OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN PETAK, 18. 2. 2011. Godina LXVIII • Broj 23.044

Medd`ida Kreso, predsjednica Suda Bosne i Hercegovine

Sud nije mogao druga~ije

u slu~aju Berke Ze~evi}a 5. strana

Ambasador
Prof. dr. Ze~evi} ju~er preba~en u Haag Marc Perrin de
Brichambaut

15 godina
Foto: Senad GUBELI]
misije 6-7. strana

OSCE-a u BiH
Danas izja{njenje 3. strana

o krivici
IPAK, SVJEDOK Ambasadorica
Sidran isti~e kako joj se, iz razgovora
s glavnim tu`iocem Brammertzom
i cjelokupne atmosfere ovdje, ~ini da
sve ide ka tome da }e svjedo~enja biti

ZDRAVLJE Jela~i} je kazala da

Tribunal nikada nikoga nije tjerao da DANAS PRILOG
svjedo~enjem ugrozi vlastito zdravlje
Foto: Amer KAJMOVI]

Zlatko Lagumd`ija: Vlast }e biti formirana do 31. marta

Ne}emo dozvoliti
haos u zemlji 8. strana
 2 OSLOBO\ENJE

U @I@I
petak, 18. februar 2011. godine

Dragan Luka~ prezentirao plan za 2011.

Sankcije zbog sukoba interesa

Bi}e i kadrovskih
promjena
FUP do danas implementirao tek 10-ak
Opojne droge
Dragan Luka~ je kazao
kako FUP nema zadovo-
ljavaju}e rezultate u ot-
krivanju i spre~avanju kri-
vi~nih djela iz oblasti proi-
posto zakonskih nadle`nosti zvodnje i prometaopojnih
droga, te da je taj odjel
FUP-a dobio konkretnu
zada}u u 2011. godini.
- Mislim da je dobro
da javnost zna da }e se
na{e aktivnosti na otkriva-
nju ove vrste krivi~nih
djela najvi{e temeljiti na
radu u Sarajevskom, Tu-
zlanskom, Zeni~ko-do-
bojskom i Hercegova~ko-
Enes Muji} i Mirzeta Had`i} - Suljki}: Premijer i ministrica na udaru zakona neretvanskom kantonu.

Kazna biv{em ^eka se novi pravilnik o unutra{njoj organizaciji

Federalna Uprava policije }e
u 2011. godini raditi na zna~aj-
Foto: D. TORCHE

{to u strukturi svih vrsta krimi-

naliteta u FBiH, krivi~na djela
ka~ ove pote{ko}e planira pre-
vazi}i internim oglasima za pre-

