1.

osnovna obilježja zajednice: - blizina po krvi (srodstvo), prema mjestu življenja

(susjedstvo), prijateljstvo, solidarnost.

2. osnovno obilježje društva: - pojedinci su potaknuti vlastitim interesima, ali ipak ostajemo
neovisni i odvojeni.

3.sociologija – znanost koja se bavi razvitkom društva. A predmet njezinog proučavanja su:
soc.procesi, strukture i odnosi.

4. značenja sociologije za A. Giddensa – razumijevanje situacije u društvu, shvaćanje

kulturnih razlika među različitim skupinama nekog društva, procjena efekta politike, porast
„samorazumjevanja“ društvenih grupa

5. glavna obilježja nove stvarnosti prema Ritzeru: - upotreba sistematskih metoda

istraživanja, teorijskog mišljenja i logičke procjene argumenata.

6. Thomas Hobbes kaže da je čovjek po prirodi egoist, da teži za gospodarenjem i vlašću.

* homo homini lupus* - čovjek je čovjeku vuk
* bellum omnium contra omnes* - rat svih protiv svih
- to je prirodno stanje

7. razlog nejednakosti među ljudima prema Rousseau je privatno vlasništvo.

8. August Comte je 1842. godine napisao „Tečaj pozitivne filozofije“ – prva sociologija

9. 3 stadija razvoja ljudskog društva, svijesti i znanosti prema Comteu:

1. teološki – (fiktivni i fantastični), dominira mitološka svijest
2. metafizički – (um, bitak), potiskuje teološke fikcije misaonim konstrukcijama
I pojmovima
3. pozitivni – (realni), počiva na znanstvenom iskustvu istraživanja

10. za Durkheima je glavni pokretač razvitka društva društvena podjela rada koja je nositelj
razvoja solidarnosti.

11. solidarnosti prema Durkheimu :

1. mehanička – (bez namjere)
- predindustrijska društva, zajednica je ispred pojedinca, solidarnost iz sličnosti nema
društvene podjele rada, dominira represivno pravo
2. organska – društva s podjelom rada, razvijena i diferencirana društva, dominiraju parcijalni
interesi pojedinca

12. odsustvo moralnih normi i društvene kontrole Durkheim naziva anomija.

13. zadaća sociologije je otkrivati značenja ponašanja i djelovanja pojedinaca u društvu, tj.
Ljudskim djelovanjem upravljaju značenja, to se naziva kulturizam u sociologiji.

14. Weberova dva tipa kapitalizma:

- tradicionalni – politički i špekulantski, dobit je nešto sramno, prljavo, u prvi red dolazi
uživanje, trošenje, neracionalnost i stihijnost
- moderni – racionalnost i disciplina u radu, uvažavanje tržišta, u prvi red dolazi sticanje
dobara, dobit je cilj po sebi i zaslužuje pozornost i poštovanje

15. tradicionalnom kapitalizmu pripadaju afektivni i tradicionalni tipovi djelovanja.

16. modernom kapitalizmu pripadaju ciljno-racionalni i vrijednosno-racionalni tipovi

djelovanja.

17. prema Weberu birokratski tip organizacije počiva na racionalnom – zakonskom

autoritetu.

18. obilježja birokracije prema Weberu :

- redovita djelatnost shvaćena kao službena djelatnost
- hijerarhijsko načelo organizacije
- dosljedno slijeđenje i primjena apstraktnih pravila na pojedinačne slučajeve
- impresionalnost službenika (rad bez mržnje i strasti)
- odabir službenika prema znanju i kvalifikacijama
- odvajanje službene aktivnosti od privatnog života

19. puritanska etika protestantizma u prvi plan stavlja stjecanje dobara ali i odgodu nagrade.

20. pristup da se po istim zakonitostima kao evolucija bioloških organizama događa i

evolucija društva naziva se biologizam.

21. središnji pojam ekonomske sociologije je interes!

22. ekonomska sociologija se bavi pitanjem što je ljude dovelo do toga da se na određeni
način ponašaju, a ne pitanjem što su svojim ponašanjem postigli na tržištu.

