JOURNAL OF THE CROATIAN

Zagreb,2008
Med Fam Croat
Vol 16
No1
1-96

UDK 61:36.058
tssN 1330-1527

CASOPIS H RVATSKE UDRUZBE OBITEUSKE MEDICINE

UVODNIK
o*$|"'sf#ry;
Petnaest godina naieg dasopisa

Razgovor povodom
15 godina HUOM-a

Medicina Familiaris Croatica,

l5 godina prue...

Rijed drugog urednika dasopisa

IZVORNI RADOVI
Zdravstveni lokus kontrole
bolesnika koji boluju od
ishemijske bolesti srca

Telefonske konzultacije u
ambulanti obitelj ske medicine

Amjodaronom inducirana
hiotireoza

Sto se katkad kije iza proteinurije?

IZVJESCA I NAJAVE
15. Balintov kongres Medicine, a
Evidence and Emotions
3*!t
50 years on..., Lisabon2007. :

,wt
Stoie vocvt EUROPE i kakva =**
*l
|

je uloga Udruge specijalizanata

obiteljske medicine Hrvatske?
*-.
n*.1
F.G* I
1
0
Medunarodni kongres medicine
za svakodnevnu praksu, Zagreb,
11.-12.listopad 2008.

Burn out - stres na poslu
Prim. mr.sc. Vedran Bili6, psihijatar i psihoterapeut
Klinika za psiholo5ku medicinu KBC Zagreb
Pojam burn out uveo je njujor5ki psiholog
Freudenberger. On definira bum out kao iscrpljenost
osobe koja je prvobitno bila izuzetno predana nekom
cilju, nadinu Zivota i1i odnosu ali se njena odekivanja
nisu ostvarila, a umjesto odekivanog zadovoljstva i
satisfakc ij e, doZivj ela j e razodarenj e i frustrac ij u. Posao
je desto izvor mnogobrojnih stresova. Na razne nadine
moZemo poku5ati poboljiati situaciju na poslu i udiniti
posao podno5ljivijim i zanimljivijirn. MoZemo poku5ati
promijeniti sistem rada, prornijeniti sebe ili se
iz te situacije.
Prema Maslach & Leiter (1991 .) burn out je obidno
posljedica loie situacije na poslu, a nije rjeSiv rnetodama
rada na sebi ili razvijanjem nadljudske motivacije. Bum
out ukljuduje umor, nastojanje da se radi Sto je rnanje
mogu6e, neefikasnost i nemogucnosti da rijeSimo neku
situaciju, situaciju kad imamo previSe posla, doZivljaj
da smo zapeli i da stagniramo, uvjerenje da je naS
posao besmislen, odnose na poslu koji su napeti i
udaljeni.
Reinhold (1991 .) preporuda poboljSavanje radne
okoline putem samoterapijskog pristupa. Wyatt &
Hare (1997.) govore o ulozi mobingau bum outu, koje
rnoZe imati formu ofvorenog maltretiranja na poslu ili
preSutnog zanctnarivanja.
Dehumanizirajuie interakcij e na poslu: diskriminac
zastraiivanje, stvaranje Zrtvenog jarca od osobe,
nepravedni postupci, odno3enje prema osobi kao daje
potpuno nevaZna uni Stavaj u samopoitovanj e.
Greenc (2002.) u rjeiavanju burn outa preporuda
razvij anj c r aznlh vj eitina, razvij anj e keativnosti,
nalaZenje i koriStenje vlastitih resursa. Ravicz ( 1998.)
preporuda da se situacija na poslu udini izazovnrjom
da se tako'lo3 stres'pretvori u'dobar stres'.
Prema Barlowu (2001 .) korijen tjeskobe je predvidanje
problema i osje6aj da nismo u stanju kontrolirati
Med Fam Croat, Vol 16, Nol, 2008.
OBNOVIMOZNANJE
doZivljaje u svom Zivotu. Vlastiti osjeiaj samokontrole
i vlastiteefikasnosti je vrlo valan. Kad se on gubi,
izloleni smo traumi i bum outu.
Akutni problemi, Zivotni stresovi, depresija, tjeskoba,
interpersonalni dimbenici, druStvena podr5ka,
profesionalne aktivnosti pojedinadno i kumulativno
djeluju na zdravlje.
Prema Van Vegchelu i sur. emocionalni zahtjevi posla
sujednako vaZni kao opseg posla. Prenapomi i odgovor-
maknuti
na poslu, mala moguinost
ni poslovi, nezadovoljstvo
razvoja i napredovanja, rad u smjenama, monotonija.
nedostatna podr5ka okoline djeluju nepovoljno.
Groznidavo obavljanje posla uz malu moguinost
odludivanja illli razvoja, posebno ukoliko postoji
uzajamno djelovanje vrlo zahtjevnog posla s malim
mogu6nostima kontrole situacije i malom slobodom
odludivanja. Najgoraje sinergija visokih zahdcvaposla,
niske kontrole i niske druStvene podrike.
Dio problema kod bum outa je u pretjeranim dobrim
namjerama. Ukoliko nastojimo postici nemogu6e,
odnosno ostvariti nerealne ciljeve (naprimjcr radimo
sve vi5e i vi5e i lijedimo sve ve6i broj pacijenata) dolazi
do stanja iscrpljenosti. Tako iscrpljeni vi3e nismo u
stanju sagledati i svoje druge potrebe osim posla, a
isto tako gubimo i kontakt s drugima.
ij a, Podetak bum outa j e polagan. Rani simptomi uklj uduju
osjecaj emocionalne i delcsne iscrpljenosti, otudenje,
