Professional Documents
Culture Documents
JEZGRA-permakultura Promjene
JEZGRA-permakultura Promjene
JEZGRA-permakultura Promjene
(perma)kultura promjene
IZDAVAČ:
Društvo za kulturu i suživot s prirodom – KNEJA
w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. info@kneja.hr | t. 091/6865-525
Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan
i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica
te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i
praktične sadržaje.
UREDNIK BROŠURE:
Igor Lesar | @. igor@kneja.hr | Rođen 1977. u Čakovcu, aktivan je građanin i
permakulturist, djeluje u udruzi Kneja kao pokretač i (pro)voditelj projekata.
GRAFIČKA OBRADA:
Renata Domazet – Mukica | @. prijelom.mukica@gmail.com | Rođena 1968.
u Rottweilu, Njemačka. Mama Oskaru i Meliti. Aktivna u nekoliko nevladinih
udruga i društvu na razne načine. Permakulturistica.
Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Ministarstva znanosti, obrazo-
vanja i športa. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište
Ministarstva.
U duhu obilježavanja deset godina postojanja našeg društva, ove se godine mozaik naših ideja, aktivnosti i želja
lijepo presložio. U takav mozaik ulazi i izdavanje ove male ali moćne brošurice, osme po redu koja se bavi nekom
od permakulturnih tema.
Ove godine završava Knejin četvrti aktivistički ciklus koji je trajao od 2006. godine te započinje jedan novi, peti
ciklus koji nam donosi mnogo toga zanimljivog, nove izazove. Jedan od najvećih izazova koji je pred Knejinim
aktivistima je izgradnja i uspostava malog edukativnog permakulturnog centra. Projekti poput Pike i prijatelja
također su nam nastavak izazova. Stoga smo pripremili mali memento desetogodišnjici rada kojeg možete
pročitati u tekstu "Priča o Kneji".
Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rješenja za koja, mi permakulturisti vje-
rujemo da mogu biti jezgro bitne promjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suživota na Zemlji, donosimo
vam tekst u kojem su prikazani praktični odgovori na najveći izazov današnjice – kako preživjeti nadolazeće
doba. Dali smo si truda kako bi preveli sažetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida
Holmgrena "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability". To je ujedno i primarni dio ove brošurice
a krije se iza naslova "Esencija permakulture".
Cjelinu zaokružujemo jedinstvenom i jednostavnom, ali neopisivo moćnom indijanskom porukom izvornog
proročanstva Nativnih amerikanaca koje svijetu predstavljaju Crow Westerman i Oren Lyons. Poruku čitajte u
tekstu "Indijanska poruka svijetu".
Obzirom kako su naši edukativni projekti Pika i prijatelji te Pika spašava Zemlju! izvrsni dopunski materijali koje u
svom radu s učenicima mogu upotrijebiti učitelji razredne nastave, ali i učitelji predmetne nastave – na samome
kraju donosimo vam i mali pregled tih naših najvećih i nagrađivanih multimedijalnih projekata – portala Pika i
prijatelji te Popularno obrazovnog projekta za djecu i mlade, roditelje, odgajatelje i nastavnike – Pika spašava
Zemlju!.
Ujedno vas pozivam da se osladite plodovima naše sada već tradicionalne prakse i potražite, kako ovaj priručnik,
tako i ostala izdanja koja su uz tiskane verzije dostupna i u elektronskom obliku. Knejina mala zbirka nalazi se na
internetskim stranicama http://pikaiprijatelji.com. Na istoj adresi pratite najave svih naših aktivnosti.
I posebice, zahvaljujem se prekrasnim ženama koje su svojom energijom omogućile stvaranje ove brošurice
posvetivši puno svog dragocjenog vremena crtanju, prijevodu, preslagivanju rečenica, prijelomu – Ana Mariji,
Janji i Renati.
3←
Priča o Kneji
Igor Lesar
Kada inicijativa usmjerena prema viziji društva i životinje po ulicama, njihovo udomljavanje, ali i
suživotne okoline lišene uvjetovanja, neoliberalnih pozivanje vladajućih na odgovornost i djelovanje, na
ekonomskih normi, politikanskog ugnjetavanja i svih nas je sasulo još dodatnog drvlja i kamenja. Stvarajući
vrsta religijske, medijske i kulturuloške manipulacije subkulturnu i kulturnu scenu mnogima smo bili samo
dostigne potporu kritične mase, tada je vrijeme za neiživljena bagra. Ali upravo to nas je motiviralo,
poštovanje. Poštovanje ljudi i njihovih želja i ideja davalo nam snagu i najvažnije – pokazivalo da smo
koje su u deset godina ovozemaljskog sukreiranja prokleto u pravu.
stvorili energiju koja nije rušilačka već upravo suprot-
Jurišajući na vjetrenjače, skupili smo ono perfidno
no, stvaralačka, motivirajuća. Takvih je ljudi u Kneji
iskustvo, ono suptilno bez kojeg bi bili lišeni ljepote
bilo poviše, takvih ljudi u Kneji ima i danas. Kada vas
aktivizma. I priznajemo, biti lud i mlad, spontan i
više ne pitaju tko ste i čime se bavite, već vas traže
lucidan i imati vjeru, to je za društveni aktivizam
vrijeme i mjesto vaših aktivnosti, kada vas pozivaju
nešto najljepše. I nas su, baš poput naših prijatelja
kao prijatelje i kada ste spremni kroz odgovornost,
iz Varšavske ulice koji su danas stup očuvanja već
konsenzus, igru i ljubav odgovoriti na raznovrsne
zaboravljenih vrijednosti, nazivali i definirali. Za njih
izazove, tada ona želja i ideja inspirirana samo malo
smo bili sve, samo ne ljudi s pravom na riječ, misao
drugačijim svijetom, svijetom jednakih mogućnosti,
i akciju. I uspjeli su, uspjeli su nas zaraziti otpornošću
mira, bezuvjetnog prava na dom, sreću i stvaranje –
na glupost, na idiotizam danas tako svojstven našem
postaje motiv. Kada padnemo, vi i vaše energije nas
politikantskom, malodušnom i malograđanskom
dižete, kada padnete vi, mi dižemo vas. I stvori se krug
sustavu.
u kojem smo svi koji to doista želimo, upravo ona
promjena koju želimo vidjeti. Kneja, društvo zemljana Uvidjevši kako je promjena moguća samo ako mudro
i zemljanki okupljenih željom i idejom mogućeg prihvatimo svekoliko kolektivno ludilo i ne trošimo
drugačijeg svijeta, dio je tog kruga, i iako je nešto previše snage otvarajući vrata iza kojih varzi rigaju
nevidljivo, itekako je opipljivo kroz niz tragova koje vatru, spontano smo prihvatili igru života, prihvatili ali
smo ostavili na putu sukreiranja. ne i "popušili". I upravo je igra unutar sustava, unutar
Vođeni vizijom onako malo drugačijeg svijeta započeli terena gdje se svatko sa svačime igra stvaranja,
smo svoje aktivnosti još 1996. godine kao inicijativa postala izazov s kojim igramo još i danas. Jer izazov je
nekoliko mladića i djevojaka koje su poltroni na vlasti bio unjeti naše ideje i pri tome ostati čist, izazov je bio
nazivali raznobojnim vragovima. Aktivnosti poput i ostao promovirati drugačije vrijednosti i ne potpasti
promoviranja dana bez automobila putem kritičnih pod manipulaciju i upasti u crvotočinu.
