Izvorni znanstveni dlanak

KLINIdKI FARMAKO LOZTI NAdELA KOMI.INIKACIJE

Ivan Buzov. Vedran Bili6

Kfuine ri.jeii: klinidki farmakolozi, komunikacija, velika grupa

Klinidki farmakolozi prenose novo znanje ostalim lijednicima.

Prvi korak u prihvaianju novih znanja je komunikacija. proces komu-
nikacije. osim sr,'jesnog prenoienja novih informacija, ukljuduje emo-
cionalne i nesr,jesne sastavnice. koje su posebno potaknute grupnim
fenomenima. Klinidki farmakolozi. prenositelji novog znanja, su pod-
grupa velike grupe primaoca znanja - Siroke populacije lijednika. preno-
Senje i prilrva6anje novih spoznaja podrazumijeva izazivanje promjene u
velikoj grupi, demu se suprotstavl.jaju znadajni otpori. prevladavanje ot-
pora velike grupe hlednika je moguie ukoliko klinidki farmakolozi do-
sljedno uskladuju vlastito pona5anje s onim Sto odekuju od drugih, a pri
tome kontroliraju vlastiti narcizrm i ostaju otvoreni na nove spoznaje. U
preno5enju znanja oni uz to koriste izdavadku djelatnost, osnivaju
komisife za lijekove i kolegijalne preglede, pripremaju terapijske smjer-
nice i timski rade u lijedenju.

1. UVOD

Za uvod temi na5ega dlanka smo odabrali definicrle pojma komu-

nikacije. u Klaicevoml "velikom rjedniku stranih rijedi" ditamo: "Komu-
nikacrja lat. (communicare - udiniti opcim) l. priopienje, saopcenj e, izla-

65
 Buzov. 1.. Bilid, V.: Klinieki larmakolozl i nadela komunikacije. Psiholerapija, 28:65-72, 1998.

ganje, predavanje; 2. promet, saobracaj, spoj, veza jedne todke s drugom;

3. saobracajnica, prometno sredstvo i veza (put, cesta, Zeljeznica isl.);
prid. komunikacijski, komunikacioni; komunicirati, -niciram; 4. priopiiti,
saopiiti; biti u vezi, opciti, spajati; 5. wsiti promet, prometati, saobracati. Budu
Izlaganje u ovom radu iemo usmjeriti na pitanje komunikacijskih zastupa s v
nadela kojih se klinidki farmakolozi moraju pridrLavati da bi spoznaje koje vidjeti brojr

protzlaze iz njihova rada prihvatili i drugi hlednici. Spoz

bitne su vi
makologa
klinidkifar
2. OSNOVNA NAdELA skupine.
Usr
Lryednici su velika skupinaz ili grupa ljudi. Klinidki farmakolozi su zbivanja, i
podskupina:t velike hlednidke skupine. U naiem radu pokuiat cemo nenavikle
razjasniti pitanje odnosa podskupine klinidkih farmakologa prema velikoj nosno pre
skupini lryednika. Klinidka farmakologr.la je novija medicinska specijalnost. lako mogr
Kao i svaka novina kod neupuienih (u ovom sludaju to je velika skupina Medutim,
lrlednika) izaziva ditavu lepezu mogucih osjecaja i stajali5ta. Krajnosti su tualna zag
potpuno odbrlanje s jedne strane tebeztezetvno i odu3evljeno prihvacanje krajnje ner
s druge strane. Svaki lgednik s dugogodisnjim radnim iskustvom kao njima iu r
specrjalista neke grane klinidke medicine doZivljava sebe kao osobu kola grupe. Ve
ima i viSe od dostatnogznanja i vje5tine da radi svoj posao, odnosno, da voriSta. t
na visoko strudnoj razini hledi svoje bolesnike. Bilo kakav nagovje5tal dlanove, l
ispitivanja utemeljenosti njegove strudnosti ili znanstvenosti izaziva strah i drugima.
narcistidku povredu. Strah je potaknut doZivljajem hlednika da se povri- kako nam
'odraz' nij
jeduje njegov profesionalni identitet. Ali, javlja se i strah od novoga, koje
bi moglo ugroziti sigurnost dotadaSnjih ustaljenih nadina razmiSljanja i ta1 stupan
ponaSanja. upoznaval
Freuda navodi: "... Ako osoba naudi neito novo, Sto mora prihvatiti Us
kao istinito, ali Sto je u suprotnosti s nekim njenim Leljama i dotadaSnjim grupni ma
uvjerenjima zakojaje emocionalno vezan..., oklijevat ce, tralit ce razloge Opis
za sumnju u novtr spoznaju, jedno vrijeme ce se boriti sam sa sobom, dok dlanovima
konadno ne prizna sebi 'Ipak je tako, iako mi nije lako to prihvatiti...' se nekolik
Potrebno je vrrjeme za razumnu aktivnost ega da savlada kritike koje prihvacaju
imaju jaku afektivnu kateksiju." Zivotni trlekovi postavljaju zahtjeve za odsjedku,
promjenom ne samo pojedincu vec i velikim zajednicama. Kada (i da li ce dlanova s
uopde) nove spoznaje biti prihvacene ovisi o uzajamnom djelovanju A) onome stc
 Buzov, 1., BiliC, V.: Klinidki larmakolozi I nadela komunikacije, Psihoterapija, 28:65-72, 1998.

