Izvomi zranstveni dlanak

PARANOIDNO.SHIZOIDNA I DEPRESIVNA
POZTCIJA U GRUPNOJ ANALIZI
Vedran Bilid

Klinika za psiholo5ku medicinu, Rebro, Ki5patiieva 12, Zagreb

Kljuine rijeii: Paranoidno-shizoidna i depresirma poncrja, grupna analizz

SAZETAK

Oscilacije izmedu paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije

(Klein M.') su uobidajena pojava u intrapsihidkom funkcioniranju. Te
oscilacije je mogu6e opservirati i u grupnoj analin. Nivo na kojem grupa
funkcionira ovisan je o strukturi njenih dlanova, o stadiju ranoja grupe i
o dogadanjima u grupi.
PreteZni nivo funkcioniranja grupe u podetnoj fazi je paranoidno-
shizoidni, a u razvijenoj grupi je depresivni. UgroZavajuie situacije po-
tidu pomak ka paranoidno-shizoidnom funkcioniranju. Neke od takvih
situacija su: podetak rada grupe, dolaz* novog dlana, promjene settinga
(prostora i vremena), intruzija dogatlaja iz vanjskog realiteta u grupu.
Dosljedno pridrZavanje settinga grupne analize osigurava opti-
malne uvjete za postepeni napredak grupe ka depresivnoj poziciji, od-
nosno ka sazrijevanju.

83
 Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, psihoterapia,2T:83-96, 1997.

UVOD
l
Oscilacije nadina intrapsihidkog funkcioniranja izneclu paranoidno-shizo-
I
idne i depresirme pozicije su pojava koju je moguie zapaziti i u svakodne\,nom
I
Zivotu. I
Medutim, regresivniji pacijenti funkcioniraju preteZno na nivou para- (
noidno-shizoidne pozicije, a zrellje individue preteftro na nivou depresirare po-
zicije.
Oscilacije izneitu ta dva nadina intrapsihidkog funkcioniranja su manje
inalpne kod regresir,nijih pacijenata, zbog njihove nemoguinosti funkcioniranja
na nivou depresivne pozicije.
i
S druge strane, nellje individue u situacijama koje dofivljavaju kao
ugroZavajuce, ne gube u potpunosti mogudnost funkcioniranja na nivou de- I
presir,ne pozicije. Osobitosti funkcioniranja na nivou depresivne pozicije su odu- I
van doZivljaj cjelovitosti selfa i objekta i briga za objekt. zl
Ego koji funkcionira na nivou paranoidno-shizoidne pozicije dolivljava K
unutraSryi (intrapsihidki) i ranjski realitet na specifidan nadin. on je izloinn
parcijalnim, losim, proganjajuiim, unutrasnjim i vanjskim objektima. Intenzitet D
anksiozrosti raste i mobiliziraju se arhajski mehanimri obrane, kao Sto su pori- br
canje, cijepanje i projektir.na identifikacija. Osoba subjektir,no doLivljava vanjsku
i unutra5nju ugroZenost.
Oscilacrje nadina intrapsihidkog funkcioniranja iznectu paranoidno-shizo- g(
idne i depresir.ne pozicije moguce je opservirati i kod pacijenata tijekom lijedenja pr
grupnom analizom.
je,
va
ov
VLASTITO ISTRAZIVANJE pr

Prije nego Sto navedenro primjere grupnih situacija, dajerno kratku infor- na
maciju o grupama. Grupe se sastaju redolno, tijekom pet godina, jednom tjedno, I..
u trajanju od 90 minula, osim ljetnih prekida radi godi5njih odmora. Grupu I ce
sadinjava osam pacijenata. Sest muSkaraca i dvije Zene. Struktura osobnosti kod
detvero pacijenata je procijenjena kao preteZno neurotska, a kod detvcro kao re-
gresivnija (graniina struktura). Jedna pacijentica je u grupi Sest mjeseci, a ostali
su od podetka rada grupe. Grupa jc postigla odredenu grupnu koheziju, Sto se
.latr
oditovalo priic svega u redor,nom dolaZenju na seanse rciine udesnrka kroz duli
vrcmenski period. N{cdutim. terapeul nije stekao doiarn jar,ljarya traijnrle istinskc vel.
tncdusobnc brigc izncdu ilanova Gnrpa povremcrlo iunkcionira na nivou dc- gnr
prcsiurc pozici;r:. Crupu 2 saiinjava osanr pacijenata. ictiri rnu5karca i dctiri

AA
 Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-90, 1997.

Zene. Struktura osobnosti kod petero pacijenata je procijenjena kao pretezno neu-
rotska, kod dvoje kao regresivnija (granidna struktura), a kod jednog pacijenta
zD- prisutni su elementi PTSP-a. Jedna pacijentica je u grupi tri mjeseca, druga
0m pacijentica pola godine, a ostali su od podetka grupe. Grupa je postigla madajnu
grupnu koheziju. Terapeut je stekao dojam da grupa vei duze wemena (moida
ra- dvije godine) preteZno funkcionira na nivou depresivne pozicije.
po-