masa nisu nam donjele samo prijetnje zatvaranjem Kada smo napisali prvi projekt, uobličili ideju stavivši
naših aktivista u zatvore, već upravo suprotno – još je na papir i za nju osigurali prvu donaciju, Kneja je
više potpore i još više članova i sipmatizera. Zaustav- ušla u novo životno razdoblje. Sada je onaj stvaralački
ljanje divljanja pobješnjelih i moći gladnih bezdušnih plamen bio još više na vjetromentini jer uz sve, trebalo
jurišnika u licima lovaca, cirkusanata sa životinjama i u je proći i testove istinske neovisnosti. I zaredali su se
licima uništivača prirode - "graditelja" hidroelektrana projekti, u Kneju je počeo dolaziti novac. Time smo za-
na našim rijekama Muri i Dravi, raspametilo je duše- počeli aktivnosti o kojima smo ranije samo sanjarili. Ni
brižnike te je put kojim smo zakoračili u trenu postao vi ni mi se ne smijemo sramiti činjenice kako udruge
trnovit, posut svime i svačime. Skupljajući odbačene građana za neke svoje ideje trebaju novaca. Mi smo
5←
svoj put započeli bez novaca, na ulici, nošeni poletom poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, socio-
i snagom, ali se ta snaga nikada nije ugasila – napro- logije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike,
tiv, to je ljepota Kneje, snaga u jednostavnosti. Novac gospodarenja vodama i otpadom. Primjenom tih
smo prihvatili kao alat, alat koji stoji u našoj radionici znanja možemo dizajnirati elemente kojima "gos-
na polici zajedno sa motikom i pilom. Nikada nismo podarimo", koji nas okružuju i na taj način možemo
dobili nemoralnu ponudu, a vjerujte nam, za one koji stvarati uravnotežene i održive životne sredine.
bi je eventualno i dali bolje da je tako. Nismo oni koje
No, kako u moru proze ne bi ostala samo laprdanja,
će kupiti, jednostavno nismo.
za sve koji volite nešto konkretno spomenuti ćemo
Razvijala se Kneja, razvijali su se u ljudi u njoj. Može neke naše aktivnosti unazad tri godine. Kneju ste
i obrnuto, zaista je svejedno. Upoznavajući se sa lju- mogli upoznati kroz izgradnju prave pravcate kućice
dima koji su također kroz razne organizacijske oblike od prirodnih materijala (slame, drva i gline) u Balama
promovirali iste ili slične ideje zastupajući pozitivne i u Lopatincu, izgradnju dječjeg šumskog igrališta u
vrijednosti, uvidjeli smo da nikako nismo sami, da Črečanu, održavanje on-line nastave u Graditeljskoj
nas ima još. Stvoren je novi krug, Kneja je krenula u školi Čakovec, osnivanje međunarodne mreže organi-
širu domenu, zakoračila po većoj livadi. Ali i dalje sve zacija okupljenih u Mrežu ekosela Balkana, opremanje
ostaje jednostavno, zapravo kako sve više rastemo, nastavnog kabineta srednje škole TIOŠ alternativnim
tako smo sve mirniji, ono što smo nekada mijenjali izvorima energije (postavljanje vjetrenjače i solarnih
halabukom, danas mijenjamo mirom, dobro, možda kolektora), provedbu niza radionica za djecu i mlade,
malo glasnijom tišinom. To su te finese, te istančane roditelje, odgajatelje, nastavnike i sve ljude dobre
niti koje samo iskustvo i mudrost različitosti može volje u sklopu projekata Pika i prijatelji, Budućnost
prepoznati. Nije šala, ali rad sa djecom i mladima kroz kuca na seoska vrata i Kulturnatur, izradu nagrađiva-
naše projekte pokazao nam je nove smjerove. Čud- nog portala http://pikaiprijatelji.com, suorganiziranje
novate su te energije, djeca ponekad znaju postaviti seminara o razvoju ruralnih područja u Svetom
stvari na svoje mjesto bez puno razmišljanja. Tomažu u Sloveniji, i kroz sudjelovanje na sajmovima
(Zelendan) i događanjima (Nedamo Varšavsku!) naših
I nekako, zapravo, dolazimo do pojma koji je postao
prijateljskih organizacija.
Knejina kultura, spoj teorije i prakse, racionalnog
i iracionalnog, istine i zablude – permakultura. I evo nas ovdje, u novom dobu, pred novim izazovi-
Prije nego pomislite na pitanje "što je permakultura?", ma. Ono što ćemo zasigurno promovirati je održivost
pogledajte oko sebe i sve ono što vi i vaše životno u praksi ne odmičući se pri tome ni od teorije ni od
iskustvo smatrate dobrim, vrijednim i dostojnim prakse, ali zadržavajući nama svojstvenu interakciju.
stvaranja samoodrživog života spojite u skup alata, Sadržaji kroz koje ćemo mi učiti biti će dostupni
teorija i mudrosti. Zapravo, zamislite da ste čarobnjak svima vama, mi ćemo ih samo propustiti kroz naše
a da je permakultura vaša torba puna čarolija pomoću želje i ideje dopuštajući da se njihovi elementi razviju
kojih stvarate! Permakulturno živjeti i permakulturno u nešto novo, erotsko i životodajno. Uz zahvalu svim
promišljati znači zapravo brinuti se o zemlji (i Zemlji) prekrasnim ljudima koji su bili i jesu dio Kneje i
i brinuti se o ljudima a da pri tome vodite računa o njezinog sukreiranja, šaljemo vam poziv da zakoračite
pravednoj raspodjeli. u nepoznato i iziđete van tih nametnutih nam granica
i budite ta promjena koju želite vidjeti.
Zamislite da je permakultura tehnika dizajna nastala
kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih
novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti
i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva,
Svim knejovkama i knejovcima koji su svoje niti utkali u naše društvo, kao i svim
našim simpatizerima i simpatizerkama poklanjamo Pjesmu o Kneji!
http://skrati.net/pjesmaokneji
→6
Esencija
permakulture
Sažetak permakulturnih principa i koncepata
objavljenih u knjizi Davida Holmgrena
"Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability".
Rješavanje Biciklistički
sukoba transport
Moralne/etičke Isčitavanje
investicije krajobraza
→8
Esencija permakulture
Cvijet permakulture
Počevši od morala i načela fokusiranih na ključna područja upravljanja zemljištem i prirodom, permakultura
se razvija progresivnom primjenom načela koja se integriraju kroz svih 7 područja nužnih za održanje ljudske
vrste kroz doba energetskog pada (energy descent).
Sredinom 70-tih Bill Mollison i ja složili smo riječ Permakultura (permanentna agrikultura) kako bi opisali
jedan integriran, rastući sustav trajnih ili samoodrživih biljnih i životinjskih vrsta korisnih čovjeku.[1]
Sadašnja definicija Permakulture, koja reflektira širenje fokusa naglašenog u knjizi Permaculture One, je:
“Savjesno (promišljeno) dizajnirani krajolici koji kopiraju uzorke i odnose koji se nalaze u prirodi,
koji u isto vrijeme doprinose obiljem hrane, značajem i energijom kako bi snabdijeli sve lokalne
potrebe.” Ljudi, njihove građevine i načini na koji se oni organiziraju centralna su točka permakulture. Tako
je permakulturna vizija trajne ili održive agrikulture uznapredovala do jedne trajne ili održive kulture.