cinizam, nestrpljivost, negativizam. Osoba sve viSe
nastoji izbjeldotada5nje aktivnosti, paga posao i ljudi
koji su u njega ukljudeni podinju ljutiti i iritirati. U
ekstremnim sludajevima, toliko se udalji od nekog posla
ili ljudi do kojih joj je ranije bilo intenzivno stalo, da o
i njima r iSe uopce ne brinc.
lronija burn outa je u tome da se deSava osobi koja je
ranije u vezi nekog posla ili situacije bila puna
entuzrjazma. energrje i novih ideja.
OBNOVIMOZNANJE
Osobe sklone burn outu obidno imaju visoka
odekivanja uvezi onog Sto treba ostvariti. Kako im
iskustva u realitetu pokazuju da ne mogu dostiii sve
postavljene ciljeve, enttzijazma nestaje i dolazi do
gubitka energije i volje. Umjesto da smanje odekivanja
iliprihvate ogranidenja realiteta, u njima raste
frustracija i oni pojadavaju napore. Rezultat je burt
out.
S bum oulom su povezani:
. Konflikt uloga: osoba ima vi5estruke
konfl iktne odgovomosti, pa poku5ava zadovolj iti
razne zahtjeve jednako dobro, a ne postavlja
prioritete. Poslj edica j e umor i iscrplj enost.
. Nejctsnost uloga: osoba ne zna Sto se todno
od nje odekuje u nekoj situaciji, jer nema jasnog
algoritma ili uputa koje bi slijedila.
. Pretjerana odgovornost: Osobct si ne moie
postaviti granice i reti ne, pa preuzima sve
viie odgovornosti i obaveza, sve dok ih viie
ne moie izvriiti i ulazi u burnout.
Sto poduzetikad smo u burn outu?
Najprije trebaprepoznati svoj bum out. Zastanemo i
suodimo se sa sobom i svojim stanjem. Da li se
osje6amo premoreno i jesmo li izgubili sposobnost
relaksacije? Jesmo li oduvijek bili pod pritiskom da
moramo uspjeti? Je li jedno podrudje na5eg Zivota npr.
posao za nas postalo neproporcionalno vaLno? MoZda
se pretjerano poistovje6ujemo sa svojim poslom i
odgovomostima i uvj etuj emo svoje samopo5tovanje
uspjehom u poslu. Jesmo li izgubili smisao za humor i
otudili se od prijatelja i suradnika na poslu.
Kad posao podne gubiti svoju privladnost, vrijeme je
za odmor ili za promj enu u na5im obav ezama. Poku5aj -
mo osim posla na6i druge Zivo0re vrijednosti i prioritete
i uvesti neke promjene u na5 Zivot (briga o vlastitom
zdravlju, relaksacija, bolja organizacija svog vremena,
prihvaianje svojih ogranidenja u poslu, prebacivanje
dijela odgovomosti na druge, delovjeZba, prijateljstvo,
povjeravanje svojih osje6aja bliskim osobama,
prei spitivanj e svoj ih Zivotnih wij edosti, humor).
74
Znakovistresa:
Najprije je potrebno prepoznatijesmo li u stresu.
Procijenimo:
Jesmo li desto napeti, zatvoreni u sebe i ne
moZemo se opustiti?
Te5ko6e nas jako uznemiravaju?
Zanemarujem o male Zivotne rado sti?
Preosjetljivi smo i dosta zabrinuti?
Izrazito smo samokritidni i dosta sumnjamo u sebe?
Lako se ljutimo?
Imamo probleme sa spavanjem?
Kronidno smo umomi ili imamo neke bolove?
Podpritiskom smo i/ili smo nemimi?
Psihofi zioloSki odgovori :
Napeti i bolni mi5i6i, tikovi, nemime ruke, nemir, desto
dodirivanje dijelova svog tijela, prodi56avanje grla,
deste zimice, bol, problemi sa stomakom, znojenje.
koZne reakcije, crvenjenje, svrbeZ, ukodeno drLanje,
dvrsto drLanje sfvari,jake reakcije straha, glavobolje,
desto mokrenje.
.1-eskoba znadajno mijenja kognitivne funkcije i
ponaSanje
Hiperaktivnost,vremenska stiska, uZurbanost, ubrzani
hod i govor, zaplitanje u govoru, lupkanje prstima,
uZurbanost u poslu, teSko podnoienje kainjenja i
dekanja, iritacija na odgode, izbjegavanje ljudi,
prejedanje, pretjerano pijenje, promjena navika,
slablj enj e pam6enj a, konfuzij a, nepaZlj ivost, pred eran a
zabrinutost, pretjerano bavljenje s ugroZavaju6om
osobom ili situacijom, odajnidko nastojanje da se
raztmlje zbog dega se netko ponaSao na taj nadin,
desto razmi5ljanje o uznemiravajuiem dogadaju, trajno
neraspoloZenj e zbog neke situacij e, iritablinost, gubitak
samokontrole, nekontrolirane provale neugodnih
emocija (osje6aji gubitka, ljutnje, ljubomore, krivice,
&Lnje,straha), plakanj e, apatija,uzdisanj e, poreme6aji
spavanja, te5ki snovi, nelagoda i bolovi, iritacija zbog
tuclih gre5aka, glasan i kdtidki govor, osjeiaj krivice
kad se ne radi. Trajan umor i gubitak energije,
usporenost, op6i gubitak interesa, osjedaj dosade,
spavanj e tz TY, gubitak humora.
Med Fam Croat, Vol '16, No1, 2008.