manje skupine5 koja promide nove ideje ili spoznaje i B) velike skupine
koja zastupa ideje, stajali5ta ili djelatnosti koje treba izmrjeniti ili u pot-
punosti odbaciti.
Buduci da znamo kako se dovjek sa stajaliStima koja svakodnevno
zastupa s vremenom srodi tj. doZivljava ih kao dio sebe, moguce je pred-
vidjeti brojne i sloZene probleme u komunikaciji ovih dvrju skupina.
Spoznaje iz proudavanja duSevnih procesa u raznim grupama2-ll od
bitne su vaZnosti za obja5njenje komunikacije podskupine klinidkih far-
makologa i velike skupine lqednika. Istovremeno ne smr.;emo zaboraviti da
klinidki farmakolozi nisu podskupina koja je odvojena od velike lgednidke
skupine.
U susretu skupine ljudi odigravaju se te5ko obja5njiva i sloZena
tzl su zbivanja. Znadalan dio tih zbivanja ima izvori5te u nesvjesnom. Osobe
cemo nenavikle introspekti'vnom'osluSkivanju' svog unutra5njeg svijeta, od-
elikoj nosno prepoznavanju nadina pojavljivanja derivata nesvjesnog u svjesti,
lako mogu nesvjesna zbivanja doZivjeti kao plod znanstvene imaginacije.
Medutim, osobina nesvjesnih zbivanja nrle iskljudivo znanstvena ili intelek-
tualna zagonetnost. Ta zbivanja su ujedno i osjecajno teika. ugodna ili
krajnje neugodna. Taj osjecajni dio je glavni izvor otpora u suodavanju s
kao njima i u njihovom proudavanju. Nesvjesni otpori se javljaju u radu svake
koja grupe. Veci otpori u grupi dolaze iz osjecajnog nego iz intelektualnogiz-
',
da vori5ta. U grupnim procesima jedan dlan osjecajno doZivljava druge
dlanove, kao i oni ryega Udesniku grupe se nije lako osjecajno izloLiti
drugima. elanovi grupe predstavljaju jedni drugima zrcalae. Foznato je
kako nam se veoma te5ko suoditi sa svojim odrazom u zrcalu ako nam
'odraz' nije ugodan. Grupna zbivanja, ukoliko grupno zbivanje
dostigne
taj stupanj, najde5ce nisu ugodna. No, ta neugodnost je preduvjet za
upoznavanje samog sebe ili nadina osobne komunikacije s drugima.
pnhvatiti U svim tim doZivljavanjima ispreplice se ditava mrela odnosa,
tJm grupni matrix, koji treba tumada, q grupnog terapeuta.
razloge Opisat 6emo ponaianje velike grupe u odnosu prema onim njezinim
dok dlanovima koji dine podgrupu. Tijekom grupnog rada moZe se dogoditi da
iti...' se nekoliko ilanova grupe svrsta oko neke teme, tj. da je zastupaju ili
kole prihvacaju. Oni su sada, ako ih promatramo u ovom vremenskom
za odsjedku, suprotstavljeni ostalim dlanovima velike grupe. Tih nekoliko
da li ce dlanova sada obiljeLavamo kao podgrupu. Velika grupa pruLa otpor
A) onome Sto zastupa manji broj dlanova, tj. dlanovi podgrupe. Ovaj otpor