Sustav dizajniranja
Za većinu ljudi, uključujući i mene, gore navedena koncepcija permakulture je preglobalna u svom opsegu
djelovanja, tako da je njeno djelovanje reducirano. Preciznije rečeno, permakulturu vidim kao upotrebu sustava
načela promišljanja i dizajniranja koja omogućuju organiziranje okvira za provođenje gornje vizije. Ona spaja sve
raznolike ideje, vještine i načine življenja koje treba ponovno otkriti i razviti kako bi nas ojačali u predviđanju
naših stvarnih potreba, istovremeno povećavajući prirodna bogatstva (prirodni kapital) za buduće generacije.
U ovom suženom ali važnom shvaćanju, permakultura nije krajobraz, ili čak umijeće organskog vrtlarstva,
održivog poljodjelstva, energetski učinkovite gradnje ili razvoja eko sela ili slično, ali može biti korištena za diza-
jniranje, formiranje, upravljanje i unapređivanje tih i svih drugih nastojanja pojedinaca, kućanstava i zajednica
na putu prema održivoj budućnosti. "Cvijet ustrojstva permakulturnog dizajna" (Cvijet permakulture) pokazuje
ključna područja koja iziskuju preinake kako bi kreirali održivu kulturu. Povijesno gledajući, permakultura se
fokusirala na upravljanje zemljom i prirodom, kao na izvor i primjenu moralnih i dizajnerskih načela. Danas se ta
načela primjenjuju na ostala područja u kojima se koriste fizički i energetski elementi, kao i na organizacije ljudi
– udruge, zajednice i sl. (često zvane nevidljivim konstrukcijama u permakulturnom učenju). Neka od posebnih
područja sustava dizajna i rješenja koja su bila povezana sa širim stanovištem permakulture (barem u Australiji)
prikazane su uokolo permakulturnog cvijeta.
Spiralni evolucijski put započinje s moralom i načelima nagovještajući isprepletenost tih područja, inicijalno na
osobnoj i lokalnoj razini, a zatim nastavljajući se na kolektivnu i globalnu razinu.
Paukovska priroda spirale nagovješta neizvjesnu i promjenjivu prirodu samog procesa integracije. [1]
Mreža
Permakultura je također i mreža pojedinaca i grupa koja šire permakulturna rješenja kako u bogatim tako i
u siromašnim regijama i državama na svim kontinentima. Permaklutura još uvelike nije prepoznata od strane
sveučilišnih krugova i nije podržana od strane vlada ili poslovnih subjekata, stoga permakulturni aktivisti dopri-
nose održivoj budućnosti reorganizirajući svoje vlastite živote i poslove prema permakulturnim načelima. U tom
1
Bill Mollison & D.Holmgren, Permaculture One, Corgi 1978. i od tada je objavljena na 5 jezika.
9←
Esencija permakulture
smislu oni kreiraju manje lokalne promjene, ali baš oni su ti koji svojim djelovanjem direktno i indirektno utječu
na područja održivog razvoja, organske agrikulture, primjerene tehnologije i kreiranja namjernih zajednica.
→ 10
Esencija permakulture
Osnovne pretpostavke
Permakultura je osnovana na nekim temeljnim pretpostavkama koje su presudne za razumijevanje i procjenu
iste. Pretpostavke na kojima je permakultura prvenstveno zasnovana iznešene su u knjizi Permaculture One, i
vrijedne su ponavljanja:
* Ljudi, iako su rijetki unutar prirodnog svijeta, subjekt su znastvenih (energetskih) zakona koji vladaju
materijalnim svemirom, ukljućujući i životnu evoluciju.
* Iskorištavanje fosilnih goriva tijekom industrijske ere jedan je od primarnih uzroka spektakularnog
povećanja broja stanovnika, tehnologije i svih drugih novih karakteristika modernog svijeta.
* Tekući i budući utjecaj globalnog industrijskog društva i utjecaj brojnosti populacije na zadivljujuću
planetarnu bioraznolikost narastao je do krajnjih granica, koje su veće od bilo kojih masovnih promjena
koje su se dogodile tijekom nekoliko zadnjih stotina godina.
* Unatoč tome što se ne može predvidjeti budućnost, iscrpljivanje fosilnih goriva kroz nekoliko budućih
generacija dovest će do postepenog vraćanja sustavnih dizajnerskih rješenja zasnovanih na promatranju
prirode i predindustrijskih društava, koje su zasnovane na obnovljivoj energiji i resursima (čak i ako će
određene forme tih sustava odražavati jedinstvene i lokalne prilike).
Prema tome, premakultura je zasnovana na pretpostavkama progresivnog smanjenja potrošnje
energenata i resursa, i na neizbježnom smanjenju broja ljudi. Ja to nazivam nadolazeće doba energetskog
pada (energy descent future) kako bi naglasio važnost energije u ljudskoj sudbini, i najmanje negativan, ali
jasan opis kojeg neki mogu nazivati "propast", "smanjenje", "raspadanje" ili "odumiranje". To nadolazeće doba
energetskog pada može se vizualizirati kao nježno spuštanje nakon leta pomahnitalim balonom koji nas vraća
na zemlju, našem domu. Naravno, ta zemlja je bila izmjenjena ljudskim energetskim usponom, stvarajući bu-
11 ←
Esencija permakulture
dućnost izazovnom i novom kao što se to događalo u bilo kojem periodu povijesti. U otvorenom prihvaćanju
takve budućnosti kao neizbježne imamo izbor između ustrašene gramzivosti, neobaziranja na problem
i kreativne prilagodbe.
Konceptualno podržavanje tih pretpostavki proizlazi iz mnogih izvora, ali ja prepoznajem jasan i poseban utjecaj u
tiskanom radu ekologa Howarda Oduma[2]. Tekući utjecaj Odumovog rada na evoluciju mojih vlastitih ideja učinio
je izričitost u mojoj posvećenosti permakulturi i stvorio opsežne reference samog Oduma u permakulturi, Principles
& pathways beyond sustainability, kao i članci u Holmgrenovom: Collected writings & presentations 1978.-2006.[3]
Među nedavno izdanim radovima o vrhuncu iskorištavanja fosilnih goriva i njegovom nadolazećem opadanju,
najbolji pregled dokaza i primjera daje Richard Heinbergova predivno imenovana knjiga The Party’s over[4] koja
se bazira na radu umirovljenih i nezavisnih naftnih geologa Campbella, Leherrerea i drugih, koji su sredinom
1990-tih dobili stvarne činjenice o svjetskim zalihama fosilnih goriva i kritičnoj prirodi vrhunca nasuprot ukupnoj
proizvodnji benzina i nafte.
PERMAKULTURNA NAČELA
Vrijednost i upotreba načela
Ideja u pozadini premakulturnih načela je ta da uopćena načela mogu biti izvedena iz proučavanja prirodnog
svijeta i predindustrijskih društava, i da će ona biti univerzalno primjenjiva na "brzim tračnicama" razvoja održive
upotrebe zemlje i njenih "resursa", bilo to u kontekstu ekološkog i materijalnog obilja ili u kontekstu jednog od
nedostataka.