Ukoliko prepoznamo neke znakove, to ne mora znaditi
da smo u znadajanom stresu. Ipak, ukoliko je bilo koji
znak ekstreman,moLe ukazivati na ozbiljan stres.
Svaka osoba ima svoj jedinstveni nadin reagiranja na
stres. Neki na stres reagiraju vi5e fizioloikim reakcijama
kao Sto je ubrzano i plitko disanje, povi5enje krvnog
tlaka, napetost u mi56ima.
Nije rijetkost da se lijednici nadu u situaciji kad zahdevi
koje na njih postavlja druStvena zajednica, profesija,
pacijenti, sam Zivot a i ideali koji su ih potaknuli na to
zanimanje postaju prete5ki i kad ih je nemogu6e
ostvariti. Ukoliko su takve situacije kronidne,
emocionalna podr3ka okoline i drugi nadini oporavka
nedostatni. dolazido distresa. Kronidni distres dovodi
do emocionalnog iscrpljivanja. Javlja se osjecaj
profesionalne nedostatnosti i neef,rkasnosti. Doktor
postaje preosjetlj iv, podinj e izbjegavati uznemiravaju6e
okolnosti, a od pacijenata se sve viSe emocionalno
udaljava. Pacijente podinje gledati kao sludajeve, a ne
viSe kao osobe, te svoj odnos s njima sve vi5e
formalizira. Drugim rij edima, emocionalno se udalj ava.
Kronidni distres konadno moZe rezultirati i u depresiii
ili u psihosomatskoj bolesti.
Preoptere6enje obavezama
Lijednidka profesija se kontinuirano i brzo oboga6uje
novim znanjima. Usvajanje i implementacija novih
profesionalnih spoznaja u konadnici obogacuje, ali nije
mogu6a bez naprezanja i reme6enja starih i ve6
uspostavljenih obrazaca lijeienja. Cesto pacijenti
prepoznaju dobrog doktora, koji ih emocionalno
razumlje,pa ih sve vi5e dolazi k njemu. S druge strane,
doktor zbog emocionalnih i drugih razloga prihva6a
sve vi5e pacijenata. Opseg posla raste, Sto mora dovesti
do preoptere6enosti. Medutim, sam opseg posla manje
dovodi do burn outa od emocionalnog nezadovoljstva
poslom.Svaki pacijent s pravom od doktora zahtijeva
razumijevanje i odnos koji nije ograniden samo na
tehnidko zbrinjavanje i rje5avanje bolesti. Pacijenti
'uzimaju' naie vrijeme i emocije, ali nam i 'daju'
zadovoljstvo zbog korektno i uspje3no obavljenog
lijecenja. Odnos s takvim pacrjentirna je uzajaman i
obostrano emocionalno zadovoliavaiuii.
Med Fam Croat, Vol 16, No1, 2008
OBNOVIMOZNANJE
S druge strane, te5ki pacijenti su emocionalna 'rupa
bez dna' . Njihove zahdeve i sve veca traZenja nikad
ne moZemo zadovoljiti, j er proizlaze iz emocionalne
gladi. Njihova odekivanja od lijednika su iracionalna, a
te iracionalnosti oni dobrim dijelom nisu svjesni.
Naprimjer, nesvjesnim mehanizmom projektivne
i dentifi kacij e, pacij ent pokrede interakcij u s lij ednikom
u kojoj mu nesvjesno name6e ulogu koja proizlazi iz
pacijentovih nesvjesnih potreba, a nema puno veze s
realitetom ni s lijednikovom lidnosti. Neki put nas
pacijentova odekivanja guraju u nemogu6u ulogu
spasitelja, dudotvorca, andela i slidno. Ukoliko u takvim
a
situacijama oduvamo dio objektivnosti i humora,