nJe
nJa Prodor vanjskog zbivanja u grupu

(40 Nar.'odimo primjer grupne situacije u kojoj se ocrtava funkcioniranje grupe

de- I prete2ro na paranoidno-shizoidni nadin, bez narodite brige za druge dlanwe
lu- grupe i grupne kohezir.nosti. Ta je situacija potaknuta nepovoljnim vanjskim
zbivanjem: restrikcijom lijedenja u Zupanijske okvire, sto je pogodilo pacijente iz
NA Karlovca koji dolaze na grupu u Zagreb.
inn I. (zadovoljan): uspio sam dobiti uputnicu i sve potpise. (pokazuje grupi)
itet Doktorica psihijatrica iz Karlovcaje proditala ono sto je doktor napisao i odo-
rri- brila je da nastavim lijederye u Zagrebu.
;ku Z.: Pwo si rijeSio inr€nturu, a sad i uputnicu. Ti si omiljeno dijete.
M.: Ja bih se ispridao jer me nije bilo prosla dva puta. prvi put sam bio na
m- godiSnjen odmoru. Bio sam na selu, pa mi se nije dolazilo dak iz ogulina, a
nja prosli put sam bio na sprovodu susjedu. A i danas sam dosao bez uputnice.
Ma.: Ja se isto ispridavam jer nisam dosao prosla dva puta. Nisam se os-
lecao dobro, nesto me steglo u trbuhu. Tako da sam se javio na pregled kod pri-
vatnika - interniste. Drugi put sam vodio sina kod okuliste. Ustvari, bio sam
ovdje, na Rebru, ali nisam nogao dodi na grupu, jer sam sa sinom dekao red za
pregled.
Z.: lto se lllene tide, meni se ne trebate ispridavati. Sto ce meni isprike. Ali
na primjeru L vidimo da se i te5koce dobivanja uputnice nrogu savladati. Ustrari,
10, je
I. vam prokrdio put u Karlovcu. Sad bi i vi mogli ici kod iste psihrjatrice, koja
rl ce vam potpisati.
:od I.: Da, ja sam joj objasnio da nas ima nekoliko koji godinama idemo
re- na grupu tZagreb. 'ei
.ali M.: To moZe potpisati i neki drugi psihijatar. Ja ne bih isao kod te psihi-
)g
.jatrice. nego kod dr M.
rli i li rnoii dekati kod psihiiatra u Karlovcu. Tamo je
Ma.: Ja ne mar"rl hocu
;ke relika guzra, a .ja nemam stqpfenia iekati. Mozda zbog toga i odustanem od
grupe
Lln

B5
 Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicUa u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1 997.

M. Lijepo je kad izboriti. Ja sam bio zadovoljan,

se dorjek mo1frz^ neSto
kad sam ono mogao policajcu kazati da nije u praw, kad me je zaustavio i htio
kamiti, a nisam bio kriv. Ali u zadnje vrijeme sam se polukao u sebe. Ni na
poslu s nikim nemam puno veze. Samo dekam dan kad ce iz Zagreba stici obavi-
jest da se na5a poslo\.nica zatvara.
2.: Pwo bih rekao M. da ovaj drugi razJog za izastanakjoS i mogu uva1iti,
iako je moje mi5ljenje da bi bilo bolje i zatvoje zfuavlie, a da ne govorim o cijeloj
grupi, da si umjesto na sprovod, do5ao na grupu. Sto se tide pokojnika, njemu je
ionako svejedno, a nama nije. Ali oval drugi izostanak nikako ne stoji. Kakva je
to isprika, da nisi do5ao jer si bio na godi5njem odmoru?
M.: Bio sam na selu, da ne bih joS radio tolike kilometre da dodem na
grupu.
Ma.: Meni je internista radio gastroskopiju. Na5ao je sitna krvarenja u
Zelucu. Dao mi je neke lijekove, ali mi joS nije bolje. Nekako sam skupio novac i
platio internistu, jer sam vidio da moram na pregled.
Z.: Samo da te pitam, je li i danas gospotla s tobom?
Ma.: Je, deka me dolje u autu. Uputnicu za grupu nisam donio. Nisam je
ni traZio, jer sam duo da je ne bih dobio. Lrjepo je Sto doktor dozvoljava da
moZemo neko wijeme dolaziti i bez uputnice. Samo ovo rje5enje da se dolazi bez S]
uputnice ne moZe biti dugorodno. ic
I.: Ja mislim da je opravdano ako netko ne dode na grupu radi sprovoda. u,
Prije nekog wemena umro je moj susjed. Ne ztam kako bih sada pogledao njego- F1

voj supruzi ili sinovima u odi da mu nisam oti5ao na sprovod. To su obidaji i di

mora ih se po5tivati. o
Ma.: Ja sam odveo suprugu na sprovod nekom roilaku. Trebao sam i ja ici, u
ali to nisam bio u stanju. Smugnuo sam sa strane. Ne ztam da li su primijetili da
me nema. Ali mi je bilo drago da je bar supruga bila. fa
P.: Ja sam isto jednom izostao s grupe radi sprovoda. To su takve situacije ra
kad se mora iii. dc
Z.: Oprostite, zameneje grupa vahnia od tih sprovoda. I za va5e zdravlje fu
bi bilo bolje da ste bili na grupi, ai zarad same grupe. de
Ma.: Da, Sto se tide mog zdravlia u praw si. Ja inade te5ko podnosim nir
sprovode. shi
V.: Ti nisi dosao na grupu, jer si bio kod interniste. Da li bi izostao od in- dor
terniste, kome si morao skupo platiti pregled radi sprovoda?
Ma.: Gastroskopija i pregled su me kostali 500 kuna. Nararrno da ne bih fur
odustao. gn
V.:Ne bi izostao i platio 500 kuna. SM
2.'. Saa smo do5li do pitanja koliko nam grupa ustvari wijedi. Zamene je srtr
to vise od tih 500 ili tko ma koliko kuna. gru