Proces koji osigurava ljudske potrebe unutar ekoloških granica zahtijeva kulturološku revoluciju. Neizbježno je
da je takva revolucija popunjena brojnim konfuzijama, pogrešnim vođenjima, rizicima i nedostatcima. Izgleda
da imamo malo vremena za postizanje takve revolucije. U ovom povijesnom kontekstu, ideja jednostavnog
kompleta vodećih načela koji imaju sveobuhvatnu, pa čak i univerzalnu primjenu zvuči nadasve privlačno.
Permakulturna načela su kratki postulati ili slogani koje možemo koristiti kao podsjetnike kada se suočavamo s
kompleksnim mogućnostima dizajniranja i evolucijom ekološki poduprtih sustava. Ta načela su univerzalna, iako
će se metode koje ih izražavaju razlikovati ovisno o mjestu i situaciji. Ta načela mogu se lako primjeniti i na našu
osobnu, ekonomsku, društvenu i političku reorganizaciju, kao što je prikazano u Permakulturnom cvijetu, iako se
raspon strategija i tehnika koje odražavaju načelo još uvijek razvija unutar svakog pojedinog područja.
Načela permakulture mogu se podijeliti na moralna načela i načela dizajna.
2
H.T.Odum, Environment, Power & Society, John Wiley 1971. – bila je knjiga koja je utjecala na mnoge ključne krajobrazne mislioce 70-tih. I bila je prva
referenca u Permaculture One. Odumov nevjerojatan izdani rad kroz tri dekade, kao i rad njegovih kolega i studenata, nastavio je informirati moj rad.
3
Pogledaj članak 11 Razvoj Permakulturnih načela i članak 25 Energy & Emergy: Revaluing Our World koji su posebno mjerodavni u objašnjenju Odumovog utjecaja
na permakulturu u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book). Za nedavne evaluacije i usporedbe Odumovog Emergy
koncepta u odnosu na druge održive alate pogledaj Ecosystem Propertis and Principles of Living Systems As Foundation for Sustainable Agriculture:
Critical reviews of environmental assessment tools, key findings and guestions from a course process od Steven Doherty-a
4
Richard Heinberg The Party’s Over: Oil, War and the Fate of Industrial Societies, New Society Publishers 2003.
→ 12
Esencija permakulture
Načela dizajna
Znanstvene osnove za načela permakulturnog dizajna općenito leže unutar moderne znanosti i ekologije, te
posebno unutar ogranka ekologije koji se naziva "ekologija sustava". Ostale intelektualne discipline, uglavnom
geografija pejzaža i etnobiologija, doprinjele su svojim konceptima koji su potom ugrađeni u načela permakul-
turnog dizajna.
Temeljno, načela permakulturnog dizajna proizašla su iz načina opažanja svijeta koji je često opisan kao "sustav-
no promišljanje" i "dizajnersko promišljanje" (pogledaj Načelo 1. - Promatraj i sudjeluj).
5
Za istraživanje evolucijskih ograničenja plemenskih društava unutar modernog društva pogledaj članak 29: Tribal Conflict: Proven pattern Dysfunctional Inheritance
u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book).
6
Za trenutno ustrojstvo vrijednosti autohtone kulture i vrijednosti eko-duhovnog odgovora na "pad energije" pogledaj Last Hours of Ancient Sunlight: Waking
up to personal and global transformation Thoma Hartmanna 1999 Harmony Books.
13 ←
Esencija permakulture
7
Poznat po stvaranju izraza "lateralno promišljanje".
8
Norbert Wiener, Cybernetics: Control & Communication in the Animal and the Machine, 1948, je temeljni tekst. John Gall, General Systematics, Harper &
Row 1977, Omogućava dostupan i koristan vodič za permakulturiste.
→ 14
Esencija permakulture
NAČELO 1.
PROMATRAJ I SUDJELUJ
9
Pogledaj F.H.King, Farmers of Forty Centuries za opis kineske agrkulture na kraju 20 stoljeća kao primjer održivog društva ovisnog o maksimalnoj upotrebi
ljudskog rada.
15 ←
Esencija permakulture
NAČELO 2.
SAKUPI I SPREMI ENERGIJU
→ 16
Esencija permakulture
"Trojanski konj", koji iste probleme preoblikuje u nove forme. Izdvojeno od potrebe za diskriminacijom, u upo-
trebi tehnologije koja bi izgradila nova kapitalna postignuća, tehnološke inovacije spremište su bogatstva koje
će progresivno izgubiti na cijeni tijekom nadolazećeg doba energetskog pada (energy descent) iako u manjoj
mjeri nego stvarna postignuća i infrastuktura.
Poslovica "Željezo se kuje dok je vruće" podsjeća nas da imamo ograničeno vrijeme za sakupljanje i spremanje
energije prije no što sezonsko ili epizodno obilje razaspemo i potrošimo.
NAČELO 3.
OSTVARI PRINOS
17 ←
Esencija permakulture
NAČELO 4.
PRIMJENJUJ SAMOREGULACIJU I PRIHVATI POVRATNU SPREGU
Povratna sprega[11] (feedback) je sistemski pojam koji je ušao u upotrebu kroz elek-
troničko inženjerstvo. Princip 3: Ostvari prinos, opisuje povratnu spregu energije iz
spremišta kako bi se dobilo više energije, što je primjer pozitivne povratne sprege. Ona se
može promatrati kao akcelerator koji će sustav gurnuti prema slobodno dostupnoj energiji. Isto
tako, negativna je povratna sprega kočnica koja sprečava da sustav upada u probleme manjka i nestabilnosti kao
posljedicu pretjerane ili neprikladne upotrebe energije.
Moglo bi se reći da su samo-održavajući i samoregulirajući sustavi "sveti gral" permakulture: ideal kojemu
stremimo i koji možda nikad u potpunosti nećemo ostvariti. Dobar dio ovog ideala postiže se primjenom
načela spajanja i raznolikosti (8 i 10), ali pomaže i ako pokušamo svaki element unutar sustava učiniti toliko
samoopstojnim koliko je i energetski učinkovit. Sustav koji se sastoji od samoodrživih elemenata je otporniji
na poremećaje. Tipičan primjer primjene ovog principa je odabir otpornih, poludivljih i samorazmnožavajućih
sorti usjeva i vrsta domaćih životinja umjesto ovisnih i čistokrvnih. Samodostatni poljoprivrednici nekada su
bili priznati kao baza snažne i neovisne zemlje. Današnja globalizirana ekonomija stvara veću nestabilnost čije
posljedice uzdrmavaju čitavu planetu. Obnavljanje samodostatnosti, kako na nivou elementa tako i na nivou
sustava povećava otpornost. U svijetu energetskog pada neće biti moguć visok i kontinuiran priljev dobara i
usluga, a ekonomije razmjera i specijalizacija će se smanjiti i samodostatnost će dobiti na cijeni.
Sva se živa bića prilagođavaju negativnoj povratnoj sprezi velikih prirodnih sustava i društava razvijajući samo-
regulaciju u svrhu izbjegavanja težih posljedica vanjske negativne povratne sprege. Klokani i drugi tobolčari
prekidaju razvoj embrija ako se sezonski uvjeti čine nepovoljni. Time se smanjuje kasniji stres na populacije i
okoliš.