moZemo naprimjerpomisliti: 'Ovdje bi jedino Isus Krist
mogao pomodi, a ni njemu ne bi bilo lako'.
Osim humora, doktor treba osvijestiti Sto je realno i
moguie udiniti za pacijenta.
Prihva6anje svojih ogranidenja i granica mogucnosti
medicine je znahjan korak u smanjivanju
emocionalnog tereta i izbjegavanju bum outa. VaZno
je drZati opseg posla u granicama moguieg, bezobzira
na zahtjeve za Sto veiom 'efikasnosti' u zbrinjavanju
Sto ve6eg broja pacijenata u istom radnom vremenu.
Balintova grupa, koja daje podr5ku, ali i uvid u problem
je izuzetna obrana od bum outa. U prevenciji burn
outa pomaZe podrSka obitelji, humor, bavljenje
rekreacijom, sportom ihobijem. U teZim sludajevima
preporuda se psi hoterapija.
Literatura
1. Maoz B. Balint groups as a way to prevent 'burn-out' in
physicians. The Doctor, the Patient and their
well-being. Thiteenth lnternational Balint Congress.
Bedin 2003:17-28.
2. Delbrouck M. 'Burn-out' syndrome. The Doctor, the
Patient and their well-being. Thiteenth International
Balint Congress. Berlin 2003:53-57.
3. Vegchel N. Jonge J. Soderfeldt M. Dormann C.
Schaufeli W. Quantitative Versus Emotional Demands
Among Swedish Human Service Employees:
Moderating Effects of Job Control and Social Support.
International Journal of Stress Management. Vol 11(1)
2004:2140.
4. GiliiA. Burn-out kod h.lecnika. Muradif Kulenovic School
of Balint Method. IUC Dubrovnik,2004.
75
16.00 - 17.00 Tkaldic, M., Bezinovic, P., Filozofski fakultet, Riieka; lnstitut za
d ru itv e n a i straiiv an1 a, Zag re b
Tak5ic, V., Ftlozofski fakultet, Rijeka
Stres u ikoli i zdravlje udenika
Relacije konstrukta emocionalne inteligencije (vje5tina i ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
kompetentnosti) i nekih relevantnih konstrukata Eezinovic, P., lnstitut za dru\tvena istraZivania, Zagreb
Skola kao institucionalizirani sustav za blokiranje ljudskih FILOZOFSKOG FAKULTETA
Bosnar, K., Prot, F., KinezioloSki fakultet, Zagreb
Provjera moguinosti egzistencije detverofaktorskog modela
potencijala SVEUCILISTA U ZAGREBU
emocionalne inteligencije I
13.00 - 13.20 Stanka za kavu
Delaie, A., Slud4skl centar socijalnog rada. Zagreb
Fovezanost percepcije roditeljskog stila odgoja, nekih 13.20 " 14.00 HRVATSKO PSIHOLOSKO DRUSTVO
karakteristika adolescenata i njihove emocionalne inteligencije Ljetna 5kola, Frlozofski fakultet, Zagreb'Umag 2000.
Poimanje djeteta i percepcija djedjih prava kod djece i roditelja
17.30 Predstavljanjeknjiga u Hrvatskoj
Department of PsYchologY
Predsjedavaju / Chalrpersons. Dinka Corkalo, Vesna V/ahovrc-Sfefrc Ljetna Skola Filozofski fakultet, Zagreb - Korcula, 2001. Faculty of Philosophy, University of Zagreb
Potrebe i problemi mladih u Hrvatskoj
Mirjana Krizmanic, Alem Biodic, Zagreb and
Medo u kolicima, Sisak: Aura Dvorana lll / Hall lll - lzlaqania / Papers Croatian Psychological Assoctation