86
 Bilic. V.: paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija,2T:83-96, 1997.

[jan, T.: Kao da se javilo raznisljanje koliko grupa I'rijedi, jer na njoj se moZe
htio biti i besplatno, pa se moZe i izostati. Kod interniste smo prisiljeni do6i, jer je
lna teSko izostati i izgubiti toliki novac.
a\4- Ma.: Da, tako je. Tko bi slusao policiju, da oni ne udare novdanu kamu.
Svi bi vozili kako hoce, ali kad ti odrapi 150 ili 200 kuna, pazi5 na vofoiju zbog te
iiti, kame, a ne zatojer Zelis voziti po propisma. sto se tide grupe, ja smo Zelim da
ieloj pro<lu moje smetnje.
Lu je M.: I ja isto. Ali ja dolazim na grupu i zbog osjedaja prema drugima.
,a
ie Ma.: Ja bih rado bio s one strane ulame table na kliniku, gdje su zdrai.
Z.: Ti na grupu dolazi5 samo radi svoje potrebe.
lna v.: ovdje jos nisu uspostavljeni odnosi. osjecam se kao da je sada grupa
opet na podetku, kao prije 5 godina. Za5to ne govorimo o sebi'
iau
aci

Komentar
mje
rda Prodor vanjskih zbivanja u grupni proces djeluje ugroiarajuie. Takr,u
bez situacrju smo imali nakon (priwemene) odluke o ogranidavanju mogucnosti li-
jedenja pacijentima izvan njihovih Zupanija. Suodeni s problemima dobivanja
oda. uputnica pacijenti su reagirali regresijom, Sto je vidljivo u prikazu dijela seanse
ego- grupe 1. Ma. je podeo ponolno dolaziti na grupu u pratnji supruge (reaktiviranje
raji i OrluO"og odnosa). M. i Ma. ne donose uputnice, ali se i ne trude da ih nabave.
Obojiciizostaju s dvije seanse. Ma. odlazi internisti, svoje konflikte resomatizira,
r i6i, u vidu gastritisa.
li da Mala grupa u grupnoj analizi prolazi kroz rame situacije u grupi i rame
faze razvojagrupnog procesa. Bez obzira na specifidnosti matriksa svake grupe i
acije razlike 'grupnog ozradja', opserviramo da pacijenti odredene grupne situacije viSe
dozivljaiaju kio ugroZavajuie. To rezultira pomakom dominiraluceg nadina
avlje funkcioniranja grupe ka paranoidno-shizoidnoj poziciii. Takva promjena se
desava i u grupi kojaje tijekom svog razvoja dostigla preteZno funkcioniranje na
osim nivou depresir.ne pozicije. Medutim, u takrom sludaju, oscilacija ka paranoidno-
shizoidnoj poziclji je ogranidenog trajanja i grupa se pono\no waca na vec
d in- dosegnuti, zrelij i nivo funkcioniranj a.
Neke od ugroZavajucih situacija, koje potidu paranoidno-shizoidni nadin
: bih funkcioniranja su podetak rada grupe, dolazak novog pacijenta, promjene settinga
grupe (promlene vremena i prostora odrZavanja), psihotidni slom dlana grupe,
inrrt dlana grupe, prodor zbivanjaiz vanjskog realiteta u grupni proces itd. Sra te
rne je situacije opservirali smo tijekom pet godina grupne analize, u nekoliko malih
grupa. U tim situacijama tjeskoba je intenziurija i veia je mogucnost da grupa

87
 1997.
BiIic' V': Paranoidno.shizoidna i depresivna pozici'ia u grupnoj ana|i2i. Psihoterapija, 27:83.96.

bude primaoc projekcija lo$ih (otcijepljenih) djelova selfa. Tu pojar'u opservira

Tociljz. Ona, opisujuci grupni proces u lijedenju irtava rata, ukazuje na obram-
benu funkciju projekcije aspekata selfa pojedinih dlanova grupe na druge dlanove
grupe.
U podetnoj fan rada grupe matriks grupe je nerazvijen. Clanovi grupe se t
meilusobno slabo pozraju. Grupa joS nije pretefrro libidno katektirana. Nema i

grupne kohezije, koja je jedan od bitnrlih dimbenika terapijske udinkovitosti gru-

'Caston, Skolnikoff, Kantrowitza, Dies, MacKenzie5,
i
Dne analizp (Jones, LI

lr.frui.trtr, Dlesu, Bond7, Lieberman8, Cochee, Stone, Lewis, Beckto, Sheehan, k

Fitzgeraldtt, Klainr2, Yalomr3, Kaplan, Sadock, Grebbto). JoS nisu ostvareni o
uqei za rad na objektnim odnosima i mukotrpnu elaboraciju unutraSnjeg svijeta o
inirojekata. Nestrukturirana grupna situacij a potide proj ekciju nesrj esnih sadtiaia 0
na grupu. Moguinost doiivljaia drugih udesnika grupe kao parcijalnih i potenci- ri
jalno ugroZava1ucih objekata je poveiana. Potaknuta je tjeskoba, koju ego tt
doZivljava i zbog pribliZavanja derivata konflikata iz nesrjesnog' c
Braneii ri bO ti.rtoUe, pacijenti poku5avaju najprije s terapeutom, a zatim 0:
D'
i s drugim dlanovimi grupe, ostvariti drjadni odlgs. Grupa nastoji funkcionirati dr
po osn;vnoi pretpostatci 'stvaranja parova' (Bionts). tc
^ Josiil6 nuuodi, 'Stvaranje paro\aje pojava koja se redovito javlja u grup-
noj analizi. Narodito je desto inainna u podetku rada grupe' Tada obidno svaki
dlan grupe pokusa biti par s voditeljem. Kada se to ne ostvari, on pronalazi n(
drugog dlana grupe s kojim poku$ava postati par, jer je potreba za za5titom od SC