Tradicionalna su društva shvaćala da se posljedice vanjske negativne sprege često vidljive tek nakon duljeg
vremenskog perioda. Ljudi su zaista trebali objašnjenja i upozorenja kao "Grijehe otaca ispaštat će djeca do sed-
mog koljena" ili "zakoni karme" koji djeluju u svijetu reinkarniranih duša. U suvremenom društvu bez razmišljanja
pristajemo na ovisnost o sustavima širih razmjera koji zadovoljavaju naše potrebe, a istovremeno očekujemo
mnogo slobode da radimo što želimo bez vanjske kontrole. Naše je društvo poput teenagera koji želi imati sve,
imati to sada i bez posljedica. Čak su i u tradicionalnijim društvima stari tabui i drugi mehanizmi kontrole izgubili
na snazi ili više nisu ekološki funkcionalni zbog promjena u okolišu, gustoći naseljenosti i tehnologiji.
11
Povratna sprega je zatvoren krug uzoraka i posljedica koji dovodi do toga da neki element sustava utječe sam na sebe.
→ 18
Esencija permakulture
Jedan od izazova zaštite okoliša je razvitak kulture koja više osluškuje signale povratne sprege iz prirode, kako bi
se spriječila prekomjerna eksploatacija. Negativna povratna sprega mora biti dobro usmjerena i dovoljno snažna
da izazove korektivnu promjenu, a da ne ugrožava daljnji razvoj sustava. Sakupljanje kišnice i njeno korištenje u
kućanstvu osvještava nas o kvalitativnim i kvantitativnim ograničenjima. Ako radi loše izvedbe dimnjaka peći na
drva voda ima okus po dimu, ta negativna povratna informacija potiče korektivnu reakciju. Trud da se dizajnira
održivi sustav bez rizika negativne povratne sprege je kao pokušavanje da se djeca u potpunosti očuvaju od
opasnosti nezgode ili zaraze – time se izlažu većim rizicima u budućnosti. Otvoreno prihvaćanje opasnosti koje
donosi negativna povratna sprega mora biti vođeno moralnim načelima i prvenstveno primjenjena na nas, naše
obitelji i zajednice (tim redoslijedom), a ne nametnuto izvana kao što je to uobičajeno u velikim industrijskim
ekonomijama.
Hipoteza "Gaia"[12] o zemlji kao samoregulirajućem sustavu, analognom živom organizmu, čini čitavu planetu
prikladnim primjerom ovog načela. Znanstveni dokazi o nevjerojatnoj homeostazi Zemlje kroz stotine milijuna
godina otkrivaju nam Zemlju kao arhetipski samoregulirajući sustav koji je stimulirao evoluciju i njeguje konti-
nuitet svojih životnih oblika i podsustava.
NAČELO 5.
KORISTI I CIJENI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Vic da je uže za sušenje solarna sušilica smiješan nam je jer uviđamo da nas se potiče da
koristimo nepotrebne i kompleksne aparate za jednostavne poslove. Iako je svakome jasno da je uže za sušenje
rublja daleko održivije od električne sušilice, tek će neki prihvatiti drvo kao ekološki prihvatljivo gorivo. Sve šume
stvaraju višak niskokvalitetnog drveta kao nusproizvod održivog upravljanja šumama i to se drvo nakon sušenja
(solarnog sušenja, naravno) može koristiti kao lokalni izvor goriva za kuhanje i grijanje u dobro osmišljenim
pećima. I kao što drvo ne zadovoljava sve naše kriterije idealnog goriva, tako ni biljna medicina neće zamijeniti
ljekarnu, ali se lokalno uzgojenim i spravljenim biljnim pripravcima može uspješno liječiti čitav niz zdravstvenih
problema. Time ćemo izbjeći mnoge ozbiljne nuspojave, kako unutarnje tako i vanjske, koje nastaju centralizira-
nom proizvodnjom lijekova, naučit ćemo više poštovati prirodu i osjećati se sposobniji sami se brinuti za svoje
zdravlje.
Obnovljive usluge (ili pasivne funkcije) su one koje dobivamo od biljaka, životinja te živog tla i vode, a da ih pri
tom ne konzumiramo. Kad, na primjer, koristimo stabla za dobivanje drveta, ono je obnovljivi resurs, a kad stablo
koristimo kao hlad i sklonište, iskorištavamo živo drvo za naše potrebe bez konzumiranja i dodatnih ulaganja
12
Pogledaj J. Lovelock, Gaia: A New Look At Life, Oxford University Press, 1979.
19 ←
Esencija permakulture
energije. Ovaj jednostavni suodnos je očit, ali i vrlo bitan za redizajniranje sustava u kojima je za niz jednostavnih
potreba uobičajeno koristiti neobnovljiva i neodrživa rješenja.
Klasična permakultura dizajnira tako da se kokoši ili svinje koriste za pripremu zemlje za sadnju, zamjenjujući
traktore i freze te umjetna gnojiva i pesticide. U ovakvim sistemima osmišljeno ograđivanje i smještanje domaćih
životinja u željenim zonama omogućuje njihovo korištenje za dodatne funkcije.
Permakulturni dizajn trebao bi što bolje iskorištavati obnovljive usluge iz prirode jer time smanjujemo svoje
potrebe za resursima, a osim toga razvija se se harmoničnija interakcija između ljudi i životinja. Pripitomljavanje
konja i drugih životinja za prijevoz, obradu zemlje i snagu koja se primjenjuje za niz potreba jedan je izvrstan
primjer kako su usluge prirode doprinjele ljudskom razvitku. Prisni odnosi sa domaćim životinjama također
pružaju priliku da humane moralne vrijednosti prenesemo i na odnos prema prirodi. S druge strane, u kulturama
gdje je stoka još uvijek bitan simbol blagostanja, treba poraditi na prepoznavanju vrijednosti obnovljivih usluga
koje dobivamo od biljaka i zemlje. Kako u bogatim, tako i u siromašnim zajednicama treba osvijestiti potencijal
ljudskog izmeta kao obnovljivog gnojiva koje posredstvom ekoloških usluga mikroba u kompostnom WC-u
postaje prikladno za korištenje i to je još jedan univerzalan primjer primjene ovog načela.
Izreka "Neka priroda čini svoje" podsjeća nas na još jedan aspekt ovog načela – čovjek pokušava preuzeti kontrolu
nad prirodom, iskorištavanjem resursa i tehnologijom, što je izuzetno skupo, a osim toga može stvoriti i zatvore-
ni krug intervencije i degradacije bioloških sistema i procesa koji bez našeg uplitanja imaju najbolju ravnotežu
produktivnosti i raznolikosti.
NAČELO 6.
NE PROIZVODI OTPAD
→ 20
Esencija permakulture
i industriji, ali i nove kategorije živog otpada (neželjene korove i štetočine) koji se razmnožavaju u
našim umovima jednako kao i po poljima razvijenih zemalja.
