara, kako bi se spriječilo izbijanje požara u gradu:
• zabranjuje se gradnja kuća od slame i drveta unutar zidina grada,
• zabranjuje se paljenje vatre unutar zidina grada,
• zabranjuje se čuvanje zapaljivih tekućina u posudama koje nisu od kamena.
- 1788. god. Samoborski vatrogasni propis
Jedan je od najstarijih naših vatrogasnih propisa, izdao ga je JOSIP II. Tiskan je na kajkavskom
narječju. Sastoji se od četiri poglavlja u kojima je sadržano 56 članaka. Poglavlja su sljedeća:
• Zaštitne mjere
• Pronalazak požara s uzbunom
• Brzo gašenje požara
• Mjere protiv posljedica požara
U prvom poglavlju kaže se da se dimnjaci moraju graditi od cigle, ognjišta se ne smiju graditi kraj
drvenih zidova, u kuhinjama se zabranjuje drveni pod. Nabrajaju se mjere kod sušenja sijena, vršenja
žita, a putnicima se zabranjuje prolazak mjestom s upaljenim bakljama. Naročitu pozornost posvećuju
čišćenju dimnjaka.
Drugo poglavlje odnosi se na davanje uzbune, a to je u prvom redu dužnost noćnog čuvara -
NOĆOBDIJE. Zimi dežuraju od 21°° - 04°°, a ljeti od 22°° - 02°° sati. Uzbunu daju trubljenjem u rog,
vikom, zvonjavom, lupanjem po prozorima.
Treće poglavlje, predviđa uredno držanje bunara, posuda za vodu i sl. Kuće na velikim gospodarstvima
u potkrovlju trebaju držati velike drvene posude stalno napunjene vodom, ljestve, kuke i sl.
U ovom se poglavlju kaže da svi muškarci moraju sudjelovati u gašenju požara, a žene kod kuće.
U četvrtom poglavlju navode se odredbe o posljedicama požara. Na požar - ZGARIŠTE mora doći sudac
koji će utvrditi uzroke požara, kako bi se mogli kazniti eventualni krivci. Isto tako na zgarištu treba
postaviti stražare koji paze da ne izbije iskra.
- 1857. - "GASNIK"
- vatrogasni propis kojeg je 1857. godine izdalo CESARSKO-KRALJEVSKO HERVATSKO-SLAVONSKO
NAMJESNIŠTVO, a za zemaljski glavni GRAD ZAGREB. "GASNIK" stupa na snagu 1. lipnja 1857.
godine.
Ovaj propis utvrđuje sljedeće:
l. način održavanja i provjere sprava za gašenje,
2. osmatranje požara i način dojave po njegovu izbijanju,
3. način dopreme i postupak s opremom za gašenje na zgarištu i
4. postupak nakon gašenja.
Vrlo je zanimljiv i DODATAK "GASNIKU", u kojem nalazimo i niz preventivnih mjera za sprečavanje
požara, koje se posebno odnose na čišćenje i održavanje dimnjaka i ložišta, što govori o tome da su
oni često bili uzrokom požara. Svako čišćenje dimnjaka upisivalo se u posebnu knjigu koja je redovito
pregledavana u gradskom poglavarstvu.
Na pažljiv rad, dimnjačare su obvezivale kazne predviđene za njihove propuste.
Uz ove, to su i ostale preventivne mjere:
- koje obrtnicima nalažu ograničavanje lakozapaljivih tvari (ulje, terpentin, alkohol i dr.)
- posebna pozornost u rukovanju šibicama
- količina baruta koja se mogla držati na gradskom području
- pucanje je bilo dopušteno jedino u gradskoj streljani uz potreban oprez
- bez odobrenja redarstvenog ravnateljstva (policije) nisu se mogli paliti krjesovi, vatrometi, a niti
pojedine rakete
- na sajmovima, u cilju sprječavanja požara, bile su zabrane koje se odnose na pušenje lula i smotaka
(cigareta) u štagljima, konjušnicama, tavanima, dvorištima, sajamskim šatorima, drvenim mostovima
- posebnu pozornost trebalo je posvetiti rasvjeti (fenjerima i svijećama).
Usprkos mnogim preventivnim mjerama koje je obuhvatio DODATAK "GASNIKA", autori su svjesni da
je još mnogo toga ostalo izvan navedenih požarno preventivnih odredbi.
Stoga su u posljednjem paragrafu napisali:… "da nije moguće sve opasnosti pobrojiti, ali da svaki kuće
gospodar i kućni starješina te vlasnici radionica paze da ne dođe do požara i da odmah uklone
opasnost te da o tome podučavaju svoju služinčad i djelatnike."
- 1864.- Varaždin - Osnivanje prvog vatrogasnog društva u Hrvatskoj
"Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor"
od 1991. – Europa
- Harmoniziranje propisa za države Europske zajednice - u tijeku.
- 10 -
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH MJERA

ZAŠTITE OD POŽARA
zakoni:
1. Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine, broj 58/93., 33/05.
2. Zakon o gradnji, Narodne novine, br. 175/03., 100/04.
3. Zakon o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96., 163/03.
4. Zakon o eksplozivnim tvarima, Narodne novine, broj 178/04.
5. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Narodne novine, br. 108/95.
6. Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine, br. 97/93.
7. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu, Narodne novine, br. 12/94.
8. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, Narodne novine 73/97.
9. Zakon o razminiranju, Narodne novine, br. 19/96.
10. Zakon o zaštiti osoba i imovine, Narodne novine, br. 83/96., 90/96., i 75/01.
11. Zakon o zaštiti na radu, Narodne novine, br. 59/96., 94/96. i 114/03.
12. Zakon o općem upravnom postupku, Službeni list, br. 47/86., Narodne novine, br. 53/91.
pravilnici:
1. Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara,
Narodne novine, br. 35/94.
2. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, Narodne novine br. 8/06.
3. Pravilnik o iskaznici ovlaštenih osoba za obavljanje određenih poslova kontrole zaštite od požara, Narodne
novine, br. 35/94.
4. Pravilnik o izgledu i upotrebi potvrdbenog (certifikacijskog) znaka, Narodne novine, br. 88/98., 165/98.,
8/99.
5. Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina,
Službeni list, br. 24/71. i čl. 26. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Narodne novine br. 108/95.
6. Pravilnik o izobrazbi, ispitima i provjeri znanja za čuvara, Narodne novine, br. 5/97.
7. Pravilnik o izradbi, izdavanju i objavi hrvatskih normi, Narodne novine, br. 74/97., 87/97.
8. Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, Narodne novine, br. 35/94.
9. Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika
rada, Narodne novine, br. 44/88.
10. Pravilnik o načinu i programu polaganja ispita za obavljanje poslova tehničke zaštite, Narodne novine, br.
28/99.
11. Pravilnik o načinu osnivanja i rada tehničkih odbora, Narodne novine, br. 86/98.
12. Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, Narodne novine, br. 54/95.
13. Pravilnik o obvezatnom potvrđivanju ormara za čuvanje papirnate dokumentacije na otpornost prema
požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljiti pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih ormara, Narodne
novine br. 18/96. 10/01,
14. Pravilnik o obveznom potvrđivanju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru
te uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda, Službeni list,
br. 24/90, Narodne novine, br. 47/97, i 68/00.
15. Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, Narodne novine, br.
98/99.
16. Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
17. Pravilnik o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet
oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta, te zaštitu od požara, krade i
drugih nezgoda i zlouporaba, Narodne novine, br. 8/93.
18. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, Narodne novine, br. 93/98.
19. Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,
gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, Narodne novine, br. 61/94.
20. Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova ispitivanja sustava za dojavu i
gašenje požara Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
21. Pravilnik o programu i načinu polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih
aparata, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
22. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara,
Narodne novine, br. 62/94. i 32/97.
23. Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s odredbama
posebnih zakona i drugih propisa, Narodne novine, br. 98/99.
24. Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara, Narodne novine, br. 35/94.
25. Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
26. Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara, Narodne novine, br. 40/94., 55/94.
27. Pravilnik o stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja stručnog ispita
stručnjaka zaštite na radu, Narodne novine, br. 127/98.
- 11 -
28. Pravilnik o sustavima za dojavu požara, Narodne novine, br. 56/99.

29. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za kosi prijevoz osoba i tereta, Službeni list,
br. 49/86.,
30. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta,
Službeni list, br. 16/86., 28/89.
31. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta s kabinom u
koju nije moguć pristup, ljudi Službeni list, br. 55/87.
32. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona, Službeni list, br. 53/88.
33. Pravilnik o tehničkim normativima za fasadna dizala na električni pogon, Službeni list, br. 19/86.
34. Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje kotlovnica na otvorenom prostoru, Službeni list, br.
12/85. i čl. 53. Zakona o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96.
35. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, Službeni
list, br. 19/90., 52/90.
36. Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru, Službeni list, br.
45/83.
37. Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne uređaje za gašenje požara ugljičnim dioksidom, Službeni list
br. 44/83., 31/89.
38. Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje kojima se nanose i suše premazna sredstva, Službeni list, br.
57/85. i čl. 53. Zakona o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96.
39. Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema
požaru, Službeni list, br. 35/80.
40. Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave, Službeni list, br. 38/89.,
Narodne novine, br. 69/97.
41. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara, Službeni
list, br. 74/90.
42. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od požara i eksplozije pri čišćenju posuda za zapaljive
tekućine, Službeni list, br. 44/83., 60/86.
43. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ,Službeni. list, br. 62/73. i čl. 114.
Zakona o zaštiti na radu, Narodne novine, br. 59/96.)
44. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija, Službeni list, br. 24/87.
45. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara, Službeni list, br. 7/84.
46. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima, Službeni list, br. 13/68., čl. 32. Pravilnika…21/90.,
47. Pravilnik o tehničkom nadzoru električnih postrojenja, instalacija i uređaja namijenjenih za rad u prostorima
ugroženim eksplozivnom atmosferom, Narodne novine, br.2/02., 141/03.
48. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene za rad u
eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina, Narodne novine br. 69/98., 148/99., 4/00.-ispravak,
1/01., 112/03.
49. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja, Narodne
novine, br. 146/05.
50. Pravilnik o upisnicama iz područja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, Narodne novine, br. 56/94.
51. Pravilnik o uvjetima i načinu priznavanja izvještaja o ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti, Narodne novine, br. 69/97.
52. Pravilnik o uvjetima provedbe nastave i osposobljavanja osoba za čuvara, Narodne novine, br. 12/97.
53. Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih uređaja za gašenje požara, Narodne novine, br. 75/94.
54. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara, Narodne novine,
br. 67/96.
55. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Narodne novine, broj 35/94., 55/94. i 142/03.
56. Pravilnik o zapaljivim tekućinama, Narodne novine br. 54/99.
57. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, Narodne novine, br. 100/99
Naputci, naredbe, posebni tehnički uvjeti, upute, uredbe, …

1. Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru zaklopki za zaštitu od požara u
ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima, Narodne novine, br. 10/94.
2. Naredba o obaveznom potvrđivanju aparata za zaštitu dišnih organa, Službeni list, br. 49/87.
3. Naredba o obaveznom potvrđivanju ručnih i prijevoznih aparata za gašenje požara, Službeni list, br.
16/83.
4. Posebni tehnički uvjeti za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih priključaka na području grada
Zagreba, Službeni glasnik grada Zagreba, broj 1/74., 12/74.
5. Posebni tehnički uvjeti za projektiranje i izvedbu stubišta, Službeni glasnik grada Zagreba, broj 1/74.,
6. Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja,
Narodne novine, br. 41/91., čl. 56. st. 2. Zakona o zaštiti od požara – 58/93.
7. Uredba o održavanju zgrada, Narodne novine br. 64/97.
- 12 -
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE STRUČNI SMJER: ARHITEKTURA
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
PROSTORNO PLANIRANJE
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I DOKUMENTI PROSTORNOG
OVLAŠTENIH UREĐENJA:
IN ŽEN JERA
PRINCIPI I METODOLOGIJA PROS-
TORNOG PLANIRANJA
Predavač:
ANA MRAK TARITAŠ , DIPL.ING.ARH.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Ana Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh.

Načelnica u Upravi za prostorno uređenje
Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA:

PRINCIPI I METODOLOGIJA PROSTORNOG PLANIRANJA
1. UVOD
Govoreći o prostornom planiranju govorimo o različitim interesima u strogo određenim okvirima

koje čini prostor kao temeljno nacionalno dobro. U doba sveobuhvatne globalizacije Hrvatska je jedna od
rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja. I u vrijeme kada su na
našim prostorima bili neki drugačiji politički, društveno-ekonomski i vlasnički odnosi, polazeći od
centraliziranog prostornog planiranja i Države koja je raspolagala zemljištem postojao je jasno definirani
sustav prostornih planova.
Zamišljajući piramidu u sustavu prostornog planiranja, na vrhu je bio Prostorni plan Hrvatske koji
je bio “krovni” plan i kojim su definirana osnovna načela razvoja jedne od Republika u sastavu Jugoslavije.
Polazeći od postavaka definiranih istim, sve općine su donijele svoje Prostorne planove općina (bilo je
101 općina +14 općina u sastavu Grada Zagreba). Prostorni planovi općina su bili razvojni planovi kojima
su određeni smjerovi daljnjeg razvoja općina i u pravilu su se donosili za duže vremensko razdoblje (20-25
godina). Danas, analizirajući te dokumente prostornog uređenja može se zaključiti da su se svi temeljili na
nažalost lošim demografskim procjenama. Samo kada je riječ o Gradu Zagrebu procjena je bila da će
2000. godine na njegovim prostorima živjeti oko 1.000.000 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. na
prostoru Grada Zagreba živjelo 779.145 stanovnika. Iste procjene su bile i za druge dijelove Hrvatske,
ovisno o takovim demografskim procjenama razvoja planirana su i građevinska područja. Dakle, lako je
za zaključiti da su takova građevinska područja predimenzionirana, prema svim analizama za oko 20 -
30%.
Osim razvojnih planova izrađivali su se i donosili ovisno o veličini prostornog obuhvata unutar
općina, prirodnim obilježjima, zaštiti kulturne baštine, o problematici o kojoj je bilo riječ i prostorni
planovi koji su imali sve elemente provedbenih planova, a to su bili: Generalni urbanistički planovi,
Provedbeni urbanistički planovi, Regulacijski urbanistički planovi, Planovi uređenja manjih naselja i drugi.
Jednako tako za pojedine zaštićene dijelove prostora (registrirane kao povijesne cjeline i unutar
zaštićenog obalnog pojasa) moglo se graditi samo na temelju Provedbenog urbanističkog plana.
Iz svega gore navedenog, očito je da i prije usvojenih načela održivog razvitka, Europskih procesa
koji se između ostalog temelje i na prostornom razvitku, vodilo računa o organizaciji korištenja prostora,
zaštiti prostora, tokovima naseljavanja, prostornoj preobrazbi naselja, te zaštiti interesa budućih
generacija.
Uspostavom Hrvatske države i parlamentarne demokracije, sve društvene promjene koje su
zadesile ove naše prostore zahtijevale su i bitne promjene u domeni prostornog planiranja i uređivanja
prostora uvođenjem novog sustava zakonodavstva, podzakonskih akata, propisa i međusobno
usuglašavanje sa svim drugim sektorima koji se bave problematikom prostora. Riječ je o jednom dugom i
vrlo zahtjevnom procesu koji je, kada govorimo o prostoru započeo 1994. donošenjem Zakon o
prostornom uređenju.
2. PROCESI PROSTORNE PREOBRAZBE
Prostorno planiranje se kreće u okvirima tematskih područja koje se odnose na prirodne resurse,
ljudske potencijale, strukturu naselja, razvoju gospodarstva, uspostavi infrastrukturnih sustava, kvaliteti
življenja, te zaštiti i oblikovanju okoliša.
Hrvatska ima vrlo različita prirodna obilježja. Prihvaćanjem međunarodnih konvencija temeljenih
na održivom razvoju Hrvatska se zauzima za zaštitu prirodnih vrijednosti i resursa, kao i bioraznolikosti.
Velika je umješnost pravilnim balansiranjem omogućiti, odnosno planirati prostore za buduću izgradnju,
ali ne umanjujući prirodnu raznolikost, budući da su to baš prostori koji na sebe privlače obavljanje
različitih ljudskih djelatnosti, pa i neprimjerenu gradnju.
- 14 -
Nakon Drugoga svjetskog rata, u uvjetima danoga političkog i gospodarskog sustava, došlo je do
realnog, iako donekle neselektivnog procesa prostorne preobrazbe naselja i prerazmještaja stanovništva,
te koncentracije urbanih funkcija - političkih i gospodarskih u velike gradove. Taj proces traje čitavih pola
stoljeća, a nakon proglašenja hrvatske državne nezavisnosti dobiva dodatno političko značenje i razvojne
poticaje. Takovi procesi su se u današnje doba globalizacije gospodarstva i trgovine, liberalizacije
međunarodnih tokova kapitala uz rast nadnacionalnih korporacija i ubrzali. Hrvatska se sve više suočava
sa istim problemima kao i zapadnoeuropske zemlje. Veliki gradovi kao što su Zagreb, Split i Rijeka rastu
prebrzo, jer su privlačniji od manjih centara koji ne osiguravaju dovoljan broj radnih mjesta, ali niti sve
potrebe za školstvom, zdravstvom i slično. Stambena izgradnja, koja je pretežno privatna, usmjerena je
na velike gradove. Ali posljedice se očituju ne samo u stagniranju manjih gradova, već i u prekomjernom
razvoju velikih gradova koja paralelno ne prati razvoj i izgradnja komunalne infrastrukture, ali i objekata i
prostora javne namjene. Posljedice su vidljive na primjeru Grada Zagreba koji je kao središnji hrvatski
grad odgovoran ne samo za unutrašnji gradski razvitak već i za razvitak u cjelini društva kojemu je on
središte. To znači da Zagreb nije obvezatan skrbiti o razvitku samo zbog unutrašnjih potreba i motiva već i
zbog posljedica koje bi daljnja centralizacija mogla izazvati na hrvatskom teritoriju.
3. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I PODZAKONSKI AKTI
3.1. Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02,100/04)
Vodeći računa o svim promjenama koje su se desile na ovim našim prostorima, a koje su
prvenstveno bile političke i gospodarske, pokušavajući dati odgovore na bujajuću privatnu inicijativu za
građenjem 1994. godine donesen je Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94).
Zakonom o prostornom uređenju se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i
provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i
uređivanje prostora Republike Hrvatske.
Značaj, uloga i obveza koja je Zakonom o prostornom uređenju dana predstavničkim tijelima
jedinica lokalne samouprave i uprave je da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju
uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara
na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.
Temeljna načela koja se primjenjuju u postupku planiranja prostora su:
Prostorni razvoj:
- ravnomjeran gospodarski, društveni i kulturni razvoj Države, uz njegu i razvijanje regionalnih
prostornih osobitosti,
- održivi razvoj i racionalno korištenje i zaštita prostora,
- zaštita temeljnih vrijednosti prostora,
- zaštita i unapređenje stanja okoliša,
- zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.
Postupak planiranja prostora:

- usuglašavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru,
- usuglašavanje prostornog uređenja pojedinih dijelova prostora Države,
- povezivanje prostora Države s europskim prostornim ustrojem,
- javnost i slobodan pristup podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje,
- uspostava sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora.
Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika izmjena Zakona o
prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 68/98) koja je donijela značajne promjene u odnosu na
prostorne planove:
- promjene u strukturi prostornih planova,
- uvođenje instituta javne rasprave,
- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja.
Promjenom u strukturi prostornih planova razlučio se široki pojam „Dokumenti prostornog uređenja“ na
„Dokumente praćenja stanja u prostoru” i “Dokumente prostornog uređenja”.
- 15 -
Dokumenti praćenja stanja u prostoru su:

- Izvješće o stanju u prostoru,
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u prostoru, definiraju se

nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih
mjera po kojima se određuje način korištenja i zaštite prostora. Isto tako sadrži ocjenu provedenih mjera i
njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te
druge elemente od važnosti za prostor. O stanju u prostoru izrađuje se četverogodišnje izvješće.
Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru donosi se četverogodišnji Program mjera za
unapređenje stanja u prostoru.(obveza donošenja četverogodišnjih dokumenata praćenja stanja u
prostoru je određena izmjenom Zakona od 2004. god., do tada je bila dvogodišnja obaveza).
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u
narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju; procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih
prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i
obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera
utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja,
te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:

1. Strategija i Program prostornog uređenja Države
2. prostorni planovi
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba
- Prostorni plan područja posebnih obilježja
- Prostorni plan uređenja općine i grada
- Urbanistički plan uređenja
- Detaljni plan uređenja
Promjena koja se odnosila na dokumente prostornog uređenja sastojala se prije svega u smanjenju
broja prostornih planova, koji su bili različitih naslova, neodređenog sadržaja, cilja i djelatnosti, koje su
jedinice lokalne uprave i samouprave mogle donositi ili propisivati obvezu njihovog donošenja bez stvarne
potrebe. Na ovaj način nastojala se postići veća konzistentnost i učinkovitost strukture dokumenata
prostornog uređenja. Promatrajući navedenu izmjenu kroz vremenski period od ovih osam godina, može
se cijeniti da se je na najboljem putu ostvarenja željenog. Naime, uspostavljen je ipak jedinstveni sustav
dokumenata prostornog uređenja za cjeloviti prostor Hrvatske. Ista tako uspostavljena je nova hijerarhija
u dokumentima prostornog uređenja kroz obvezu da dokumenti prostornog uređenja užeg područja budu
usklađeni sa dokumentima prostornog uređenja šireg područja.
Značajna je bila promjena u institutu javne rasprave koja se sastojala u uvođenju obveze provođenja
javne rasprave o prijedlogu prostornog plana, te o prijedlogu izmjene, dopune i stavljanja van snage
prostornog plana na jedinstveni način u cijeloj državi. Naime, donošenjem Zakona o prostornom uređenju
omogućeno je da postupak javne rasprave provode županije, gradovi i općine na različite načine prema
svojim statutima, ali već nakon četverogodišnje primjene pokazalo se da to treba biti regulirano na isti
način u cijeloj Državi.
Isto tako po prvi put je Zakonom o prostornom uređenju propisana obaveza, odnosno dužnost
sudjelovanja tijela državne uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u izradi dokumenata
prostornog uređenja osiguravanjem podataka i dokumenata iz svog djelokruga značajnih za tu izradu.
Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći računa o osiguravanju
održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i
kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o
prostornom uređenju i to godine 2000., 2002. i 2004. (“Narodne novine” br. 61/00, 32/02 i 100/04).
Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u
kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je
bila 2004. godine (“Narodne novine” br. 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a
glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne
izmjene Zakona donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne
novine” br. 128/04).
3.2. Podzakonski akti
- 16 -
Donošenjem Zakona o prostornom uređenju 1994. popisan je obveza donošenja još cijelog niza
podzakonskih akata, odnosno propisa kojim bi se regulirale specifičnosti pojedinih oblasti. Tako su do
danas doneseni:
Propisi koji se odnose na izradu i donošenje dokumenata prostornog uređenja:

• Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora – redakcijski pročišćeni tekst - preuzet
Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86
• Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova
Narodne novine 101/98
Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati županijski odnosno gradski zavod za
prostorno planiranje za obavljanje poslova izrade prostornih planova
• Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
standardu elaborata prostornih planova
Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04
• Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
Narodne novine 21/06, 53/06
• Odluka o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem
Narodne novine broj 163/04
Propisi koji se odnose i primjenjuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole:
• Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

Narodne novine 6/00 i 68/03
• Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola
Narodne novine 86/04, 138/04
Propisi kojim su utvrđeni uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora:
• Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

4. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
4.1. Općenito o dokumentima prostornog uređenja
Govoreći o prostornom planiranju tada govorimo o između ostalog o gospodarenju , zaštiti i

upravljanju prostorom čime se na načelu integralnog pristupa ostvaruju uvjeti za društveni i gospodarski
razvoj, zaštitu okoliša, te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara. Cijelo vrijeme se kao niti
voditelje provlače osnovne postavke održivog razvoja, te zaštita interesa budućih generacija.
Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito:
- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora,

te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.
Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:

- Strategija i Program prostornog uređenja Države
prostorni planovi
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba
- Prostorni plan područja posebnih obilježja
- Prostorni plan uređenja općine i grada
- Urbanistički plan uređenja
- Detaljni plan uređenja
- 17 -
4.2. Strategija i Program prostornog uređenja Države
Strategija i Program prostornog uređenja čine jedinstveni dokument prostornog uređenja, kojeg donosi
Hrvatski državni sabor.
Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27.
lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti
vezani uz ta načela, odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:
- osnaživanje prostorno razvojne strukture Države,
- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,
- očuvanje vrijednih resursa,
- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,
- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu predodređenost područja,
- prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske preispitana je dosadašnja koncepcija
Prostornog plana Republike Hrvatske (iz 1988. g.), te je na temelju novo utvrđenih strateških ciljeva
određena nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka, s posebnim naglaskom na zaštitu prirodne i
kulturne baštine i ukupnoga vrijednog prostora Hrvatske, prema načelima održivog razvitka. Strategijsko
planiranje zacrtava potrebne osnovne koridore i norme za budući razvoj, te tako postaje učinkovita
instrumentalizacija dugoročnih ciljeva iznalaženjem i usmjeravanjem na prioritete i oblikovanje ostvarivih
kvalitetnih rezultata.
Strategija predviđa i moguće promjene tijekom ostvarivanja, ali ne odustajući od dugoročnih ciljeva i
interesa Hrvatske, te je osobito bitna aktivna i trajna komunikacija i suradnja između svih zainteresiranih
učesnika u provedbi ciljeva i pojedinačnih akcija, s onima koji donose i provode odluke. S obzirom na
ostvarivanje zakonskih obveza i u cilju učinkovitosti prostornog uređenja države Strategija prostornog
uređenja Republike Hrvatske je dokument na kojem se temelji i usmjerava uređivanje prostora države.
Programom prostornog uređenja Države („Narodne novine“ 50/99) utvrđuju se mjere i aktivnosti za
provođenje Strategije prostornog uređenja Države.
Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje
prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Nadalje,
Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih
naselja i sustav razvojne državne infrastrukture, te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša.
Program se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa,
a osobito pri izradi prostornih planova županija, općina, gradova, te prostornih planova područja posebnih
obilježja.
Program sadrži kartografske prikaze prostora i sustava koji trebaju služiti kao osnova za daljnju
razradu putem dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga, uz poštivanje smjernica određenih
Strategijom i Programom. Program izdvaja i naglašava prioritete koji su osobito prepoznatljivi u grafičkim
prilozima, pri čemu projekcije Strategije i dalje ostaju kao dugoročna orijentacija prostornog razvoja u
cjelini i po sektorima.
4.3. Prostorni plan županije
Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa prostornog

uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne strateške postavke.
Pristup prostoru i razvitku u prostornim planovima županija obilježavaju dvije bitne značajke, a to
su cjelovitost i sustavnost. To znači da taj plan prvenstveno prepoznaje i razdvaja tipove prostora i
prostorno-razvojne cjeline.
Integralni pristup planiranju i usuglašavanje interesa korisnika prostora nedvojbeno su temeljne
procesno-metodske sastavnice prostornih planova županija. Stoga ti planovi imaju zadaću provjeriti i
planski oblikovati pojedine teme i sektorske ciljeve s gledišta provedbe načela, te postizanja općih i
posebnih ciljeva čime se pojedina uža tema ili prostorni segment stavljaju u širi kontekst, uvažavajući
dakako i posebne propise.
Prostorni plan Županije uvažavanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i
krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te
organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora.
Prostorni plan Županije sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih
naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu
- 18 -
prostora, prostorna mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih,

kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od
važnosti za Županiju.
Grafički dio Prostornog plana Županije sadrži tri kartografska prikaza (1. Korištenje i namjena
prostora, 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti korištenja i namjena prostora) na topografskoj karti u
mjerilu 1:100.000.
Županijski odnosno Gradski zavod izrađuje i prati provedbu prostornog plana županije i
prostornog plana područja posebnih obilježja, te prostornog plana Grada. Prostorni plan županije,
odnosno Grada Zagreba donosi županijska, odnosno Skupština Grada Zagreba po pribavljenoj
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o njegovoj usklađenosti s
odredbama Zakona, Strategijom i Programom prostornog uređenja Države i prostornim planovima
susjednih županija, odnosno Grada Zagreba, te po pribavljenom mišljenju predstavničkih tijela općina i
gradova na području županije. Na konačni prijedlog Prostornog plana županije ( i izmjene i dopune
istog) potrebno je ishoditi mišljenja/suglasnosti propisanih posebnim propisima.
Hrvatska je podijeljena teritorijalno na 20 županija (Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-
posavska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Karlovačka županija,
Koprivničko-križevačka županija , Krapinsko-zagorska županija, Ličko-senjska županija, Međimurska
županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Primorsko-goranska županija,
Šibensko-kninska županija, Sisačko-moslavačka županija, Splitsko-dalmatinska županija, Virovitičko-
podravska županija , Vukovarsko-srijemska županija, Varaždinska županija, Zadarska županija,
Zagrebačka županija) i Grad Zagreb, koji ima status županije. Za sve županije doneseni su prostorni
planovi županija, odnosno za Grad Zagreb Prostorni plan uređenja grada Zagreba.
Imajući na umu da Grad Zagreb ima status županije, tako i Prostorni plan Grada Zagreba ima sve
elemente županijskog prostornog plana, ali u odnosu na definiranje naselja i građevinskih područja istih,
mora zadovoljiti i neke elemente Prostornog plana uređenja grada.
Svi Prostorni planovi županija (Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Ličko-senjska
županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija,
Zadarska županija) unutar zaštićenog obalnog područja mora uskladili su se s Uredbom o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne novine” broj 128/04), kojom se određuju uvjeti i
mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i
gospodarski učinkovitog korištenja.
Zaštićeno obalno područje (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i
pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu)
dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom. Obalna crta u smislu ove Uredbe je crta plimnog
vala na obali.
U ZOP-u će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:
- očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,
- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode,
- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti
pojedinih morfoloških cjelina,
- sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,
- osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog
dobra,
- očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji
poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez
planiranja građevinskih područja,
- očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,
- ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje,
- ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih
građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije
neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,
- ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih
vrijednosti,
- uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti
krajolika,
- planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem,
veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,
- sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja
prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-
rekreacijske namjene.
- 19 -
Odredbom članka 30. Zakon o prostornom uređenju određeno je da dokument prostornog uređenja užeg
područja mora biti usklađen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja. Ovo prvenstveno znači
da prostorni planovi općina i gradova moraju biti usuglašeni sa prostornim planovima županija.
4.4.Prostorni plan uređenja općine i grada
Prostorni plan uređenja općine ili grada (PPUOiG) utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i
gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju
građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih
dijelova prirode u općini, odnosno gradu.
Prostorni planovi uređenja općine ili grada trebaju se temeljiti na analizi postojećeg stanja u
odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast, ostvarenu izgrađenost područja, ili na
realnim novim programima gospodarskog rasta.
PPUOiG mora biti usklađen s PPŽ-om što znači da se ovim prostornim planom ne prenose već
se detaljnije razrađuju i konkretiziraju odredbe PPŽ-a koje proizlaze kao obveza iz plana šireg područja,
kao sto se određuju i drugi elementi koji su od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja općine
odnosno grada.
Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", br. 106/98, 39/04 i 45/04-ispravak))
između ostalih prostornih planova odredbama članaka 8. i 9. pobliže je određen sadržaj tekstualnog i
grafičkog dijela PPUOiG.
Tekstualni dio plana sadrži obrazloženje i odredbe za provođenje. U tekstualnom obrazloženju
polazeći od analize i ocjene postojećeg stanja definiraju se ciljevi prostornog razvoja i planira odnosno
utvrđuje koncept prostornog uređenja svih komponenta prostorno razvojne strukture za cjelovito
područje općine i grada. Odredbama za provođenje potrebno je odrediti uvjete za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora za sve namjene i planirane zahvate PPUOiG.
Grafički dio PPUOiG sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u mjerilu 1:25000,
kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u mjerilu 1:5000. gdje se obvezno
prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog područja, što bi trebalo odgovarajuće primijeniti i u
odredbama za provođenje plana, do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još
neuređena pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.
U kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora između ostalog
obvezno se utvrđuju granice obuhvata generalnog urbanističkog plana, urbanističkog plana uređenja
i detaljnog plana uređenja, ako je izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana. Ovaj obuhvat ne
može biti manji od utvrđene granice građevinskog područja, a odrediti će se ovisno o
karakteristikama šireg područja naselja.
Prostornim planom uređenja općina/gradova između ostalog osiguravajući integralni pristup
prostornom planiranju omogućavaju se slijedeći ciljevi, odnosno planske postavke koje se odnose na:
- racionalnim korištenjem prostora postići učinkovitiju funkcionalnu organizaciju i štednju
resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za
izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih
mreža,
- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne
poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i
nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje
resursima na održiv-štedljiv način,
- ograničiti izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te prostor osjetljive
geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture,
- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom
zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture,
- koncepcija razvoja temelji se na principima policentričnog razvitka, gdje su dostupno locirane
nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u
postojećim koja još nemaju samostalnu snagu razvitka,
- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,
- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja potrebno je
strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama
demografskog rasta,
- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te poticati razvoj naselja u
dubinu prostora,
- 20 -
- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih

mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i
opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i
komunalna infrastruktura),
- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i
funkcionalnost prometnog sustava,
- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti daljnji razvoj,
- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, ADSL
priključci i dr.),
- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,
- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.
- stvoriti preduvjete za plinofikaciju ,
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te
racionalizirati uporabu energije,
- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja,
- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati
pošumljena područja,
- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno
korištenje prirodnih dobara,
- unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta,
- očuvanje kulturne baštine .
Županijski odnosno Gradski zavod koji u djelokrugu svoga rada izrađuje i prati provedbu
prostornog plana županije i prostornog plana područja posebnih obilježja, te prostornog plana Grada ,
može iznimno i izrađivati i prostorni plan uređenja općine i grada i generalni urbanistički plan, te stručno-
analitičke poslove iz prostornog uređenja, kada im izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri
Ministarstvo ili županijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo.
Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja temeljem
Pravilnika o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog
uređenja (“Narodne novine” br. 21/06, 53/06 ) mogu izrađivati sve prostorne planove (prostorni plan
područja posebnih obilježja, prostorni plan uređenja općine i grada, generalni urbanistički plan,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja).
Prostorni plan uređenja općine ili grada, donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština
Grada Zagreba. Prije upućivanja prijedloga prostornog plana općinskom ili gradskom vijeću na
donošenje, poglavarstvo je dužno pribaviti na konačni prijedlog plana suglasnost Ureda državne uprave
u županiji nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj usuglašenost s planom šireg područja.
Ured državne uprave suglasnost izdaje po prethodno pribavljenom mišljenju županijskog zavoda za
prostorno uređenje.
Osim gore navedene suglasnosti prije upućivanja prijedloga konačnog prijedloga prostornog
plana općinskom ili gradskom vijeću na donošenje, poglavarstvo je dužno pribaviti:
- Prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u skladu s
odredbom članka 56. stavak 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( “Narodne novine”
br. 69/99, 151/03 i 157/03),
- Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na konačni prijedlog
plana, a pozivom na odredbe članka 17. stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu
(“Narodne novine” br. 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05 ) te prethodnu suglasnost istog
Ministarstva u skladu s člankom 37. Zakona o šumama (“Narodne novine” br. 140/05),
- Suglasnost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture u skladu s odredbama Zakona o
zaštiti prirode ( “Narodne novine” br. 70/05),
- Prethodno mišljenje Hrvatskih voda u skladu s odredbom članka 21. Zakona o vodama
(“Narodne novine” br. 107/95, 150/05).
Kada je riječ o Prostornom planu uređenja općine ili grada unutar zaštićenog obalnog
područja mora tada je temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne
novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) potrebno zatražiti i suglasnost Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na konačni prijedlog prostornog plana o
usklađenosti istog s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora
(“Narodne novine” broj 128/04). Jednako tako i na sve druge dokumente prostornog uređenja unutar
ZOP-a koji se donose novi, ili se mijenjaju i dopunjuju postojeći, potrebno je ishoditi suglasnost
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva od 11. listopada 2006. od 550 Općina i Gradova:
- 21 -
- 350 je općina/gradova donijelo svoje Prostorne planove uređenja općine ili grada,
- 104 općina/gradova utvrdilo je konačni prijedlog Prostornog plana uređenja općine ili grada,
- 45 općina/gradova održalo je javnu raspravu o nacrtu prijedloga Prostornog plana uređenja
općine ili grada,
- 20 općina/gradova utvrdilo je nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja općine ili grada za
javnu raspravu,
- 31 općina/grad izvršilo je pripreme za izradu Prostornog plana uređenja općine ili grada.
4.5.Generalni urbanistički plan
Generalni urbanistički plan uređenja (GUP) donosi se za naselje u kojima je sjedište županija,
Grad Zagreb, te druga naselja koja imaju više od 15.000 stanovnika.
Obuhvat GUP određuje se prostornim planom šireg područja odnosno PPUOiG, s kojim mora biti
usklađen, a što podrazumijeva i usklađenost s PPŽ-om. To znači da se ovim prostornim planom
obvezno razrađuju i detaljnije određuju odredbe za uređenje prostora koje kao obveza proizlaze iz
plana šireg područja, kao i svi drugi elementi koji su od posebnog značenja za naselje. Obvezni
sadržaj tekstualnog dijela GUP je i iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način organizacije i
uređenje površina koje pobliže određuje članak 19. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
Generalnim urbanističkim planom utvrđuje se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih,
kulturni i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena prostora sa prijedlogom prvenstva njihovog
korištenja.
Plan sadrži ciljeve prostornog razvoja i uređenja, te plan prostornog uređenja s organizacijom
gradskih prostora, namjenom, uređenjem i zaštitom površina, prikazom gospodarskih i društvenih
djelatnosti, prometne, telekomunikacijske i mreže komunalne infrastrukture, mjere zaštite okoliša, način
i uvjete gradnje i prostornog uređenja grada.
Plan zato uz "plan namjene površina", sadrži cjelovitu definiciju urbanih pravila za gradski prostor
primjerenim tradiciji i problemima prostornog uređenja pojedinih gradskih prostora.
Generalni urbanistički plan utvrđuje:
- temeljnu organizaciju prostora,
- zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti,
- korištenje i namjenu površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja.
Generalni plan sadrži:
- način i oblike zaštite i korištenja prostora,
- uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora,
- mjere za unapređenje i zaštitu okoliša,
- područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima,
- druge elemente od važnosti za područje za koje se donosi.
Generalnim urbanističkim planom mora se omogućiti postizanje sklada između suvremenog razvoja i
očuvanja povijesnog nasljeđa na načelima održivog razvoja. Gradovi moraju funkcionirati i njima se mora
upravljati s uvjerenjem da se rješavanje gradskih problema ne može ograničiti isključivo na financijske
mehanizme ili pitanja, niti na tradicionalna sredstva funkcionalnoga gradskog planiranja. Gradske uprave
moraju nastojati koristiti metode koje se temelje na iskustvu državnih vlada, odnosno privatnih
djelatnosti.
Generalnim urbanističkim planom mora se omogućiti promicanje i širenje ljudskih prava na:
- osiguranje pogodnog, dobro odabranog i dobro osvijetljenog stambenog prostora i boravišta
dostatne veličine, s potrebnim pogodnostima, po prihvatljivoj cijeni, koje udovoljava
zahtjevima za sprečavanje onečišćavanja;
- preventivnu zdravstvenu zaštitu, osiguravanje zelenila, prostora, sunčeve svjetlosti, tišine,
raslinja, ljepote;
- međusobno povezivanje različitih funkcija gradskog života;
- kulturne mogućnosti, objekte za sport i zabavu, društveni razvoj, slobodu kretanja, uključujući i
skladnu ravnotežu svih korisnika javnih prometnica (javni prijevoz, osobni automobili, pješaci i
biciklisti);
- osiguravanje zajedničkih objekata, mjere protiv siromaštva, posebno pomoć ugroženima;
- sigurnost, rad, dobrobit, mogućnosti za obuku i obrazovanje, kulturu i povijest.
Generalni urbanistički plan uređenja, urbanistički plan uređenja, te detaljni plan uređenja donosi
općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba.
Prije upućivanja prijedloga prostornog plana općinskom ili gradskom vijeću na donošenje,
poglavarstvo je dužno pribaviti na konačni prijedlog plana suglasnost Ureda državne uprave u županiji
- 22 -
nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj usuglašenost s planom šireg područja. Ured
državne uprave suglasnost izdaje po prethodno pribavljenom mišljenju županijskog zavoda za prostorno
uređenje. Osim navedene suglasnosti poglavarstvo je dužno pribaviti i sva druga mišljenja/suglasnosti
propisane posebnim propisima.
4.6.Urbanistički plan uređenja
Urbanistički plan uređenja se donosi za :

1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,
2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline,
3. naselja i dijelove naselja određena prostornim planom županije i Grada Zagreba.
1. kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja reći da su to ona naselja u
kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15000
stanovnika;
2. kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline,
valja naglasiti da su to naselja i dijelovi naselja registrirani kao povijesne urbanističke cjeline temeljem
Zakona o zaštiti spomenika;
3. kada se govori o naselju i dijelovima naselja određena prostornim planom županije i Grada Zagreba,
valja reći da se prostornim planom županije i Grada Zagreba, mogu temeljem odabranih kriterija, a
u odnosu na prostorne specifičnosti odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati
urbanistički plan uređenja.
Granice obuhvata urbanističkog plana uređenja utvrđuje se prostornim planom uređenja općine
i grada, odnosno prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom Grada
Zagreba.
Dakle za naselja i dijelove naselja za koje je obveza izrade urbanističkog plana uređenja
utvrđena prostornim planom županije, primjenom međusobne usuglašenosti dokumenta užeg područja
s dokumentom šireg područja, prostornim planom županije utvrditi će se samo obveza izrade
urbanističkog plana uređenja, dok će granice obuhvata istog biti određene prostornim planom uređenja
općine ili grada.
Tekstualni dio plana sadrži obrazloženje svih polazišta za izradu plana, odnosno što je bio
osnova za izradu istog, ciljeve koji se trebaju postići u smislu prostornog, te odredbe za provođenje
plana. Grafički dio sadrži kartografske prikaze i grafičke priloge na kojima se prikazuje stanje i
planirani zahvati u prostoru.
Urbanistički plan uređenja izrađuje se na osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5000, ili
katastarskom planu u mj. 1:1000 ili 1:2000. Ovisno o obuhvatu plana će ovisiti i odabrano mjerilo.
Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora.
Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja
posebnih ograničenja u načinu korištenja kao što su na primjer sačuvane oblikovnih vrijednosti područja
naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske sredine.
Urbanističkim planom uređenja treba omogućiti realizaciju sadržaja namjene koja je definirana
planovima šireg obuhvata, odnosno utvrditi optimalne prostorne, sadržajne i oblikovne mogućnosti
prostora stvaranjem preduvjeta za artikulaciju i afirmaciju prostora.
Temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju kojima je propisano da dokumenti
prostornog uređenja užeg područja moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja šireg
područja, te da se obveza izrade detaljnog plana uređenja s granicama obuhvata utvrđuje prostornim
planom šireg područja, obaveza izrade detaljnog plana uređenja može se propisati i urbanističkim
planom uređenja.
4.7.Detaljni plan uređenja
Detaljni plan uređenja je plan čija se obveza izrade propisuje planom šireg područja. Pri propisivanju
obveze planom šireg područja treba voditi računa da je u grafičkom dijelu istog u kartogramu pod
naslovom "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" potrebno odrediti i granice obuhvata detaljnog plana
uređenja. Kroz provedbene odredbe predmetnog plana potrebno se odrediti prema obvezi izrade
detaljnog plana.
Detaljni plan uređenja izrađuje se na topografsko-katastarskom planu ili katastarskom planu u
mj. 1:1000 ili 1:500.
Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:
- 23 -
- detaljna namjena prostora,

- režimi uređivanja prostora,
- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,
- uvjete za izgradnju građevina,
- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.
Kartografski prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu jasno i
nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.
Kod definiranja odredaba za provođenje detaljnog plana uređenja treba imati na umu da su to
detaljna uputstva i uvjeti kojih se je dužan pridržavati projektant projekta temeljem kojeg će se ishoditi
građevna dozvola i izvoditi građevina. Za svaku namjenu koja se predvidi planom treba detaljno
propisati uvjete gradnje.
Na konačni prijedlog detaljnog plana uređenja nije potrebno ishoditi suglasnost Ureda državne
uprave u županiji nadležnog za poslove prostornog uređenja.
5. ZAKLJUČAK
Dakle, Hrvatski državni sabor je 1994. godine donio novi Zakon o prostornom uređenju, koji je
unio niz novina u sustavu prostornog uređenja. Uveden je novi sustava prostornih planova koji je pratio
novu teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske, zatim Izvješće i Program mjera za unapređenje stanja u
prostoru kao dokument praćenja stanja u prostoru, te konačno lokacijsku dozvolu kao upravni akt.
Nakon primjene od 10-tak godina i niz izmjena i dopuna Zakona kojima se omogućava jasnija i
jednostavnija, te transparentnija primjena istog može se sagledati primjena Zakona u odnosu na
dokumente prostornog uređenja.
Govoreći o prostornom planiranju tada govorimo o između ostalog o gospodarenju , zaštiti i
upravljanju prostorom čime se na načelu integralnog pristupa ostvaruju uvjeti za društveni i gospodarski
razvoj, zaštitu okoliša, te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara.
U sustavu dokumenata prostornog uređenja prvi plan je Prostorni plan Županije koji uvažavanjem
društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela
prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu
prostora.
Velika je uloga, značaj i obveza data predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i
uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski
razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog
pristupa u planiranju prostora. Prostorni plan uređenja općine/grada, generalni urbanistički plan
uređenja, urbanistički plan uređenja, te detaljni plan uređenja donosi općinsko ili gradsko vijeće,
odnosno Skupština Grada Zagreba.
LITERATURA:
- Marinović-Uzelac.A. (1989.) Teorija namjene površina u urbanizmu, Tehnička knjiga, Zagreb
- Marinović-Uzelac.A. (2001.) Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb
- Agenda 21, materijal Svjetske konferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro,1992.
- The European City - Sustaining Urban Quality, Part 1 - 2, A working Conference, Ministry of Environment and Energy, Spatial
Planning Department, Copenhagen 1995.
- Povelja europskih gradova i mjesta o održivosti, Europska Konferencija o održivim gradovima i nasljima, Aalborg, 1994.
- Cities in a Globalizing World, Global Report on Human Settlements 2001, United Nations Centre for Human Settlements (Habitat)
2001.
- Strategija prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997.
- Nacionalni program demografskog razvitka, Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1998.
- Program prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.
- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, kolovoz 1999.
- Statistički ljetopis 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, studeni 2001.
- Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujak 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002.
- Prostor, komora, gradnja, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, listopad 1998.
- Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređivanja, Zavod za prostorno
uređenje, Zagreb, prosinac 2003.
- Hrvatski prostor – temeljno nacionalno dobro, Zbornik stručnog skupa, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, prosinac 2003.
- Zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba, Prostorni planovi županija i Grada Zagreba , 2001.-2006.
- Prostorni planovi općina/gradova
- Generalni urbanistički plan Grada Zagreba , 2003., Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša
- Urbanistički planovi uređenja,
- Detaljni planovi uređenja
- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/01, 60/01)
- Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)
- Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine” br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89)
- 24 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I UTJECAJ ODREDBI TEHNIČKOG
OVLAŠTENIH PROPISA O UŠTEDI TOPLINSKE
IN ŽEN JERA
ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTI-
TI U ZGRADAMA NA PROJEKTI-
RANJE
Predavač:
MR. SC. RANKO KEINDL, DIPL.ING.GRAĐ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Ranko Keindl, dipl.ing.građ.

Ovlašteni revident
3K d.o.o.
UTJECAJ ODREDBI TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI

U ZGRADAMA NA PROJEKTIRANJE
PROMJENE U METODOLOGIJI IZRAČUNA KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE MASIVNIH GRAĐEVNIH

DIJELOVA UVJETOVANE PROMOCIJOM NOVIH TOPLINSKIH NORMI
Predmet ovog izlaganja su specifičnosti i razlike u metodama proračuna koeficijenta prolaska topline u
skladu sa zahtjevom norme HRN EN ISO 6946, koja potječe od norme ISO 6946:1996, odnosno norme EN
ISO 6946:1996 sa amandmanom A1:2003, kao dijela promjena uvjetovanih Tehničkim propisom o uštedi
toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
Metode proračuna koeficijenta prolaska topline za vrata, prozore i ostakljene stijene, građevne dijelove koji
graniče sa tlom, te elemenata za provjetravanje zbog niza specifičnosti obuhvaćene su posebnim
normama, pa su i odvojeno obrađene.
Prikazani proračuni potkrijepljeni su primjerima. Literaturni izvori navode se uz tekst.
PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE
Koeficijent prolaska topline recipročna je vrijednost projektiranog ukupnog toplinskog otpora, odnosno
njegovih projektnih komponenti:
U = 1/ Rτ = 1 / (Rsi + R1 + R2 + R3 +............. + Rse) [m2*K/ W]
U prethodnim se metodologijama (preuzeta norma HRN U.J5.501/II.) razlikovao tzv. plošni koeficijent
prolaska topline, izračunat za homogene, slojevite građevne dijelove kako je i ovdje opisano, od
koeficijenata prolaska (prije netočno: “prolaza”) topline kojima su bili pridruženi i linijski (sada: “duljinski”)
gubici topline (takvi su se koeficijenti ponegdje nazivali i “srednji” ili “ukupni”). Nove toplinske norme
isključile su ovakav tretman, pa se duljinski gubici topline ne pridodaju koeficijentima prolaska topline,
nego se samo pribrajaju sveukupnim prijenosnim (transmisijskim) gubicima topline u sveukupnim
toplinskim bilancama.
Nove su toplinske norme međutim propisale ispravke koeficijenata prolaska topline prema 3 kriterija, što
je novina u usporedbi sa dosadašnjom metodologijom. Radi se o ispravcima na završnoj razini proračuna
koeficijenata prolaska topline, nevezano na prethodno izračunate ukupne projektne toplinske otpore, jer su
spomenuti ispravci temeljeni na okolnostima nevezanim za toplinsku provodljivost i toplinski otpor
materijala toplinskih brana.
Ispravljeni će koeficijent prolaska topline (Uc) iznositi:
Uc = U + ΔU
Ukupni ispravak (ΔU) ima 3 komponente, od kojih mogu biti zatupljene i sve tri, ali najčešće se radi o
kombinaciji od jednog ili dva ispravka, a često niti jednoga.
ΔU = ΔUg + ΔUf + ΔUt
Ispravci se odnose na:

• -ispravak uslijed postojanja zračnih šupljina u sloju toplinske brane (ΔUg);
• -ispravak koeficijenta prolaska topline uslijed mehaničkih spojnica koje prodiru kroz
• toplinsku branu (ΔUf);
- 26 -
• -ispravak uslijed pothlađivanja oborinama kod obrnutih ravnih krovova (ΔUt).
ISPRAVAK KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE USLIJED ZRAĆNIH ŠUPLJINA U TOPLINSKOJ BRANI
Toplinska brana je najčešće sastavljena iz niza manjih elemenata – ploča pravokutnog oblika (tlocrta), pa
ovisno o veličini baznih elemenata po jedinici ploštine sadržavaju veću ili manju količinu sljubnica (reški)
koje mogu biti toplinska ili druga oslabljenja.
Primjerice, kod obloge pročelja pločama ekspandiranog polistirena ePS (stiropora i sl.) standardne tlocrtne
veličine ploča 500 x 1000 mm ostvaruje se po jedinici ploštine pročelja 3,0 m/m2 reški. Oblaže li se isto
pročelje pločama većeg formata, npr. 600 x 1.200 mm, što je uobičajeno kod ploča od mineralnih
vlaknastih materijala, učešće reški u jediničnoj ploštini bit će manje i iznosit će 2,42 m/m2.Toplinske
brane izvode se i iz ploča bitno većeg (tlocrtnog) formata, kao što su «blazine» ili «filčevi» iz vlaknastih
materijala koji se isporučuju na gradilište u rolama, kao «metražna roba», a tada je učešće reški bitno
manje, npr. za «rolu» duljine 10,00 m i širine 1,00 m bit će učešće reški samo 1,10 m/m2.
Napokon, izvode se i kontinuirane toplinske brane, bez reški, kao npr. krovne presvlake od polimernih
pjena (najčešće na bazi poliuretana – PUR) nanošenih na podlogu prskanjem u kontinuiranom postupku
«in situ».
Pravilno raspoređene reške mogu smanjiti naprezanja pri toplinskom radu izolacijskog sloja.
Količina reški po jedinici ploštine računski ne utječe na proračun koeficijenta prolaska topline, već samo
njihov tip i veličina.
U obavijesnom dodatku norme HRN EN ISO 6946 navode se slučajevi kada se utjecaj zračnih šupljina pri
proračunu koeficijenta prolaska topline može zanemariti.
Taj je slučaj opisan kao razina ispravka Ø (ništica), a prethodno je uvjetovan ugradnjom termoizolacije na
način da kroz nju nije moguć protok zraka ka toploj strani, tj. da nema zračnih šupljina koje prodiru kroz
cijelu toplinsku branu.
Bitno je razumjeti da se opisni slučajevi “dopuštenih” reški (sa razinom ispravka Ø) odnose samo na slučaj
da te reške ostaju nakon ugradnje kao “zračne šupljine”, odnosno šupljine između elemenata toplinske
brane ispunjene zrakom. Ne smije se dozvolite da te, ili bilo koje reške u toplinskoj brani, bez obzira na
širinu, budu ispunjene masom za oslojavanje, žbukom, ljepilom ili bilo kojim drugim materijalom (osim
zrakom) koji bi mogao utjecati na homogenost izolacijskog sloja, biti toplinski i difuzni most, odnosno
zona usporenog isušivanja nakon močenja pročeljnih ploha uslijed oborina. To se najviše očituje kod
kontaktnih obloga pročelja npr. pločama ekspandiranog polistirena, čije se reške, kao predradnja
oslojavanju (žbukanju) cijele plohe, često i nepotrebno (štetno) prethodno ispunjavaju građevnim ljepilom.
Takve zone površinski upijaju više vode nego tanki sloj cement-polimerne žbuke, pa su nakon kiša vidljivi
ovlaženi spojevi ploča koji se izrazito dulje suše. Da bi se spriječila ovakva pojava, koja smeta i pločama sa
preklopima ili utorom i perom, u Kanadi spojeve ploča prije oslojavanja premošćuju ljepljivom trakom koja
zatvara prostor šupljine i onemogućava utiskivanje žbuke u reške (vidisti skicu 2.3).
RAZINA ISPRAVKA Ø predviđa način ugradnje i tipove toplinskih brana kod kojih nije potrebno vršiti
ispravke izračunatih vrijednosti koeficijenta prolaska topline uslijed postojanja zračnih šupljina u toplinskoj
brani (ΔUg = Ø uz sva navedena ograničenja), a koje su pobliže opisane (prema obavijesnom dodatku E
citiranoj normi) uz skice na slici 1.
Najjednostavnija je izrada toplinske brane u više slojeva, najmanje 2, sa izmaknutim spojevima ploča
(1.1).
Povoljna su i rješenja koja se odnose na primjenu toplinskih brana sa elementima (pločama) međusobno
vezanim sa preklopnim spojevima (1.2.1), spojevima na utor i pero (1.2.2), spojevima sa klinastim utorom
(1.2.3) koji onemogućava razmicanje ploča u ravnini polaganja (njem. Hackenfalz).
Nema zahtjeva za ispravcima niti kod jednoslojnih toplinskih brana sa ravnim sudarnim (sučeljnim)
spojevima ploča, ali sa širinom reški manjom od 5 mm, odnosno sa nepravilnostima u pravokutnosti
manjim od 5 mm (1.3).
- 27 -
Za dvoslojne toplinske brane od kojih je jedan sloj ugrađen između rogova, stupova i sl. a drugi je sloj
neprekinut (1.4) također nema zahtjeva za ispravcima pri proračunu koeficijenta prolaska topline.
Ispravci nisu potrebni niti za toplinsku branu položenu na podlogu čiji toplinski otpor iznosi barem polovinu
ukupnog toplinskog otpora građevnog dijela (radi se ustvari o dvoslojnoj toplinskoj brani čiji je jedan sloj i
nosivi element) (1.5).
SLIKA 1
1.1 Dvoslojne toplinske brane sa izmaknutim sastavima 1.2.1 Jednoslojne toplinske brane sa preklopnim
ploča (RAZINA ISPRAVKA = 0) spojevima ploča ( RAZINA ISPRAVKA = 0 )
1.2.3 Jednoslojne izolacijske ploče spajane klinastim