67
 Psihoterapija,2S:65_72. 1998
BUzov, |., BiIic, V.: K|inieki farmakoIozi i na.e|a komUnikacije,

nue samo otvoren, (dakle izgovoren), vec je najvecim drlelom

prikriven

Oiitule se iutnjom I brojnim prikrivenim postupcima koji ometaju pod'

grup; Velika grupa nastoji ponovno za sebe pridobiti dlanove podgrupe,

Ianorno nastoji da dlanovi podgrupe svoje pona5anje y potpunosti
usk-
sinova')' Pri
lade s pona5aniem ostalog drlela grupe ('povratak izgubljenih
podgrupe koji se
tome je lnogui" da velika g*pu pokuSa medu dlanovima
izdvijaju izizvati sukob ili razdor usmjeravajuci se na njihove suprotnostt'
Nui-L, dlanovi podgrupe ne moraju u svemu biti jedinstveni,_a njihova
razliditost u pojediniir pitanjima ne znadi da se ne slaZu oko
nedeg bitnog I

itemeljnog.
Dokseugrupidogadaovajprocesdlanovipodgrupetakodernas.
prikljude i prihvate
toje pridobiti dlanove vellke grupe aele da im se ostali
grupe u pred'
n1,no". ideje i stajali5ta. Mora sL istaci da su dlanovi velike
ntsti na samom podetku ovih zbivanja, (tj. suprotstavljanja podgrupe
os'

talimdlanovimavelikegrupe)odgovorzbogdegajetakoVeomajejed.
promjenama. Na-
nostavan: ni sam eovlJk, ni.veliki grupa, nisu skloni
podgrupe postoji stalna sklono$
fominjemo da i u samim dlanovima ne uznemiravalu
i*f .rnu i nesvjesna) da se vrate u okvir velike grupe, da
druge, a ni same sebe.
Postavlja se pitanje: 'Koji postupci i kaka" .n1:1" komunikacrje
pomaZu ilanovima podgrupe da zasvoja stajalista pridobrlu
veliku grupu?

1) Osnovno je da u svom pona5anju budu Sto mogu6e

je vi5e do-
sliedni-' z; etunoul velike grupe u prvom redu
prihvacaju poruku
pona5anla, a ne onoga Sto gov-re dlanovi podgrupe' Stoga
pona5anle
Sto odekuju od
samih klinidkih farmaiologu-n]o.u biti uskladeno s onim
drugih.3)TrebajusetruditidaonoStodonoseugrupubudeprihvaieno
kaJzajednidko dobro ditave grupe. Zbogtoga Sto donose nove
spozna.,e' jalne

4) Potrebno je da is-
ne trebaju smatrati da su leAini vlasnici novoga.
towemeno budu uditeljima i udenicima. a) uditeljima ostalim
dlanor'rma

grupe i b) udenicima oslalih dlanova grupe, Sto nije lako ni intelektualno ni

(koji daje) i
ErJ"eu:"". Treba biti spreman davatil primati; biti bogata5
st-

oztalje gdje se nitko

romah (ko1i prima;. No u grupi treba stvarati takvo
n... orj."Lti povrrjedenim kada prima, a da se' s druge strane' nitko nei
fonusa'nadmeno i uzvi5eno
jeile nesto novo dao grupi' Primanje
davanle mora ostati trajno oUitleZle medudjelovanja,
interakcrle i komu-
nikacrje medu dlanovima gruPe.
 Buzov, I , BiliC, V.: Klinieki larmakolozi i naeela komunikacije, Psihoterapija.2S:65-72, 1998.