Bill Mollison definira zagađenje kao "proizvod bilo kojeg elementa u sustavu koji se ne koristi na pro-
duktivan način od strane drugih elemenata sustava"[13]. Ova nas definicija potiče da tražimo načine da
smanjimo zagađenje i otpad dizajnirajući sustave koji iskorištavaju sve svoje izlazne proizvode. Kada su Mollisona
pitali što poduzeti protiv puževa nametnika u vrtu, on je odgovorio da to što ima previše puževa znači da ima
premalo pataka. Isto tako pretjerano širenje trave i šumskog grmlja u nekim regijama dovodi do uništenja šuma
brzim širenjem požara, dok drugdje velika stada biljojeda pobrste svu travu. Inovativno i kreativno iskorištavanje
izobilja pojedinih vrsta jedna je od značajki permakulturnog dizajna.
"Bolje spriječiti nego liječiti" podsjeća nas na važnost pravovremenog održavanja kojim se može izbjeći stvaranje otpada
i posla oko velikih popravaka i obnavljanja. Iako je daleko manje uzbudljivo od kreativnog korištenja neželjenog obilja,
održavanje onog što već imamo će zasigurno biti bitan element u svijeta energetskog pada. Sve strukture i sustavi s
vremenom gube na vrijednosti i svi ekološki i održivi ljudski sustavi brinu o pravovremenom održavanju.
NAČELO 7.
DIZAJN OD UZORAKA PREMA POJEDINOSTIMA
13
B.Mollison, Permaculture:A Designer’s Manual, Tagari 1988.
21 ←
Esencija permakulture
razlikuju po intenzitetu aktivnosti. To će nam pomoći pri razmještaju elemenata i podsustava. Dakle, razmišljamo
od uzorka (strukture) prema pojedinostima. Na sličan način prirodni faktori sunca, vjetra, vode i vatre zaposjedaju
sektore oko iste točke fokusa. Ti se sektori razlikuju ovisno o bioregionalnim karakteristikama, a vezani su i uz
specifičnosti terena i permakulturist ih uzima u obzir pri razmještaju elemenata dizajna u funkcionalan sustav.
Ako želimo iskopati kanale za preusmjeravanje viška oborinskih voda, moramo pratiti primarne uzorke terena. S druge
strane, takve iskopine i spremnici stvaraju zone proizvodnje vlage koje će odrediti razmještanje sustava za sadnju.
Iako tradicionalni sustavi korištenja zemlje nude razne modele dizajniranja cjelokupnih sustava, pojedinci ukor-
jenjeni u "kulturama mjesta" često trebaju promjenu točke gledišta koja će im pružiti priliku da na nov način
promatraju svoj okoliš i zajednicu. U nekim od pionirskih projekata Landcare u Australiji 1980-tih, let avionom
dao je zemljoposjednicima širu sliku, a time i motivaciju da započnu ozbiljne projekte s ciljem sprečavanja
daljnjeg osiromašivanja krajolika do kojeg je došlo rušenjem drveća i što je dovelo do degradacije tla. Iz zraka su
bili manje uočljivi uzorci parcela, a jasnije su se uočavali uzorci prirodnih tokova voda. Tako će često širi društveni
kontekst, a ne tehnički faktori, odlučivati je li neko rješenje uspješno. Mnogo je razvojnih projekata koji su propali
zbog nepoznavanja šireg konteksta samog projekta.
Izreka "Ne vidiš šumu od drveća" podsjeća nas da nam pojedinosti često odvraćaju pažnju od prirode sustava - što
smo bliže, to nam je teže vidjeti širu sliku.
NAČELO 8.
SPAJATI RADIJE NEGO RAZDVAJATI
14
B.Mollison, Permaculture:A Designer’s Manual, Tagari 1988.
→ 22
Esencija permakulture
Ispravnim razmještanjem biljaka, životinja, zahvata na oblikovanju tla i druge infrastrukture moguće je stvoriti
viši stupanj integracije i samoregulacije bez potrebe za stalnim ulaganjem ljudskog napora za korektivno uprav-
ljanje. Tako se primjerice na određenim površinama supstrati koji nastaju grebanjem peradi i njihovim lučenjem
izmeta po šumskom ili dvorišnom tlu mogu koristiti kao gnojivo u donjem sloju gredica. Zelene i drvenaste
biljke na pašnjacima često pridonose boljoj kvaliteti tla, bioraznolikosti, te imaju medicinske i druge specifične
upotrebe. Rotacijskom ispašom stoke ovakve se vrste, koje se inače smatraju korovom, mogu dobro kontrolirati,
a da se pritom ne moraju sasvim iskorijeniti.
U razvitku svijesti o važnosti odnosa u dizajnu samoodrživih sistema, dvije su ključne tvrdnje u permakulturnom
učenju:
* Svaki element vrši više funkcija
* Svaku funkciju podržava više elemenata
Povezanosti i odnosi između elemenata integriranog sustava mogu se znatno razlikovati. Neke su od njih
predatorske ili kompetitivne dok su druge kooperativne ili čak simbiotske. Sve ove vrste odnosa mogu pogo-
dovati gradnji snažnog integriranog sustava ili zajednice, ali permakultura se zalaže za izgradnju suradničkih i
simbiotskih odnosa. Takav je stav zasnovan na dva uvjerenja:
* Kulturalno smo usmjereni vidjeti i vjerovati u predatorske i natjecateljske odnose i potcjenjujemo
suradničke i simbiotske odnose, kako u prirodi, tako i u kulturi[15]
* Suradnički i simbiotski odnosi bit će prilagodljiviji u budućnosti obilježenom energetskom padu
Permakultura se može promatrati kao dio duge tradicije koncepata koji promiču suradničke i simbiotske odnose
nasuprot kompetitivnima.
Smanjenje dostupnosti energije ove će koncepte iz sfere romantičnog idealizma preseliti u sferu praktične
potrebe.
NAČELO 9.
KORISTI MALA I SPORA RJEŠENJA
23 ←
Esencija permakulture
zaštitu okoliša, također primjenjujemo ovo načelo. Iako je u brojnim razvojnim projektima demonstrirano da se
tehnologija uspješno može primjeniti za zadovoljenje lokalnih potreba, radi dostupnosti jeftine energije i dalje
se podupiru veliki sustavi.
S druge strane, ideja da bi kretanje materijala, ljudi i drugih živih bića trebalo biti manje važan aspekt nekog sustava
relativno je nova. Lakoća i moć koju su donijele povećana mobilnost i informacijska tehnologija funkcioniraju poput
trojanskog konja jer uništavaju zajednice i povećavaju naše potrebe za energijom. Mobilnost i brzina u razvijenim
zemljama postale su toliko disfunkcionalne da su se pojavili pokreti kao što su "spora hrana" i "spori gradovi".
Prometna povezanost i infomatička revolucija dale su novi podstrek vjerovanju da je brzina dobra, dok su nedostaci
vidljivi u pojavi mora spamova koji gotovo da uspijevaju poništiti prednosti elektronske pošte.
Mnogi praktični primjeri daju balansiraniji stav prema privlačnosti brzih procesa i velikih sustava. Brza reakcija
usjeva na topiva umjetna gnojiva često je kratkog vijeka. Stajsko gnojivo, kompost i prirodni minerali biljkama
pružaju održiviju i uravnoteženiju prihranu. Ako se s malo umjetnog gnojiva postignu dobri rezultati, to ne znači
da će se sa više istog preparata postići još bolji.
U šumarstvu, brzorastuće vrste drveća često su kratkog životnog vijeka, dok druge vrste koje su bolje kvalitete, ali
nešto sporije rastu često sustižu brzorastuće nakon dvadeset do trideset godina. Mala plantaža prorijeđivanog i
obrezivanog drveća može u konačnoj računici dati bolji prinos od velike plantaže koja se ne održava.