Vid Pedjak, Uruverza v Ljubljani Predsjedavaju / Chairpersons: Dean Aldukovic, Zetjka Kamenov
Psihologija trece iivotne dobi, Zagreb: Prosvjeta
10.40 " 11.40
Putevi do novih ideja, Zagreb: New Moment
Bifafi6, M., Paiic, E., Koso, M., Powell, S., Butollo, W., Univenitet u
Viie6nica Sarajevu; MAnchen-BiH Psycholagy Program, Universitdt Milnchen
Etnicke stereotipije i etniika distanca studenata psiholog'tje u
17.30 Okrugli stol: Problemi mladih u Hrvatskoj
Sarajevu i Banjaluci
PROGRAM
Vodrtelji / Moderators: Zeljka Kamenov, Goranka Lugomer-Armano Blanuia, N., Fakultet politiekih znanosti, Zagreb
Socio-politidka odekivanja mladih u Hrvatskoj: Paradigma
Subota / Saturday, 15. Xll. 2001. povijesne svijesti XV. DANI RAMIRA BUJASA
lvanov, L., Penezi6, 7., Filozofski fakuftet, Zadar
Dv qla n alll!_l-ldalllYl! Prijelaz na studij: Neki aspekti socijalne prilagodbe studenata
1 0.00 - 0.30 Pozvano predavanje / Keynote address
1
11.40 - 12.00 Stanka za kavu 1sth Ramiro Bujas' Days
Predsiedava / Chairpersott: Vesna 8u5lro
12.00 " 13.00
Tomas Tjus, Gdteborg University
Ljubin, T., Kamenov, 2., Visoka policijska ilkola, Zagreb; Filozofski
Enhancing reading and communication skills for children
fakultet, Zagreb
with various learning disabilities
Fizidka privladnost i podloinost sumnjidenju za kazneno djelo
Dvqrana ll / Hall ll - lz Penezi6, 2., Lackovic-Grg in, K., Filozofs ki f akultet, Zadar
Predsjedavaju / Chatryersons: GordanaKeresle5, Vlasta Vizek'Vidovic Vainost i ostvarenost razvojnih ciljeva u tri tranzicijska
razdoblja iivota
10.40 - 11.40
Sardzoska, E,, Filozofski fakultet, Skopje
Kolid-Vehovec, S., Bajianski, 1., Filozofski fakultet, Riieka
Stav prema novcu i komponente stava kao funkcije potrebe za
Metakognicija i dobne razlike u razumijevanju pri ditanju
postignudem i organizacijske lojalnosti
Ljube5ii, M., Brozovii, 8., lv5ac, J., Ed ukactisko'rehabilitaciiski
fakultet, Zagreb 13.00 " 13.20 Stanka za kavu
Rani jeziini razvoj i AB pogre5ka
13.20 .14.20 Filozofski fakultet
Sindik, J., Djeijt vrtiC 'Trnoru2ica", Zagreb
Pregled aktualne uloge predSkolskog psihologa u radu s djecom Konrad, E., University of Ljubljana Faculty of PhilosoPhY
s trajnim, prolaznim i potencijalnim posebnim potrebama Contribution to Theory X and Theory Y
Klapcic, B., Hrvatski sabor, Zagreb
11.40 - 12.00 Stanka za kavu Usporedna analiza klasidnog i novog rucnog alata Zagreb, 13. - 15. prosinca 2001.
12.00 - 13.00
izradunavanjem reduciranog dinamidkog momenta tromosti
dvaju sustava dovjek - alat
December 13 - 15,2001 ,Zagreb, Croatia
Cota Bekavac. M.. Vlasta Vizek-Vidovic, V., Vlahovic Stetie, V'
Visoka uiiteljska ikola. Petrirya, Filozofski fakultet, Zagreb Goldic. J.. lilcl
Udenicko ponaianje u razredu - razvojni pristup Korigiranje znanosti je stalan posao - interdisciplinarni primjeri
 FefaK, rrludy, l+. ^rr' ,