ven.
Ako se vratimo na komunikacrju klinidkih farmakologa i ostalih li-
p0d-
lednika jasnrle nam je Sto se zb:a u toj komunikaciji, kao i razlozi trh
pe,
zbivanja.
usk-
Klinidkom farmakologu mogu ove spoznaje koristiti ukoliko
. Pri prihvati kako mnogi otpori koji dolaze prema njegovoj djelatnosti nisu
koji se
prvenstveno i iskqudivo uvjetovani njegovom osobnosti. Ti problemi se
ri pokrecu i nastaju pod utjecajem nesvjesnih zbivanja kada se u veliku
nlihova
grupu donosi nova ideja ili stajaliSte. Sama ta novina izaziva odbojnost ili
brtnog
otpor.
No klinidki farmakolozi ni u kom sludaju ne smrju zanemariti dinje-
nas-
nicu da i osobine njihove osobnosti u velikoj mjeri utledu na prihvacanje
pnhvate
nove dinjenice. Pona5anje velike grupe uvijek se te5ko mijenja. To
u pred-
pona5anje je moguce predvidjeti, ali ga je gotovo nemoguce na brzinu
0s-
promijeniti.
je jed-
Ono Sto se lak5e moZe promijeniti i unaprijed usvojiti kao dio svoga
Na-
osobnog i profesionalnog identiteta jest ponaianje dlana podgrupe. Uko-
liko on naudi i osjecajno sam iskusi vecinu od opisanih grupnih zbivanja,
vaJu
lak5e ce se suodavati s problemima na koje nailazi.
Time ne umanjujemo vaZnost vec poznatim, racionalnim metodama,
koje klinidki farmakolozi upotrebljavaju u Sirenju novih spoznaja. Jasno je
kako je najprrye potrebno omoguciti pristup novih informacija svim li-
jednicima. Pri tome klinidki farmakolozi koriste. l. Izdavadku djelatnost:
vrie do-
a) bilteni o lijekovima, b) udZbenici klinidke farmakologrle. 2. Stvaraju
poruku
komisije za lijekove koje odobravaju i nadopunuju liste lijekova, daju ob-
.laSnlenja za promjene i sl. 3. Pripremaju terapijske smjernice, odreduju
maianje
kuiu od
sheme l4edenja raznrh bolesti. 4. Obracaju pozornost na propisivanje i
postupke s h.lekovima samih klinidkih farmakologa. 5. Osnivaju 'kolegi-
tJe,
jalne preglede' kojima definiraju nadin hjedenja, Sto ukljuduje pregled
da is-
propisivanja hjekova prrye podetka, u trjeku i nakon zavr5etka hledenja
ma
neke bolesti. 6. Klinidki farmakolozi se ukljuduju u timski rad u lijedenju
n1
bolesnika.
I Sl-
Vrlo bitan dimbenik je dosljednost klinidkih farmakologa i osobno
nitko
pridrZavanje onoga Sto preporuduju ostalim lijednicima.
ne

J" ,

komu-

69
 8uzov, 1., 8ilid, V.: Klinidki farmakolozi i nadela komunikacije, Psihoterapija, 28:65-72, 1998.