U prehrani stoke, životinja koja se hrani koncentratima hranjivih tvari da bi brzo narasla, često više obolijeva i
ima kraći životni vijek od prirodnije uzgoje životinje. Prenapučenost stokom jedan je od najraširenijih uzroka
degradacije tla, dok je manja količina stoke korisna, pa čak i nužno potrebna u održivoj poljoprivredi.
U pretrpanim gradovima automobili, koji bi trebali biti brzi i komforni, zakrčuju promet i poništavaju vlastite
prednosti dok mnogo manji i energetski učinkovitiji bicikli omogućavaju slobodnije kretanje, bez zagađenja
i buke. Osim toga, bicikli mogu biti učinkovitije proizvedeni i sastavljeni u manjim, lokalnim tvornicama dok
automobilska industrija zahtijeva ekonomije razmjera.
Izreka "Tko visoko leti, nisko pada" podsjeća nas na jedan od nedostataka prekomjernog rasta, dok je izreka
"Polako, ali sigurno do cilja" jedna od mnogih koje potiču na strpljivost, odražavajući istinu koja se dokazuje kako
u prirodi, tako i u društvu.
NAČELO 10.
KORISTI I CIJENI RAZNOLIKOST
→ 24
Esencija permakulture
suzbilo. Polikultura[17] je jedna od najvažnijih i najkorištenijih primjena raznolikosti u svrhu smanjenja osjetljivosti
na nametnike, nepovoljne vremenske uvjete i fluktuacije na tržištima. Polikultura također smanjuje oslanjanje na
tržišne sustave i podržava samoodrživost pojedinaca i zajednica nudeći širi spektar dobara i usluga.
Međutim, polikultura nije jedini primjer primjene ovog načela.
Raznolikost kultiviranih sustava odražava uvijek različitu konfiguraciju terena svakog projekta, te različitosti
situacije i kulturnog konteksta. Raznolikost struktura, bilo živih ili izgrađenih, bitan je aspekt ovog načela, kao
i raznolikost unutar vrsta i populacija, uključujući i ljudske zajednice. Očuvanje barem dijela velikog bogatstva
jezika i kultura na planeti zasigurno je jednako važno kao i očuvanje bioraznolikosti. Iako će neprikladne i
destruktivne reakcije na energetski pad imati potresne učinke na ljude i bioraznolikost, energetski pad
će dugoročno usporiti ekonomsku mašinu koja uništava raznolikost i stimulirati novu lokalnu i biore-
gionalnu raznolikost. Dok mnogi društveni i ekološki pokreti priznaju samo naslijeđenu biološku i kulturalnu
raznolikost, permakultura se jednako aktivno bavi i proizvodnjom nove bioregionalne raznolikosti koja nastaje
miješanjem i spajanjem prirodnog i kulturnog bogatstva koje smo naslijedili.
Izreka "Ne stavljaj sav ulog na jednoga konja" odražava zdravorazumsko shvaćanje da raznolikost pruža sigurnost
naspram hirovitosti prirode i svakodnevnog života.
NAČELO 11.
KORISTI I CIJENI RUBNA PODRUČJA
17
Polikultura je uzgoj raznih sorti biljaka i/ili vrsta životinja unutar integriranog sustava.
25 ←
Esencija permakulture
U razvoju ruralnih krajeva pažnja je usmjerena na usjeve, najkvaliteniju zemlju i jasno izražene ciljeve i vrijednosti
unutar zajednica što često vodi obezvređivanju, neznanju i uništavanju divljih vrsta i rubnih područja, a zanemaruju
se i manje vidljive potrebe žena, socijalno zapostavljenih i bezemljaša. Isto tako, na području ekonomske politike
u prvom planu su velike kompanije i gradovi, a zanemaruje se da ti sustavi ubiru plodove inovacija naslijeđenih iz
prošlosti i zaboravlja se da su upravo mali poduzetnici i manja mjesta i sustavi izvori budućih inovacija.
Ovo načelo zasniva se na premisi da se treba prepoznati i njegovati važnost i doprinos rubova, marginal-
nih i nevidljivih aspekata bilo kojeg sustava te da razvitak ovih aspekata može povećati produktivnost i
stabilnost sustava. Tako na primjer povećanje ruba između polja i bare može oba sustava učiniti produktivnijima.
Vrtlarenje između drvoreda i sadnja redova drveća u poljima kao zaštite od vjetrova i erozije sustavi su u kolima
je povećanje rubnog područja između polja i šume povećalo produktivnost.
Izreka "Ne misli da si na dobrom putu samo zato što je staza dobro utabana" upozorava nas da ono što je uobičaje-
no, očito i popularno nije nužno i najvažnije i najutjecajnije.
NAČELO 12.
KORISTI PROMJENU REAGIRAJUĆI NA PRAVI NAČIN
→ 26
Esencija permakulture
Leptir, kao transformacija gusjenice, simbol je ideje promjene kroz prilagodbu, promjene koja ne plaši već nas ispu-
njava optimizmom.
Iako je neosporno važno integrirati ovo razumijevanje nestalnosti i neprestane promjene u našu svakodnevnu svijest,
iluzija stabilnosti, stalnosti i održivosti se razrješava razumijevanjem prirode promjene koja ovisi o razinama. U svakom
sustavu malene, brze, kratkoročne promjene elemenata zapravo doprinose stabilnosti sustava na višim razinama.
Živimo i dizajniramo u povijesnom kontekstu naglih promjena u sustavima na višim razinama i to nam stvara novu
iluziju o vječnoj promjeni bez mogućnosti stabilnosti ili održivosti. Kontekstualno i sistemsko razumijevanje dinamičke
ravnoteže između stabilnosti i promjene može imati za plod stvaranje dizajna koji je evolucijski, a ne stihijski.
Izreka "Vizija nije vidjeti stvari onakve kakve jesu, nego onakvima kakve će biti" govori da je razumijevanje promjene
mnogo više od projekcije statističkih trendova. Ona također povezuje i zatvara krug između ovog zadnjeg načela o
promjeni i prvog o promatranju.
Zaključak
Održivi razvoj koji je prilagođen čovjekovim potrebama, uz ekološka
ograničenja, zahtijeva kulturološku revoluciju veću nego što je bila
ijedna od burnih promjena prošlog stoljeća. Permakulturni dizajn i
djelovanje u zadnjih četvrt stoljeća pokazuju da je revolucija kompleksna
i ima mnogo sastavnica. Dok se mi i dalje bakćemo sa poukama uspjeha
i poraza iz prošlosti, svijet energetskog pada koji se pomalja će usvojiti
mnoge permakulturne strategije i tehnike kao prirodne i očite načine
življenja s ekološkim ograničenjima, jednom kad se bogatstvo stvarno
smanji.
S druge strane, energetski pad će zahtijevati brze reakcije na nove
situacije i ubrzanu prilagodbu postojećih neprikladnih sustava kao i pri-
mjenu najboljih kreativnih inovacija na najobičnije i najmanje probleme
u dizajniranju. Sve se to treba napraviti bez velikih budžeta koji se vrte u
postojećem svijetu inovacije i dizajna.