1.2.2 Jednoslojne toplinske brane od izolacijskih ploča sa utorom (njem.Hackenfalz) koji onemogućuje
razmicanje ploča u ravnini polaganja
spojem utor - pero ( RAZINA ISPRAVKA = 0 )
( RAZINA ISPRAVKA = 0)
1.3 Jednoslojna toplinska brana sa sudarnim

(sučeljnim) ravnim spojevima i reškama čije 1.4 Dvoslojna toplinska brana kosog provjetravanog
širine i nepravilnosti ne prelaze 5 mm krova gornji sloj je isprekidan drvenim rogovima,
( RAZINA ISPRAVKA = 0 ) dok je donji sloj u kontinuitetu
( RAZINA ISPRAVKA = 0 )
1.5 T oplinska brana slabijeg toplinskog otpora na nosivom elem entu

od porobetona većeg toplinskog otpora tj. uz uvjet da je otpor
toplinske brane (R i) m anji od polovice ukupnog toplinskog otpora
građevnog dijela (R T ) ( R A Z IN A ISPR A V K A = 0 )
R i < 0.5 R T
- 28 -
RAZINA ISPRAVKA 1 predviđa način ugradnje i tipove toplinskih brana kod kojih je potrebno vršiti ispravke
izračunatih vrijednosti koeficijenta prolaska topline uslijed postojanja djelomičnih zračnih šupljina u
toplinskoj brani, uz uvjet da ne dolazi do prolaza zraka ka toplijoj strani izolacijskog sloja.
Ispravak za ovu razinu dat je izrazom:
ΔUg = ΔU’ * [Ri / Rτ] 2 = 0,01 * [RI / Rτ] 2
Pritom je Ri toplinski otpor sloja (slojeva) koji sadrži zračne šupljine, a Rτ ukupni toplinski otpor
građevnog dijela (sa otporima prijelaza topline), a ΔU’ koeficijent ispravka koji za razinu 1 iznosi 0,01.
SLIKA 2.
2.1.1 Vanjski zid ujedno i jednoslojna toplinska brana 2.1.2 Jednoslojna toplinska brana smještena između
od porobetona ojačana drvenim stupovima drvenih rogova ( RAZINA ISPRAVKA = 1 )
2.3 Jednoslojne toplinske

brane sa širinom reški
2.2 Toplinska brana lagane gipskartonske pregrade većom od 5 mm
( zid prema negrijanom ) isprekidana limenim ( RAZINA ISPRAVKA = 1 )
stupovima ( RAZINA ISPRAVKA = 1 )
Na slici 2 prikazana je jednoslojna toplinska brana ugrađena između stupova ili rogova (2.1.1 - npr. zid od
porobetona između nosivih stupova i 2.1.2 – jednoslojna toplinska brana ugrađena između rogova), slučaj
obuhvaća i gipskartonske pregrade sa jednostrukim stupovima (2.2), te uopće jednoslojne toplinske brane
sa ravnim sudarnim spojevima ploča, ali sa širinom reški većom od 5 mm, odnosno sa nepravilnostima u
pravokutnosti većim od 5 mm (2.3 – zidna obloga tipa ETICS sa zaštitnom trakom radi sprječavanja
utiskivanja morta u reške).
RAZINA ISPRAVKA 2 predviđa najveće vrijednosti ispravka za toplinske brane kod kojih može doći do
prolaza zraka na toplijoj strani, bilo zbog nedovoljnog pričvršćenja i brtvljenja na vrhu ili dnu, ali i zbog
nekih drugih posebnih izvedbi, neobuhvaćenih normom.
Ispravak za ovu razinu dat je istim općim izrazom kao i za razinu 1:
ΔUg = ΔU’ * [RI / Rτ] 2= 0,04 * [RI / Rτ] 2
Pritom je RI toplinski otpor toplinske brane koja po čitavoj debljini sadrži zračne šupljine, Rτ je ukupni
toplinski otpor građevnog dijela (sa otporima prijelaza topline), a ΔU’ je koeficijent ispravka koji za razinu 2
iznosi 0,04.
- 29 -
Na slici 3 prikazana je jednoslojna toplinska brana (npr. drvena kanatna stijena sa ispunom od vlaknastih
ploča) ugrađena između stupova, na dnu nebrtvljena, odnosno greškom pri montaži odignta od poda (3.1)
čime je omogućen protok zraka na toplu stranu.
Prikazan je i isječak iz poprečnog presjeka (3.2) hale tipske svinjogojske farme (uz dozvolu projektanta
SIRRAH d.o.o. Osijek) sa specifično riješenim dozračivanjem koje se vrši kroz sloj kamene vune položene
na strop od peforiranog lima. Odzračivanje, otsis iz hale, je pritom prisilno, kroz krovnu konstrukciju.
Ovakvu fizikalno i tehnološki specifičnu toplinsku branu (strop prema prirodno provjetravanom tavanu)
potrebno je tretirati sa razinom ispravka 2. (Ideja perforiranja toplinske brane nije nova, vršeni su pokusi sa
iglanjem ploča od pjenoplasta u svrhu smanjenja parnog otpora).
SLIKA 3.
3.1 Drvena kanatna stijena sa jednoslojnom 3.2 Namjerno perforirana toplinska brana
toplinskom branom,greškom u izvedbi
odignutom od poda tj. nebrtvljenom uz pod
Zračne šupljine u termoizolacijskom sloju mogu biti uzrokovane nepravilnostima u dimenzijama i

pravokutnosti ploča. Pritom norma ne predviđa greške pri ugradnji kojih se posebno treba čuvati kod
troslojnih zidova, gdje se toplinska brana odmah obzidava i nije dostupna naknadnoj kontroli. Kod takvih
konstrukcija treba obvezno predvidjeti dvoslojnu toplinsku branu.
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE USLIJED PRIMJENE MEHANIČKIH SPOJNICA

KOJE PROBIJAJU TOPLINSKU BRANU
Čest je slučaj da kroz toplinsku branu prolaze mehaničke spojnice, prvenstveno zbog učvršćenja
izolacijskih ploča za podloge. Primjer je ETICS povezani toplinski sustav, gdje se izolacijske ploče, neovisno
o materijalu, uz lijepljenje i dodatno pričvršćuju mehaničkim spojnicama (viditi normu HRN EN 13
499:2004).
Da bi se uopće prišlo računanju ispravaka koeficijenta prolaska topline zbog mehaničkih spojnica treba
biti ispunjen opći uvjet da je ispravak veći od 3 posto izračunate bazne vrijednosti, te da je toplinska
provodljivost materijala mehaničkih spojnica veća od 1,0 W/(m.K). To znači da se za plastične i staklene (i
drvene) spojnice svih vrsta neće računati korektura, odnosno da se razmatraju samo metalne spojnice i
armirano-betonske spojnice.
Proračuni korekture neće se vršiti niti za mehaničke spojnice koje ne prodiru kroz cijeli toplinsko izolacijski
sloj, niti kad se radi o zidnim spojnicama provučenim kroz šupljine, odnosno kad se radi o spojnicama
između zida i drvenih elemenata.
Takve spojnice imaju nešto smanjenu nosivost, skuplje su i kompliciranije za ugradnju, ali u cijelosti
isključuju točkaste toplinske mostove i pojavu (točkastog) orošavanja na njima. Primjeri su prikazani na
- 30 -
slici 4. Prikazana je trakasta, limena spojnica izlomljenog oblika za mekše ploče koja se može učvrstiti i
upucavanjem montažnim pištoljima sa barutnim punjenjem, kad je to pogodnije od ubušivanja u betonsku
podlogu, te kada je to dopušteno (4.1). Daljnji primjer pokazuje uobičajenu metalnu spojnicu za
ubušivanje, ali ugrađenu sa upuštenom i naknadno zaštićenom glavom. Pritom je povećan rad pri montaži,
ali je isključen toplinski mort, što je u pojedinim slučajevima primjene nužno (4.2). Oba načina
učvršćivanja primjenjivala su se pred tridesetak godina i danas su pomalo povijest, zamjenjeni su
plastičnim i drugim spojnicama.
SLIKA 4
Slika 4.1 Slika 4.2
Bez obzira što su mehaničke spojnice neizbježne kod kompaktnih toplinskih sustava slijedeći primjer
pokazuje da tanke metalne spojnice ne uvjetuju potrebu vršenja ispravaka koeficijenta prolaska topline.
Opći izraz za ispravak koeficijenta prolaska topline uslijed mehaničkih spojnica koje prodiru kroz cijelu
debljinu toplinske brane (ΔUf) glasi:
ΔUf = α. λf .nf . Af
Simbol (λf) označuje pritom toplinsku provodljivost spojnica, (nf) broj spojnica po četvornom metru, a (Af)
ploštinu presjeka jedne spojnice.
Koeficijent α ima vrijednost 6 kada se radi o spojnicama između dijelova dvostrukog zida odnosno
vrijednost 5 ukoliko se radi o pričvršnicama krova, ili pričvrsnicama za ETICS povezane sustave, tj. za
slučajeve kada su spojnice samo na jednoj strani vezane na čvrstu podlogu.
Za pročeljnu oblogu od ekspandiranog polistirena (ePS) debljine 6 cm, tanko oslojenim sa 0,5 cm podložng
cement – polimernog morta armiranog mrežicom od staklenih vlakanaca, na zidu od blok opeke debljine
25 cm, iznutra ožbukanom v.c. žbukom debljine 2 cm koeficijent prolaska topline iznosi U = 0,493
W/(m2.K). Za 4 kom/m2 čeličnih spojnica promjera 3 mm ispravak koeficijenta prolaska topline će iznositi
samo ΔUf = 0,004 W/(m2.K), odnosno manje od 1 posto.
Kod toplinskih brana primjerenije debljine bit će učešće još manje. Proizlazi da za kompaktne toplinske
sustave tipa ETICS nije potrebno vršiti ispravke pri proračunu koeficijenta prolaska topline.
Na primjeru lagane stijene od gipskartonskih ploča (unutrašnji zid prema negrijanom) uočuje se različit
slučaj (viditi skicu 2.2).
Stijena je sastavljena iz obostrane obloge od gips kartonskih ploča, vertikalnog sloja zraka u mirovanju
debljine 2 cm i sloja meke kamene vune debljine 8 cm. Toplinsku branu prekidaju mehaničke spojnice
koje čine nosivi stupovi od nerđajučeg čeličnog lima debljine 0,6 mm, na razmaku 60 cm (CW 100 x 0,06).
Koeficijent prolaska topline iznosi U = 0,390 W/(m2.K).
Za standardni razmak stupova od 60 cm učešće spojnica (stupova) bit će 1,67 m/m2, pa će ispravak
iznositi:
ΔUf = 6 x 17,00 x 1,67 x 0,0006 = 0,102 W/(m2*K)
- 31 -
Dobivena vrijednost ovog ispravka učestvuje sa oko 26 posto u vrijednosti koeficijenta prolaska topline, pa
primjer pokazuje visoko učešće utjecaja mehaničkih spojnica za takav tip građevnih dijelova.
Budući da je kod opisanih laganih stijena sloj jednostruke toplinske izolacije isprekidan nosivim, limenim
stupovima potreban je – prema ranije iznesenom - i daljnji ispravak uslijed zračnih šupljina razine 1 koji
iznosi 0,018 W/(m2*K) odnosno daljnjih 5 posto.
Mehaničke spojnice znatno utječu na korekturu koeficijenta prolaska topline kod spojeva obloga troslojnih
panela, bilo masivnih od armiranog betona, bilo laganih, limenih ili gipskartonskih, odnosno kod
pričvršćenja vanjskih obloga troslojnih zidova i zaslona na provjetravanim pročeljima, posebno sa
vanjskom oblogom od kamenih ploča, jer su tu spojnice znatno više mehanički opterećene, pa kroz to
moraju biti i masivnije nego npr. kod kompaktnih toplinskih sustava, gdje su mehaničke spojnice
opterećene prvenstveno silama uvjetovanim termičkim radom izolacijskih ploča i oslojenja, jer je vlastita
težina sustava mala.
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA OBRNUTE RAVNE KROVOVE
Ispravak vjednosti koeficijenta prolaska topline za obrnute krovove (ΔUr) prema Dodatku D norme HRN
EN ISO 6495 definiraN JE izrazom:
ΔUr = p *f *x * [ Ri / RT] 2
Navedeni simboli označavaju:
- „p“ je srednja vrijednost količine kiše tijekom razdoblja grijanja [mm/dan].
Za meterološku postaju Zagreb, Maksimir, za period od listopada do ožujka (181 dan) ukupna oborina za
navedeno zimsko polugodište iznosi 363,3 mm. Prema podacima iz Tehničkog propisa, Prilog E, srednja
vrijednost broja dana grijanja za istu postaju iznosi 184,5 i približno se podudara sa zimskim razdobljem.
Srednja vrijednost količine kiše tijekom razdoblja grijanja za Zagreb, Maksimir iznosit će:
p = 363,3 / 182 =1,996 mm/dan
U priloženoj su tablici navedene prosječne oborine (neslužbeni podaci) u zimskom i ljetnom polugodištu za
neke naše gradove i mjesta, naveden je broj dana grijanja za ta područja prema Tehničkom propisu, te
izračunate prosječne oborine kroz period grijanja na način da je ukupna količina oborina u zimskom
polugodištu podijeljena sa danima grijanja. Ovakav je proračun, u pomankanju točnijih podataka,
zadovoljavajući za kontinentalne krajeve gdje su broj dana grijanja i broj dana zimskog polugodišta
približno jednaki. Kod priobalnih je krajeva je ta aproksimacija veća, pa je preporučljivo potražiti točnije
podatke.
Podaci o količinama oborina prema kojima se mogu procjeniti vrijednosti prosječne oborine u
periodu grijanja potrebne za proračun ispravka koeficijenta prolaska topline inverznih krovova
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)
UKUPNA GODIŠNJA KOLIČINA OBORINE U BROJ DANA PROSJEČNI BROJ PROSJEČNA KOLIČINA PRIBLIŽNA VRIJEDNOST PROSJEČNE OBORINE U
KOLIČINA OBORINA ZIMSKOM RAZDOBLJU ZIMSKOG DANA GRIJANJA OBORINA U ZIMSKOM PROSJEČNE OBORINE U PERIODU GRIJANJA
(mm) 01.10 - 31.03 RAZDOBLJA (Kriterij 12 C) RAZDOBLJU (2)/(3) PERIODU GRIJANJA (2)/(4) -upisati točan podatak
(mm) (mm/dan) (mm/dan)
DUBROVNIK
52 m n.m.
RIJEKA
120 m n.m.
SPLIT (MARIJAN)
122 m n.m.
ŠIBENIK
77 m n.m.
OSIJEK
89 m n.m.
VARAŽDIN
167 m n.m.
ZAGREB
(MAKSIMIR)
123 m n.m.
ZAVIŽAN
1594 m n.m.
- 32 -
- „f“ je faktor otjecanja, koji daje udio količine kišne ( oborinske?) vode koja dospijeva do hidroizolacije.
Kod unutrašnje odvodnje i zaštitnog sloja od krupnozrnog šljunka sva voda prođe do hidroizolacijskog
sloja, tj. nema primarne odvodnje s gornje razine, pa je FAKTOR OTJECANJA = 1.
Krovovi koji odozgo nisu otvoreni, mogu imati faktor otjecanja i manji od 0,10 kada je npr. pokrov krova
izvršen keramičkom oblogom na estrihu, sa vanjskom primarnom odvodnjom, ili vodolovnim grlima
prilagođenim prijemu vode sa 2 razine.
Ozelenjeni krovovi, ovisno radi li se o intenzivnoj ili ekstenzivnoj obradi ostvaruju faktor otjecanja od 0,2 do
0,50 (podaci tehničkog ureda Geberit u Zagrebu).
-- „x“ je faktor za povećan toplinski gubitak uzrokovan kišnicom koja teče po hidroizolacijskom sloju [
(W*dan)/(m2*K*mm)]
Radi se o najutjecajnijem faktoru koji je (samo) za opisanu izvedbu toplinske brane (ravni sudar,
jednoslojne ploče) u Dodatku D norme HRN EN ISO 6949 definiran s vrijednošću od 0,04
(W*dan)/(m2*K*mm). Proizlazi da će taj faktor biti manji za ploče sa spojem na preklop, ili utor-pero,
odnosno za dvoslojne toplinske brane, sa izmaknutim reškama ploča.
Daljnji način umanjenja utjecaja toplinskog gubitka inverznih krovova uslijed kiše u zimskom razdoblju
(ljeti je taj utjecaj pozitivan) je primjena filterskih slojeva koji su ujedno paropropusni, ali i (djelomično)
vodonepropusni (izvor: Verband Abdichtungsunternehmungen Schweiz, Bern). Ne radi se o hidroizolaciji
(zato se ne smije postavljati PE ili druga plastična folija što je česta greška u izvedbi inverznih krovova kod
nas), već o sloju koji skreće dio oborine ka primarnoj odvodnji.
- „Ri“ je toplinski otpor izolacije ISKLJUČIVO iz ekstrudiranog polistirena – XPS-a, jer se ovaj Dodatak
normi odnosi samo na ovaj materija. (Postavlja se pitanje što je sa formulacijama PUR pjene sa velikim
učešćem zatvorenih ćelija?).
- „RT“ je ukupni toplinski otpor promatranog građevnog dijela..
Slijedi pojašnjenje na jednostavnom primjeru:
Razmatra se inverzni krov jednostavne konstrukcije, sa nosivim elementom od trapeznog lima

postavljenog u padu min 2,5 %, dodatnom hidroizolacijom od 2 trake za zavarivanje sa uloškom od
staklene tkanine debljine 3+3= 6 mm, toplinskom branom iz XPS-a debljine 10 cm (jedan sloj ploča sa
ravnim sudarima, razmak među pločama ispod 5 mm), filtarski sloj od PP filca (geotekstila), te
stabilizacijskog sloja od krupnozrnog, jednakozrnog šljunka promjera zrna 16 – 32 mm ) debljine 5 cm.
Takav će krov ostvariti koeficijent prolaska topline od:
U = 1/(0,170 + 2,860 + 0,000 + 0,026) = 0,327 W/(m2*K)
Pritom toplinski otpor XPS sloja iznosi:
Ri = 0,10 / 0,035 = 2,86 (m2*K)/W
Ukupni toplinski otpor građevnog dijela je neznatno veći, jer se radi o čeličnom limu debljine 0,06 mm i
bitumenskim trakama ukupne debljine 6 mm
RT = 2,86 + 0,0006/58,5 + 0,006/0,23 = 2,86 + 0,00001 + 0,026 = 2,89 (m2*K)/W
[ Ri/RT] 2 = [2,86i/2,89] 2 = 0,98
Ispravak za obrnute krovove bit će:
ΔUr = p*f*x*[ Ri/RT] 2 = 363,3/182 * 1 * 0,04 *0,98 = 0,078 W/(m2*K) (> 0,01)
Ispravak koeficijenta prolaska topline (ukupni), budući su ispravci za zračne šupljine i mehaničke spojnice
jednaki ništici, imat će istu vrijednost:
ΔU = ΔUg + ΔUf + ΔUr = 0 + 0 + 0,08 = 0,08 W/(m2*K)
- 33 -
Predmetni će krov ostvariti ispravljen koeficijent prolaska topline od:
Uc = U + ΔU = 0,327 + 0,08 = 0,407 W/(m2*K)
Donedavno se kod inverznih krovova obično aproksimativno računalo sa pogoršanjem toplinske

provodljivosti XPS-a od 10 - 20 , što potvrđuje i prethodni proračun gdje je povećanje koeficijenta prolaska
topline uslijed utjecaja“ inverznog“ položaja toplinske brane oko 25 % (0,407/ 0,327 = 1,245)
U gornjem je primjeru uvrštena maksimalna vrijednost ispravka koeficijenta prolaska topline proizašlog iz
maksimalne vrijednosti umnoška:
f * x = 1,00 * 0,04 = 0,04 (W*dan)/(m2*K*mm).
Naime, faktor otjecanja ne može poprimiti vrijednosti i veće od 1,00, a prema Dodatku D citirane norme
niti vrijednost „x“ ne može biti veća od 0,04 (W*dan)/(m2*K*mm).
Uz navedeno, odnos ukupnog toplinskog otpora toplinske brane od XPS-a i ukupnog otpora građevnog
dijela ima praktički vrijednost 1, što je također ekstremni uvjet.
Primjer sa nosivim elementom od trapeznog lima izabran je da se prikaže sustav sa toplinskim otporom
ispod hidroizolacije koji je zanemariv. Kod takvog bi krova u momentu pothlađivanja došlo do orošavanja
limenog podgleda što je nedopustivo. Evidentno je da obrnuti krovovi trebaju ostvarivati i određeni dio
toplinskog otpora neovisan od glavne toplinske brane, izložene močenju. Daljni primjer to pokazuje.
Na krovu iz gornjeg primjera smanjili smo toplinsku branu od XPS na 7 cm, ali smo ispod hidroizolacijskog
sloja, odozdo na limu, dodali ploče XPS-a debljine 3 cm.
Ukupni toplinski otpor građevnog dijela je ostao isti: RT = 2,89 (m2*K)/W……ali je toplinski otpor dijela
toplinske brane od XPS-a izloženog močenju kišom smanjen za 30 % i iznosi: Ri = 0,07 / 0,035 = 2,00
(m2*K)/W, pa će kvadrat odnosa dvaju otpora biti:
[ Ri/RT] 2 = [2,00/2,89] 2 = 0,48
Ispravak za obrnute krovove bit će u tom slućaju samo……
ΔUr = p*f*x*[ Ri/RT] 2 = 363,3/182 * 1 * 0,04 *0,48 = 0,038 W/(m2*K) (> 0,01>0)
……odnosno ispravljeni koeficijent prolaska topline iznosit će:
Uc = U + ΔU = 0,327 + 0,04 = 0,367 W/(m2*K )
tj. pogoršanje uslijed inverzije će iznositi samo oko 12 % (0,367/0,327=1,122)
Vidljiva je ispravnost rastavljanja toplinske brane inverznog krova na 2 dijela: glavni, gornji dio, debljine i
toplinskog otpora ca.70 % od ukupnog, smješten na hidroizolacijskom sloju i izložen močenju kiše, te donji,
sekundarni, položen ispod hidroizolacijskog sloja, sa toplinskim otporom ca 30 % od ukupnog toplinskog
otpora.
Ovakvo kombinirano rješenje nastalo razdvajnjem toplinske brane u odnosu 70 % naprama 30 %

(granično) ne umanjuje pozitivne značajke inverznog krova, a prikazani primjer pokazuje da je i energetski
povoljnije. Bolje je takvo razdvajanje toplinske brane vršiti u omjeru 8 : 2 ili 7,5 : 2,5.
Razdvajanje toplinske brane povoljno djeluje i na sekundarnu zaštitu toplinskih mostova, a granično ne
smeta stacionarnosti difuznog toka.
Toplinska provodljivost materijala toplinske brane (xPS) potrebno je korigirati i zbog mogućnosti
povećanog sadržaja vlage u strukturi uzrokovane difuzijom, u skladu s normom ISO 10456.
- 34 -
U ZAGREBU
ARHITEKTURA I STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE
OVLAŠTENIH U ZGRADAMA PREMA HRN EN
IN ŽEN JERA
12831
Predavač:
MR. SC. IVAN CETINIĆ, DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Mr.sc. Ivan Cetinić, dipl.ing.stroj.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA HRN EN 12831
PROPISI O TOPLINSKOJ ZAŠTITI GRAĐEVINA
Do donošenja "Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada" NN br79/2005
postojeći Propisi o toplinskoj zaštiti u zgradarstvu propisivali su izolacijske parametre vanjskih obodnih
konstruktivnih elemenata te dozvoljenih ventilacijskih gubictaka ovisno o faktoru oblika zgrade i području
u kojem se zgrada nalazi (klimatske zone). Vrijednosti ovako propisanih srednjih koeficjenata prolaza
topline nisu implicite bili vezani na korisnu jedinicu volumena grijanja prostora te nisu stimulativno
djelovati na proizvodnju i potrošnju toplinske energije, a time i na zaštitu čovjekova okoliša kako u
pogledu potrošnje energenata tako i u pogledu emisije štetnih plinova i tvari u okolinu kao produkata
izgaranja.
Umjesto dosada propisanog maksimalnog koeficjenta prolaza topline za pojedinačne građevne elemente,
novim propisom se ograničava godišnja potrošnja ogrijevne topline, koju je potrebno izračunati uzimajući
u obzir unutarnje izvore topline i sunčevo zračenje.
GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE STAMBENIH

ZGRADA OVISNO O FAKTORU OBLIKA
100
90
80
70
Qh (kWh/m a)
60
2
50
40
30
20
10
0
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4 1,6
-1
fo (m )
Qh = 51,31 (kWh/m2a) za fo≤ 0,20