ietvrtak / ThursdaY, 13. XIl. 2001' Dvorana lll / Hall lll - lzlaqania / Papers
Dvorana ll / Hall ll - lzlaqania / Papers
Predsiedavalu I Chaipersons: Lidiia Arambaiie, Nataia Joki6'Begic
Dvorana Vll / Hall--Vll Predsiedavaiu / Chairpersons: Zvonimir l(nezovic, Meri T adinac'Babi6
18.00 Registracija i podjela materijala 9"00- 10"20
17.00 - 't4.40-15.40
Jokic-Begic, N., Tadinac Babic, M., Kotrulja, L', Galeiic'
M"
18.00 - 18.30 Svedano otvaranje XV. Dana Ramira Bujasa F ttozofsklf akultet, Zagreb; KB "sesfre milosrdnice',
Zagreb Londaric. D., Filozofski fakultet, Riieka
18.30 - 19.30 Pozvana predavanja I Keynote addresses Psiholoike karakteristike oboljelih od psorijaze Provjera nekih suprostavljenih teoretskih objainjenja efekta
sadriaja na Wasonovu zadatku odabira
Predsjedavaiu / Chalrpersons: Denis Bratka, Mladen Havelka' Grubic, M., Dumi6, M., KBC Rebro, Zagreb
i Zagreb
Alija Kulenovie Obiteliska podiela odgovomosti za zbrinjavanje dijabetesa Drenovac, l,ti., lnstitut za obrambene studiie, rstra2ivanie razvoi'
u adolescenciji Prikaz profila efikasnosti mentalnog procesiranja i osobina
Branimir Sverko, Filozofski fakultet, Zagreb lidnosti u detiri dinamidka tiPa
Ravnoteia profesionalnog i privatnog iivota: prilog analizi Janig, H., Siissenbacher, G.,lJnrversity of Kagenfutl.
izvora i Posljedica
"Uliprotected performance of nursing" in everyday working Zalu5ki, A., Albert, D., IJniversrty of Graz
life on the wards A straightforward querying procedure for establishing a
Danko Nikolic, Max Planck lnstitut fIr Hirnforschung'
F'rankfut/Main
competence'performance diagnostic
Radna memorija ili radna Painja? Vidas, M., Mindoljevic, A., Gruden, V., KBC Rebro, Zagreb
atuitiun. stania prije i za vriieme terapije sildenafilom (Viagra) 15.40 - 16.00 Stanka za kavu
19.30 - 20.00 Proglaienje i dodjela nagrada Hrvatskog
kod PTSP bolesnika s erektilnom disfunkcijom
Psiholo5kog dru5tva
16.00 - 17.20
20.00 Domjenak I Welcome Pafi 10.20 - 10.40 Stanka za kavu
Hromatko, 1., F ilozofski f akultet, Zagreb
10.40 - 12.00 Utjecaj estrogena na shvacanje prostornih odnosa,
F"t k/ Fr''d"yJa. Xll. 2001. - iUTRO / Mindoljevii, A., Gruden, A., Mdas, A', Bilic, V', KBC Rebro'
Zagreb percpetivnu bzinu i fine motoriike sposobnosti
Kako siudenti medicine doiivljavaju grupnu psihodramu Butkovii, A., Bratko, D., Filozofski fakultet, Zagreb
Dvorana ll / Hall ll - lzlaqania / Pqoers Porodicno istraiivanje traienja uzbudenja
Jernei| Akrap, L., KBC Rebro, Zagreb
Predsiedavaiu / Chaipersons: Dragutin tvanec, Zeliko nepsihotidnih Ljubotina, D., Filozofski fakultet, Zagreb
na'zf ife konfiguracije rezultata shizofrenih i
9.00 - 10.20 psihiiatrijskih paciienata u RSB testu inteligencije Utjecaj oblika destica na psihometrijske karakteristike
kompozitnih testova