anksiomosti u grupi velika, a obrana para je 'zajedno smo jadi''

u grupnqi analizi, terapeut frustrira tu potrebu. on nastoji promovirati ka
,radnu g.i'pui
lBion't;. Pacijent je prisiljen dueliti terapeuta s ostalim, njemu
joj M
nepo^itirn dlanovima grupe, koje tada dofivljava pretefrro kao konkurente u
i
stitanju (transfeme) 'ljubavi' 'paZnje' terapeuta. Razvojem grupnog procesa, do
pacrjenti se odridu a4iAnin odnosa i uspostavljaju odnos s grupom. Oni prihva- SVi

iaiu grupne norrne (bond?) koje potidu slobodnu.komunikaciju, oslobodenu in- rol
tenzivnih strahova i osjeiaja ugroZenosti (Grojtahn't). gn
Medutim, i u {asnijem tijeku grupe, u situacijama koje doZivljavaju kao
ugroiavajuce. neki pacijenti napu5taju odnos s grupom i poku5avaju se watiti u jed
drjadni odnos s terapeuiom. Oni tako bjein iz grupe, odnosno, trenutno regredi-
,uiu nu drladni obrazac odnosa. U grupi se pojavljuje osno\na pretpostavka'stva- gru
ranja parova'. Na
kor
obr
gru
ot€
nos

88
 ---

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapia,2T:83-96, 1997.

)rvira Promjena prostorije odriavanja grupe

)ram-
move Za ilustraciju navodimo primjer iz grupe l.
Nakon situacije u grupi, u kojoj V. konfrontira Mi., (koja od terapeuta
pe se traLi izdavanje potwde radi reguliranja bolovanja), s njenim rentnim tendenci-
{ema jama, pacijenti ne prihvaiaju tu temu, braneii vlastitu sekundarnu i tercijarnu
gru- dobit. Ma. govori kako njega sada hvata r,rtoglavica, a M. kako on osjeia nape-
nz)e5, tost u vratu. P. tada bjeLi iz grupe, i upuiuje terapeutu 'akademsko' pitanje. KaZe
ehan, kako je duo da se na ovoj klinici odrtavaju tedajevi na kojima se govori o djetetu,
areni odraslom i roditelju u dovjeku. Ispituje da li bi tereput htio ne5to reii o tome ili
vijeta odriati grupi krace predavanje natu temu. Radi se o pacijentu koji je u grupi 5
lriaja godina i koji na kognitirnom nivou zra da uspostavljene grupne norne ne afirmi-
lenci- raju takvo ponasanje terapeuta, a ni pacijenata. Meclutim, cijela grupa prihvaia
ego tu temu i zapodinje rasprava o djetetu u nama. Slgede sjeianja iz djetinjstva.
Grupa se pono\4ro hon,ogenizira, dolazi do smanjenja anksioznosti. Grupa izbje-
zatim gara diferenciranje star,'ora, mi5ljenja i rannjenu medusobnih einocionalnih
nirati doZivliavanja. Terapeut u toj situaciji konfrontira grupu s njenim niskim pragom
tolerancije napetosti u grupi i potrebom da se izbjegnu razliditosti i sukobljavanja
grup- u grupi.
svaki Sljedeci primjer je iz grupe 2. M. kale 'Dobro, doktore, zbog dega idemo u
:alaz;. now prostoriju? Meni je ova stara dobra. Tu dolazimo godinama, navikao sam
mod se na ove zidove. Recite doktore... NiSta. Izgleda da neiu dobitiodgovor...'
Promjena prostorije je jedna od ugroZavajuiih situacij a za grupu. pomak
virati ka regresir.nijem nadinu funkcioniranja opserviramo u dvije analitidke grupe.
rujo5 Medutim, intenzitet itrajanje regresirmog pomaka su bili razliditi.
nte u Terapeut, kontratransferno 'sretan'jer je nakon duljeg peroida uspio doii
)cesa, do prikladnije prostorij e za odriavatje grupe, najavljuje grupama (nararmo,
'ihva- svakoj posebno) tu promjenu Obje grupe reagiraju odbrjanjem, odnosno otpo-
ru in- rom. U daljnjem tijeku terapije, opserviramo ma(ajne razllke iznedu grupe I i
grupe 2.
r kao Na sljedecu seansu, koja je zakazana u 'novoj' sobi, obje grupe kasne. po-
ttiti u jedini udesnici dolaze u staru prostoriju.
3redi- Grupa I sastavljena je od regresivnijih pacijenata. Tijekom svog rada
'stva- grupa je postigla depresirmi nivo funkcioniranja, meclutim taj nivo je wlo labilan.
Nakon promjene prostorije potrebno je nekoliko mjeseci da se grupa pono\rylo
konsolidira na depresir.nom nivou. u meduwemenu opserviramo jadanje nezrelih
obrana, napu5tanje dostignutih grupnih normi, jaku agresiju na druge dlanove
grupe i na terapeuta. U grupi pono\.{lo dominiraju vanjski doga<laji. Razgovara se
o temama od druStvenog ma(,aja: socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, opdoj nesigur-
nosti za radno mjesto, o potonuiu Titanika itd. Intervencije terapeuta i njegovi