Qh = 41,03 + 51,41 fo ( kWh/m2a) za 0,20< fo < 1,05
Qh = 95,01 ( kWh/m2a) za fo ≥ 1,05
- 36 -
G O D IŠ N J A P O T R E B N A T O P L IN A Z A G R IJ A N J E
N E S T A M B E N IH Z G R A D A O V IS N O O F A K T O R U
O B L IK A
35
30
25
Qh (kWh/m a)
2
20
15
10
0
0 0 ,2 0 ,4 0 ,6 0 ,8 1 1 ,2 1 ,4 1 ,6
f o (m - 1 )
Qh = 16,42 (kWh/m2a) za fo≤ 0,20

Qh = 13,13 + 16,45 fo ( kWh/m2a) za 0,20< fo < 1,05
Qh = 30,40 ( kWh/m2a) za fo ≥ 1,05
S R E D N JI K O E F IC IJ E N T P R O L AZ A T O P L IN E O P L O Š JA
Z G R AD E O V IS N O O F AK T O R U O B L IK A I V AN JS K O J
S R E D N JO J T E M P E R AT U R I N AJH L AD N IJE G M JE S E C A Z A
S T AM B E N E I N E S T AM B E N E Z G R AD E S U Č E Š Ć E M P O V R Š IN E
P R O Z O R A U U K U P N O J P O V R Š IN I F AS AD E < 30 %
1 ,8
1 ,6
1 ,4
1 ,2
HT (W/m K)
2
0 ,8
0 ,6
0 ,4
0 ,2
0
0 0 ,5 1 1 ,5 2
-1
f o (m )
HT = 0,45 + 0,15/ fo (Wh/m2a) za Θm >3°C

HT = 0,30 + 0,15/ fo (Wh/m2a) za Θm <3°C
- 37 -
S R E D N J I K O E F IC IJ E N T P R O L A Z A T O P L IN E O P L O Š J A
Z G R A D E O V IS N O O F A K T O R U O B L IK A I V A N J S K O J
S R E D N J O J T E M P E R A T U R I N A J H L A D N IJ E G M J E S E C A Z A
N E S T A M B E N E Z G R A D E S U Č E Š Ć E M P O V R Š IN E P R O Z O R A U
U K U P N O J P O V R Š IN I F A S A D E > 3 0 %
1 ,4
1 ,2
1
HT (W/m K)
2
0 ,8
0 ,6
0 ,4
0 ,2
0
0 0 ,5 1 1 ,5 2
-1
f o (m )
HT = 0,45 + 0,24/ fo (Wh/m2a) za Θm >3°C

HT = 0,35 + 0,24/ fo (Wh/m2a) za Θm <3°C
Analizirajući poboljšanje toplinske zaštite zgrade na 1m3 grijanog prostora uzimajući srednje vrijednosti
koeficijenta prolaza topline za zidove i prozore pri temperaturi prostorije od +20°C, vanjskoj temperaturi -
12°C u periodu od 1969-2005 srednja temperatura vanjskih zidova i prozora poprima sljedeće vrijednosti:
1969 1974 1977 1982 2005

km,Z+PR [W/(m2K)] 2.0 1.86 1.45 1.2 1.1
ϑO,m[°C] 11.7 12.5 14.0 15.0 15.8
Na taj se način, uz istu toplinsku ugodu (konfor), usljed smanjenog potrebnog ogrijevnog učinka , mogu
smanjiti i srednje temperature ogrijevnih površina. Kako je nominalna količina topline koju ogrijevno tijelo
odaje prostoriji Qn u odnosu na učinak ogrijevnog tijela u drugim temperaturni uvjetima je opisana
izrazom Qn/Q=[Δtn/Δt]1+n iz iste relacije možemo izračunati temperaturu medija za smanjeni toplinski
učinak. Ako se predpostavi da će ostale vrijednosti za ogrijevne površine ostati konstantne i uzmemo
uobičajenu temperaturu radijatorskog grijanja 90/70°C i temperaturu prostorije 20°C dobit će se sljedeće
srednje temperature medija za ogrijevna tijela:
1969 1974 1977 1982 2005

ϑOT,m[°C] 80 76.7 66.6 60.5 55.2
Na ovaj način omogućuje se smanjenje temperature ogrijevnog medija tako da se mogu realizirati
odgovarajući sustavi niskotemperaturnog grijanja korištenjem različitih niskotemperaturnih izvora
energije.
- 38 -
P R O M J E N A P O V R Š IN E "O T " O V IS N O O S R E D N J O J
T E M P E R AT U R I M E D IJ A N O S IT E LJ A T O P LIN E
12
10
8
f (m /m )
2
6
2
0
0 20 40 60 80 100 120
t m (°C )
NISKOTEMPERATURNI SUSTAVI KORIŠTENJA ENERGIJE
- kondezacijski kotlovi → proizvodnja toplinske energije;

- dizalice topline → proizvodnja rashladne i toplinske energije;
- energija sunčevog zračenja za procese grijanja i hlađenja;
- kogeneracijska postrojenja → proizvodnja električne i toplinske energije
- trigeneracijska postrojenja → proizvodnja električne , toplinske i rashladne energije
PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA PREMA NOVOJ NORMI HRN EN 12 831
Postupak proračuna sustava grijanja, odnosno toplinskog opterećenja prostorija ili njihovih potreba za
toplinom provodi se sukladno s normom DIN 4701 - "Pravilnik o proračunu toplinskih potreba zgrade". Ta
je norma od nedavno zamijenjena novom, europskom i usvojenom hrvatskom normom: HRN EN 12 831-
"Sustavi grijanja u zgradama; Postupci za proračun normalnog toplinskog opterećenja". Prikaz najvažnijih
promjena u odnosu na do sada uobičajeni postupak proračuna sustava grijanja objavljen je u casopisu
EGE u tri nastavka koji je priredio Dušan Jasprica, dipl. ing.
Pregled najvažnijih novosti
Jedna od najvažnijih novosti iz HRN EN 12 831jest tzv. Nacionalni dodatak. Kao što mu ime kaže, trebala
bi ga zasebno donijeti svaka zemlja koja prihvati normu (npr. u Njemačkoj je norma objavljena u
kolovozu, a Dodatak u prosincu prošle godine) i u njemu bi se trebali nalaziti svi važniji podaci potrebni za
proračun u skladu s uvjetima koji su značajni za tu zemlju. To su, primjerice, vrijednosti normalne vanjske
(okolne) temperature, normalne unutarnje temperature (u prostoriji), temperature negrijanih prostorija
itd. Uz to, nacionalni dodatak uključuje i podroban primjer te obrasce za proračun toplinskog opterećenja
po prostorijama i cijele zgrade. Nacionalni dodatak je logična posljedica činjenice da je nova norma
europska, tj. trebala bi vrijediti na europskoj razini (što znači da se uskoro može očekivati i HRN EN 12
831). Za razliku od toga, nekadašnja DIN 4701 bila je zamišljena da vrijedi samo za Njemačku, iako je u
brojnim drugim zemljama važila kao općeprihvaćena smjernica. Velika su novost i dva postupka
proračuna toplinskog opterećenja (toplinskih gubitaka, odnosno potreba za toplinom) prostorija i cijele
zgrade: pojednostavljen i podroban. Pri tome je primjena pojednostavljenog proračuna predviđena za
stambene zgrade s najviše tri stana i nepropusnošću ovojnice zgrade do n50 = 3h-1.
- 39 -
Uz to, HRN EN 12 831 predviđa brojne nove oznake, simbole i indekse za pojedine veličine (tablica 1 i 2),
dok su neke veličine i postupci iz DIN 4701 napušteni (tablica 3).
Tablica 1
Neke važnije razlike oznaka veličina i indeksa iz stare (DIN 4701) i nove norme (EN 12 831)
Tablica 2
Neke važnije nove veličine iz EN 12 831
Tablica 3
- 40 -
Neke veličine iz DIN 4701 kojih više nema u EN 12 831
Također se više u obzir ne moraju uzimati djelomično ograničeno grijanje zgrada ni proračun Krischerove
značajke (D).
Naravno, obje se norme, nova i stara, temelje na istim fizikalnim postavkama, a te osnovne jednadžbe u
novoj su normi uključene i u pojednostavljeni i podrobni postupak proračuna. Pri tome treba reći da se
postupci proračuna prema novoj i staroj normi značajno razlikuju zbog čega se i rezultati mogu značajnije
razlikovati.
Normalni transmisijski toplinski gubici
Pojednostavljeni postupak proračuna polazi od pojedine plohe kojoj se pridružuje odgovarajuća U-

vrijednost. Ipak, pri tome se u obzir uzima samo prolaz topline (tj. toplinski gubici) kroz vanjse plohe, ali
ne i unutarnji toplinski gubici. Za korekciju toplinskih gubitaka ovisno o okolnom stanju slući temperaturni
korekcijski faktor (fk) (tablica 4).
Tablica 4
Neki temperaturni korekcijski faktori za toplinske gubitke prema različitim okolnim plohama ili
područjima
Prema novoj se normi u obzir uzimaju sve plohe koje imaju toplinske gubitke prema okolici (vanjski zidovi
prema negrijanim prostorijama, odnosno zidovi i podovi koji su u doticaju s tlom) te utjecaj toplinskih
mostova, zbog čega se kod primjene pojednostavljenog proračuna redovito uključuje dodatak za toplinske
mostove (∆UWB = 0,10 W/m2K)).
Pojednostavljenim se postupkom ne proračunavaju unutarnji toplinski gubici, već su prostorije s
povišenim temperatura ma (više od 4 K u odnosu na ostale prostorije, npr. kupaonica: 24°C) obuhvaćene
paušalnim faktorom (f∆Φ = 1,5).
Transmisijski toplinski gubici se u pojednostavljenom postupku računaju jednadžbom:
ΦT = ∑ A . (U + ∆UWB) . (θint - θe) . fk´)
pri čemu su:
ΦT - transmisijski toplinski gubici, W
A - površina plohe, m2
U - U-vrijednost, W/m2 K)
∆UWB - dodatak za toplinske mostove, W/m2 K)
θe - vanjska (okolna) temperatura, °C
θint - unutarnja temperatura (u prostoriji), °C
fk - temperaturni korekcijski faktor (tablica 4).
Kao što vrijedi i za podrobni postupak proračuna, najprije se proračunava koeficijent transmisijskih
toplinskih gubitaka (HT).
Radi se o novouvedenoj veličini koje nije bilo u DIN 4701, ali je poznata iz DIN 4108. Iscrpno je opisana u
podrobnom postupku proračuna i vrlo je važna za proračun godišnjih potreba za toplinom, a određena je
jednadžbom:
HT = ∑ A . (U + ∆UWB) . fk.
Pri čemu je:
HT - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka, W/K.
Transmisijski toplinski gubici tada iznose:
ΦT = HT . (θint - θe).
Normalni ventilacijski toplinski gubici
- 41 -
Kako pojednostavljeni postupak proračuna vrijedi samo za zgrade s najviše tri stana i s nepropusnošću
osvojnice do n50 = 3 h-1 (broj izmjena zraka pri diferencijalnom tlaku 50 Pa između unutrašnjosti zgrade i
okolice), nije potrebno složeno proračunavanje količine zraka koji u prostorije dospijeva prirodnom
ventilacijom, već se u obzir uzima samo najmanji potrebni volumen zraka:
ΦV = 0,34Vmin(θint - θe)
pri čemu su:
ΦV - ventilacijski toplinski gubici, W
Vmin = VRnmin - najmanji potrebni volumen zraka, m3/h.
VR - volumen prostorije, m3
nmin - najmanji potrebni broj izmjena zraka, h-1
Pogon sustava grijanja s prekidima
Važna novost iz HRN EN 12 831je uvođenje dodatnog učina za ponovno zagrijavanje u slučaju pogona
sustava grijanja s prekidima. Za prostorije u kojima je predviđen takva pogon, taj se učin u oba postupka
proračuna mora uzimati u obzir, a ovisi o:
• vremenu u kojemu se ponovno uspostavlja normalna temperatura u prostoriji
• snižavanju temperature tijekom faze ohlađivanja
• masi građevine
• broju izmjena zraka tijekom faze zagrijavanja.
Vrijednost faktora ponovnog zagrijavanja (fRH) uzima se iz tablica s podacima za vrijednost izmjena zraka
u prostoriji od 0,1 i 0,5 h-1, pri čemu treba reći da, prema Nacionalnom dodatku, u pojednostavljenom
postupku proračuna treba koristiti samo tablica s vrijednošću 0,5 (tablica 5). Pri tome je važan podatak
masa građevine koja može biti:
• mala (montažni stropovi i podovi, zidovi od laganih materijala)
• srednja (betonski stropovi i podovi, zidovi od laganih materijala)
• velika (betonski stropovi i podovi, zidovi od opeke ili betona).
Iz faktora ponovnog zagrijavanja slijedi dodatni učin za ponovno zagrijavanje:
Tablica 5
Faktor ponovnog zagrijavanja za broj izmjena zraka n=0,5h-1
Legenda: m - mala masa građevine; s - srednja masa građevine; v- velika masa građevine
ΦRH = AfRH,
pri čemu su:
ΦRH - dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W
A - neto površina ploha prostorije, m2
fRH - faktor ponovnog zagrijavanja, W/m2.
Normalno toplinsko opterećenje grijanih prostorija
Kako se u pojednostavljenom postupku proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka u obzir ne uzimaju

unutarnji gubici, za prostorije s povišenom temperaturom u odnosu na okolne (više od 4 K) treba koristiti
temperaturni korekcijski faktor (f∆θ = 1,5, dok je u svim ostalim slučajevima f∆θ = 1,0).
Toplinsko opterećenje prostorija tada je jednako:
- 42 -
Φ = (ΦT + ΦV)f∆θ,
pri čemu su:
Φ - toplinsko opterećenja (toplinski gubici, potrebe za toplinom) prostorije, W
f∆θ - temperaturni korekcijski faktor (u obzir uzima toplinske gubitke iz svih prostorija u kojima je
temperatura viša od uobičajene prema okolnim prostorijama).
Normalno toplinsko opterećenje prostorije se tada računa jednadžbom:
ΦHL = Φ + ΦRH,
pri čemu je:
ΦHL - normalno toplinsko opterećenje prostorije, W.
Ukupno normalno toplinsko opterećenje stana ili zgrade
Ukupno normalno toplinsko opterećenje stana ili zgrade je jednako zbroju toplinskih opterećenja
(toplinskih gubitaka, potreba za toplinom) pojedinih prostorija. Ipak, pri tome je napušten faktor
istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ) iz stare norme. Ukupno je normalno toplinsko opterećenje
stana ili zgrade tada jednako:
ΦHL,zg = ∑ΦT + ∑ΦV + ∑ΦRH,
pri čemu je:
ΦHL,zg - ukupno normalno toplinsko opterećenje zgrade, W.
Ukupni normalni toplinski gubici
Kao što je bilo i u DIN 4701, ukupni toplinski gubici (toplinsko opterećenje, potrebe za toplinom)
prostorije jednaki su:
Φ = ΦT + ΦV,
pri čemu su:
Φ - ukupni toplinski gubici, W
ΦT - normalni transmisijski gubici, W
ΦV - normalni ventilacijski toplinski gubici, W.
Kada je pogon sustava grijanja izveden s prekidima, ukupnim se toplinskim gubicima pribraja tzv. dodatni
učin za ponovno zagrijavanje:
Φ = ΦT + ΦV + ΦRH ,
pri čemu je:
ΦRH - dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W.
Transmisijski toplinski gubici
U novoj se normi u proračunu transmisijskih toplinskih gubitaka razlikuju četiri slučaja i svaki se od njih u
jednadžbama i oznakama veličina označava odgovarajućim indeksom:
• gubici prema okolici (indeks e - od engl. external)
• gubici prema negrijanim prostorijama (indeks u - od eng. unheated)
• gubici prema tlu (indeks g - od eng. ground)
• gubici između grijanih susjednih prostorija (indeks b ili j).
Transmisijski toplinski gubici se tada određuju jednadžbom:

ΦT = (HT,e + HT,ue + HT,g + HT,j) . (θint - θe),
pri čemu su:
HT,e - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema okolici, W/K
HT,ue - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema grijanim prostorija, W/K
HT,g - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema tlu, W/K
HT,j - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka između susjednih grijanih prostorija, W/K
θint - normalna unutarnja temperatura grijane prostorije, °C
θe - vanjska (okolna) temperatura, °C.
Koeficijenti transmisijskih i ventilacijskih toplinskih gubitaka (HT i HV) su veličine poznate još iz DIN V 4108
- "Toplinska zaštita i ušteda energije u zgradama" i nove njemačke Uredbe o štednji energije (EnEV) te
predstavljaju osnovu proračuna godišnjih potreba zgrade za toplinom. Drugim riječima, predstavljaju
specifične toplinske gubitke, a praktična primjena im je višestruka:
- 43 -
• pri uspoređivanju zgrada u odnosu na toplinske gubitke, odnosno pri njihovom energetskom
ocjenjivanju za dobivanje Energetske iskaznice (što je u Njemačkoj obvezno prema novoj Uredbi o
štednji energije)
• pri određivanju godišnjih potreba zgrade za toplinom prema DIN V 4108 i EnEV
• pri izvođenju proračuna sustava grijanja i tijekom postupka dobivanja građevinske dozvole za
usporedbu s dopuštenim vrijednostima iz EnEV i provjeru rezultata
• pri proračunu potrebne temperature snižavanja kada se pogon sustava grijanja u prostoriji ili cijeloj
zgradi izvodi s prekidima (npr. 8 h tijekom noći u stambenim zgradama ili 48 h tijekom vikenda u
poslovnim zgradama) i to za određivanje faktora ponovnog zagrijavanja (fRH).
Prema EN 12 831, proračun koeficijenta transmisijskih toplinskih gubitaka predviđa se za pojedini
element građevine, za pojedinu prostoriju i za cijelu zgradu.
Transmisijski toplinski gubici prema okolici
Kod zgrada izvedenih prema suvremenim propisima o smanjenju potrošnje energije kakvi su na snazi u
razvijenim zemljama (npr. EnEV u Njemačkoj) i čije su U-vrijednosti pojedinih elemenata građevine vrlo
male, udio toplinskih mostova u proračunu toplinskih gubitaka sve više dobiva na značenju. Uostalom,
kod suvremenih zgrada s iznimno dobrom izolacijom udio toplinskih mostova u ukupnim transmisijskim
toplinskim gubicima može iznositi i do 50%.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka gubitaka prema okolici tome pri tome je jednak:
HT,e = ∑ Ak Uk ek + ∑ψlllel,
pri čemu su:

Ak - površina elementa građevine, m2
Uk - U-vrijednost elementa građevine, W/(m2 K)
ek, el - korekcijski faktori ovisni o vremenskim uvjetima (= 1)
ψl - duljinski koeficijent prolaza topline za toplinski most, W/m
ll - duljina toplinskog mosta, m.
Kako uzimanje toplinskih mostova u obzir može značajno otežati cijeli proračun, mogu se koristiti
određene paušalne vrijednosti, u skladu s iskustvom i stvarnim stanjem.
Toplinski gubici kroz toplinske mostove mogu se izračunati jednadžbom:
Uc = U + ∆UWB,
pri čemu je:
∆UWB(fc) - dodatak za toplinske mostove (0,05 - 0,1 W/(m2K), ovisno o značajkama elementa građevine).
Ranije spomenuta jednadžba za proračun koeficijenta transmisijskih toplinskih gubitaka tada se može
zamijeniti jednostavnijom i praktičnijom:
HT,e = ∑ A(U + ∆UWB)
pa transmisijski toplinski gubici prema okolici iznose:

ΦT,e = HT,e . (θint - θe).
Transmisijski toplinski gubici prema negrijanim prostorijama
Transmisijski toplinski gubici prema negrijanim prostorijama proračunavaju se analognim postupkom

kao prema okolici. Ipak, kako su temperature u negrijanim prostorijama u zgradi u pravilu više od okolne
(vanjske), potrebno je uvesti redukcijski faktor kojim se ta razlika uzima u obzir:
bu = θint - θu
θint - θe
pri čemu su:
bu- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima razliku vanjske i temperature u negrijanoj
prostoriji (= 0,9 ako ta temperatura nije poznata)
θu- temperatura u negrijanoj prostoriji
Praktična jednadžba za koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema negrijanim prostorijama tada
glasi:
HT,ue = ∑ A(U + ∆UWB)bu,
a transmisijskih toplinskih gubitaka prema negrijanim prostorijama:
ΦT,ue = HT,ue . (θint - θe).
- 44 -
Transmisijski toplinski gubici prema tlu
Transmisijski toplinski gubici prema tlu prema HRN EN 12 831se proračunavaju na posve različit način
nego što je to bilo prema DIN 4701.
Osnovna jednadžba pri tome glasi:
HT,g = fg1 . fg2 . Gw . ∑AUequiv
pri čemu su:
fg1 - korekcijski faktor za godišnja odstupanja vanjske temperature (= 1,45)
fg2 = θint - θm,e - temperaturni korekcijski faktor koji u obzir uzima razliku normalne i srednje godišnje
θint - θe vanjske temperature
θm,e - srednja godišnja vanjska temperatura (uzima se iz tablica), °C
Uequiv - ekvivalentni koeficijent prolaza topline ovisan o značajkama podne plohe, W/(m2K) (tablica 6)
Gw - korekcijski faktor koji u obzir uzima podzemne vode (= 1,15 za udaljenost od podzemnih voda do
3 m, =1,00 za udaljenost od podzemnih voda veću od 3m).
Tablica 6
Primjer vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline za podnu plohu na dubini 1,5 m
Za određivanje ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline (iz tablica ili dijagrama) najprije je potrebno
izračunati parametar B':
B' = Ag
0,5P
pri čemu su:

Ag - površina podne plohe, m2
P - opseg podne plohe, m.
Proračun opsega podne plohe koja je u dodiru s tlom ovisi o stvarnim uvjetima, npr. o tome radi li se o
samostojećoj ili kući u nizu. Pri tome još valja napomenuti da za proračun gubitaka kroz plohe zidova koje
su u doticaju s tlom do dubine 3 m također vrijede slični dijagrami i tablice kao za podne plohe.
Transmisijski toplinski gubici između susjednih grijanih prostorija
Transmisijski toplinski gubici između susjednih grijanih prostorija proračunavaju se na analogan način
kao prema negrijanim prostorijama, ali bez dodatka za toplinske mostove. Redukcijski se faktor pri tome
računa jednadžbom:
f= θint - θbN
θint - θe
pri čemu su:
- 45 -
f - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima razliku vanjske i temperature u susjednoj
grijanoj prostoriji
θbN - temperatura u susjednoj grijanoj prostoriji, °C.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka između susjednih grijanih prostorija računa se tada
jednadžbom:
HT,j = ∑ A . U . f,
a transmisijski toplinski gubici između susjednih grijanih prostorija:
ΦT,j = HT,j . (θint - θe).
Infiltracija (prirodna ventilacija)
Kao što je vrijedilo i u staroj normi (DIN 4701), i u DIN 12 831 se u obzir uzimaju toplinski gubici koji
nastaju zbog prirodne i/ili mehaničke ventilacije. Doduše, u novoj su normi obuhvaćeni i mehanički
sustavi ventilacije u kojima postoji pretičak dovedenog (tj. svježeg, odnosno pripremljenog) zraka, dok je u
staroj normi bilo riječi samo o mehaničkim sustavima ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog (tj.
onečišćenog) zraka.
Ipak, osnovna razlika nove i stare norme je u tome što se prema novoj ne započinje s izravnim
proračunom ventilacijskih toplinskih gubitaka, već se najprije određuje volumni protok zbog infiltracije
(posve prirodne ventilacije, odnosno slobodnog, prirodnog strujanja zraka) i/ili mehaničke ventilacije te se
uspoređuje s najmanjim potrebnim volumenom zraka.
Prema novoj HRN EN 12 831se volumen zraka koji infiltracijom, odnosno neometanom prirodnom
ventilacijom ulazi u prostoriju određuje jednadžbom:
Vinf = 2VR . n50 . e . ε
pri čemu su:

Vinf - volumni protok zraka zbog infiltracije, m3/h
VR - volumen prostorije, m3
n50 - broj izmjena zraka pri razlici tlaka 50 Pa, h-1 (tablica 1)
e - koeficijent zaštićenosti (tablica 7)
ε - visinski korekcijski faktor.
Tablica 7
Broj izmjena zraka pri razlici tlaka 50 Pa
Napomena:
U visokim zgradama se, ovisno o izvedbi, na nižim katovima mogu pojaviti značajno više vrijednosti
stupnjeva propusnosti za zrak koji se tada određuju za svaki slučaj zasebno.
- 46 -
Tablica 8
visinski korekcijski faktor.
Mehanička ventilacija
Kada je riječ o toplinskim gubicima zbog mehaničke ventilacije, valja razlikovati dva slučaja:
• sustavi mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak dovedenog zraka
• sustavi mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog zraka.
Sustavi mehaničke ventilacije s pretičkom dovedenog zraka
Kod primjene sustava mehaničke ventilacije kojima postoji pretičak dovedenog (svježeg, odnosno
pripremljenog zraka u proračun je potrebno uvesti temperaturni redukcijski faktor:
fv = θint - θsu
θint - θe
pri čemu je:

fv - temperaturni redakcijski faktor za korekciju volumnog protoka zbog pretička dovedenog zraka
θsu - temperatura dovedenog zraka, °C.
Jednadžba za volumni protok zraka tada glasi:

Vsu = VSU . fv,
pri čemu je:
Vsu - korigirani volumni protok zraka dovedenog sustavom mehaničke ventilacije, m3/h.
Vrijednost korigiranog volumnog protoka zraka potom se uvrštava u proračun ventilacijskih toplinskih
gubitaka.
Sustavi mehaničke ventilacije s pretičkom onečišćenog zraka
Kod sustava mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog zraka redovito dolazi do pojave
podtlaka zbog neravnoteže količine zraka koji se dovodi u prostoriju i koji se iz nje odvodi kao posljedica
prirodnog ulaska vanjskog zraka kroz razne zazore, odnosno neprianjanja prozora i vrata u prostoriju (tj.
infiltracije). Volumen tog pretička zraka koji mehanički treba odvesti iz prostorije je tada određen kao
razlika volumena zraka koji se odvodi iz prostorije i onoga koji se u nju dovodi:
Vmech,inf = Vex - Vsu ,
pri čemu su:
Vmech,inf - volumni protok pretička odvedenog zraka, m3/h
Vex - volumni protok odvedenog zraka, m3/h.
Najmanji potrebni udio svježeg zraka
Zbog higijenskih razloga je u HRN EN 12 831(a tako je vrijedilo i u DIN 4701) propisan najmanji potrebni
broj izmjena zraka. Najmanji potrebni volumen svježeg zraka tada je određen jednadžbom:
Vmin = nmin . VR ,
pri čemu su:
Vmin - najmanji potrebni volumen svježeg zraka, m3/h
nmin - najmanji potrebni broj izmjena zraka, (=0,5 h-1 za uobičajene stambene prostorije, = 1,5 h-1 za
kupaonice i zahode).
- 47 -
Efektivni volumni protok zraka
Kao što je spomenuto, prije proračuna ventilacijskih toplinskih gubitaka treba odrediti efektivni volumni
protok zraka koji, kada postoji sustav mehaničke ventilacije, čine:
• infiltracija (prirodna ventilacija)
• sustav mehaničke ventilacije s pretičkom dovedenog zraka
• sustav mehaničke ventilacije s pretičkom odvedenog zraka:
Vthem = Vinf + VsufV + Vmech,inf ,
pri čemu je:

Vthem - efektivni volumni protok zraka, m3/h.
Tako dobiven efektivni volumni protok zraka mora biti jednak najmanjem higijenski potrebnom volumenu
svježeg zraka:
Vthem = max(Vthem, Vmin).
Ventilacijski toplinski gubici
Proračun koeficijenta ventilacijskih toplinskih gubitaka predstavlja sljedeći važan korak proračuna:
HV = 0,34Vthem ,
pri čemu je:
HV - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka, W/K.
Ventilacijski toplinski gubici su tada jednaki:
ΦV = HV (θint - θe).
Tablica 9
Koeficijent zaštićenosti za različite položaje zgrade
Pogon sustava grijanja s prekidima
U zgradama ili prostorijama u kojima se pogon sustava grijanja izvodi s prekidima, prema novoj je normi
predviđen dodatni učin za ponovno zagrijavanje kako bi se zahtijevana normalna temperatura u prostoriji
mogla postići nakon snižavanja temperature tijekom faze ohlađivanja. Ipak, njegova se vrijednost ne
mora uzimati u obzir, ako je već uračunata na temelju neki drugih propisa (npr. DIN EN 60 531, DIN 4701
- 1 do 3) kada osnovu predstavlja neto toplinsko opterećenje. Pri tome valja napomenuti da potrebnu
vrijednost dodatnog učina za ponovno zagrijavanje treba dogovoriti s investitorom.
Potrebno smanjenje temperature u prostoriji (∆θRH) određuje se na osnovi iskustvene pretpostavke (npr. 2
K za stambene zgrade s prekidom grijanja od 8 h) ili proračuna.
Normalno toplinsko opterećenje prostorije
Normalno toplinsko opterećenje prostorije je jednako zbroju svih toplinskih gubitaka koji postoje u toj
prostoriji. Prema nacionalnom se dodatku najprije određuje neto toplinsko opterećenje pomoću
jednadžbe:
- 48 -
ΦHL,neto = ΦT + ΦV
Inače, radi se o veličini koja se izravno može usporediti s onom iz DIN 4701. Normalno je toplinsko
opterećenje prostorije tada jednako:
ΦHL = ΦHL,neto + ΦRH
Normalno toplinsko opterećenje zgrade
Normalno toplinsko opterećenje zgrade je jednako zbroju svih toplinskih gubitaka:

ΦHL,zg = ∑ΦT + ∑ΦV + ∑ΦRH .
Pri tome se proračun ventilacijskih toplinskih gubitaka temelji na sljedećim volumnim protocima.
• kada nema sustava ventilacije (uz z = 0,5):
∑V = max(0,5∑Vinf , ∑Vmin)
• kada postoji sustav ventilacije:
∑V = 0,5∑Vinf + (1-n) ∑Vsu + ∑Vmech,inf
S jedne strane to znači da se u slučaju mehaničke ventilacije u obzir uzima stupanj djelovanja sustava za
povrat topline ponajviše stoga što se najmanji ventilacijski gubici više ne trebaju množiti s efektivnim
faktorom istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ = 0,5).
GLAVNE RAZLIKE DIN 4701 I EN 12 831
Važnije razlike iz nove u odnosu na staru normu u postupku proračuna su sljedeće:

• napušteni su složeni proračuni mase za korekciju vanjske temperature
• napušteni su korekcijski faktori ∆ka i ∆ks
• napušteno je određivanje propusnosti zazora na koje nastrujava i na koje ne nastrujava zrak
• pojednostavljen je proračun za građevinske elemente koji su u doticaju s tlom
• napušten je proračun djelomično ograničeno zagrijavanih susjednih prostorija
• uvedeno je obvezno uzimanje toplinskih mostova u obzir
• uveden je dodatni učin za ponovno zagrijavanje kada je pogon sustava grijanja izveden s prekidima
• uvedena je primjena međunarodnih oznaka za veličine i indekse.
U postupku proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka do najvažnijih razlika u rezultatima u odnosu na

staru normu dolazi zbog toga što se u obzir uzimaju toplinski mostovi (najmanje 0,05 W((m2 K)), gubici u
tlo i vanjski zidovi, a napušta se korekcija vanjske temperature.
Za razliku od toga, u postupku proračuna ventilacijskih toplinskih gubitaka postoje značajnije razlike koje
se ponajviše očituju u sljedećem:
• broj prozora i vrata po pojedinoj prostoriji (npr. pomoću specifične vrijednosti propusnosti zazora a) se
ne uzima u obzir, već se propusnost zgrade određuje ovisno o ukupnom broju otvora u prostoriji (tj.
nema razlike između prozora i vrata)
• napušta se utjecaj uzgona (najbolje se može primijetiti na rezultatima za niže katove visokih zgrada)
• dobivaju se veći potrebni učini kotla budući da se zbroj ventilacijskih toplinskih gubitaka na osnovi
najmanje potrebne izmjene zraka više ne množi s faktorom istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ
= 0,5).
Obrasci za proračun
Najvažnije ulazne, odnosno projektne podatke i rezultate proračuna moguće je unositi u odgovarajuće
obrasce kojih, prema EN 12 831, ima četiri:
• Obrazac br. 1: Opći podaci (značajke zgrade)

• Obrazac br. 2: Određivanje unutarnje temperature, broja izmjena zraka i vremena ponovnog
zagrijavanja (ako je potrebno), ovisno o značajkama prostorije
• Obrazac br. 3: Proračun normalnog toplinskog opterećenja prostorije
• Obrazac br. 4: Pregled vrijednosti po prostorijama i za cijelu zgradu.
- 49 -
Najviše je novosti u odnosu na staru normu u Obrascu br. 3. Prije svega, zamijenjena su prva dva stupca
"Označavanje okolnih ploha prostorije (tip građevinskog elementa)" i "Orijentacija" (koji se prije nazivao
"Položaj u odnosu na nebo"). Proračun po pojedinoj plohi je radi bolje preglednosti, mogućnosti
naknadnog provjeravanja i primjene računala značajno promijenjen. Najprije se određuje bruto površina,
a potom tzv. pripadajuće odbitne površine. Zbroj tih, odbitnih površina se u stupcu odbitnih površina
dodaje bruto površini iz čega slijedi neto površina (A). Kod odbitnih se površina u obzir ne uzima utjecaj
orijentacije jer je jednoznačno određena bruto površinom. time se cijeli proračun jednostavnije može
vizualno provjeravati jer se orijentacija bruto površine može iščitati iz prvog stupca. U tri slijedeća stupca
nalaze fizikalno određena U-vrijednost (U), dodatak za toplinske mostove (∆UWR) i ispravljena U-vrijednost
(Uc). Temperaturni korekcijski faktor uzima se iz tablice iz Nacionalnog dodatka, pri čemu se za čiste
transmisijske gubitke za vanjski zrak (AW, AF, AT, DA, DF) uzima vrijednost 1,0.
Iz proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka i njihovog koeficijenta dobiva se konačni rezultat za
pojedini element građevine, a potom za svaki element također slijedi proračun ventilacijskih toplinskih
gubitaka i njihovog koeficijenta na osnovi najmanjeg broja izmjena zraka.
Kao međuvrijednost se određuje neto toplinsko opterećenje prostorije kao zbroj transmisijskih i
ventilacijskih toplinskih gubitaka iz čega se, konačno, pribrajanjem dodatnog učina za ponovno
zagrijavanje (ako je potrebno) dobiva normalno toplinsko opterećenje.
- 50 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA
OVLAŠTENIH PREMA EU NORMAMA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. IGOR BALEN, DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

____________________________
Projektiranje toplovodnih sustava grijanja

____________________________
Europska norma EN 12828 ____________________________
- definiranje projektnih kriterija za toplovodne sustave (do max. temperature ____________________________
polazne vode ≤ 105°C). Norma obuhvaća projektiranje:
- toplinskog izvora
____________________________
- sustava distribucije toplinske energije
- ogrijevnih tijela
____________________________
- sustava regulacije.
_________________________________
Norma također obuhvaća proizvodnju ogrijevnog medija za sustave:
- pripreme PTV
_________________________________
- ventilacije i klimatizacije
- procesne toplinske sustave.
__________________
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- dimenzioniranje toplovodnog sustava:
____________________________
Φ GS = f G Φ G + f PTV Φ PTV + f DS Φ DS [W]
____________________________
ФG – toplinski učinak sustava grijanja [W]
fG – projektni faktor za učinak grijanja ____________________________
ФPTV – toplinski učinak sustava zagrijavanja PTV [W]
fPTV – projektni faktor za učinak zagrijavanja PTV _________________________________
ФDS – toplinski učinak dodatnih sustava grijanja [W]
fDS – projektni faktor za učinak dodatnih grijanja _________________________________
- projektni faktori fG, fPTV, fDS određuju se temeljem nacionalnih tehničkih __________________
propisa.
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- podjela sustava regulacije prema razini:
____________________________
- Centralna
- Zonska ____________________________
- Lokalna.
- podjela sustava regulacije prema načinu rada: ____________________________
- Ručna (manualna) _________________________________
- Automatska
- S vremenskom funkcijom (npr. dnevni/noćni režim) _________________________________
- S optimizacijom vremenskog upravljanja.
__________________
52
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- sigurnosna oprema je nužna zbog:
____________________________
- prekoračenja max. radne temperature
- prekoračenja max. radnog tlaka ____________________________
- zaštita od prekoračenja max. radne temperature:
____________________________
- ugradnja sigurnosnog graničnika temperature, koji se montira što bliže
toplinskom izvoru (kotlu) i štiti sustav od pregrijavanja ako najveća radna _________________________________
temperatura bude prekoračena za ≥ 10°C).
- zaštita od prekoračenja max. radnog tlaka: _________________________________
- ugradnja najmanje jednog sigurnosnog ventila, s tlakom otvaranja 10% __________________
iznad najvećeg radnog tlaka.
- za nazivni učinak ≥ 300 kW ugrađuje se što bliže toplinskom izvoru
graničnik tlaka.
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- zaštita od manjka vode:
____________________________
- za zatvorene sustave, osim električnih i sekundarnih s izmjenjivačem,
ugradnja graničnika min. razine ili graničnika min. tlaka ili regulatora ____________________________
protoka.
- navedeni uređaji nisu potrebni za toplovodne sustave ≤ 300 kW. ____________________________
- ekspanzijski sustav:
_________________________________
- dimenzioniran tako da održava tlak u sustavu grijanja do max. radne
temperature _________________________________
- zaštićen od smrzavanja.
- MEP instalirana na položaju unutar instalacije gdje nije prekoračena __________________
najveća dopuštena temperatura membrane, prema uputi proizvođača.
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
EN 12828
- otvoreni sustav ____________________________
Veza s atmosferom
-Približno: ____________________________
- promjer sigurnosnog polaznog voda SV:
dSV = 15 + 1.4 √QH[kW] [mm] ≥ DN25 ____________________________
- promjer sigurnosnog povratnog voda SR: ____________________________
dSR = 15 + 1.0 √QH[kW] [mm] ≥ DN25
- promjer premosnice ≥ DN20 _________________________________
- približan volumen ekspanzijske posude: _________________________________
Vn=1 ÷ 1.5 · QH[kW] [l] radijatori
Vn=0.5 ÷ 0.8 · QH[kW] [l] konvektori __________________
Vn=1.5 ÷ 2 · QH[kW] [l] podno grijanje
53
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
EN 12828
- zatvoreni sustav ____________________________
- preko jedne cijevi spojena na
povratni vod u blizini kotla ____________________________
→ obavezan sigurnosni ventil.
____________________________
____________________________
Visina instalacije
_________________________________
Plin
Sigurnosni Odzračivanje
Membranska
ekspanzijska
_________________________________
ventil
posuda
Voda __________________
Preljev
Ekspanzijska posuda ulaz/izlaz vode
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Membranska posuda – stanje prilikom isporuke
____________________________
hsys + hdod
p0 = [bar] ____________________________
10
Legenda:
____________________________
hsys = statička visina instalacije ____________________________
od sredine ekspanzijske
posude do najviše točke
sustava (u metrima)
_________________________________
Dušik
hdod = dodatnih 0,5 do 2 metra
_________________________________
(0,05 do 0,2 bar)
__________________
Preporuka Reflex-a:
Primarni
Primarni tlak
tlak 2 m + tlak isparavanja
p00 (samo pri t > 100°C)
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Membranska posuda – pogonska stanja
Stanje
Stanje 11 –– pun
pun sustav
sustav Stanje
Stanje 22 –– maksimalna
maksimalna ekspanzija
ekspanzija ____________________________
prije
prije zagrijavanja
zagrijavanja pri
pri max.
max. temperaturi polazne vode
vode
____________________________
Volumen
Volumen ____________________________
predpunjenja
predpunjenja V
VVV
____________________________
Maksimalni
Maksimalni
radni
radni tlak
p
pa,max
tlak
<p
_________________________________
a,max<pee
Dušik
_________________________________
Dušik __________________
Volumen
Volumen predpunjenja
predpunjenja VVVV
Tlak
Tlak punjenja
punjenja ++ volumen
volumen širenja
širenja V
Vee
ppamin>p
amin>p00
54
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Razdioba tlaka u cjevovodu
MEP
____________________________
MEP ugrađena
ugrađena na
na usisnoj
usisnoj strani
strani pumpe
pumpe
____________________________
+
____________________________
+ +
____________________________
+
_________________________________
+
_________________________________
MEP
MEP
__________________
Radni
Radni tlak
tlak ekspanzijske
ekspanzijske
posude
posude prema pogonskim
pogonskim Toplinski
Toplinski izvor
izvor (kotao)
(kotao)
uvjetima
uvjetima
Pojednostavljena shema
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Određivanje zapremnine
____________________________
pe + 1
Vn ,min = (Ve + VV ) ⋅ ____________________________
pe − p0
V
Vn,min = minimalni volumen zatvorene ekspanzijske posude u litrama
n,min = minimalni volumen zatvorene ekspanzijske posude u litrama
____________________________
Vee == volumen
V volumen širenja
širenja vode
vode u
u litrama
litrama izazvan
izazvan povišenjem
povišenjem temperature
temperature vode
vode od
od ____________________________
10°C
10°C dodo maksimalne
maksimalne temperature
temperature polaznog
polaznog voda
voda
_________________________________
VVV == predpunjenje
V predpunjenje -- oko
oko 0,5
0,5 %
% volumena
volumena vode
vode u
u instalaciji,
instalaciji, min.
min. 33 litre.
litre.
pee == krajnji
p krajnji tlak,
tlak, povezan
povezan sasa točkom
točkom otvaranja
otvaranja sigurnosnog
sigurnosnog ventila
ventila -- kod
kod
_________________________________
sustava
sustava koji
koji rade
rade pri
pri tlakovima
tlakovima manjim
manjim odod 55 bar
bar procjenjuje
procjenjuje se
se na
na 0,5
0,5 bar
bar
ispod
ispod tlaka
tlaka sigurnosnog
sigurnosnog ventila,
ventila, aa kod
kod sustava
sustava koji
koji rade
rade pri
pri tlaku
tlaku iznad
iznad 55 __________________
bar
bar procjenjuje
procjenjuje se se na
na 10%
10% ispod
ispod tlaka
tlaka sigurnosnog
sigurnosnog ventila
ventila
p00 == primarni
p primarni tlak
tlak ekspanzijske
ekspanzijske posude
posude (tlak
(tlak prilikom
prilikom isporuke)
isporuke)
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Određivanje zapremnine
____________________________
Za
Za izračunavanje
izračunavanje volumena
volumena
širenja
širenja VVee treba
treba znati
znati ukupni
ukupni ____________________________
volumen
volumen vodevode uu sustavu
sustavu V
VAA
____________________________
Postotak
Postotak širenja
širenja
____________________________
_________________________________
n ⋅ VA t / °C 30 40 50 60 70 80 90 100 105 110
Ve = n/% 0,37 0,72 1,15 1,66 2,24 2,88 3,58 4,34 4,74 5,15
_________________________________
100 (+ 10°C do t)
__________________
55
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Određivanje
Određivanje minimalnog
minimalnog tlaka
tlaka punjenja
punjenja sustava
sustava p
p a,min (prije zagrijavanja)
a,min (prije zagrijavanja) ____________________________
Vn ⋅ (p 0 + 1) ____________________________
p a ,min = −1
Vn − VV ____________________________
____________________________
U
U tehničkoj
tehničkoj praksi,
praksi, maksimalni
maksimalni tlak
tlak punjenja
punjenja sustava
sustava ppa,max se odabire na oko
a,max se odabire na oko
0,3
0,3 bara
bara iznad
iznad primarnog
primarnog tlaka p00 ekspanzijske
tlaka p ekspanzijske posude.
posude. Međutim,
Međutim, pri
pri tom
tom se
se _________________________________
mora
mora poštivati
poštivati sljedeća
sljedeća jedanadžba,
jedanadžba, tako tako da
da maksimalni
maksimalni radni
radni tlak
tlak u
u sustavu
sustavu
paa ostane
p ostane niži
niži od
od krajnjeg
krajnjeg tlaka
tlaka p
pee :: _________________________________
pe + 1
__________________
pa ,max = −1
1+
Ve ⋅ ( pe + 1) pa ≤ pe
Vn ⋅ ( p0 + 1)
____________________________
Proračun potrebne toplinske energije za grijanje

____________________________
OPĆENITI POSTUPAK
____________________________
- procijeniti maksimalni (ukupni) toplinski gubitak svake prostorije/prostora

____________________________
koji će se grijati → ukupni toplinski gubitak za zgradu → proračunati
ukupnu potrebnu toplinu za grijanje
____________________________
____________________________
Q& H = Q& GUB − Q& DOB
_________________________________
Q& H = Q& T + Q&V + Q& I − Q& S − Q& P − Q& EQ
_________________________________
QH – potrebna toplina za grijanje [W] QS – dobici sunčevog zračenja [W]
QT – toplinski gubici transmisijom [W] QP – toplinski dobici od osoba [W] __________________
QV – toplinski gubici ventilacijom [W] QEQ – toplinski dobici od rasvjete i
QI – toplinski gubici infiltracijom [W] drugih aparata [W]
____________________________
Toplinski gubici provođenjem između prostora i vanjskog okoliša

____________________________
- transmisijska (konvekcija i provođenje) izmjena topline u stacionarnom ____________________________
stanju kroz površinu izloženu vanjskom okolišu:
____________________________
Q& T = kA(ti − to ) [W]
____________________________
- izraz vrijedi za zidove, podove, stropove, vrata, prozore
- procedura je drugačija kad se pračunavaju zidovi i podovi u dodiru s tlom, ____________________________
npr. za podrum
_________________________________
- koeficijent prolaza topline izračunava se za višeslojnu ravnu stijenku
prema izrazu:
αi – unutarnji koeficijent
_________________________________
1 prijelaza topline [W/(m2K)]
k = ----------------------------- [W/m2 K] __________________
αo – vanjski koeficijent
1/αi + Σ(δ /λ) + 1/ α o prijelaza topline [W/(m2K)]
δ – debljina sloja [m]
λ – toplinska vodljivost
sloja [W/(mK)]
56
____________________________
Toplinski gubici provođenjem za površine u dodiru sa tlom

____________________________
____________________________
- transmisijski toplinski gubici kroz pod u dodiru sa tlom:
____________________________
Toplinski tok prema:
- podzemnim vodama ____________________________
- vanjskom okolišu
vanjski okoliš
____________________________
_________________________________
tlo
podzemna voda
_________________________________
__________________
____________________________
Toplinski gubici usljed ventilacije i infiltracije

____________________________
-energija potrebna za zagrijavanje hladnog vanjskog zraka, koji ulazi

____________________________
ventilacijom i infiltracijom, na temperaturu prostorije (20-50% ukupnih
toplinskih gubitaka):
____________________________
Q&V = V&ρ c p ( ti − t o ) [W] ____________________________
ti – unutarnja temperatura grijanog prostora [°C]
to – vanjska projektna temperatura [°C] ____________________________
V – protočni volumen vanjskog zraka koji ulazi u prostor [m3/s]
ρ – gustoća zraka, ≈1.2 [kg/m3] _________________________________
cp – specifični toplinski kapacitet zraka, ≈ 1005 [J/(kgK)]
_________________________________
- gornji izraz odnosi se na izmjenu osjetne topline
- protočni volumen zraka ovisi o brzini i smjeru vjetra, dimenzijama
__________________
zazora, vrsti i veličini ventilacijskih otvora i dr.
____________________________
Toplinski gubici usljed infiltracije

____________________________
- postoje dva različita pristupa procjeni infiltracije vanjskog zraka u

____________________________
zgradu:
____________________________
1. Metoda dužine zazora
- veličina zazora koja se koristi pri izračunavanju gubitaka topline
____________________________
infiltracijom ne smije biti manja od polovice ukupne dužine zazora na
vanjskim zidovima prostorije
____________________________
- u prostoriji s jednim izloženim zidom u proračun se uzimaju svi zazori,
kod onih s dva, tri ili četiri izložena zida, uzima se ili zid sa zazorima koji
_________________________________
će rezultirati najvećim propuštanjem zraka ili pola ukupnih zazora,
ovisno koja je od tih veličina veća.
_________________________________
B – propuštanje zraka prema __________________
Q& I = BLρ c p ( ti − t o ) [W] brzini vjetra i vrsti zazora
[m3/(sm)]
L – dužina zazora koji se
uzimaju u obzir [m]
57
____________________________

____________________________
2. Metoda broja izmjena zraka ____________________________
- proračun temeljen na procijenjenom broju izmjena zraka umjesto na
dužini zazora prozora i vrata ____________________________
- broj izmjena zraka dan u dijagramu treba uzeti samo okvirno – ovisi o
minimalnoj količini svježeg zraka po osobi za bilo koji tip prostora, koja ____________________________
iznosi 30 m3/h (8 lit/s)
____________________________
Histogram infiltracijskih
vrijednosti za novogradnju _________________________________
u SAD-u:
POSTOTAK UZORKA, %
_________________________________
__________________
INFILTRACIJSKE VRIJEDNOSTI, h-1
____________________________

____________________________
2. Metoda broja izmjena zraka ____________________________
- infiltracija varira u granicama n = 0.2 ÷ 2 izmjena zraka na sat (eng. ACH)
- uglavnom između n = 0.4 ÷ 0.7 h-1 ____________________________
Infiltracija u stambenim zgradama:
- srednja vrijednost n = 0.5 h-1 ____________________________
____________________________
Q& I = nVR ρ c p ( ti − t o ) [W]
_________________________________
n – broj izmjena zraka na sat [h-1]
VR – volumen prostorije [m3] _________________________________
cp – specifični toplinski kapacitet zraka, ≈ 0.28 [Wh/(kgK)]
__________________
____________________________
Proračun potrebne količine topline za grijanje

____________________________
PROJEKTNI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE

____________________________
- zbroj maksimalnih toplinskih gubitaka za svaku grijanu prostoriju u
zgradi:
____________________________
____________________________
Q& H = ∑ ( Q& T + Q&V + Q& I ) [W]
____________________________
- prikazani postupak proračuna temelji se na američkoj literaturi (ASHRAE)
- drugi nacionalni standardi mogu imati različit pristup _________________________________
_________________________________
__________________
58
____________________________

____________________________
Europska norma EN 12831

____________________________
- transmisijski i ventilacijski toplinski gubici po uzoru na DIN4701 ____________________________
- projektni toplinski gubici za jednu grijanu prostoriju:
____________________________
____________________________
Kapacitet zagrijavanja
_________________________________
potreban da bi se
Ventilacijski
toplinski gubici
grijanog prostora
kompenzirali efekti
nekontinuiranog _________________________________
grijanja prostora (i)
(i)
__________________
Transmisijski
toplinski gubici
grijanog prostora (i)
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ukupni projektni toplinski gubici zgrade: ____________________________
____________________________
____________________________
Ventilacijski toplinski
gubici svih grijanih
Suma kapaciteta
zagrijavanja svih
_________________________________
prostora osim onih grijanih prostora
gdje se izmjena topline
dogodila unutar same
potrebna da bi se
kompenzirali efekti _________________________________
zgrade nekontinuiranog grijanja
Suma transmisijskih
toplinskih gubitaka
__________________
svih grijanih prostora
osim onih gdje se Bez prisilne ventilacije:
izmjena topline
dogodila unutar
same zgrade
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski toplinski gubici za jednu prostoriju: ____________________________
Φ T = ( H T ,ie + H T ,iue + H T ,ig + H T ,ij )(θ int − θ e ) [W] ____________________________
HT,ie – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema vanjskom okolišu [W/K] ____________________________
HT,iue – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora kroz negrijani prostor prema
vanjskom okolišu [W/K]
_________________________________
HT,ig – stacionarni koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema tlu [W/K]
HT,ij – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema susjednom prostoru _________________________________
različite temperature [W/K]
θint – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C] __________________
θe – vanjska projektna temperatura [°C]
59
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema vanjskom okolišu: ____________________________
H T ,ie = ∑ AkU k ek + ∑ Ψ j l j e j [W/K] ____________________________
k j
____________________________
Koeficijent prolaza topline
(ozn. k u DIN4701) _________________________________
Dodatak za toplinski most
- transmisijski gubitak kroz negrijane prostore:

Temp. negrijanog _________________________________
prostora
H T ,iue = ∑ AkU k bu + ∑ Ψ j l j bu [W/K] __________________
k j
θ int − θ u
Faktor smanjenja temp. razlike: bu =
θ int − θ e
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema tlu: ____________________________
⎛ ⎞
H T ,ig = f g1 f g 2 ⎜ ∑ AkU eq ,k ⎟GW [W/K] ____________________________
⎝ k ⎠ ____________________________
Korekcijski faktor za
Korekcijski faktor za Ekvivalentni koef. prolaza
utjecaj podzemne vode
utjecaj godišnje
oscilacije vanjske
topline iz tablica i
dijagrama prema tipologiji
- vrijednost: 1.15 za _________________________________
udaljenost poda do vode
temperature poda (dubina ispod
- predložena površine tla, koef. U pod,
≤1m; inače 1.00
_________________________________
vrijednost: 1.45 karakt. B’...) (W/m2K)
Faktor smanjenja
__________________
temp. razlike:
Srednja vanjska
θ int − θ m,e godišnja temp.
bu =
θ int − θ e
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema susjednim grijanim prostorima različite ____________________________
temperature:
Temp. susjednog ____________________________
H T ,ij = ∑ f ij AkU k [W/K]
k
grijanog prostora
____________________________
θ − θ ad s
Faktor smanjenja temp. razlike: f ij = int _________________________________
θ int − θ e
_________________________________
__________________
60
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ventilacijski toplinski gubici za jednu prostoriju: ____________________________
ΦV = H V ,i (θ int − θ e ) [W] ____________________________
HV,i – projektni koeficijent ventilacijskog gubitka [W/K] ____________________________
θint – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C]
θe – vanjska projektna temperatura [°C] _________________________________
H V ,i = 0.34 V&i [W/K] _________________________________
__________________
Volumenski protok zraka (m3/h): max (Vinf,i , Vmin,i )
(bez prisilne ventilacije)
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ventilacijski toplinski gubitak usljed infiltracije zraka kroz oplošje zgrade: ____________________________
V&inf,i = 2VR n50 eiε i [m3/h] ____________________________
n50 – broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50Pa između unutrašnjosti zgrade ____________________________
i vanjskog okoliša (cca. 2 ÷ 10) [1/h]
ei – koeficijent zaklonjenosti (0.00 ÷ 0.05) _________________________________
εi – korekcijski faktor za visinu (1.0 ÷ 1.5; do 10 m =1.00)
_________________________________
- ventilacijski toplinski gubitak prema higijenskom minimalnom broju
izmjena zraka: __________________
V&min,i = nminVR [m3/h]
nmin = 0.5 ÷ 2 h-1 (ovisno o tipu prostorije)
____________________________