Permakulturna načela dizajniranja nikada neće moći nadomjestiti
relevantno praktično iskustvo i tehnička znanja. Međutim, ona mogu
pružiti okvir za kontinuirano stvaranje i evaluaciju rješenja koja su
primjenjiva za pojedini teren i projekt, kako bi se vinula dalje od
ograničenog uspjeha postojećeg održivog razvoja prema ponov-
nom ujedinjenju kulture i prirode.
27 ←
Indijanska poruka svijetu
Indijanska
poruka svijetu
Kada su sa Cristoforom Colombom na našu zemlju
došli europljani, mogli smo piti iz bilo koje rijeke.
Da su europljani kada su došli živjeli na naš indi-
janski način, svi zajedno bi još uvijek pili tu vodu
jer voda je sveta, zrak je svet.
Naš DNK je stvoren od istog DNK koji je u stablu.
Stablo udiše ono što mi izbacujemo, a nama je
potrebno ono što izbacuje stablo, tako da mi i
stablo imamo zajedničku sudbinu.
Svi smo mi sa Zemlje i možemo osjetiti da kada su
zemlja, voda i atmosfera zagađeni, oni imaju svoju
vlastitu reakciju. Majka Zemlja reagira.
Svijet je postao otvoreno tržište te se s tim i
takvim tržištem trebamo suočiti. Jednako se
tako trebamo suočiti i sa idejom o neiscrpnim i
beskrajnim prirodnim resursima. Ali upamtite,
kada netko govori o resursu, zapravo govori
o našim rođacima, o našoj obitelji. To je naša
obitelj, to nisu resursi. To je naša obitelj i zaslužuje svo poštovanje.
Struktura Zemlje je takva da ona funkcionira prema prirodnim zakonitostima. Te su prirodne zakonitosti
moćan regenerativan proces i ukoliko se one ne prekidaju, ukoliko se svi slažu s takvim zakonitostima,
proces ostaje apsoluno beskrajan.
Ali ako čovjek izazove te zakonitosti i ako misli da može promijeniti te zakonitosti, osuđen je na neuspjeh i
u tom neuspjehu će zato što prirodne zakonitosti nemaju milosti – biti puno boli.
Zemlja je svemoguća. Nije stvorena samo za ljudska bića, mi smo samo njezin dio. Mi ni ne moramo biti
ovdje zato što Zemlja ima svoje vlastite procese i ako dođemo do točke gdje ćemo uništiti sebe kao ljudska
bića, gdje ćemo uništiti život i napokon napustiti ovu Zemlju, Zemlja neće nestati, neće biti kraj svijeta. To
je jako zanimljiv koncept za nas. Ukoliko dođe do kraja svijeta, ljudi neće biti kraj svijeta, to će biti naš kraj. I
svijet će, koliku god mu štetu nanijeli, opet regenerirati. Zemlja će opet zazelenjeti i stvoriti će se sve što je
bilo i nekada, samo što neće biti ljudi. To je moguće zato jer Zemlja ima svo vrijeme ovoga svijeta.
Načine upotrebe onoga što nazivate Zemljinim resursima mi vidimo kao sliku gdje se u punom trku zabijate
o kameni zid koji stoji na cilju utrke. Umjesto da usporite svog konja, vi zapravo ubrzavate. Vi te resurse
potrebljavate sve brže, ne reproducirajući ih. Neshvatljivo, ali idete ka toj katastrofi otvorenih očiju a nitko
ne usporava, ne zaustavlja tog konja.
I svakog dana kada ne učinite ono što je ispravno je dan kada ste izgubili opciju, a opcije gubite svakoga
dana.
→ 28
Indijanska poruka svijetu
Ni jedno stablo ne raste samo za sebe. Stabla su zajednica gdje svako stablo i svaka biljka rastu zajedno oko
nekog drugog stabla i neke druge biljke, gdje oko njih opet rastu neke druge ljekovite biljke. Stoga, ukoliko
posječete stabla – uništavate i zajednicu koja je dio te zajednice. Uništavajući šume, uništavate i sve biljne
zajednice u njoj, a u njima postoji puno ljekova bitnih za ljude i životinje. Ukoliko radite "veliki posao" poput
golosijeka koji se događa u Americi i Kanadi tada ste doista velika destruktivna sila. No upamtite, samo
pošumljavanje neće povratiti zajednicu, jer puno je toga izgubljeno u procesu. Ukoliko to ne razumijete,
jednom hoćete. A to će razumijevanje doći na jako težak način.
Od stotinu dominantnih ekonomskih jedinica u današnjem svijetu, bilo kako se one nazivale, od tih stotinu
49 su države a 51 su korporacije. Sada, zamislite na sekundu – što to znači? Znači da su danas korporacije
pokretačka sila i da korporacije donose odluke, a te korporacije nisu zabrinute za ljudska prava, nisu za-
brinute za ljudske živote, nisu čak zabrinute ni
za pravilno ponašanje ljudi koji rade za njih.
Stoga, kakve će to odluke takve korporacije,
te ekonomske sile donjeti u naše ime? Biti
će to paklena debata za neke stvari koje se
događaju danas.
Mi smatramo da se ljudi trebaju probuditi, da
trebaju postati svijesni jer je ona prava moć
oduvijek u ljudskim rukama. Stoga ljudi trebaju
postati jedan um i izazvati ove vrijednosti koje
su nam nametnute, jer ste perfidnim sustavi-
ma manipulacije postali potrošačko društvo
gdje razmišljate ekonomijom a ne zdravim
razumom. Nije dobro pratiti nekoga samo zato
što su vam rekli da ga pratite, samo zato što
su rekli da je to dobro. Bi li skočili sa litice da
vam tako kažu? Stoga, upotrijebite svoj vlastiti
zdravi razum jer svatko bi trebao biti svoj vođa.
Razmišljajte za sebe.
Mi tražimo saveznike, tražimo prijatelje, ljude
koji razumiju i slažu se sa mandatima mira.
Stavljamo vam u ruke sav život, i neka je vaša
odgovornost, vaša dužnost da se brinete
o svom životu na Zemlji. Tako govoreći, ne
govorimo o vašim roditeljima, braći, rođacima
već govorimo o svom životu, svemu što živi.
Govorimo o stablima, o ribama, o životinjama,
o svemu što ima život jer sve je to naša –
obitelj.
29 ←
Pika i prijatelji
Pika i prijatelji
Studiju napravila: Gordana Sokol, diplomirana informatičarka, OŠ Tužno
→ 30
Pika i prijatelji
31 ←
Pika i prijatelji
Portal:
→ 32
Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv suživot s prirodom,
promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog
razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.
Kupnjom bilo kojeg EKO PAKETIĆA pomažete rad udruge Kneja i provedbu
aktivnosti na projektu Pika i prijatelji.
Kupnjom eko paketića postajete donator/ica udruge Kneja čime direktno
podržavate razvoj civilnog društva u Hrvatskoj!
Eko paketići su posebno namijenjeni obrazovnim ustanovama, organi-
zacijama civilnog društva, tvrtkama koje brinu za prirodu i okoliš te
svim građanima i građankama koji promišljaju održivo i zeleno!
Roditelji, odjajatelji, nastavnici - razveselite sebe i svoju djecu i učenike eko
paketićem Pike i prijatelja! Narudžba na www.pikaiprijatelji.com
www.kneja.hr | www.pikaiprijatelji.com