Pavfina,2., Kolesaric, V., UiillSfe hrvatske kopnene voiske Hauptfefd, V., KBC Rebro, Zagreb
"Fran ksto Frankopan', Zagreb; Filozofski fakultet, Zagreb oijugnottiire mogucnostiWB'll skale u razlikovanju bolesnika Galeii6, M, Filozafski fakulte| Zagreb
Ramiro Bujas o okultizmu i znanosti t ito'nt.tnim lezijama od bolesnika sa shizofrenijom Metodolo5ke specifiinosti i mogucnosti primjene
istraiivanja Putem lnterneta
Petz, 8., Frapporti, i{i., Zagreb, Filozofski fakultet, Zagreb Kulenovii, A., Bu5ko, V., Filozofskifakultet, Zagreb
kazne u
Dva mala priloga psihologiji vidne percepcije Neurotske promjene tijekom izdriavanja zatvorske
Poljaniek, A., University of Liubliana tunicili neiitr osobnih, situacijskih i kriminoloiko'penoloikih
Dvorana lll / Hall lll - lzlaoania / Papers
dampling frequency affects the perception of motion obiljeija osudenih osoba
Predsiedavaiu / Chakpersons: Danir Liubotina, Predrag Zarevski
acceleration
Domijan, D., Filozofski fakultet, Riieka 14.40 - 15.40
Dvorana Vll / Hall Vll
tteuraino modeliranje stepenastoga Gelbova efekta Karlovic, A., Gabelica, D., Vrani6, A., Hrabri telefon, Zagreb;
12.10-12.40 Pozvano predavanje / Keynote address
F t Io zof ski f aku ltet, Zagreb
10.20 - 10.40 Stanka za kavu Predsiedava / Chaiperson: Vtadimir Kolesarit Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinjstvu i procjena
Tiziano Agostini, University of Trieste incideniije zlostavljanja u djetinjstvu na uzorku zagrebackih
10.40 - 12.00
studenata
Fulgosi, A.,Zagreb Surface-color perception: The role of perceptual organization
Pednik, N., Sfudlski cenfar s ociialnog rada, Zagreb
S-uUleftivna psihofi zika' jednake psihofizicke funkcije
processes
Prilog objainjenju medugeneracijskog prijenosa tjelesnog
za razlicito osjetljive osjetne organe
12.40 - 14.00 Stanka za rudak zlostavljanja djece
Bajec, B, UntversttY of Liubljana
Buiko, V., Kulenovic, A., Filozofski fakultet, Zagreb
Are changes in-reaction times to stimulus-categorization 14.00- 14.30 Pozvano predavanje I Keynote address
Procesi suodavania i prilagodbe u uvjetima slabe
tasks reallY random?
Predsiedava / Chairperson: Branimir Sverko mogu6nosti kontrole dogadaja
lvanec, D., Babii, D', Komljenovic, tl', Filozofski faku.ltet'
Zagreb;
V/P-NEI GSM Zagreb: GfK Centar za istra2ivanie tziSta Zagreb Vid Pedjak, lJnivena v Liubljani
Utjecal podraiijnog konteksta na procjene inte-nziteta UsPon evolucijske Psihologije
15.40 - 16.00 Stanka za kavu
OoZivtjala u uvjetima bolnog i ne bolnog podraiivanja
Bucik, V., UniversitY of Liubllana
Temperament and the Big Five: Validation of the Pavlovian
Temperament SurveY (PTS)
 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveuiiliste u Zagrebu
Department of Psychology, Faculty of Philosophy, University of Zagrelr