____________________________
EN 12831 vs. DIN 4701

____________________________
- značajne razlike u oznakama proračunskih veličina ____________________________
- napuštena korekcija vanjske projektne temperature
- napuštena korekcija koeficijenta prolaza topline ____________________________
- napušteno određivanje propusnosti zazora za nastrujanu i nenastrujanu
stranu zgrade ____________________________
- pojednostavljen proračun transmisijskih gubitaka za prostorije u dodiru s
tlom _________________________________
- uvedena dva postupka proračuna – potpuni i pojednostavljeni (za stambene
objekte s do tri stana uz n50 ≤ 3 h-1) _________________________________
- uvedeno u proračun uzimanje u obzir toplinskih mostova
- uveden dodatni učinak za zagrijavanje zgrade usljed prekida grijanja (ranije __________________
poznato kao prekid loženja u DIN 4701 iz 1959.g.)
61
____________________________
Proračun godišnje potrebe za toplinskom energijom

____________________________
____________________________
Neiskorišteni dobici
Solarni
dobici
Toplina metabolizma Povrat
____________________________
Unutarnji dobici
Energija iz drugih izvora topline
Iskorišteni dobici Ventilacijski ____________________________
Toplinski gubici
gubici
Ulaz energije za grijanje
Dovedena toplina Neto toplina korištena

za grijanje prostora
Transmisijski
____________________________
iz toplinskog gubici
postrojenja
_________________________________
Zagrijavanje tople vode
_________________________________
Granica zgrade
Povratna energija Tehnički gubitci __________________
Godišnja energetska bilanca zgrade
____________________________

____________________________
- predviđanje godišnje potrebe za toplinskom energijom je razlika

____________________________
toplinskih dobitaka i toplinskih gubitaka:
____________________________
QHA = QTA + QVA − QS − QIN = QGUB − QDOB [kWh/a]
____________________________
QHA – godišnja potreba za toplinskom energijom [kWh/a]
QTA – transmisijski toplinski gubici [kWh/a] ____________________________
QVA – ventilacijski toplinski gubici [kWh/a]
QS – toplinski dobici od sunčevog zračenja [kWh/a] _________________________________
QIN – unutarnji toplinski dobici od osoba, rasvjete i opreme [kWh/a]
_________________________________
- godišnji toplinski gubici ovise o dobu godine:
τ2 __________________
QGUB = ∫ (QT ,τ + QV ,τ )dτ [kWh/a]
τ1
____________________________

____________________________
____________________________
- godišnji transmisijski toplinski gubici:
____________________________
24
QT = ∑ (U j Aj )DD [kWh/a]
1000 j ____________________________
- godišnji ventilacijski toplinski gubici:

____________________________
24 ρ cp _________________________________
QV = nVZ ,UK DD [kWh/a]
1000 3600 _________________________________
DD – stupanj-dan [Kdan]
n – efektivni broj izmjena zraka [h-1] __________________
VZ,UK – volumen zraka u zgradi [m3]
62
____________________________

____________________________
____________________________
Z
DD = ∑( t − t
n =1
i d ,m ) = Z ( ti − t h ,m ) [K·dan] ____________________________
Z – trajanje sezone grijanja u danima

ti = 19°C standardno ____________________________
- početak/kraj sezone
ti – prosječna unutarnja temperatura u zgradi [°C]
td,m – prosječna dnevna vanjska temperatura [°C]
grijanja određen na ____________________________
12°C za ZG
th,m – prosječna vanjska temperatura za
vrijeme sezone grijanja [°C]
Z = 180; th,m = 5°C _________________________________
→ DD = 2525 Kdan
- godišnji toplinski dobici također ovise o dobu godine:
_________________________________
τ2 __________________
QDOB = ∫ (QS ,τ + QIN ,τ )dτ [kWh/a]
τ1
____________________________

____________________________
- godišnji toplinski dobici od sunčevog zračenja:

____________________________
QS = r j g s , j ∑( I
j
G , j AW , j ) [kWh/a] ____________________________
rj – koeficjent smanjenja sunčevog zračenja kroz ostakljenje;

____________________________
r = 0.36 standardno; r = 0.48 bez sjena oko zgrade
gs,j – faktor propusnosti stakla za okomito zračenje;
____________________________
gs,j = 0.86 – jednostruko; gs,j = 0.76 – dvostruko bistro;
gs,j = 0.63 – dvostruko s toplinskom zaštitom.
_________________________________
IG,j – globalno sunčevo zračenje u sezoni grijanja za prozirne površine
s orijentacijom j [kWh/m2a]
_________________________________
AW,j – površina prozora s orijentacijom j [m2]
__________________
- okvirne vrijednosti za globalno sunčevo
Istok IG,I = 220
kWh/m2a
zračenje na okomitu površinu kada je
Jug IG,J = 370 kWh/m2a
početak/kraj sezone grijanja 12°C:
Zapad IG,Z = 230 kWh/m2a
Sjever IG,S = 140 kWh/m2a
____________________________

____________________________
____________________________
- godišnji unutarnji toplinski dobici:
24 ____________________________
QIN = qi Z AB [kWh/a]
1000 ____________________________
qi – specifični unutarnji toplinski dobici [W/m2]
Z – trajanje sezone grijanja u danima ____________________________
AB – grijana površina u zgradi (tlocrtna) [m2]
_________________________________
- standardne vrijednosti specifičnih unutarnjih toplinskih dobitaka –
prosječno u sezoni grijanja: _________________________________
Obiteljske Stambene Domovi Adiministrativne Škole
stambene zgrade s (studentski, zgrade __________________
kuće više stanova školski, itd)
qi 2.5 W/m2 3.2 W/m2 4.1 W/m2 3.5 W/m2 2.8 W/m2
63
____________________________

____________________________
Europska norma EN 832

____________________________
- temeljena na ranije prikazanim jednadžbama
- omogućavaju izračunavanje potrebne količine topline za grijanje u zgradi
____________________________
za odabrani vremenski period
→ mjesečni proračun i sezonski proračun
____________________________
- preporučena minimalna infiltracija n = 0.5 h-1
- ako ne postoji preporučena vrijednost za određeni unutarnji dobitak,
____________________________
računa se sa qi = 5 W/m2 za stambene zgrade i sa qi = 6 W/m2 za
poslovne zgrade
_________________________________
QHA = QGUB − η QDOB [kWh/a] _________________________________
η – koeficijent iskoristivosti toplinskih dobitaka → treba se izračunati __________________
η = 0.95 približna vrijednost
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- toplinski gubici za odabrani vremenski period t (s): ____________________________
QGUB = ( H T + H V )(θ i − θ m ,e )t [J] ____________________________
HT – koeficijent transmisijskog gubitka prema EN 13789 [W/K] ____________________________

HV – koeficijent ventilacijskog gubitka [W/K]
θi – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C] _________________________________
θe – srednja vanjska temperatura za proračunski period [°C]
_________________________________
- za izračun umnoška (θi – θm,e)t dopušta se korištenje metode stupanj-
dan prema nacionalnim tehničkim propisima. __________________
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- toplinski dobici za odabrani vremenski period t (s): ____________________________
QDOB = QIN + QS = [Φ ih + (1 − b)Φ iu ]t + ∑ I sj ∑ Asnj [J] ____________________________
j n
Фih – srednji učinak unutarnjih izvora topline u grijanom prostoru [W] ____________________________
Фiu – srednji učinak unutarnjih izvora topline u negrijanom prostoru [W]
Isj – ukupni dobitak topline od globalnog sunčevog zračenja za plohu orijentacije j za _________________________________
proračunski period [J/m 2]
Asnj – efektivna površina za insolaciju plohe n orijentacije j [m2] _________________________________
- faktor b prema EN ISO 13789: koeficijent transm. gubitka od
__________________
negrijanog prostora prema
H ue vanjskom okolišu (W/K)
b=
H iu + H ue koeficijent transm. gubitka od
grijanog prostora prema
negrijanom prostoru (W/K)
64
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- izračun koeficijenta iskoristivosti toplinskih dobitaka: ____________________________
1− γ a
____________________________
η= ako je γ ≠ 1 - gdje je γ omjer toplinskih
1 − γ a +1 dobitaka i gubitaka:
____________________________
a Q
η= ako je γ = 1 γ = DOB _________________________________
a +1 QGUB
_________________________________
- numerički parametar a kao funkcija vremenske konstante τB:
τB __________________
a = a0 +
τ0 a0 τ0
Mjesečni proračun 1 16
Sezonski proračun 0.8 28
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- trajanje sezone grijanja nije određeno → godišnja potrebna topline za ____________________________
grijanje predstavlja zbroj za sve mjesece u kojima je srednja vanjska
temperatura niža od unutarnje temperature. ____________________________
- godišnja toplinska bilanca zgrade: ____________________________
Q + Qr = QHA + QDHW + Qt [J/a] _________________________________
Q – potrebna količina topline za zgradu [J/a] _________________________________
Qr – povrat topline iz dodatne opreme, sustava grijanja i sl. [J/a]
QHA – potrebna količina topline za grijanje [J/a] __________________
QDHW – potrebna količina topline za zagrijavanje PTV [J/a]
Qt – ukupni toplinski gubici sustava grijanja [J/a]
____________________________
Nestacionarni procesi
____________________________
____________________________
- parametri okoliša se brzo mijenjaju i utječu na sustav grijanja
- ako se vanjska temperatura iznenada promijeni, to će ____________________________
utjecati na unutarnju temperaturu u zgradi
- jednadžba toplinske ravnoteže za nestacionarni proces: ____________________________
τ 1 ____________________________
=− ln[Q& − H B (t − to )] + konst
∑ p
mc H B
_________________________________
Q – dovedena toplina (sustav grijanja + solarni i unutarnji dobici) [W]
HB – koeficijent toplinskih gubitaka zgrade [W/K] _________________________________
Σ(mcp) – ukupni toplinski kapacitet zgrade, uključujući namještaj [J/K]
τ – vrijeme [s] __________________
65
____________________________
____________________________
____________________________
Tri karakteristična slučaja u tehnici grijanja:
1. Zagrijavanje prostora ____________________________
- kada se sustav grijanja uključi
____________________________
____________________________
Q&
_________________________________
HB
_________________________________
HB __________________
HB U
τB – vremenska konstanta zgrade [s]

– uobičajeno 20 ÷ 120 sati
____________________________
____________________________
____________________________
2. Ohlađivanje prostora
- kada se sustav grijanja isključi ____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
HB __________________
– očekivani pad temperature pri noćnom ohlađivanju je 1-3 °C
– očekivani pad temperature pri ohlađivanju preko vikenda je 3-7 °C
____________________________
____________________________
____________________________
3. Iznenadni pad vanjske temperature
- kada sustav grijanja radi s maksimalnim učinkom, a vanjska ____________________________
temperatura padne ispod odabrane projektne vrijednosti
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
66
____________________________
Ogrijevna tijela
____________________________
Izmjena topline – radijatori i konvektori ____________________________
- podaci u katalozima za normne temperaturne uvjete:
stari DIN 4704 - voda - polaz tV=90°C; ____________________________
voda - povrat tR=70°C; → Δtm,N = 59.44°C
zrak u prostoriji ti =20°C; ____________________________
novi EN 442 tV=75°C; tR=65°C; ti=20°C → Δtm,N = 49.83°C
EURONORM
____________________________
- kad grijač radi u nestandardnim temperaturnim uvjetima:
_________________________________
n
⎛ Δt m ⎞ _________________________________
& &
Q H = Q H ,N ⎜ ⎟ [W]
⎜ Δt ⎟
⎝ m , N ⎠ - eksponent grijača n: __________________
1.33 člankasti radijatori
Standardne vrijednosti
1.2 - 1.3 pločasti radijatori
1.25 cijevni grijači
1.25 - 1.45 konvektori
1.1 podno grijanje
____________________________
Ogrijevna tijela
____________________________
Izmjena topline – podno grijanje ____________________________
- osnovna karateristika prikazana u dijagramu:
____________________________
q& H = 8.92( t F − t i )1.1 [W/m2]
Temperatura
____________________________
površine poda
____________________________
Specifični toplinski tok [W/m2]
- granične temperature površine

poda prema EN 1264: _________________________________
max. 27°C – duži boravak u
prostoriji _________________________________
max. 29°C – kratak boravak u
prostoriji __________________
max. 35°C – rubni dijelovi prostorije
(širine do 1m)
max. ti + 9°C – kupaonica
67
68
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I POVRAT TOPLINE U
OVLAŠTENIH TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. IGOR BALEN, DIPL.ING.GRAĐ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

____________________________
Podloge za vrednovanje gospodarske isplativosti ____________________________
sustava povrata topline u Europi
____________________________
- VDI 2071
- EUROVENT 10
____________________________
- ASHRAE Standard 84 ____________________________
ZNAČAJKE: ____________________________
-stupanj povrata topline F - povrat osjetne topline
-stupanj povrata vlage Y - povrat latentne topline
_________________________________
-pad tlaka Dp _________________________________
MODERNI SPT: __________________
-serijska proizvodnja
-direktna ugradnja u GViK sustave
-nema ograničenja u primjeni u komfornim i industrijskim
termotehničkim postrojenjima
____________________________
____________________________
Principi povrata topline ____________________________
Gospodarska isplativost: ____________________________

____________________________
DOBITAK > TROŠAK
____________________________
Pitanja:
_________________________________
- kada se isplati upotreba sustava povrata topline?
- koji tip sustava odabrati?
_________________________________
- kolika im je iskoristivost? __________________
- o kojim parametrima ovisi njihova gospodarska isplativost?
____________________________
____________________________
Karakteristična veličina sustava: ____________________________

____________________________
STUPANJ POVRATA TOPLINE F
____________________________
- mjera za prijelaz topline
_________________________________
Ovisi o:
- tipu SPT
_________________________________
- pogonskim uvjetima SPT __________________
- 48 -
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
t −t
2
Stupanj povrata topline: Φ = 22 21 - izraženo na strani VANJSKOG

_________________________________
t11 − t 21 zraka
- vrijedi za mVA=mIS (kg/s)
x − x21
2
Stupanj povrata vlage: Ψ = 22 __________________

x11 − x21 t – temperatura (°C)
h22 − h21 x - sadržaj vlage (kg w/kg z)
h
2
Stupanj povrata entalpije: Φ = h - entalpija (J/kg)

h11 − h21
____________________________
SUSTAVI POVRATA TOPLINE ____________________________
____________________________
REKUPERATIVNI REGENERATIVNI
____________________________
DIREKTNA IZMJENA BRZOROTIRAJUĆI SPOROROTIRAJUĆI
____________________________
INDIREKTNA IZMJENA Kapilarni ventilatori Rotirajući regeneratori
(preko posrednog medija) ____________________________
Cijevni orebreni s prisilnom cirkulacijom _________________________________
izmjenjivači (kružni sustav)
_________________________________
Pločasti izmjenjivači s prirodnom cirkulacijom
- gravitacijski ili kapilarno
(toplinska cijev)
__________________
s vanjskim izvorom energije
(dizalica topline)
____________________________
____________________________
Rekuperativni sustavi povrata topline ____________________________
– PRIJELAZ TOPLINE PREKO PLOHA (CIJEVI, PLOČE) BEZ ____________________________

MEðUSOBNOG DODIRA MEDIJA – MOGUĆ POVRAT SAMO
OSJETNE TOPLINE. ____________________________
PREDNOST: ____________________________
- razdvajanje struja fluida
- mogućnost prijelaza topline na različite medije _________________________________
(voda, zrak, ulje...)
_________________________________
NEDOSTATAK:
- manji stupanj iskorištenja __________________
- veći pad tlaka
- veći potreban prostor za ugradnju
- 49 -
____________________________
____________________________
Rekuperativni sustavi povrata topline ____________________________
Temperature
Water
____________________________
10 g/kg
12 g/kg
14 g/kg
16 g/kg
18 g/kg
20 g/kg
0 g/kg
2 g/kg
4 g/kg
6 g/kg
8 g/kg
5% 10% 15% 20% 30%
1.05 kg/m3
40%
40 ş
50%
35 ş
30 ş
60%
70%
____________________________
1.10 kg/m3 80%
25 ş
11 90%
100%
2 1
____________________________
Rel. humidity
20 ş
12
py
15 ş 60 thal
kJ /k En
1.15 g
22 kg/m
10 ş
5ş
3
40
kJ/k
g
_________________________________
2 1.20
0ş kg/m
3
-10 ş
-5 ş
1 1. 25
20
kJ/k
g
1-visok sadržaj vlage xOT
_________________________________
21 kg /m
3 0 kJ
/kg 2-nizak sadržaj vlage xOT
-15 ş
Mollier-h-x-Diagram for air humid - Pressure 0.950 bar (537.000 m / 10.000 şC / 80.000 % rH) __________________
____________________________
CIJEVNI OREBRENI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
CIJEVNI OREBRENI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
-iskorištenje toplinskog kapaciteta dimnih plinova npr.
za predgrijavanje drugog medija - economizer za ____________________________
predgrijavanje vode na generatorima pare.
- iskustvena procjena – povećanje svakih 6°C na ____________________________
strani vode (svakih 22°C na strani dimnih plinova)
predstavlja povećanje iskoristivosti kotla za oko 1% _________________________________
- povećanje stupnja iskorištenja kotla 5% do 10%.
_________________________________
__________________
- 50 -
____________________________
PLOČASTI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
Osnovne značajke:
- križno strujanje ____________________________
- najčešći u upotrebi za prijelaz
topline izmeñu plinova, t ≤ 100°C ____________________________
- materijali – Al-lim, Al-lim prevučen
plastikom, nehrñajući čelik, plastika ____________________________
- debljine ploče do 1 mm
- razmak izmeñu ploča 5...10 mm
- pad tlaka na strani svježeg zraka
____________________________
100...250 Pa
_________________________________
- širina do 3m, protok plina do 100.000 m3/h
- stupanj povrata topline F2=50...60% uz brzine strujanja plina 2,5...3 m/s _________________________________
Primjer
Predgrijavanje zraka F2=50%; tPO= t11= 24°C; tSV= t21= -10°C __________________
tDO= t22= 7°C – zagrijavanje svježeg zraka za 17°C!
ZA PROTOK 20.000 m3/h – OGRIJEVNI UČINAK QSPT ≈ 114 kW
____________________________
Problemi:
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim
____________________________
≈ -10°C)
temperaturama (≈
____________________________
- osjetljivost na onečišćenje → smanjenje F2 i porast Dp2
Protumjere:
____________________________
- ugradnja bypassa
- smanjenje protoka
____________________________
- predgrijavanje dobavne struje
_________________________________
- ugradnja filtera
_________________________________
Regulacija učinka:
- isključivo pomoću
__________________
premosnice (bypassa).
- 51 -
____________________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE:
- povećanjem ugradbene duljine – promjena u protusmjerno strujanje ____________________________
- F2=60...75% ____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE: ____________________________
- postavljanjem dvaju izmjenjivača jedan iza drugog
____________________________
- povećanje prema izrazu:
mVA 2 ____________________________
2Φ 2 − (1 + )Φ 2 Primjer
mIS ____________________________
2
U
K
Predgrijavanje zraka F2=50%; mSV/m OT=1

Φ =
mVA 2
1− Φ2 F2UK= 67%
_________________________________
mIS
_________________________________
__________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE: ____________________________
- postavljanjem dvaju izmjenjivača jedan iza drugog i raspršivanjem
vode sa strane povratnog zraka u ljetnom režimu
____________________________
- ljetni režim s adijabatskim hlañenjem: F2 ≈ 90% ____________________________
- ljetni režim bez adijabatskog hlañenja i zimski režim: F2 ≈ 75%
____________________________
ISTROŠENI
_________________________________
POVRAT _________________________________
VANJSKI __________________
DOBAVA
- 52 -
____________________________
POVRAT TOPLINE PLIN-KAPLJEVINA I KAPLJEVINA-KAPLJEVINA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
KRUŽNI CIRKULACIJSKI SUSTAV ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje _________________________________
- upotreba za prijelaz topline izmeñu plinova, t ≤ 100°C – posredni medij (voda,
voda-etilenglikol) cirkulira kroz izmjenjivače povezane spojnim cjevovodom. __________________
- cjevovod ima vlastitu pumpu, ekspanzijsku posudu i troputni ventil.
- pogodni za udaljene dobavnu i istrošenu struju plina
- materijali – Cu-cijevi/Al-rebra, Č-cijevi/Č-rebra i dr.
- 53 -
____________________________
- broj redova cijevi u smjeru strujanja2...8 ____________________________
- razmak izmeñu lamela 1,5...6 mm
- pad tlaka na strani svježeg zraka 100...250 Pa
- ugradbena širina do 4m, protok plinova do 100.000 m3/h
____________________________
- stupanj povrata topline F2=40...60% uz brzine strujanja plina 2,5...3 m/s
____________________________
Problemi:
≈ -10°C)
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim temperaturama (≈ ____________________________
- izmjena topline izmeñu spojnog cjevovoda i okoliša
- osjetljivost na onečišćenje → smanjenje F2 i porast D p2 _________________________________
Protumjere: _________________________________
- dodavanje etilen-glikola u krug vode
- smanjenje protoka vode kroz izmjenjivač u dobavnoj struji
- izolacija spojnog cjevovoda __________________
- ugradnja filtera ispred izmjenjivača u obje struje plina
____________________________
____________________________
ISTROŠENI POVRATNI
____________________________
____________________________
VANJSKI DOBAVNI
____________________________
_________________________________
Regulacija učinka: _________________________________
- pomoću troputnog miješajućeg ventila u struji vode – smanjenje protoka vode
→ smanjenje učinka i zaštita sustava od
kroz izmjenjivač u dobavnoj struji→
__________________
smrzavanja
____________________________
Optimalno područje rada:
____________________________
(mVAcp)/(mW cW )=1

____________________________
- dodavanjem sustava u serijsku vezu (jedan iza drugog). ____________________________
- F2=60...75%
____________________________
ISTROŠENI POVRAT _________________________________
_________________________________
F2TOT=67%
__________________
VANJSKI DOBAVA
- 54 -
____________________________
____________________________
- upotrebom protusmjernih slojevitih izmjenjivača
- F2=70...85%
____________________________
____________________________
____________________________
GSWT® SEW
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
TOPLINSKE CIJEVI (eng. HEAT PIPES) ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
TOPLINSKE CIJEVI ____________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje ____________________________
- upotreba za prijelaz topline izmeñu plinova
- 40 ≤ t ≤ 80°C ____________________________
- vakuumirane cijevi izmjenjivača punjene posrednim
medijem – bira se prema radnom području (alkoholi ____________________________
ili radne tvari)
- materijali – Cu-Al, Cu-Cu, Al-Al ____________________________
- broj redova cijevi u smjeru strujanja 2...8
- stupanj povrata topline F2=50...60%
_________________________________
- nema pokretnih dijelova, nema održavanja
- nema mogućnosti regulacije učina u uspravnoj izvedbi _________________________________
Princip rada:
- dio cijevi nalazi se u jednoj, a dio u drugoj struji __________________
plina meñusobno različitih temperatura.
- radna tvar unutar cijevi isparava na jednoj, a
kondenzira na drugoj strani, prenoseći tako toplinu
s jedne strane na drugu
- 55 -
____________________________
Dva osnovna tipa:
____________________________
1. Uspravna izvedba
____________________________
____________________________
Princip rada:
- Gravitacijski ____________________________
Radna tvar kondenzira u gornjem dijelu
izmjenjivača, kondenzat se slijeva _________________________________
gravitacijski i isparava u donjem
dijelu. _________________________________
Tako se struja koja prolazi preko gornjeg
dijela izmjenjivača zagrijava, a struja __________________
koja prolazi preko donjeg dijela se hladi.
- moguć povrat topline samo u režimu
grijanja. Regulacija premosnicom.
____________________________
2. Vodoravna izvedba
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Princip rada:
- Kapilarni _________________________________
Cijevi na unutarnjoj površini prevučene poroznim slojem. Radna tvar kondenzira u
jednom, a isparava u drugom dijelu izmjenjivača. Kondenzat se kapilarnim silama __________________
kroz porozni sloj kreće prema zoni isparavanja. Tako se struja koja prolazi preko
dijela izmjenjivača zagrijava, a struja koja prolazi preko drugog dijela se hladi.
- uz promjenu nagiba izmjenjivača, moguć povrat topline u režimu
grijanja i hlañenja i regulacija učinka.
____________________________
DIZALICA TOPLINE ____________________________
Osnovne značajke:
- nije klasični SPT, efikasnost se ne izražava ____________________________
preko stupnja povrata topline F2
- mnogo različitih izvedbi – elektromot. pogon, ____________________________
pogon motorom s un. izgaranjem, apsorpcijski
tip ____________________________
- tri osnovna toplinska izvora/ponora:
1. Voda ____________________________
2. Zrak
3. Zemlja _________________________________
Princip rada:
- poput rashladnog stroja (isparavanje- kompresija – kondenzacija - ekspanzija), _________________________________
no na višoj temperaturnoj razini.
__________________
- pogodno za objekte koji istovremeno trebaju grijanje i hlañenje – korištenje topline
kondenzacije.
- 56 -
____________________________
____________________________
Karakteristična veličina: ____________________________
- faktor grijanja (eng. COP) – predstavlja
omjer topline dobivene na kondenzatoru ____________________________
i snage utrošene na pogon kompresora.
____________________________
Q
COP = K _________________________________
PC
_________________________________
__________________
____________________________
Primjer
- izvedba sa zemljom kao ____________________________
toplinskim spremnikom.
____________________________
- na dubini z ≥ 2m
temperatura zemlje
5 ≤ t ≤ 14°C tijekom
____________________________
čitave godine.
____________________________
- voda-etilenglikol je
posredni medij. _________________________________
- sustav se koristi za
grijanje i hlañenje. _________________________________
__________________
____________________________
____________________________
Regenerativni sustavi povrata topline ____________________________
– PRIJELAZ TOPLINE PREKO AKUMULACIJSKE MASE UZ ____________________________