89
 pozicija u grupnoi analizi, Psihoterapija,2T:83-96' 1997
Bilic, V.: paranordno-shizoidna i depresivna

pokusajidasetaVanjskakatastrofidna,zbivanja,kojabudeegzistencijalnestra-
hove, poveZu sa situacijom nesigurnosti i straha u
grupi, nailazn na jako odb4anje
i agresiju.
MoZemo razumjeti terapeutow zbunjenost'
jtt 19 nova prostorija' za
krugu' a u
razliku od stare, prostr"ana. U nloi cijela grupa moZe sjediti P.tluot
u.
vidjeli' Stara soba je
staroj su dlanora grupe sjediliiiAaoue, te se krajnji
nisu
wlo itd'
oti"nu,u zapadut.:. u ltetnim mjesecima, zarazllku od nove,
Dapade. trlekom uile goolna sastajanja u 'staroj'prosto{iji, i'mia
sami dlanovi
?alli na neprikladnost prosto'1e, na
grupe su se. djeiornidno i uiluzbi otpora,
i1.run smje5taj, rmrcinu itd. Medutim, sada
je 'staroj prostoriji' sve lo5e zabo-
tl
1i1,lieno, gotouo kao da je i ta prostorija sama
po sebi'stari'dlan grupe, na kojeg ll
smo nar,ikli.
takoder postavlja pitanje powatka u staru prostonlu'
Neki
Grupa 2
kojen je.cili da ih
1:
isprovo-
udesnici smatraju oa je ovo terapeutov eksperiment,
je iznislio neki test za nas'. Drugi udesnik se ,tr
cira. Udesnica grupe taZe: 'Doktor
no\u prostorrju? Meni je ova N
nadovezuje: 'Dobro, doktore, zbog dega idelno u L(
se na ove zidore' Recite dok-
stara dobra. fu aonzimo godinaria, na'ikao sam ie
pacijentica: 'Doktor nas Zeli
tore... Ni5ta. Izgleda da neiu dobiti odgovor. Treia Vi
je njtgg.Y prostor' a sad nas
udaljiti od sebe. Do sad smo bili u njegovoj sobi' to g(
sad smo bili u njegovom stanu'
Zeti staviti u tudu prostordu'. eetr.rti pacijent: 'Do p(
kaZe: 'Sad. nakon sto je provokacija usp-
a sad nas vodi u rakendicu'. Pacijentica nt
jela, moZemo se vratiti u staru sobu'' ni
ku paranoidno-
Znaiudaa su'aka promjena settinga potide oscilaciju gTp:
doZivjele kao neprija-
shizoidnom funkcioniranju (grupe su terapeuta trenutno
jasnija'
teljskog provokatora) zbivanja u grupi postaju zt
Medutrm, grupiZ. toiaiJsaita"ljcni od manje regresi'nih udesnika, bilo
ra
je do'oljno nekoliko seansi ia prihvati novonastalu situaciju i nastavi sa
slobod-
i osjecaja ugroZenosti'
nom komunikacrjom, oslobotlenom intenzir,nih strahova
Nadrugolseansinakonpromjenemjestautojgrupi,jedanudesnikpodinle
govoritiopotrebrprorrriencneeegstoletritolo5e,iakosmonatonarrkli. od
se o strahu Dr
Diskusija u grupl skrcie ka brainim odnosima. Razgor,ara je
pacijent se $eca kako dugo sa su-
poi..unit proi',y.nu u tlradnim odnosima.
opisuie
teske
prugom Zivio sa s\,ojim r,cditeljima u niihovom m|o1rr stanu. Jdl
Situacija u njegovom
iltui.,J., nesuglasice. skudenost, ali i svoj strah od odlaska. pacijent gn
Drugi
braku se poboljsala ocllaskom njega i supruge u imajrnljeni
stan.
promjena u svoj Zivot' cic
konfrontira trecega s pasir,no5iu i-izbjegivanjem utroSenja tra
Oni jo5 nisu pome
Naime, tredi pacijenije u rnirwini, kao i njegova supruga' fur
dobi (detrdesetih su ioOina). Zive'u sfueenol garsonjeri,_a
u Ogulinu imaju
opisuje svoje ser
primanja su im ogranidena. Pacijent
obiteljsku kucu i nestJzemlje. PT
u stanu' Svaclaju se na
deste svade sa suprugom oto togu tko ce nesto naprarnti

90
 --_

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, PsihoterapiJa,2T:83-96, 1997.

Itra- primjer 'Tko ie pobrisati praSinu na resou'. Nakon svade sa suprugom, pacijent
anje se odlazi napiti. ectrryta pacijentica govori kako je njoj bilo tlepse oot< ru zirri.ti u
manjem stanu. Dolaskom u njihor,u novu kucu doslo je do otuclenja u obitelji.
,za 'Kao da su se tzgubili po sobama'. Ta vanjska zbivanja su \,racena u grupu.
au
ra je

norrr Promjena termina odriavanja grupe

,frd
rbo- Slidnu pojaru oscilacije grupnog funkcioniranja primjetili smo i prilikom
0Jeg mijenjanja tennina odrZavanja grupe. Do promjene termina odrzevanja grupe
doslo je zbog uskladivanja termina s kolegom, koji u istoj prostoriji takocler
odriava grupe. Radilo se o pomaku od pet minuta. Gledano realno, pet minuta
'{eki
lvo- izgicda bemadajno. Tcrepeut je grupi ponudio realitetno ob-jalnjenje, potkri-
kse .jepljeno pnsutnoscu sljedece grups. koja ispred r,rata deka da nasa grupa zawii.
0\a Medutim, na grupi I su reaktivirani paranoidni strahovi. pacijentica kaze. 'Dok-
Jok- 1or je iz svog kaprica smislio tih pet minuta, da nas podbada. on to radi nam-
leli ierno'. Drugi pacijent kasni, a to objasnjar,a prometom. Treii nalodi kako mu je
nas vrlo teSko otici ranije s posia. Cetrda pacrjentica se sjeia kad se grupa, prile vise
ffiU' godina sastalala ujutro Kaze: 'Lakse nrr je u to wijeme bilo izostati cijeli dan s
usp- posla. jer sam znala da jc ta.j dan grupa. nego Sto sada morarn ici pet minuta ra-
nije'. To objasnjara r,'omim redom autobusa. zbog ko.jeg mora ici pola sata ra-
Jno- ntie.
rua- Kunulacrja promjene viSe dirlbenika settinga djeluje na grupu io5 provo-
katirniie nego sanro jedan dimbcnik. Tako je i u opisanim primjerima doslo do
bilo zbroja dva dimbenika settinga. Nakon promjene prostonle, koja nije do kraja pro-
)od- radena u grupi. ubrzo.je do5lo i do promjene termina odrZavanja grupe.