23. Max weber dijeli interese na materijalne ( ostvarena materijalna dobra) i idejne (religijske,
umjetničke, političke)

24. tri vrste ekonomskih pojava prema Weberu –

- ekonomske pojave – (stvorene u ekonomske svrhe, korporacije, banke… )
- ekonomske relevantne pojave – (nisu ekonomske ali su važne za ekonomiju )
- ekonomski uvjetovane pojave – utječu na ek.pojave (kad nas interes tjera na određeno
ponašanje….)

25. Durkheim, dvije vrste institucija :

- za proizvodnju bogatstva (kmetstvo..)
- za razmjenu bogatstva ( tržišta, burze..)

26. K. Polanyi – tri oblika integracije-

- uzajamnost – (obitelj)
- preraspodjela – ( država)
- razmjena – (tržište )

27. K. Polanyi uvodi pojam „ukorijenjenosti“ u ekonomsku sociologiju..

28. M. Granovetter proširuje Planyijev pojam ukporijenjenosti, kaže da su akcije ukorijenje u

društvenoj strukturi, (mrežni pristup)

29. društvena stratifikacija – „društvena nejednakost“, postojanje uočljivih dr. skupina koje su
rangirane jedna iznad druge na temelju razlika u bogatstvu, ugledu i moći..

30. dominirajuća forma društvene stratifikacije u kapitalizmu danas su klase i slojevi.

31. pripadnike iste klase obilježavaju : - podjednaki interesi i svijest o zajedničkom identitetu.
32. dva osnovna kriterija u određivanju klasa : - 1. kriterij vlasništva
-2. kriterij ekonomske moći

33. ekonomska moć klase je određena :

- vlasništvom
- kontrolom (nad procesom proizvodnje)
- samoostvarenjem na tržištu

34. socijalna mobilnost označava socijalnu pokretljivost. (količina kretanja iz jednog sloja u
drugi )

35. ako je socijalna mobilnost niska, socijalna kohezija i klasna solidarnost su visoke, razvit
će se posebna subkultura i jaka klasna identifikacija.

36. socijalna mobilnost može biti :

- horizontalna – jedna ili više promjena mjesta života i rada tokom života
- vertikalna – može biti izražena kroz uspon ili pad na ljestvici uspjeha
(međugeneracijska – uspoređivanje djece s roditeljima,
Unutargeneracijska – promjena statusa pojedinca u dva ili više životna raz. )

37. polazna točka socijalne mobilnosti je obitelj.

38. stvarna osnova i poluga socijalne mobilnosti danas je obrazovanje.

39. niska socijalna mobilnost – visoka socijalna kohezija i klasna solidarnost, (razvit će se
posebna klasna supkultura i jaka klasna identifikacija)

40. stara srednja klasa se bavi – proizvodnjom i distribucijom materijalnih dobara i usluga,
Nova srednja klasa se bavi – proizvodnjom i distribucijom simboličkog znanja.

41. dva tipa siromaštva – 1. apsolutno – mjeri se na temelju procjene osnovnih sredstava za
život, još se naziva siromaštvo na rubu opstanka.
- 2. relativno – definira se od društva do društva,

42. relativna deprimiranost – kada obitelj, pojedinci i skupine nemaju sredstava za prosječnu
vrstu prehrane, za sudjelovanje u aktivnostima u društvu……

43. siromaštvo je „rezervirano“ za – samohrane roditelje, obitelji bez zaposlenih članova,

doseljeničke obitelji, invalidne osobe….

44. na globalno razini siromaštvo je izraz nesigurnosti radnog mjesta, brojnosti jeftine radne
snage u zemljama trećeg svijeta, tehnološke superiornosti… siromaštvo je izraz dominacije
kapitala nad radom.

45. F.J. Rademacher – pojam globalne nejednakosti i siromaštva opisuje kao globalni
aparthejd (rasna nejednakost)

46. pojam politike : 1. kao ukupna djelatnost vođenja i upravljanja državom

2. kao određeni smjer i metode u vođenju države ili stranke

47. vlast prema Weberu – specifičan odnos između ljudi i grupa koji obilježava nadređenost i
nadmoć jednih nad drugima, utjecaj nadređenih na ponašanje podređenih, korištenje
sredstava sile, prinude i nasilja.
48. moć prema Weberu – mogućnost jednog čovjeka ili određenog broja ljudi da ostvare
svoju volju u zajedničkom djelovanju, čak i unatoč otporu ostalih koji u tom djelovanju
sudjeluju.