MEðUSOBNI KONTAKT MEDIJA – MOGUĆ POVRAT OSJETNE
I LATENTNE TOPLINE. ____________________________
PREDNOST: ____________________________
- povrat topline i vlage
- veći stupanj iskorištenja _________________________________
- kompaktna izvedba
_________________________________
NEDOSTATAK:
- nema potpunog razdvajanja struja fluida __________________
- izmjena topline samo izmeñu plinova
- 57 -
____________________________
____________________________
Regenerativni sustavi povrata topline ____________________________
Temperature
Water
10 g/kg
12 g/kg
14 g/kg
16 g/kg
18 g/kg
20 g/kg
0 g/kg
2 g/kg
4 g/kg
6 g/kg
8 g/kg
1.05 kg/m3
5% 10% 15% 20% 30%
40%
____________________________
40 ş
50%
35 ş
30 ş
1.10 kg/m3
60%
70%
80%
____________________________
25 ş
11 90%
100%
22 2
Rel. humidity
20 ş
15 ş 60 halp
y
____________________________
kJ/k Ent
1.15 g
kg /m
10 ş 3
5ş
21 1 12
40
kJ/k
g
_________________________________
1. 20
0ş kg/m
3
20
_________________________________
-5 ş kJ /k
g
-10 ş 1.25
kg/m
3 0 kJ
/kg
-15 ş
Mollier-h-x-Diagram for air humid - Pressure 0.950 bar (537.000 m / 10.000 şC / 80.000 % rH)
__________________
____________________________
BRZOROTIRAJUĆI KAPILARNI VENTILATOR ____________________________
Osnovne značajke:
DOBAVA - aksijalni usis – radijalni ispuh ____________________________
Fiksna
- upotreba za prijelaz topline izmeñu
pregrada ____________________________
plinova
- materijali – metalno kućište,
VANJSKI POVRAT poliuretanski rotirajući prsten ____________________________
- broj okretaja 700...2400 min-1
- protok do 2 x 15.000 m3/h ____________________________
OTPADNI - predtlak na strani vanjskog zraka
100...400 Pa
Rotirajući - stupanj povrata topline F2=45...50%
_________________________________
izmjenjivač
- rotirajući prsten je ujedno i grubi filter
- prsten
(moguća zamjena i čišćenje) _________________________________
- mješanje povratnog zraka u dobavnu struju 5...10% __________________
Princip rada:
- vanjski i povratni zrak usisavaju se aksijalno u središnju komoru, podijeljenu
pregradom. Oko komore rotira izmjenjivač od poroznog materijala koji
akumulira toplinu i prenosi je s povratne struje na vanjski zrak.
____________________________
ROTIRAJUĆI REGENERATOR ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
- 58 -
____________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje ____________________________
- temperaturno područje primjene t ≤ 200°C ____________________________
- materijali – Al-saće, Č-kućište
- broj okretaja rotora 5...20 min-1 ____________________________
- promjer rotora do 6 m
- protok plina do 150.000 m3/h ____________________________
- stupanj povrata vlage Y 2=70...90%
_________________________________
_________________________________
Princip rada:
- rotirajuća akumulacijska masa prenosi toplinu s povratne na svježu struju zraka __________________
- rotor se ne smije zaustavljati niti u vremenu kada termotehnički sustav ne vrši
povrat topline, već rotira na min. broju okretaja ili se uključujuje povremeno.
- dva osnovna tipa – sorpcijski i kondenzacijski.
____________________________
Problemi: ____________________________
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim temperaturama
- osjetljivost na onečišćenje saća → smanjenje F2,Y2 i porast Dp2
____________________________
- miješanje povratnog i vanjskog zraka (2...5%)

____________________________
Protumjere: ____________________________
- smanjenje broja okretaja
_________________________________
- ugradnja brtvenice i ustave (miješanje ≤ 0,5%)
- izvedba s “plinskim jastukom” (nema miješanja) _________________________________
Regulacija učinka: __________________
- promjenom broja okretaja
____________________________
____________________________
____________________________
VA
DO BA
T
____________________________
K I POVR A
VANJS
____________________________
ŠE NI
ISTRO
_________________________________
_________________________________
__________________
Primjer ugradnje
- 59 -
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
Primjer montaže saća kod velikog regeneratora
____________________________
Sorpcijski regenerator:
____________________________
- površina saća presvučena higroskopnim
materijalom (npr. na bazi silicija)
____________________________
- higroskopna ispuna preuzima vlagu sa
vlažne struje plina i predaje je suhoj
____________________________
struji
- povrat osjetne i latentne topline zimi,
____________________________
hlañenje i odvlaživanje ljeti.
_________________________________
Kondenzacijski regenerator:
- glatka površina saća (Al, Č) _________________________________
- povrat latentne topline samo u slučaju
hlañenja ispod rosišta – vlaga __________________
kondenzira u toploj i isparava u hladnoj
struji → povrat latentne topline (vlage)
samo zimi. Sorpcijski regenerator
____________________________
____________________________
VANJSKI VANJSKI ____________________________
USTAVA ____________________________
____________________________
_________________________________
POVRAT POVRAT
_________________________________
Prijenos zraka iz povratne u Sprječavanje miješanja pomoću
dobavnu struju ustave
__________________
- 60 -
____________________________
Istrošeni ____________________________
zrak 5%
Dodatna ____________________________
energija 5%
Povrat topline
____________________________
+74%
____________________________
Krov
12% _________________________________
Fasada 6%
Ventilacija 79%
_________________________________
Unutarnji toplinski
izvori +26%
__________________
Pod 3%
Primjer toplinske bilance tvorničke hale
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Čišćenje saća u Dvokomponentni Dvokomponentni

_________________________________
pogonu lakirnice sustav čišćenja sustav čišćenja
- usisna strana - tlačna strana
__________________
____________________________
REGENERATOR S AKUMULIRAJUĆIM PLOČAMA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje _________________________________
- dva paketa akumulirajućih ploča __________________
- materijali – plastika
- ukupno vrijeme trajanja jednog ciklusa (punjenje+pražnjenje) ≈ 80 s
- miješanje povratnog i svježeg zraka ≤ 2%
- stupanj povrata vlage Y2=70...90%
- 61 -
____________________________
REGENERATOR S AKUMULIRAJUĆIM PLOČAMA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Princip rada:
- sustavom zaklopki se povratni zrak usmjeri preko jednog paketa, te ga “puni” _________________________________
(grije/hladi), a istovremeno svježi zrak struji preko drugog paketa koji je prethodno
“napunjen” (grije se/hladi se). __________________
Regulacija učinka:
- promjenom vremena trajanja “punjenja” i “pražnjenja” unutar jednog ciklusa.
____________________________
____________________________
Povrat toplinske energije
____________________________
Analize i praksa pokazuju: ____________________________
1. Povrat toplinske energije pomoću sustava povrata topline ____________________________

u pravilu je isplativ.
____________________________
2. Optimiranje stupnja povrata topline vezanjem SPT u seriju
znatno povećava pad tlaka, što dovodi do produljenja _________________________________
vremena amortizacije (povrata investicije).
3. Gospodarska analiza SPT temelji se na pogonskim uvjetima _________________________________
GViK sustava, geografskoj lokaciji i namjeni objekta.
__________________
- 62 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA
OVLAŠTENIH ZA GRIJANJE ZGRADA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. JASENKA BERTOL-VRČEK, DIPL.ING.ARH.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

7(+1,ý.29(/(8ý,/,â7(8=$*5(%8
L
*UDGLWHOMVNLRGMHO=DJUHE$YHQLMD9+ROMHYFD

6758ý1286$95â$9$1-(
29/$â7(1,+$5+,7(.$7$,29/$â7(1,+,1ä(1-(5$
,WHþDMLVWXGHQRJ
7(0$
*2',â1-$3275(%1$723/,1$=$*5,-$1-(=*5$'(
+51(1
$XWRUSURIGUVF-DVHQND %HUWRO9UþHN
+51(1
7RSOLQVNH]QDþDMNH]JUDGD 3URUDþXQSRWUHEQHHQHUJLMH]DJULMDQMH
6WDPEHQH]JUDGH (1
7KHUPDO SHUIRUPDQFH RI EXLOGLQJV &DOFXODWLRQ RI HQHUJ\ XVH IRU KHDWLQJ

5HVLGHQWLDO EXLOGLQJV (1
+51(1$&
7RSOLQVNH]QDþDMNH]JUDGD 3URUDþXQSRWUHEQHHQHUJLMH]DJULMDQMH
6WDPEHQH]JUDGH (1$&
7KHUPDO SHUIRUPDQFH RI EXLOGLQJV &DOFXODWLRQ RI HQHUJ\ XVH IRU KHDWLQJ

5HVLGHQWLDO EXLOGLQJV (1$&
1RUPDRSLVXMHSRMHGQRVWDYOMHQXPHWRGXL]UDþXQDYDQMDNROLþLQH
WRSOLQHLHQHUJLMHSRWUHEQH]DJULMDQMHSURVWRUDX]JUDGLLOLXQMHQRP
GLMHOX
-%HUWRO9UþHN*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]JUDGH+51(1

32'58ý-(35,0-(1(
0HWRGDREXKYDüDSURUDþXQH
JXELWDNDWRSOLQH]JUDGHNRMDVHJULMHQDNRQVWDQWQXWHPSHUDWXUX
JRGLãQMHSRWUHEQHWRSOLQH]DJULMDQMHGDELVHRGUåDODXQXWDUQMDSURMHNWQD
WHPSHUDWXUDX]JUDGL
JRGLãQMHSRWUHEQHHQHUJLMHNRMXWUHEDLVSRUXþLWLVXVWDYXJULMDQMD]JUDGH]D
JULMDQMHSURVWRULMD

=JUDGDVHPRåHVDVWRMDWLRGYLãH]RQDVUD]OLþLWLP]DGDQLPXQXWDUQMLPSURMHNWQLP
WHPSHUDWXUDPDDSRMHGLQD]RQDPRåHELWLJULMDQDVSUHNLGLPD
3URUDþXQVHL]UDÿXMH]DSURUDþXQVNLSHULRGNRMLPRåHELWL
VH]RQDJULMDQMD
MHGDQPMHVHF
3ULPMHQDPHWRGHSRPMHVHFLPDGDMHNRUHNWQLMH UH]XOWDWH]DJRGLQXNDRFMHOLQX
6WDQRYLWDQHSRX]GDQRVWUH]XOWDWDXRþDYDVHXPMHVHFLPDSRþHWNDL]DYUãHWND
UD]GREOMDJULMDQMD
%LWQDMHWRþQRVWXOD]QLKSRGDWDNDMHUVHXSURWLYQRPPRåHRþHNLYDWLQHSRX]GDQRVW
GRELYHQLKUH]XOWDWD
9HOLNDQHSRX]GDQRVWUH]XOWDWDMHXXOD]QRPSRGDWNXREURMXL]PMHQD]UDNDXSURVWRULML
ãWRRYLVLRSRQDãDQMXNRULVQLND

0(72'$3525$ý81$,3275(%1,32'$&,
(QHUJHWVNDELODQFDXNOMXþXMH
WUDQVPLVLMVNHWRSOLQVNHJXELWNHLWRSOLQVNHJXELWNH]ERJSURYMHWUDYDQMDL]XQXWDUQMHJ
SURVWRUDSUHPDYDQMVNRPRNROLãX
WUDQVPLVLMVNHWRSOLQVNHJXELWNHLWRSOLQVNHJXELWNH]ERJSURYMHWUDYDQMDLOLWRSOLQVNH
GRELWNHVDVXVMHGQLP]RQDPD
LVNRULVWLYHXQXWDUQMHWRSOLQVNHGRELWNHRGXQXWDUQMLKL]YRUDWRSOLQH
LVNRULVWLYHWRSOLQVNHGRELWNHRGVXQFD
WRSOLQVNHJXELWNHXVXVWDYXJULMDQMDWLMHNRPSURL]YRGQMHLUDVSRGMHOHWRSOLQH
LVSXãWDQMDRWSDGQLKSOLQRYDLSRGHãDYDQMDVXVWDYD
HQHUJLMXGRYHGHQXXVXVWDYJULMDQMD

3275(%1,326783&,,8/$=1,32'$&,
2GUHÿLYDQMHJUDQLFDJULMDQRJSURVWRUDLRGUHÿLYDQMHREXMPDJULMDQRJ
SURVWRUD]JUDGH
'HILQLUDQMHJUDÿHYQLKGLMHORYDNRMLRGYDMDMXJULMDQLSURVWRURG
YDQMVNRJRNROLãD
WOD
QHJULMDQLKSURVWRUD
VXVMHGQLKJULMDQLK]RQDDNRSRVWRMH
2GUHÿLYDQMHWHPSHUDWXUQLK]RQD
2GUHÿLYDQMHGLMHORYD]JUDGHVUD]OLþLWLPWHPSHUDWXUQLPPLNURNOLPDWVNLP
XYMHWLPD
UD]OLNDSURMHNWQLKWHPSHUDWXUDSRMHGLQLK]RQD]JUDGHYHüDRG.

8OD]QLSRGDFL]DWRSOLQVNHJXELWNH]JUDGH
SORãWLQH LYULMHGQRVWL8:P.SRMHGLQLKJUDÿHYQLKGLMHORYDLRVWDOLVSHFLILþQL
SRGDFL]DSURUDþXQNRHILFLMHQWDWUDQVPLVLMVNRJWRSOLQVNRJJXELWND+7
SURMHNWQLEURML]PMHQH]UDNDLLOLRVWDOLVSHFLILþQLSRGDFL ]DSURUDþXQSURWRND
]UDNDL]JULMDQRJSURVWRUDXYDQMVNLRNROLã
8OD]QLSRGDFL]DWRSOLQVNHGRELWNH
SRGDFLRSURVMHþQLPXQXWDUQMLPWRSOLQVNLPGRELFLPD
SRGDFLRGRELFLPDRGVXQFDNUR]SUR]LUQHGLMHORYH
6YLSUR]LUQLGLMHORYLSURPDWUDMXVHRGYRMHQR]D
VYDNXRULMHQWDFLMX
YUVWXHOHPHQWD
RVWDNOMHQMH
]DãWLWXRGVXQFDL]DVMHQMHQMH
QDJLESORKH

.OLPDWVNLSRGDFL
VUHGQMDPMHVHþQDYULMHGQRVWYDQMVNLKWHPSHUDWXUDLOLVUHGQMD]DVH]RQX
JULMDQMD
XNXSQRVXQþHYR]UDþHQMHSRMHGLQLþQRMSRYUãLQL]DVYDNXRULMHQWDFLMXPMHVHþQR
LOLSRVH]RQLJULMDQMD
3RGDFLRQDþLQXNRULãWHQMDSURVWRUD
SURMHNWQDWHPSHUDWXUD
HYGRGDWQLSRGDFL]DJULMDQMHVSUHNLGLPD

*2',â1-$3275(%1$723/,1$=$*5,-$1-(=*5$'(4K
0HWRGDSURUDþXQDSRPMHVHFLPD
*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQDMH]EURMPMHVHþQLKSRWUHED]DVYHPMHVHFHXNRMLPDMH
SURVMHþQDYDQMVNDWHPSHUDWXUD]UDNDQLåDRGSURMHNWQHWHPSHUDWXUH
4K 6Q4KQ
SULþHPXMH
4K SRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]DSURUDþXQVNRUD]GREOMH
0HWRGDSURUDþXQD]DVH]RQXJULMDQMD
0DQMHWRþQDPHWRGDQLMHSUHGYLÿHQD7HKQLþNLPSURSLVRPRXãWHGLWRSOLQVNHHQHUJLMHL
WRSOLQVNRM]DãWLWLNRG]JUDGD11

*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]JUDGHL]UDåDYDVH
SRMHGLQLFLSORãWLQH NRULVQHSRYUãLQH]JUDGHV ]DVWDPEHQH]JUDGH
4K³ N:KP D
SRMHGLQLFLREXMPD JULMDQRJGLMHOD]JUDGHV]DQHVWDPEHQH]JUDGH
4K
N:KP D
,]UDþXQDQDYULMHGQRVWJRGLãQMHSRWUHEQHWRSOLQH]DJULMDQMH]JUDGHWUHEDELWLXVNODGXV
QDMYHüRPGRSXãWHQRPYULMHGQRVWL4K LOL4K
SUHPD7HKQLþNLPSURSLVXRXãWHGL
WRSOLQVNHHQHUJLMHLWRSOLQVNRM]DãWLWLNRG]JUDGD11

7RSOLQVNDELODQFD
4K 4O ± Ș 4J
SULþHPXMH
4K SRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]DSURUDþXQVNRUD]GREOMH
4O XNXSQLWRSOLQVNLJXELWDN
K IDNWRULVNRULVWLYRVWL
IDNWRUVPDQMHQMDSDVLYQLKGRELWDNDRGVXQFDLXQXWDUQMLKGRELWDNDGDELVH
X]HORXRE]LUGLQDPLþNRSRQDãDQMH]JUDGH
4J XNXSQLGRELWDNWRSOLQH

7RSOLQVNLJXELFL4O
4O + șL ± șH W -N:K
SULþHPXMH
șL SURMHNWQDXQXWDUQMDWHPSHUDWXUD&
șH VUHGQMDYDQMVNDWHPSHUDWXUDWLMHNRPSURUDþXQVNRJUD]GREOMD&
W WUDMDQMHSURUDþXQVNRJUD]GREOMDVK
+ NRHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWND]JUDGH:.
+ +7 +9
SULþHPXMH
+7 NRHILFLMHQWWUDQVPLVLMVNRJWRSOLQVNRJJXELWNDNUR]RPRWDþ
]JUDGH:.L]UDþXQDWSUHPDQRUPL+51(1
+9 NRHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWNDSURYMHWUDYDQMHP:.

.RHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWNDSURYMHWUDYDQMHP+Y
+9 9 UD FD :.
SULþHPXMH
9 SURWRN]UDNDNUR]]JUDGXXNOMXþLYRSURWRN]UDNDNUR]QHJULMDQH
SURVWRULMHPVPK
9 9 QPRJXüLL]UDþXQWHPHOMHPSRGDWNDSURFMHQHEURMDL]PMHQH]UDND
9 REXMDPJULMDQRJ]UDNDP
Q EURML]PMHQD]UDNDVK
UD FD WRSOLQVNLNDSDFLWHW]UDNDSRMHGLQLFLREXMPD
-P.
:KP.

7RSOLQVNLGRELFL4J
4J 4L 4V
SULþHPXMH
4L XQXWDUQMLWRSOLQVNLGRELWDN
4V WRSOLQVNLGRELWDNRGVXQFD
4L VHSURUDþXQDYDLOLVHRGUHÿXMHQDWHPHOMXVWDWLVWLþNRJSRGDWND:P SRGD
4V VHSURUDþXQDYDXRGQRVXQDXNXSQXHQHUJLMXJOREDOQRJVXQþHYRJ]UDþHQMD,V QD
MHGLQLþQXSRYUãLQXRULMHQWDFLMHM LHIHNWLYQXSULMHPQXSORãWLQX RVWDNOMHQRJHOHPHQWD$V
4V M ,VM Q $VQM
SULþHPXMH
,V XNXSQDHQHUJLMDJOREDOQRJVXQþHYRJ]UDþHQMDQDMHGLQLþQXSRYUãLQX
RULMHQWDFLMHM
$V HIHNWLYQDSULMHPQDSORãWLQD RVWDNOMHQRJHOHPHQWDQVRULMHQWDFLMRP M

$V HIHNWLYQDSULMHPQDSORãWLQD RVWDNOMHQRJHOHPHQWDQVRULMHQWDFLMRP M
$V $ )V )F )I J
RYLVLR
SORãWLQL HOHPHQWD$
IDNWRUX]DVMHQMHQMD)V
IDNWRUXXPDQMHQMD]ERJXUHÿDMD]D]DãWLWXRGVXQFD)F
IDNWRUXXGMHODRNYLUDRPMHUSUR]LUQHLXNXSQHSRYUãLQHSUR]LUQRJHOHPHQWD)I
VWXSQMXSURSXãWDQMDVXQþHYRJ]UDþHQMDNUR]VWDNORJ

35,/2=,1250,+51(1
'2'$7$.$QRUPDWLYDQ
3ULPMHQDQDSRVWRMHüH]JUDGH
'2'$7$.%QRUPDWLYDQ
0HWRGDSURUDþXQD]D]JUDGHVYLãH]RQD
'2'$7$.&QRUPDWLYDQ
'RGDWQLJXELFL]DSRVHEQHGLMHORYHRPRWDþD
SURYMHWUDYDQL]LGRYL7URPERYL ]LGRYL
'2'$7$.'QRUPDWLYDQ
'RELFLRGVXQFDSRVHEQLKGLMHORYD]JUDGH
VWDNOHQLFL7URPERYL ]LGRYLSURYMHWUDYDQLRPRWDþLWUDQVSDUHQWQLGLMHORYL
'2'$7$.(REDYLMHVQL
*ULMDQLGLMHORYLRPRWDþD]JUDGH
GRGDWQLJXELFLHOHPHQDWDVXUHÿDMLPD]DJULMDQMH
'2'$7$.)REDYLMHVQL
3RGDFL]DSURFMHQXSULURGQRJSURYMHWUDYDQMDLLQILOWUDFLMH
]UDNRQHSURSXVQRVWEURML]PMHQD]UDNDNRHILFLMHQWL]DãWLüHQRVWLRGYMHWUD

'2'$7$.*REDYLMHVQL
3RGDFL]DWRSOLQVNHGRELWNHRGVXQFD
VWXSDQMSURSXãWDQMDVXQþHYRJ]UDþHQMDNUR]VWDNORIDNWRUL]DVMHQMHQMD]DãWLWHRGVXQFD
'2'$7$.+REDYLMHVQL
3URUDþXQHIHNWLYQRJWRSOLQVNRJNDSDFLWHWD
'2'$7$.-REDYLMHVQL
7RSOLQVNLJXELFLXVOXþDMXJULMDQMDVSUHNLGLPDLOLVSRGHãHQRPQLåRPQRüQRP
WHPSHUDWXURP
'2'$7$..REDYLMHVQL
7RþQRVWPHWRGH
'2'$7$./REDYLMHVQL
3ULPMHUSURUDþXQD
'2'$7$.0REDYLMHVQL
/LWHUDWXUD
'2'$7$.=%REDYLMHVQL
$RGVWXSDQMD

U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ZAŠTITA I OBNOVA KULTURNIH DOBARA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I METODOLOGIJA ZAŠTITE I
OVLAŠTENIH OBNOVE KULTURNIH DOBARA,
IN ŽEN JERA
PRAVNI I STRUČNI ASPEKTI
ZAŠTITE
Predavač:
MR.SC. DRAŽEN ARBUTINA, DIPL.ING.ARH.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.

Tehničko veleučilište u Zagrebu
METODOLOGIJA ZAŠTITE I OBNOVE KULTURNIH DOBARA, PRAVNI I STRUČNI ASPEKTI ZAŠTITE
Zaštita kulturnih dobara, tj. zaštita graditeljske baštine u arhitektonskoj praksi, ali i praksi svih inženjera
koji sudjeluju u građenju često je slučaj pun kontradikcija i nepoznanica. Govoriti da je unutar stručne zajednice
metodologija zaštite graditeljske baštine nepoznata bila bi činjenica koja definitivno ne odgovara stvarnosti, jer
je posebice u obrazovanju arhitekata već desetljećima kolegij iz zaštite graditeljske baštine prisutan. Nažalost
ono što jest činjenica je slučaj da unutar stručne prakse postupci koji se provode u cilju zaštite graditeljske
baštine nemaju onakav odjek ili pozitivnu konotaciju koja bi se mogla očekivati od educiranih stručnjaka.
Cilj ovoga seminara i cijelog niza predavanja koji će uslijediti je upravo u stvaranju klime koja je
fleksibilnija spram metodologije i postupaka, te koja će osigurati ono što je najvažnije, a to je provedba mjera na
očuvanju graditeljske baštine.
U osnovi zaštita spomenika osniva se na akcijama koje za cilj imaju sprečavanje propadanja (tj.
osiguranje očuvanja) bilo kojeg kulturnog dobra, a posebice graditeljske baštine.
Uz osnovni postulat sprečavanja propadanja, akcije u postupku zaštite graditeljske baštine vezane su i
uz procese upravljanja promjenama (koje su neizbježne) na spomeničkoj baštini, te postupke prezentacije
povijesne, umjetničke i svake druge poruke koju takvo djelo emitira bez distorzije u punom smislu, tako da je
ona shvatljiva u potpunosti.
Struktura primjene svih metoda i postupaka zaštite graditeljske baštine osniva se na principu
osiguravanja zakonskih osnova, te instrumenata koji bi kontrolirali destrukciju spomeničke baštine, ali i
mogućnosti njenih promjena, kao i bilo kakovih intervencija na njoj. Bit navedene legislative je da je za bilo
kakovu akciju na graditeljskoj baštini potreban zakonom utemeljeni konsenzus svih u postupak uključenih
sudionika.
Struktura institucionalne zaštite graditeljske baštine u Hrvatskoj