xnje
ikli
od Dolazak novog ilana
su-
eSke Daljnja ugroiavajuca situacija u grupi je dolazak novog pacijenta. Vec r
v0m sam dolazak novog ilana je dogaclaj koji remeti ustaljeni tgck funkcioniranja
grupe i kao takav moze potakruti rcgresiju grupe na paranoidno-shizoidno funk-
1jent
ivot, cioniranje. Medr.rtim. ukoliko postoji velika razllka u dominirajucem nivou in-
)me trapsihiikog funkcioniranta izmedu grupe i novopridoslog pacijenta, ukohko on
naju funkcionira bitno drugaiije od grupe. situacija je jos sloZenija. cesto smo op-
voje servirali odbacivantc takvog dlana grupe. Nekoliko pacijenata, oboljelih od
ena PTSP-a, smo poku5ali (sukcesivno) ukljuditi u rad malih grupa. Grupe su tada

91
 Bili6, V.; Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1997

bile zajedno vei detiri godine. Novoprido5li pacijenti su funkcionirali preteZno na

paranoidno-shizoidnom nivou, dok su grupe u koje su dolazili funkcionirale viSe
na depresir.nom nivou. Ti pacijenti nisu nai5li na razumijevanje grupe. Grupa nije
empatizirala s njihovim viClenjem wijeta, te su pacijenti napu5tali grupu. Medu-
tim, u grupi 2 je od samog podetka ukljuden i jedan pacijent obolio od PTSP-a,
kojije uspio opstati u grupi.
Navodimo primjer pacijentice, Zene pedesetih godina, prognanice iz Sara'
jeva. Ona na tecoj seansi nakon dolaska u grupu I govori kako rnrzi slc Srbe. Za
nju su svi Srbi detnici. Srbi su razatali Sarajevo, istjerali je iz njenog doma itd.
Meclutim. u grupi sjede dva srbina. oni Sute, ali javljaju se drugi dlanovi grupe,
koji osucluju toliku iskljudivost itd. Pacijentica je bijesna. Na sljedecu grupu vi5e
ne dolazi, javlja se individualno terapeutu...
Druga pacijentica, Zena detrdesetrh godina, tijekom domovinskog rata bila
je kao dragovoljac angaLirana kao bolnidarka u HVu. Dolaskom u grupu 2, ona
ubrzano 'sipa' svoje traumatske doZivljaje: susret s mrtvima, osakaienima itd.
NagovjeStava kako je bila silovana. Grupa ostaje 'hladna', sudar S traulnonl Je
prejak. Pacrjenti se povlade i nastavljaju diskusiju kao da nisu ni5ta duli. Pacijen-
tici se osjeca neshvaieno i neprihvaceno. Napu5ta grupu i nastavlja individualne
kontakte s terapeuton.
U navedenim primjerima nije bilo bitnrlih razllka u ponaSanju grupe I i
grupe 2.
Obje odbadene pacijentice na5le su utodiSte u terapijskoj zajednici Odjela
za parcrjalnu hospitalizaciju, koja je uskladenija s intrapsihidkim moguinostima
padenata koji funkcioniraju na paranoidno-shizoidnom nivou. Napominjemo da
su pacrjentice nastavile lijedenje kod istog terapeuta (koji vodi male. srednje i
relike grupe). Na taj nadin su one mogle oduvati i nastal'rti odnos s terapeutom, a
povoljno (u smislu holdinga) je djelovala i iinjenica Sto se terapeut pobrinuo za
njih i omogucio im nastavak liicdenja u za njih prinlerenijem settingu.
N,fectutim, promjene settinga nisu bez posljedica i u manje zahtjevnom terapijskim
settipgu terapijske zajednice Octjela za parcijalnu hospitaiizaciju. Opservirali smo
rntenziviranje paranoidno-shizoidnog doZivljavanja na Odjelu kao posljedicu na-
glih, nenajal,ljenih promj ena osoblja.

RASPRAVA

Kad raamisljamo o moguinostima grupe za napredak ka zrehjoj intrapsi-

hidkoj poziciji kao ogranidavajuce dirnbenike s jedne strane imamo tame grupne
situaiile, od koiih se mnogi svodc na poremeiajc grupnog settinga. S druge

92
 Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:g3-96, 1997.