ZAKLJU.AK
Nova dostignuca medicinske znanosti ostaju nedovoljno iskoriltena,
ne samo zbog neinformiranosti, vec i zbog nesvjesnih otpora primjeni
novih znanja. To se takoder odnosi i na primjenu novih spoznaja klinidkih
farmakologa od strane Siroke populacije svih ostalih h.lednika. Da bi
znanje klinidkih farmakologa bilo bolje iskori5teno, primjenjeno i prihva-
ieno od strane ostalih lgednika, potrebno je upoznati i po5tovati odredene
zakonitosti procesa komunikacije i prihvacanja novoga.
lJz pndrlavanje svih navedenih racionalnih odrednica pri imple-
mentaciji novih znanja uzimaju se u obzir psihodinamski dimbenici pri-
jenosa i primjene novih znanja. Naime, proces komunikacije odvija se
svjesnim preno5enjem novih informacija, ali uz to ukljuduje i emocionalne
i nesvjesne sastavnice. Ta nesvjesna i emocionalna zbivanja u procesu
komunikacrle klinidkih farmakologa s ostalim lijednicima su posebno po-
taknuta grupnim zakonitostima. Naime, klinidki farmakolozi, kao davaoci
novog znanja, su podgupa Sire populacije svih lijednika, odnosno velike
grupe koja prima znanje.
Za ostvarenje uspje5nog procesa preno5enja novih spoznaja velikoj
grupi, Sto dinamski zna|i izazivanje promjene u velikoj grupi, klinidki
farmakolozi moraju prevladati zna(,ajne otpore.
Da bi prevladali te desto nesvjesne otpore velike grupe lijednika,
bitno je da klinidki farmakolozi uz navedene racionalne nadine koji sluZe
preno5enju novih znanja, dosljedno uskladuju vlastito ponaSanje s onim
Sto odekuju od drugih, kontroliraju vlastiti natcizam te i sami ostanu ot-
vorenl na nove spoznaJe.

LITERI

l. Klaic
2. Kreep
3. Klain
4. Freur

70
 8uzov. 1., Bilic, V : Klinidki larmakolozi i nadela komunikacije, Psihoterapija, 28:65-72, 1998.

SUMMARY

pn- Ke.v words: Clinical pharrnacologists. communication, large group

tse

Clinical pharmacologists transmit neu'knorvledge to other physicians. The f,rrst

step in accepting neu'knorvledge is communication. The communication process be-
sides a conscious transmission of nel' information includes emotional and unconscious
components that are especially stimulated by group phenomena. The clinical pharma-
cologists as transmitters of nerv knorvledge are subgroup of large group of recipients of
knorvledge - the wide population of ph-vsicians.
To transnit and implement a new knou'ledge is to introduce change in large
group. rvhich is opposed by considerable resistance.
Overcoming resistance of large group of physicians is possible if clinical phar-
macologists behave consistentlv in the n'ay they expect it from others. if they control
their narcissism and remair.r receptive to new knorvledge. In transmitting a new knorvl-
edge. they also use publishing activities. found drug commissions and collegial re-
viervs. prepare therapeutic guidelines and use teamrvork in healing.

LITERATURA

l. Klaic K. Veliki rjeinik stranih rijedi. Zora. Zagreb 1968

L. Kreeger L. Editor: The Large Group. The Anchor Press Ltd.. London 1975.
J. Klain E. i sur.: Gmpna analiza. Medicinska naklada. Zagreb 1996.
4. Freud S. (1939) Moses and Monotheisrn. SE XXII. Hogarth Press, London 19'73.

71
 Psihoterapiia' 28:65-72' 1998'
i naeela komunikaciie'
KliniCki tarmakolozi
Buzovl'' Silid' V:

Basic Books Inc''

of group psychotherapy'
5 Yalom I'D' The theolv and practice
International Universi
Group Dvnamics
, H.ilL::tt.uo*r^,,,rrvcho-analr.ic

, ::: ff :';: #'p'*it"'^il e^tii^n

Research unO
:';1r"1 i'.:1,T;,i:,ff:lJ;'*:::iil3l'ii"i'ljlli
J
Group Psvchotherapy
Assocti

1983.

8.FoulkesS.H.TlrerapeuticGroupanalYsis.GeorgeAllenandUnwinLtd.,London
proces u psi-
psihoterapiji' Grupni
E z;;aljenja u grupnoj
e.
'' X,llo'"'-'tr'nii .Proces1-14'
n'"i.t'pi:l' Zagteb' 1984: Books Ltd., Harmond'
Group Psychotherapy' Penquin
10. Foulkes S H'' enthonl'E'J"
srvorth 1973'
Penquin Books Ltd"
Harmondsworth

11. Walton H'Small group psychotherapy'

197 l.

72