49. C. W. Mills i teorija elite u SAD-u, elitu čine oni koji drže „komandne pozicije“ u tri ključne
institucije: velike korporacije, vojska i savezna država, to je elita EKONOMSKE, VOJNE I
POLITIČKE MOĆI.

50. demokratsku vlast obilježavaju – višestranačje, slobodni izbori, podjela vlasti na izvršnu,
zakonodavnu i sudsku.

51. demokracija može biti – sudionička i predstavnička.

52. suvremenu državu obilježavaju - teritorij, zakon i upotreba sile. Danas su to nacionalne
države koje imaju suverenitet.

53. treći sektor – (civilno društvo) oslonac interesnih skupina, njegova je glavna zadaća
promicanje demokracije i zaštita ljudskih prava. Nasuprot je državi i tržištu.

54. tri okvira države – (A. Smith) – obrana, pravosuđe, održavanje minimalne infrastrukture
(osobito obrazovanja)

55. tri tipa političke dominacije prema Weberu –

- pravna, karizmatske i tradicionalna

56. Sweedberg -3 ključne pravne institucije u ekonomiji –

Ekonomski relevantne pravne pojave,
Ekonomske pojave s njihovom pravnom dimenzijom
Ekonomski uvjetovane pravne pojave

57. Linton – kultura nekog društva – način života njegovih pripadnika, zbirka ideja i navika
koje oni uče, dijele i prenose iz pokoljenja na pokoljenje.

58.kultura se sastoji od vrijednosti i normi koje se poštuju, te od materijalnih dobara koja su

stvorena.

59. imamo nekoliko tipova kulture – visoka, pučka, masovna, popularna, supkultura

60. ksenofobija je rezultat etnocentrizma.

61. socijalizacija je proces u kojem pojedinac uči stavove, vrijednosti i ponašanja koja su
svojstvena kulturi kojoj pripada.

62. soc. Institucije prema Durkhemu – obitelj, škola, crkva

63. agencije socijalizacije prema Giddensu – obitelj, grupe vršnjaka, škola, mediji

64. 4 ključne funkcije obitelji prema Mudrocku – seksualna, reproduktivna, ekonomska i

odgojna.

65. glavna obilježja suvremen demokratske obitelji prema Giddensu – emocionalna i spolna
jednakost, uzajamna prava i odg. u odnosima, suroditeljstvo, doživotni roditeljski ugovori,
dogovorni autoritet nad djecom
66. t. Parsons – obitelj koja se okreće u sebe – izolirana nukleusna obitelj, članovi grade
sami svoj status.

67. faktori za razvoj obrazovanja – ekonomski, demografski, soc. Uvjeti, tehnološke

inovacije, institucionalno uređenje, planiranje obrazovanja

68. R. Collins – obrazovanje je mnogostruka borba slojeva za dominacijom, ekonomskom

korisnošću i ugledom.

69. 3 tipa obrazovanja prema Collinsu – stjecanje praktičnih vještina, potvrđivanje ststusne
pripadnosti, školovanje za birokraciju

70. R. Dahrendorf – 3 funkcije škole – socijalizacija, raspoređivanje socijalnih pozicija

pojedinaca i proširivanje slobodnog vremena

71. P Drucker – post- poslovno društvo komponente kulture– informacija, menagment

(središnja soc. funkcija), umni radnik

72. simbolički kapital čini – znanje, informacije, komunikacije

73. tipovi vjerskih organizacija prema Weberu i Troeltschu – crkva, denominacija, sekta i kult

74. B. Wilson – sekularizacija – proces koji obilježava odnos religija, društvo od 19 st. Pa
nadalje, religijsko mišljenje, religijska praksa i institucije gube društveno značenje.

75. proces koji ponovno oživljava društvenu potrebu za religijom – revitalizacija

76. rad – svaka djelatnost koja zahtjeva fizički i mentalni napor, čija je svrha proizvoditi dobra
i usluge nužne za zadovoljenje ljudskih potreba

77. proizvodni faktori u ind.društvu – materijalni ( ek.racionalnost, kapitalska logika,

materijalna efikasnost)

78. proizvodni faktori u post-ind.društvu – simbolički proizvodni faktor (društvena

racionalnost, dugoročne strategije, standardizacija)

79. 4 funkcije vlasništva – funkcija upravljanja, nadzora, prisvajanja, i riskiranja

80. kapitalizam kao ambivalentan cilj – 1.politički je afirmiran kao evidentan pokazatelj kraja
socijalizma i put u samostalnu ekonomiju
2. soio-ekonomski – bio je iskorak u neizvjesnost glede sigurnih radnih mjesta, plaća,
socijalne i zdravstvene zaštite, staja životnog standarda i slično.