na strane, san"r sastav grupe, odnosno strukturna ogranidenja udesnika grupe, je naj-
,i5e
bitniji ogranidavajuii dimbenik. Individualni nivoi regresirnosti ili zrelosti paci-
uje jenata, koji preteZno funkcioniralu na nivou paranoidno-shizoidne ili depreiil,ne
du- pozicije, odreduju i mogucnosti razroja cijele grupe.
Drugim rtj edima, kapacitet pacijenata za pr evladavanj em funkcioni ranj a
na nivou paranoidno shizoidne pozicrje. uz fragmentiranost objekta i nestabilnost
ra- objektnih odnosa, koji su na nivou zadovoljenja neposrednih potreba, onemo-
Za guiara im postizanje depresime pozicrje. Grupa sastav'ljena od vrlo regresirnih
itd. ili vrlo traunatiziranih pacrjenata nema kapacitet za postizanje tolike intrapsi-
pe, hidke promjene. Takve grupe te5ko postizu zrelu kohezivnost, sto je jedan od po-
l5e kazatelja njihovog (fragmentiranog, paranoidno-sliizoidnog) nivoa funkcioni-
ranja. Ne postoji mogucnost postizanja zrelljeg nil,oa, te trajno prevladava para-
rila noidno-shizoidno funkcioniranje.
)na za te pacijente prikladnije su druge metode lijedenja, primjerice so-
itd. cioterapija, rnilje terapija i suportirna psihoterapija u terapijskoj zajednici odjela
Lje za p ar cij alnu hospitalizaci j u.
Funkcioniranje na nivou depresirne pozicije uspostavlja se napretkom
lne grupe kroz ranoj grupnog rnatriksa i grupne kohezije. u grupi se uspostavljaju
grupne nonne koje potidu slobodnu i otvorenu komunikaciju. Taj nadin funk-
li cioniranja ukljuduje javljanje transfernih reakcija, doZivljaj cjelovitosti objekta, i
konadno brigu za objekt. elanovi grupe podinjil istarrvati brigu jedni za- druge,
ela nredusobno empatiziraju, redor.no dolazn na seanse, ne samo radi sebe, nego i iz
ma odgovornosti za druge dlanove grupe, zabrinuti su kad netko izostane.
,{^
u4 Dosljedno pridrZaranje settinga grupne analize otkranja neke dimbenike
ei koji potidu regresirne oscilacije funkcioniranja grupe. Setting grupne analize
Ir& iskljuiuje javljanje transfernog multiplicitela prema razrim terapeutima, a omo-
UL guiava multiplicitet i Sirenje transfernih reakcija unutar same grupe. povoljne
osobine settinga koje osigurar,aju optirnalne uijete za analitidki rad, kojim se
ilm postiZe postepeni napredak grupe ka depresir.noj poziclji, odnosno ka sazrije-
mo ranju, su zatvorenost grupnih granica. konstantnost vremena, prostora, udesnika i
na- terapeuta. onc omogu6avaju razvoj grupnog matriksa i kohezirnosti grupe. Tek
kao posljedica raztoja terapijskog procesa, a moZemo reci i kao reztltat preteZno
dobrog vodenja grupe, stvara se i stabilizira doZivljaj grupe i terapeuta kao
cjelovitog, prctearo dobrog (vanjskog i intcrnaliziranog) objekta. Kod recine
udesnika javlja se subjektil,ni dozivljaja pouzdanosti settinga, grupe i terapeuta.
Time su ostrareni uvjeti za analitidki rad grupe, kojim grupa podinje najprrje spo-
radidno, a kasnije i prete1ro. funkcionirati na zrelijem nivou.
lsl- Smanjenje anksioztosti i projektir.nosti odraZava subjektivni doZivljaj vece
pne temeljne sigurnosti, odnosno srnanjiranje osjeiaja ugroZenosti od losih i parcijal-
uge nih objekala. Podinje prevladavati doZivljaj cjelovitih (unutraSnjih i vanjskih) ob-

93
 Bili6, V.: Paranoidno-shizoadna i depresivna pozicta u grupnoj analizi, Psihoterapija,2T:83-96, 1997.

jekata koji su pretezno dobri, jto ukazuie na dosezanje depresirne pozicije in-
trapsihidkog funkcioniranja. Pacijenti postepeno introjiciraju grupu kao cjelinu i
terapeuta i pojedine dlanore grupe kao prcteZno dobre objekte.
To se klinidki oiituje kroz javljanie i jadanjc kohezir,nosti grupe i brigu za
druge dlanove. T'c intrapsihidke promjene se odraZavaju i u vanjskom realitetu
kroz mijenjanic odnosa s vaZnim objcktima (u obiteljirna pacijenata s bradnim
partnerima, djecom i roditeljima, na radnoln mjestu sa suradnicima, podredenim i
rukovodiocrma).
Tako opisana zbivanja u grupi su karakteristika razvrjene faze grupnog
procesa. odnosno uspjeSno vodene grupne analize.

ZAKLJTJCCX

Oscilacije iznedu paranoidno-shizoidric i depresirne pozicijc su uobiiajena

pojava u intrapsihidkom funkcioniranju. 'I'c oscilacije jc mogucc opscn-irati r u
grupnoj anitlizr. LJ grLrpnoj analizi dolazi do osciiacila izmedu intrapsihidkog
firnkcionrranja na nivou paranoidno-sliizoidnc i depresir,ne pozicijc. Pretc7nt nivo
l'unkcioniranja grupe u podctno.i {az} terapije ima obiljcZja paranoidno-
shizoidnog. a u ran'ijenoi gr'rpi. depri:sirnog trtnkcroniranja. Nir-o na ko;em
grupa funkcionira ovisan je o strukturi n-f cniir dlano'n'a. o stadilu razvo.ia grupc i o
dogadanjima u grupi. Ugroiar,ajucc situacijc potidu pomak ka paranoidno-
shizoiclnoni funkcioniranju. Ncke od takvih situacija su: podetak rada grupe. do-
lazak nol,og ilana. promjene settirtga (prostora i vrcmena), rntruzr.1a dogadaja iz
ranjskog realiteta u grupu.
Za r,rrjeme funkcioniran;a grupe na paranoidno-shizoidnom nir'ou domini-
rajucu terapijsku ulogu ima pouzdanost i itosl.iednost settinga i terapeuta, te
holding i kontejniranje (Winnicot'-). llcsljedno pridrZavanje setlinga grupne
analtze osigurava optirnalne ur'1ctc za postepeni napredak grupe ka depresil'no"j
pozici ;i. odnosno ka sazriievanju.
Interpretaciie su terapijski djelotvornrje u razv'r.lenoj fazi terapije, kad jc
dosegnut depresivni nivo intrapsihiikog llnkcionirarya.
Nekc grupe kao i (regrcsirniii) pacijenti nisu u mogucnosti dostici funk-
cioniranje na nivou depresirnc pozic11e, tc trajno funkcioniraju na ttirou parano-
idno-shizoidne pozicije. Zatakt'e pacijente prikiadniic su drugc metodc liledettla,
primlerice socioteraplja. milje tcrapiia i suportirna psihoterapija u terapiiskoj
zaj ednici Odi ela za parcg alnu hospital i zacij u.