Hrvatsko psiholo5ko druitvo

Croatian Psychological Association

XV. DANI RAMIRA BUJASA

15'N RAMIRO BUJAS'DAYS

13.-15. prosinca 2001.

December l3-15, 2001

SaZeci priopdenja
Abstracts

Zagreb,2001.
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, SveudiliSte u Zagrebu
KAKO STUDENTI MEDICINE DO7'IYLJAVAJU GRUPNU
PSIHODRAMU

Aleksandra Mindoljevid, vladimir Gruden, Mercedes vidas, vedran Bili6

Klinika za psiholoiku medicinu, Medicinski fakultet, Zagreb

Psihodrama je scenskoekspresivna psihoterapijska tehnika diji je dijagnostidki i

terapijski efekt spontane scenske igre podetkom 20. stoljeia prvi uodio i primijenio
lijednik Jakob Levy Moreno. Od 70-ih se godina pro5log stoljeda u Klinici za psiho-
loiku medicinu u terapijskom radu s bolesnicima (djecom, adolescentima i odrasli-
ma) provodi grupna i individualna (analitidka) psihodrama'
No, osim u umjetnidke i terapijske svrhe primjena psihodrame moZe biti i u edu-
kativne svrhe. Cilj je na5eg rada bio da tijekom vjelbi izjednosemestralnog kolegija
>Psiholo5ka medicina<< studente tre6e godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, upo-
znamo s grupnom psihodramom kao dodatnom mogu6om praktidnom i klinidkom
psihologijskom izobrazbom. Budu6i da su se svi ispitani studenti prvi put susreli s
tom dijagnostidkom i terapijskom tehnikom (>naivni< ispitanici) te nije postojala ni-
kakva prisila dolaska na taj dio vjeZbi, autore je pritom zanimalo kako je taj psihidki
zdravi dio populacije uopde doZivio psihodramu.
Zatu je prigodu izradena katka anketa s nekoliko pitanja o studentskim stajali-
Stima vezanim uz provoclenu psihodramu. Anketiranje je provedeno u detiri manje
skupine, zadnjegdana vjeZbi, u lipnju 2001. godine u opservacijskoj sobi Klinike za
psilioloSku medicinu. Anketiran je ukupno 31 student tre6e godine medicine.
Rezultati su pokazali da su studenti imali veoma podijeljena razmi5ljanja i doZiv-
ljaje o toj psihoteraprjskoj tehnici. Naime, dvije tredine ispitanih studenata psihodra-
mu je doZivjelo kao iznimno negativno osobno iskustvo, dok je tek tre6ina preostalih
studenata imala pozitivan osjedaj u odnosu na takav vid praktidne edukacije navode-
6i da ih je ovakav nadin izobrazbe poticao na razmiSljanje i udvr56ivao njihovo sa-
mopouzdanje.

39