81. prema J. Županovu – državni i poduzetnički kapitalizam – modelski dualizam

82. odnos državne kontrole i tržišne samoregulacije – dijametralno suprotan (ponuda i

potražnja) ako kontrola pada, tržište raste

83. tri skupine ciljeva privatizacije – gospodarski (maksimaliziranje profita, dioničarstvo,

financijski rast, jačanje konkurencije,
- politički – deetetatizacija, jačanje demokracije, socijalna stabilnost
- socijalni – soc. Mir i integracija

84.vrijednosti koje građani stavljaju na prvo mjesto – vrijednosti socijalne privrednosti i

sigurnosti (očekivanje radnih mjesta, blagostanje zaposlenih.. )
85. globalizacija prema Giddensu – složeni skup procesa koji potiče mješavinu političkih i
ekonomskih utjecaja, ona mijenja svakodnevni život a istodobno stvara nove nadnacionalne
sustave i snage.

86. 4 dimenzije globalizacije – u političkom smislu (prevladavanje postojećih granica među

državama,)
- u tehnološkom pogledu –počiva na razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije
- u ekonomiji – pokazuje se kroz povezanost u svjetske mreže
- u kulturi – pluralizam, liberalizacija

87. 6 točaka oko kojih se razilaze skeptici i globalisti –

Koncecpija, moć, nacionalna kultura, ekonomija, nejednakost, poredak

88. 3 ključna obilježja post-fordizma – nova tehnologija komunikacije, ubrzano proizvođenje

znanja, rastuća tržišna ovisnost o potrošačima.

89. antiglobalistički pokret – 3 teme – bore se protiv globalizacije koja se manifestira putem
gospodarske okupacije zemalja u razvoju ,protiv korporacijskog kapitalizma, protiv slobodne
trgovine, protiv genetski modificirane hrane, protiv uništavanja okoliša..

90.4 optužbe na račun WTO- a – oni ekonomskim pitanjima daju prednost pred brigom za
okoliš, pokrivaju nacionalni suverenitet, nedemokratični su, povećavaju nejednakost među
ljudima..

91. Al Gore ukazuje na tri velike promjene a to su – demografska eksplozija, u porastu je

znanstveno i tehnološko manipuliranje prirodom, zanijekana je odgovornost za posljedice
odnosa prema prirodi

92.Marshallov plan – stabilizacija svjetskog stanovništva, stvaranje razvoj ekološki

prihvatljivih tehnologija, potpuna promjena ekonomskih pravila kojima se mjeri utjecaj
ekonomskih odluka na okoliš, usvajanje nove generacije međunarodnih ugovora,
uspostavljanje globalnog plana za izobrazbu svjetskog stanovništva o zaštiti globalnog
okoliša.

93. tri krize problema s kojima se danas sreće ljudski rod – Rifkin – smanjenje neobnovljivih
zemljinih rezervi energije, stvaranje plinova koji povisuju globalnu temperaturu, izumiranje
vrsta

94. tri pristupa pitanja odgovornosti za nastalo ekološko stanje – prema Singeru – pristup
povijesnog načela pravednosti, pristup načela trenutnog stanja, pristup po načelu najveće
sreće

95. istraživanja u sociologiji – činjenična pitanja ,komparativna p. , razvojna i teorijska p .

96. faze istraživačkog procesa – istraživački problem, prikupljanje i pregled podataka,

određivanje problema, izrada plana istraživanja, provedba istraživanja, izvješće o
rezultatima, očekivanje reagiranja javnosti

97. kauzalnost – znači postojanje uzročno – posljedičnih veza između dvije pojave, znači da
jedna utječe na drugu i obratno

98. dva tipa pojave u odnosu korelacije – pozitivna i negativna

99. dva tipa upitnika – otvoreni i zatvoreni tip

100. istraživačka metoda entografija – neposredno proučavanje ljudi i skupina tijekom dugog
razdoblja.

101. uzorak u istraživanju – populacija na kojoj se vrši ispitivanje (može biti slučajni ili ciljani)