94
 --

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1997.

e ln- PARANOID-SCHIZOID AND DEPRESSIVE POSITION IN GROUP ANALYSIS

linu i

gr za Key words: Paranoid-schizoid and depiessive position, group analysis

.litetu
Ldntm
rnim i
Abstract:
rpnog
Oscillations betrveen paranoid-schizoid and deprcssive position (Klein Mr) are a usual
occurrence in intrapwchic functioning. It is possiblc to obsen'e such oscillations in
group analysis. too. The level on rvhicl-r a group is functioning depends on the structure
of its nembcrs, on thc reached poirrt of group developmcnt. and on the occurrences in
the group.
The prevalent level of group functioning in thc opening phase is paranoid-
schizoid and in a developed group, depressir,e. Jeopardizing situations promote a shift
)aJena to paranoid-schizoid group furtctioning. Sone of such siiuations arc startirrg a group.
ni tu coning of a neu' group nrernber. changes in group sctting (time and space), inlrusion
ofhappeuings from outer rcalitv in thc group.
idkog
Consisteucy in sticking to a group analvsis setting cnsures optimal conditions
I nlvo
for a gradual progress of the group torvards a depressive position, in other l'ords to
lidno- naturation.
rojent
pc i r-r

ridno-
e. do-
laja tz
LITERATURA:
)min1-
rta, io
lrupne
1. Klein. M. (1993) Env'v- and Gratitude and Other Works, Kanac Books, London.
)s1\no"l 2. Tocilj. G. (1998) Group Psychotherap)'with Victinrs of Torture. U: Tata Arcel L.,
Tocilj Sirnur*ovii G.. editors. War violencc, Trauma and the Coping Process.
kad 1c Armed conllict in Europe and sun,ivor response, Lunrin, Zagreb.
3. Jones E. E.. Caston J.. Skolnikoff A. (1992): Research on the efficacy of psycho-
funk- analysis, J. Am. Ps1'choanal. Assoc. 40: 625-628.
arano- -1. Kantmwitz J. L. (1992): Rcsponse to San Francisco group critique of Boston study
:deir.'|a. on outcome of psychoanalysis. J. Am. Psychoanal. Assoc. 40: 628-630.
p11sko1 5. Dies R., MacKenzie K.R. editors (1983) Advances in Gmup Psychothe2py: Inte-
grating Research and Practice Amedcan Group Psychothcrapy Association. New
6. Tschuschke V.. Dies R. (1994) Intensive analysis of therapeutic factors and out-
come in long-term inpatient groups. Int. J. Group. Psychother. 44: 185 - 208.
 Bilie, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapi.ia, 27:83-96' 1 9

7. Bond G.R. (1983) Norm regulation in therapy groups. Advances in Group Psycho-
therapy: Integrating Research and Practice, American Group Psychotherapy As-
sociation, New York.
8. Lieberman M. A. (1983) Compardtive analyses of change mechanisms. Advances
in gmup psvchotherapv: Integrating research and practice, American Group Psy-
chotherapy Association, Nerv York.
9. Coche E. (1983) Change measures and clinical practice in group psychotherapy
Advtrnces in group psychotherapy: Integrating research and practice, American
Group Psychotherapy Association. New York.
10 Stone M.H.. Lewis C.M., Beck A.P. (1994): Tire structure of Yalom's curative
factors scale. Int. J. Graup. Psychother. 44:239-245.
ll Sheehan J.D., Fitzgerald M. (1994): Measuong progress in psychoanalltical psy-
clrotherap,v: a pilot studl', Group Aialysis 2'/:21'1-220.
12. Klain E. (1990): Ljeiidbeni faktor u grupnoj analiz-i. Psihoterapija 20.21-34.
13. Yalom l.D. (1975) l'he Theory and Practicc of Group Psychotherapy. 2'd ed- Basic
Books. New York.
14. Kaplan H.I.. Sadock B.J., Grebb J.A. (1994) Kaplan and Sadock's synopsis of psy-
chiatry: behavioral sciences. clinical ps1'chiatry, 7"'ed. Wiliams & Wilkins, Bal-
timore.
15. Bion W. R. (1961) Experiences in groups and other papers, Tavistock publica-
tions. London.
16. Josi6 D. (1996) Transferna zbivanja u grupi. U: Klain E.. ur, Grupna analiza,
Medicinska naklada, Zagr eh.
t7. Grotjahn. M. (19'72) The art and Technique of Anali,tic Group Therapy, Jason
Aronson. New York.
18 Winnicott, D.W. (1989) Psycho-Anal1'tic Explorations. Winnicott C., Shepard R.,
Davis M.. editors. Karnac Books, London.

96