Struktura zaštite graditeljske baštine počiva na integraciji svih sudionika ne samo u građenju, već i
korištenju i održavanju graditeljske baštine, jer tu klasičnih postupaka građenja u smislu stvaranje nečega na
mjestu gdje ničega bilo nije, gotovo da nikad i nema. Ono što u tim postupcima postoji je isključivo niz manje ili
više intenzivnih aktivnosti koje sliče gotovo u potpunosti procesu održavanja. Tako je integracija svih sudionika
nužna kako bi se osigurala djelotvorna zaštita upravo u doziranju i strogom kanaliziranju tih aktivnosti .
Integracija svih sudionika kao obligatorni postupak definirana je temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara (NN 69/99, Izmjene i dopuneNN 151/03; NN 157/03 Ispravak) i time je definiran onaj zakonski
minimum integracije u postupcima zaštite koji nikako nije dobro smanjiti. No taj zakonski, gotovo represivni,
segment zaštite nikako nije dovoljan ukoliko se želi osigurati kvaliteta svih postupaka. Za kvalitetan rad na
zaštiti kulturne baštine i u užem smislu graditeljske baštine nužan je i proaktivan stav svih sudionika:
Sudionici u procesima zaštite graditeljske baštine
• Ministarstvo kulture – konzervatorski odjeli
o Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje,
praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-
dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; propisivanje mjerila
za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i
vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine; osnivanje i nadzor nad
ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad
pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne
baštine; osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite
kulturne baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara;
utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara, te upravljanje kulturnim dobrima
sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine;
obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.
• Projektanti, planeri i nadzorni inženjeri
o Sudjeluju direktno u definiranju obima i načina zaštite, kao i u postupcima radova koji bi do
zaštite trebali dovesti, te predstavljaju osnovnu stručnu sastavnicu pri primjeni pravilne i
kvalitetne metodologije u ostvarivanju zaštite
Sudjeluju pri izradi konzervatorskih studija prije početka na projektiranju pojedinih
zahvata na graditeljskoj baštini
Sudjeluju pri izradi konzervatorskih podloga za dokumente prostornog uređenja
Sudjeluju direktno kao nadzorni inženjeri ili članovi raznih povjerenstava (planeri) u
provedbi planova, tj. Projekata na samoj graditeljskoj baštini
96
• Izvoditelji radova
o Moraju kao direktni egzekutori pojedinih akcija na zaštiti graditeljske baštine biti educirani u
mjeri koja osigurava da njihove aktivnosti i postupci pri građenju neće ni na koji način ugroziti
graditeljsku baštinu.
Moraju poznavati metodološke osnove zaštite spomenika, tj. Kulturne baštine kako bi
procese pri izvođenju radova mogli voditi na način koji ne ugrožava graditeljsku baštinu
Moraju biti upoznati s tehničkim i tehnološkim dostignućima i njihovoj primjeni na
očuvanje graditeljske baštine kako bi svaka od aktivnosti bila izvedena na
najprimjereniji način
• Vlasnici – investitori
o U startu najvažnija karika u procesu zaštite koja nažalost ima i najmanje znanja, te često i
senzibiliteta pri primjeni bilo kakove metodologije u zaštiti graditeljske baštine, uvelike ovisi o
savjetima svih stručnih sudionika u procesu očuvanja baštine i uvelike će obzirom na decidiran
stav i jasan upliv stručnih sudionika iz redova projektanata, izvoditelja ili službi Ministarstva
kulture (konzervatorski odjeli) definirati tijek, karakter i intenzitet svojih aktivnosti te moguće i
korigirati svoje postupe
Moraju biti upoznati s vrijednosti onog segmenta graditeljske baštine čije je čuvanje i
održavanje njihova obveza kao vlasnika
Moraju biti svjesni tehničkih, tehnoloških i financijskih ograničenja i razloga za njihovo
postojanje koji uvelike određuju sve aktivnosti koje oni kao vlasnici, tj. Investitori pri
pojedinim zahvatima na graditeljskoj baštini mogu ili moraju poduzeti.
• Korisnici
o Mada nemaju formalno pravo vlasništva nad pojedinim dijelovima graditeljske baštine imaju
veliku odgovornost jer su uključeni u korištenje graditeljske baštine, te bi time morali biti i
upoznati s opasnostima koje njihove aktivnosti imaju na pojedini zaštićeni objekt ili sklop.
Često se upravo korisnici upuštaju u mnoge zahvate koji definitivno uplivaju na
spomenički karakter prostora ili zgrade koju koriste
OSNOVNI METODOLOŠKI PRINCIPI ZAŠTITE I OBNOVE KULTURNIH DOBARA
Osnove metodologije pri zaštiti i obnovi kulturnih dobara, te posebice graditeljske baštine definirani su
prije svega potrebom da se prepozna pojedino djelo kojemu je takova zaštita nužna. Prije svega potrebno je
definirati što je to pod zaštitom da bi se bilo kakovom metodom samoj zaštiti i moglo pristupiti. Nakon toga
potrebno je zaštićenim elementima pristupiti prema obrascu koji uvjetuje slijedeće:
Principi pristupa postupcima obnove i zaštite
• Stanje zgrade ili sklopa moraju biti u potpunosti snimljeni prije početka bilo kakove intervencije
• Materijali i postupci korišteni prilikom zahvata zaštite moraju biti dokumentirani
• Povijesni slojevi ili elementi ne smiju biti uništeni, falsificirani, promijenjeni ili uklonjeni
• Svaka intervencija mora biti minimalno potrebna (mora biti reverzibilna ili barem repetitivna)
• Svaka akcija mora biti vođena uz poštovanje estetskog, povijesnog i fizičkog integriteta kulturnog dobra
Kako je prije rečeno sama osnova zaštite počiva u legislativi i time se propisima definiraju elementi baštine
na kojima se zaštita provodi. Naš Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara definirao je da su ta dobra
graditeljske baštine u osnovi sve nepokretne stvari (tako je unutar zakonskog okvira arhitektura, ali i zgrada
sama od jednog kompleksnog sklopa u kome je uz konstrukciju, materijale i instalacije prisutno i specifično
oblikovanje prostornih sklopova koje nije uvijek mjerljivo materijalnim kriterijima) od umjetničkoga,
povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja, kao i arheološka nalazišta i
arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku,
povijesnu i antropološku vrijednost (svi ti elementi posebice su valorizirani i kategorizirani dokumentima
prostornog uređenja koji im daju još jednu dimenziju zaštite), ali i pojedine zgrade, odnosno prostori u kojima se
trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Unutar zakonskog okvira posebice su definirani dijelovi nepokretnih kulturnih dobara koji zahtijevaju
posebnu pažnju, pa se zato ovdje navode onako kako su definirani unutar zakona:
• Nepokretno kulturno dobro može biti:
o grad, selo, naselje ili njegov dio,
o građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,
o elementi povijesne opreme naselja,
o područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,
o arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,
o područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,
o krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj
nazočnosti u prostoru,
o vrtovi, perivoji i parkovi,
o tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.
97
Svi navedeni dijelovi graditeljske, tj. kulturne baštine evidentiraju se prema zakonskim odrednicama na
nekoliko načina. Prvi je unutar registra kulturne baštine koji je kategoriziran na tri osnovne cjeline, tj. tri liste:
• Liste zaštićenih kulturnih dobara,
• Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i
• Liste preventivno zaštićenih dobara.
Unutar navedene tri osnovne liste vodi se također i ona koja je popunjenima kulturnim dobrima od
lokalnog značaja.
Mjere zaštite kulturnih dobara posebno su evidentirane unutar dokumenata prostornog uređenja, koje su
i u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara navedeni kao obvezatni dio svakog od pojedinih prostorno
planskih dokumenata. Unutar navedene dokumentacije potrebno je utvrditi temeljem konzervatorske podloge
sustav mjera za zaštitu kulturne baštine, ili isti osigurati suradnjom s nadležnim konzervatorskim odjelom
Ministarstva kulture. Upravo je taj dio prostorno planske dokumentacije osnova za pokretanje konkretnih akcija
na očuvanju graditeljske baštine, ali i osiguranju minimalnih obligatornih mjera na sprečavanju mogućih
devastacija. U slučaju isčitavanja mogućih adekvatnih mjera i aktivnosti iz elemenata prostorno planske
dokumentacije koji osiguravaju zaštitu graditeljske baštine posebice su uključeni ovlašteni inženjeri svih struka.
Kao osnovni metodološki princip pri pokretanju bilo kojeg zahvata na graditeljskoj baštini, u mjeri koja
posebice involvira arhitektonsku i građevinarsku praksu (ali i sve ostale struke koje uplivaju na bitna svojstva
zgrada, kao što su električari i strojari) definirana je potreba za što iscrpnijim dokumentiranjem kulturnog dobra.
Navedena dokumentacija se u najčešćem slučaju sistematizira prije početka projektiranja Konzervatorskom
studijom koja je ekvivalent Konzervatorskoj podlozi unutar prostornog planiranja.
Osnovni cilj Konzervatorske studije je na jednome mjestu prikupiti raspoložive podatke, kako bi mogli
dokumentirati sve aspekte i faze nastanka, te razvoja pojedinog sklopa graditeljske baštine. Unutar globalnog
cilja dokumentiranja jedan od segmenata istraživačkog pristupa kojemu treba težiti je svakako sistematična
prezentacija na jednome mjestu svakog materijala koji bi pridonio očuvanju memorije na spomenik gdje je kroz
povijest bio prisutan. Naredni cilj je i stvaranje maksimalno korektne podloge za procjenu mogućnosti i načina
definicije adekvatne konzervatorske metode obnove, zaštite i prezentacije. Također bi studija trebala pomoći i
definiranju kasnije egzekucije u samoj studiji odabranog i obrazloženog modela konzervatorskog zahvata kako bi
se spomenik i fizički zaštitio na načine koji uključuju obnovu pojedinih devastiranih dijelova, zaštitu glavnih
spomeničkih atributa i njihovu kvalitetnu prezentaciju. Time je cilj studije prikupljanje podataka, ali i procjena
svrsishodnosti i izvedivosti postupka na zaštiti. Unutar ciljeva koje bi studija trebala doseći su i zahtjevi vezani uz
procjenu nakanjenih ili već učinjenih zahvata pri zaštiti ili samo ukupnom korištenju zgrade ili sklopa. Sakupljen
materijal u studiji mora biti prezentiran tako da je moguća ocjena svih rezultata na projektantskoj sintezi pri
zahvatima zaštite, a krajnji zaključak mora biti usklađen i s konačnim rezultatom projektne faze rada na
obrađenom elementu graditeljske baštine, ali na koncu i završnim fizičkim rezultatima izvedenih zahvata prema
projektnoj dokumentaciji.
Navedenom studijom definiraju se slijedeći posebno važni parametri pri svakoj od budućih akcija na
očuvanju graditeljske baštine:
• Definicija vrijednosnih parametara zaštićene zgrade ili sklopa
• Definicija metoda i modela zaštite
Definicija vrijednosnih parametara

Polazni elementi za izradu, studije u prvome redu, te kasnije konzervatorske i projektne dokumentacije,
baziraju se na procjeni vrijednosti same zgrade ili sklopa, te njenom značenju unutar određene prostorne ili
socijalne cjeline. Prilikom definiranja vrijednosnih parametara prije bilo kakvih sinteza ukratko je potrebno
izvršiti opću i grubu podjelu2 takvih parametara na nekoliko osnovnih grupa:
KULTURNE VRIJEDNOSTI
• DOKUMENTARNA VRIJEDNOST; POVIJESNA VRIJEDNOST; ARHEOLOŠKA I STAROSNA VRIJEDNOST;
ESTETSKA VRIJEDNOST; ARHITEKTONSKA VRIJEDNOST; VRIJEDNOSTI U SLICI GRADA (mjesta);
EKOLOŠKE VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSTI U KRAJOLIKU
UPORABNE VRIJEDNOSTI
• NAMJENSKA (funkcionalna) VRIJEDNOST; GOSPODARSKA (ekonomska) VRIJEDNOST; DRUŠTVENA
(socijalna) VRIJEDNOST; POLITIČKA VRIJEDNOST; OBRAZOVNA VRIJEDNOST
EMOTIVNE VRIJEDNOSTI
• ČUĐENJE, RADOZNALOST; IDENTIFICIRANJE – IDENTITET; KONTINUITET
2
Feilden, B.M., 1981., Uvod u konzerviranje, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb:19-20
98
Definicija metoda i modela zaštite

Prilikom definicije metoda i modela zaštite graditeljske baštine, ali i općenito svakog kulturnog dobra,
inicijalna procjena njegovih vrijednosti definira i potencijalne metode zaštite. Specifičnost zaštite graditeljske
baštine je u činjenici da bilo koja odabrana metoda ili model zaštite nije u potpunosti ispravna, te i ne postoji kao
integralna i sveobuhvatna. Budući da već i najmanja intervencija na spomeničkom djelu predstavlja i alternaciju
njegove originalne spomeničke cjeline, te time i devastaciju spomeničke vrijednosti, odabir najpovoljnije metode
ili modela samo je izraz procesa koji kontinuirano istražuje i preispituje.
Inicijalni impuls prilikom bilo kakovih zaštitnih aktivnosti morao bi biti takav da omogući i osigura onaj
najnužniji i najvažniji element karakterizacije spomeničkog djela ili sklopa u mjeri koja bi i u narednim
vremenskim razdobljima bila u punoj mjeri vidljiva i čitljiva. Stoga je prilikom intervencija nužno uzeti u obzira da
je postupak stvaranja kvalitetnog metodološkog okvira ustvari pristup iznalaženja najpogodnijeg, no ne i
apsolutno ispravnog rješenja. Često se prilikom definiranja takovih zahvata spominje postupak iznalaženja
kompromisa između mnogih naizgled nepomirljivih zahtjeva, no to bi kao filozofska premisa bilo koje akcije bio
najlošiji pristup. Navedeni bi postupak tada bio neodgovarajući iz bilo kojeg od aspekata pri definiranju procesa
zaštite i rješenje ne bi bilo ni u kom pogledu zadovoljavajuće. Zato je jedini mogući pristup iznalaženje sustava
prioriteta i njihov upliv kao vodilja pri definiranju metoda i modela zaštite. U navedenom pristupu definira se
krajnji rezultat koji se želi postići bilo kojom od planiranih akcija, pa makar ona bila tek naizgled puko
zaustavljanje propadanja. Već se i takovom aktivnosti postiže produženje vremenskog roka u kome je djelo
kulturne baštine sastavni dio svakodnevnice, te će se time slijedećim aktivnostima na zaštiti omogućiti šansa za
veći stupanj zaštite svakog takvog kulturnog dobra, tj. sastavnice graditeljske baštine.
Metode i modeli u postupku zaštite spomeničke graditeljske baštine

Sve radnje u postupcima zaštite graditeljske baštine osnivaju se na legislativi koja zato definira neke
primarne aktivnosti na zaštiti kao:
• STVARANJE INVENTARA (registara kulturnih dobara, registara spomeničke, graditeljske baštine)
• PROVOĐENJE INICIJALNIH PREGLEDA (sastavljanje izvješća i upisi u registar) – Kontinuirano nadziranje
• AKTIVNOSTI NA KONTINUIRANOJ IZRADI I PRAĆENJU STANJA DOKUMENTACIJE KULTURNOG DOBRA
Svaka od tih aktivnosti je tek preduvjet za početak konkretnih zahvata koji kao zajednički nazivnik imaju
osnovnu karakteristiku da kao intervencije uvijek izazivaju određeni gubitak vrijednosti spomeničkog djela.
MODELI ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE

Modeli zaštite graditeljske baštine temelje se na cijelom nizu kroz povijest razvijanih konceptualnih
pristupa konkretnim metodama zaštite. Svima njima u cjelokupnom povijesnom pregledu zajedničko je što
imaju u vidu potrebu da se pojedino djelo graditeljske baštine u memoriji i konkretnom životu određene ljudske
zajednice zadrži što je moguće dulje. Tako je u svim tim pristupima osnova podjela cjelokupnosti zaštite na
pojedine postupke koji su imali biti praktična primjena proklamiranih principa. Svaki od tih modela imao je svoju
povijesnu osnovu, te su se prvi pojavili praktički od početaka civilizacije koju mi pratimo pomoću povijesnih
zapisa i to na način ili u formi koja je eksplicite štitila određene dijelove kulturne baštine, posebice one
graditeljske. Povijesni modeli zaštite razvijali su se s vremenom, tako da oni moderni i suvremeni u pravom
smislu riječi, imaju primjenu i danas kroz pravila struke, te mnoge legislativne akte.
METODE ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE

Metode zaštite graditeljske baštine baziraju se na konkretnim aktivnostima koje provode ovlašteni i
osposobljeni pojedinci ili institucije i svi se vode idejom o tehničkoj realizaciji modela koji su preuzeli kao osnova
za svoje postupanje. Navedeni izbor modela prilikom pristupa konkretnim aktivnostima nikad nije u slobodnom
izboru pojedinca ili institucije, pa kakve oni formalne akreditive imali, već je u provođenju procedure koju
propisuje legislativa na način da se poštuju općenite smjernice modela koji je prihvaćen unutar trenutne stručne
prakse kao najdjelotvorniji i najsvrsishodniji pri zaštiti graditeljske baštine. U slučaju Hrvatske prakse pri zaštiti
graditeljske baštine najveći upliv na postupke i metode definiranja takovog modela imaju međunarodne
deklaracije i povelje. Navedeni niz dokumenata osniva se u prvi mah na postulatima zaštite koji su postavljeni
prilikom osnivanja službe zaštite u Hrvatskoj početkom XX. stoljeća iz pera Maxa Dvoraka (Katekizam zaštite
spomenika, 1918. godina), da bi se profilirali utjecajem Atenske povelje (1931. godina), te posebice nizom
dokumenata prihvaćenih nakon II. svjetskog rata (Povelja iz Venecije, 1964. godina, te Amsterdamska
deklaracija, 1975. godina). Navedeni dokumenti pomogli su da se unutar stručne prakse profilira prihvaćeni
model koji se bazira na slijedećim aktivnostima pri zaštiti:
STUPNJEVI INTERVENCIJA NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI
Prevencija propadanja
• Kontrola okoliša (redukcija zagađenja i vibracija u okolišu)
• Sustavno održavanje (te uz zahvate na konstruktivnim dijelovima osigurati konstantno
čišćenje i gotovo domaćinsko održavanje)
• Kontrola vlažnosti, temperature, svjetla i osvjetljenja (unutarnje strukture i konstrukcije)
• Mjere sprečavanja požara(paleži), vandalizma, krađe
99
Zaštita postojećeg stanja

• kontinuirani popravci na oštećenjima, zaustavljanje utjecaja agresivnih agensa (voda,
kemikalije plinovi…)
Konsolidacija gradivnog tkiva
• Konstruktivni zahvati koji se izvode aplikacijom adhezivnih materijala ili dodatnih nosivih
konstrukcija kako bi se osigurao strukturalni integritet konstrukcije
Restauracija
• Proces kojim se djelo graditeljske baštine postupcima dovodi u stanje što bliže svom
originalnom konceptu sanacijom ili zamjenom dotrajalih elemenata poštujući originalan
materijal i originalne procedure ili recepture gradnje
Rehabilitacija
• Proces kojim se djelima graditeljske baštine osigurava mogućnost korištenja - namjene, te
time i direktna integracija u životne procese
Reprodukcija
• Proces ili postupak kojim se kopira postojeće djelo kulturne baštine (najčešće ne za cijeli
graditeljski sklop, već za njegove manje dijelove – najčešće dijelove dekoracije ili
skulpturalne plastike
Rekonstrukcija
• Postupak i procedura kojom se na temelju točnih podataka iz procesa dokumentiranja
uglavnom novim materijalima ponovo stvara djelo graditeljske baštine nepovratno uništeno
katastrofalnim djelovanjima prirode ili čovjeka
Navedeni postupci predstavljaju praktičnu osnovu za provedbu modela zaštite koji je posebice preciziran
legislativnim aktima koji se moraju nabrojati i najvažnije od svega primjenjivati prilikom postupaka zaštite.
Zakonska regulativa:
Zakoni:
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, Izmjene i dopuneNN 151/03; NN 157/03 Ispravak)
- Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (NN 21/86, 26/93) Tekst zakona
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ugroženoj spomeničkoj cjelini Dubrovnika (NN 33/89, NN 128/99)
- Zakon o potvrđivanju UNIDROIT-ove Konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, sklopljen u Rimu 24. lipnja 1995.
(NN Međunarodni ugovori, br. 5/00)
- Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine (revidirana) br. 143 iz 1992., s konačnim prijedlogom zakona (NN
Međunarodni ugovori br. 4/04)
Pravilnici:
- Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 30/05)
- Pravilnik o iskaznici inspektora zaštite kulturnih dobara te obrascu i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nadzorima (NN 129/99)
- Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03)
- Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske koji su zaštićeni kao kulturno dobro (NN 56/03; NN 62/03-Ispravak, NN 12/05 )
- Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja radi iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske (NN 104/00)
- Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01)
- Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 56/03, Izmjene i
dopune NN 3/06)
- Pravilnik o određivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica Europske unije (NN 38/04)
- Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja službene iskaznice službenika Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i
službene iskaznice službenika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu (NN 110/04)
- Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje vrijednosti pokretnina koje imaju kulturnu, umjetničku ili povijesnu vrijednost (NN 77/04)
- Pravilnik o označavanju nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima su smještene zbirke kulturnih dobara (NN 12/06)
Uredbe:
- Uredba o osnivanju agencije za obnovu osječke tvrde (NN 28/99)
- Uredba o spajanju javnih ustanova restauratorske djelatnosti (NN 2/97, NN 119/01)
Međunarodni pravni propis:

- Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine , Narodne novine , Međunarodni ugovori, 10/04
- Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Protokol u vezi sa zabranom izvoza kulturnih dobara s okupiranih teritorija,
Narodne novine, Međunarodni ugovori, 12/93 i 6/02 objava
- Konvencija Vijeća Europe o zaštiti arhitektonskog blaga Europe, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 6/94
Zakon o potvrđivanju UNIDROIT-ove Konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, sklopljen u Rimu 24. lipnja 1995,
Narodne novine ,Međunarodni ugovori, 5/00, 6/02 objava
- Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (revidirana) iz 1992. godine sastavljena u Valetti 16. siječnja 1992. godine, Narodne
novine , Međunarodni ugovori, 4/04 i 9/04 objava
- Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 5/05
- UNESCO-va Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanju nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosu vlasništva kulturnih dobra Narodne novine,
Međunarodni ugovori, 12/93
- Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Narodne novine Međunarodni ugovori 12/93
Usvojena: PARIZ, 1972. Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991. Stupila na snagu u
odnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada 1991
- Uredba o objavi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o zaštiti i očuvanju određenih kulturnih
dobara Narodne novine, Međunarodni ugovori 9/06
100
Struktura službe zaštite unutar Ministarstva kulture

Uprava za zaštitu kulturne baštine
Pomoćnik ministra: mr. Jasen Mesić Glavni konzervatori

e-pošta: jasen.mesic@min-kulture.hr Miljenko Domijan (za nepokretnu baštinu)
tel: 01 4866 608; faks: 01 4866 680
Stručna referentica: Ljiljana Jagurić e-pošta: miljenko.domijan@min-kulture.hr
tel: 01 4866 609
faks Uprave: 01 4866 680 Ranka Saračević-Wurth (za pokretnu baštinu)
e-pošta: ljiljana.jaguric@min-kulture.hr tel: 01 4866 602; faks: 01 4866 680
e-pošta: ranka.saracevic-wurth@min-kulture.hr
mr. sc. Zoran Wiewegh (za arheološku baštinu)

tel: 01 4866 239; faks: 01 4866 680
e-pošta: zoran.wiewegh@min-kulture.hr
Odjel za nepokretnu kulturnu

Konzervatorski odjel u Osijeku Konzervatorski odjel u Zagrebu
baštinu
za područje Osječko-baranjske za područje Zagrebačke županije
Načelnik: Bruno Diklić, tel.: 01
županije, Pročelnik: Tomislav Petrinec,
4866 615
Vukovarsko-srijemske županije i dipl.ing.arh.
e-pošta: bruno.diklic@min-
Brodsko-posavske županije e-pošta: rzg@uprava-bastine.t-
kulture.hr
Pročelnica: Zdenka Predrijevac com.hr
Kuhačeva 28, 31000 Osijek Mesnička 49, 10000 Zagreb
tel.: 031 207 400 tel: 01 4851 522; faks: 01 4851
Odjel za pokretnu i nematerijalnu
519
kulturnu baštinu
Konzervatorski odjel u Puli Mesnička 27, 10000 Zagreb
Načelnica: Bianka Perčinić Kavur,
za područje Istarske županije tel: 01 4851 191
tel.: 01 4866 607
Pročelnica: Narcisa Bolšec Ferri
e-pošta: bianka.percinic-
Ul. Grada Graza 2, 52000 Pula
kavur@min-kulture.hr
tel.: 052 223 587 Konzervatorski odjel u Požegi
za područje Požeško-slavonske
Konzervatorski odjel u Varaždinu županije i Virovitičko-podravske
Odjel za arheološku baštinu
za područje Varaždinske županije i županije
mr. sc. Zoran Wiewegh, glavni
Međimurske županije Pročelnik: dr. Žarko Španiček
konzervator
Pročelnik: Željko Trstenjak, dipl. M. Peića 3, 34000 Požega
tel: 01 4866 239; faks: 01 4866
ing. arh. tel.: 034 273 362
680
Gundulićeva 2, 42000 Varaždin
Načelnica: Jasna Balažević, tel.: 01
tel.: 042 201 850 Konzervatorski odjel u Bjelovaru
4866 319 za područje Bjelovarsko-bilogorske i
e-pošta: jasna.balazevic@min- Konzervatorski odjel u Splitu Koprivničko-križevačke županije
kulture.hr za područje Splitsko-dalmatinske Pročelnik: Milan Pezelj, dipl. ing. arh.
županije Trg E. Kvaternika 6
Odjel za inspekcijske poslove Pročelnik: mr. Joško Belamarić tel.: 043 221 040; faks: 043 221
zaštite kulturne baštine Porinova bb, 21000 Split 058
Načelnica: Lukrecija Pavičić tel.: 021 305 444, 021 581 821
Domijan, tel.: 023 211 129 Konzervatorski odjel u Gospiću
Konzervatorski odjel u Šibeniku za područje Ličko-senjske županije
Odjel za arhivsku djelatnost za područje Šibensko-kninske Odgovorna osoba: Marinka Mužar,
Načelnik: Branko Kaleb, tel. 01 županije prof.
4866 617 V. Vranicanija 6, 47000 Karlovac
Pročelnik: Marko Menđušić, prof.
e-pošta: branko.kaleb@min- tel.: 047 642 891
J. Čulinovića 1/3, 22000 Šibenik
kulture.hr tel.: 022 219 325
Konzervatorski odjel u Trogiru
za područje grada Trogira i Grada
Konzervatorski odjel u Dubrovniku Konzervatorski odjel u Rijeci Kaštela
za područje Dubrovačko- za područje Primorsko-goranske Pročelnik: Radoslav Bužančić
neretvanske županije županije Palača Ćipiko, Gradska ulica 41/I
Pročelnica: Žana Baća, prof. Pročelnica: Blanda Matica,
C. Zuzorić 6, 20000 Dubrovnik dipl.ing.arh.
tel.: 020 323 191 Užarska 26, 51000 Rijeka
tel.: 051 311 365
Konzervatorski odjel u Karlovcu
za područje Karlovačke županije Konzervatorski odjel u Zadru
Pročelnica: Marinka Mužar, prof. za područje Zadarske županije
V. Vranicanija 6, 47000 Karlovac Pročelnik: Josip Kršulović, prof.
tel.: 047 611 862 I. Smiljanića 3, 23000 Zadar
tel.: 023 211 129
101
102

TVZ Seminar Arhitekti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TVZ Seminar Arhitekti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE STRUČNI SMJER:

10. I 11. STUDENI 2006.

Stručni materijali uz seminar

Stručni materijal uz seminar

RASPORED PREDAVANJA ZA I. TEČAJ 10. I 11. STUDENI 2006............................................2

POZIV ZA SUDJELOVANJE NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007. ..........................................3

RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................3

RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................4

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA: PRINCIPI I METODOLOGIJA PROSTORNOG

UTJECAJ ODREDBI TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I

PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA HRN EN 12831 –mr.sc. Ivan

POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA ZA GRIJANJE ZGRADA - dr. sc. Jasenka Bertol-Vrček,

METODOLOGIJA ZAŠTITE I OBNOVE KULTURNIH DOBARA, PRAVNI I STRUČNI

MJESTO I DATUM ROĐENJA

OVLAŠTENIH MATIČNI BROJ

Prijava za stručni seminar

9. i 10. veljače 2007. 13. i 14. studenoga 2009.

9. i 10. studenoga 2007. 12. i 13. veljače 2010.

8. i 9. veljače 2008. 12. i 13. studenoga 2010.

14. i 15. studenoga 2008. 11. i 12 veljače 2011.

13. i 14. veljače 2009. 11. i 12. studenoga 2011.

Zagrebačka banka račun br.: 2360000-1101350801

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, ZAGREB, I. LUČIĆA 5

• 180—POZIV NA BROJ ZA ELEKTROTEHNIČARE

Vlastoručni potpis pristupnika Datum prijave

- (PREMA ODABIRU STRUČNOG SMJERA NA PRIJAVI)

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel — Av. V.

fax: +385 1/ 66 59 455

ZAGREB 2006. GODINA

mr. sc. Ljerka Kopričanec – Matijevac

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH

U razdoblju od 1. siječnja do 31.

Usporedbom s prethodnom godinom,

Načini izazivanja požara

Iz tablice je vidljivo da je u 2005.

Relativni udjeli namjernih te

Iz grafikona je vidljivo da je broj

ZAŠTITA OD POŽARA U GRADITELJSTVU

Ciljevi zaštite od požara u graditeljstvu su:

POŽARNI SEKTORI "OPREMANJE"

ZAŠTITA OD POŽARA DEFINIRANA JE

PASIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

AKTIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

NEKOLIKO ISKRICA IZ POVIJESTI

18. stoljeće pr. Kr. - "Hamurabijev zakonik", Mezopotamija –

oko 120 g. pr. Kr., Aleksandrija –

500. - 1500. - srednji vijek - Požarni zakonici u državama Europe –

17. stoljeće - Engleska –

oko 1700. - Europa –

1824. u škotskom gradu Edinburgu

1841. godine u Meissenu

kolovoz 1934. - Njemačka

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH MJERA

28. Pravilnik o sustavima za dojavu požara, Narodne novine, br. 56/99.

Naputci, naredbe, posebni tehnički uvjeti, upute, uredbe, …

ZAGREB 2006. GODINA

Ana Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh.

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA:

Govoreći o prostornom planiranju govorimo o različitim interesima u strogo određenim okvirima

2. PROCESI PROSTORNE PREOBRAZBE

3. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I PODZAKONSKI AKTI

f * x = 1,00 * 0,04 = 0,04 (Wdan)/(m2K*mm).