premijeru Muji}u
Sankcionirana i doskora{nja ministrica
obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Tuzlanskog kantona Mirzeta Had`i} - Suljki}
Kaznom nepodobnosti za kan-
didovanje za bilokojufunkcijuizabra-
nogdu`nosnika, nosiocaizvr{nefun-
kcije ili savjetnika u periodu od ~eti-
ri godine (po~ev od 31. decembra
2010.) sankcionirana je donedavna
ministrica obrazovanja, nauke, kul-
ture i sporta u VladiTuzlanskogkan-
tona Mirzeta Had`i} - Suljki}. Tu,
kao i nov~anu kaznu od 7.000 KM
izrekao joj je ju~er CIKBiH.
„Pala“ zbog mu`a
Kako je pojasnila glasnogovornica
CIK-a Maksida Piri}, utvr|eno je da
je Had`i}- Suljki}, u periodu od 6. no-
vembra 2008. do 10. februara 2011,
dok je obavljalafunkcijunositeljiceiz-
vr{ne funkcije njen bliski srodnik,
suprug, istovremeno obna{ao du`-
nost~lanaNadzornogodbora i ~lana
Skup{tine preduze}a d.d. Gradski i
prigradski saobra}aj Tuzla, koje je u
2008, 2009. i u 2010. sklapalo ugovo-
revrijednostive}e od 5.000 KM godi{-
nje, sa organimakoji se finansiraju iz
bud`eta bilo kojeg nivoa vlasti. Time
vo i Irfan Hozo.
Naime, utvr|eno je da je Fuad Pe-
kmez, od 3. decembra2008. do 5.de-
cembra 2010. istovremeno obavljao
funkcijuvije}nika u Op}inskomvije}u
CentarSarajevo i du`nost~lanaskup-
{tine i ovla{tenog lica privatnog pre-
duze}a SAM SHOP group d.o.o. Sa-
rajevo, koje je u 2008. i 2009. sklapa-
lo ugovore vrijednosti ve}e od 5.000
KM godi{nje, sa organima koji se fi-
nansiraju iz bud`etabilokojegnivoa
vlasti, ~ime je po~inio zabranjene
aktivnosti. Njemu je izre~ena nepo-
dobnost za kandidovanje po~ev od
31. decembra 2009.
Sankcije i bira~kim
odborima
Vije}nikIrfanHozosankcioniran je
nov~ano sa 5.000 KM. Naime, za Ho-
zu je utvr|eno da je u periodu od 29.
novembra 2008. do 19. juna 2010. is-
tovremenoobavljaofunkcijuvije}ni-
ka u Op}inskomvije}uStariGradSa-
rajevo i du`nostpredsjednika, odno-
sno ovla{tenog lica Udru`enja liko-
nom ja~anju njenog sektora kri-
minalisti~ke policije u organiza-
cionom, materijalnom i kadrov-
skom smislu, a prije svega
ja~anjem terenskih ureda i for-
miranjem deta{mana FUP-a.
Direktor federalne Uprave
policije Dragan Luka~ ju~er je,
prezentiraju}i Neovisnom od-
boru za izbor, imenovanje i
nadzor rada direktora FUP-a
planove za ovu godinu, najavio
zna~ajne promjene u organiza-
cionoj, ali i kadrovskoj struktu-
ri koje }e po~eti ~im federalna
Vlada prihvati izmjene Pravilni-
ka o unutra{njoj organizaciji
FUP-a, koji je ve} dostavljen fe-
deralnom Ministarstvu unu-
tra{njih poslova.
Izmjena Pravilnika
- Za 16-17 godina, otkako je
uspostavljen, FUP je imple-
mentirao tek desetak posto
svojih zakonskih nadle`nosti,
kazao je Luka~. Njegova procje-
na je da je to premalo, posebno
Zahtjevi delegata za mandate prerasli u cirkus
V
Milovi} podnijela, pa povukla izjavu
iz oblasti organiziranog krimi-
nala, proizvodnje i rasturanja
opojnih droga, terorizma i
me|ukantonalnog kriminala,
koja su u nadle`nosti federalne
policije, ~ine oko 40 posto
po~injenih u pro{loj godini.
Luka~ je kazao da }e, ~im do-
biju zeleno svjetlo za novi pra-
vilnik o unutra{njoj organizaci-
ji, krenuti u ja~anje terenskih
ureda FUP-a u Sarajevu, Mosta-
ru i Tuzli te formiranje ~etiri
deta{mana u Biha}u, Livnu, Ze-
nici i Travniku.
- Naprimjer, sad imamo te-
renski ured u Tuzli u kojem
radi pet inspektora koji su za
godinu podnijeli samo ~etiri
izvje{taja, to se mora promije-
niti i u tom uredu, kao i u osta-
lim, mora raditi vi{e ljudi, sma-
tra direktor FUP-a.
Svjestan ~injenice da je zbog
zakonskih i drugih rje{enja ko-
ja se odnose na rad FUP-a te{ko
do}i do kvalitetnih kadrova,
“koji znaju raditi svoj posao“, Lu-
mje{tanje pojedinih kadrova iz
jednog u drugo ministarstvo
unutra{njih poslova na relaciji
kanton - FBiH, a dugoro~ni cilj
je izmjena Zakona o policij-
skim slu`benicima u FBiH koja
}e vrlo brzo biti predlo`ena fe-
deralnoj Vladi.
Samo profesionalno
- Nakon ovog restrukturiranja
i dono{enja Pravilnika o unutar-
noj organizaciji bi}e kadrov-
kih promjena, a sve u nastoja-
nju dovo|enja kadrova sposo-
bnih da odgovore zahtjevima
koji }e se na}i pred FUP-om, ka-
zao je Luka~ najaviv{i nova lica
na pojedinim pozicijama ve} za
mjesec ili dva.
On je naglasio kako je svjestan
da }e u ovom poslu biti mnogo
problema i otpora raznih vrsta.
- Mi }emo nastojati da bude-
mo do kraja profesionalni i u
funkciji onoga {to gra|ani FBiH
o~ekuju od nas, kazao je.
S. [e.

je po~inila povrede odredaba iz ~la-
na 6. stav 2 a u vezi sa ~lanom 9. Za-
kona o sukobu interesa u organima
vlasti u FBiH.
I
vnihumjetnika BiH koje se u 2009. fi-
nansiralo iz bud`eta bilo kojeg nivoa
vlasti, u iznosu ve}em od 50.000 KM
godi{nje, ~ime je po~inio povrede
Novoizabrana delegatkinja iz Skup{ti- instituciji dostavilo izjavu o prihvatanju
ne BPK-a Daliborka Milovi}, prvo je dos- mandata. Kako je ranije CIK dostavio
tavila potpisanu izjavu o prihvatanju o~itovanje za 25 delegata, i kako se nisu
mandata, a potom, nakon {to je saznala stekli uslovi za potvr|ivanje rezultata

Nepodobnost kandidovanja u pe-
riodu od ~etiri godine (po~ev od 31.
decembra2009) i nov~anasankcija od
1.000 KM izre~ena je i doskora{njem
J
odredaba iz ~lana 12. stav 1 Zakona
o sukobu interesa u organima vlasti
u FBiH.
Nakon provedenog postupka ut-
da nije stigla iz Centralne izborne komi- izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH,
sije BiH, obavijestila tu dr`avnu institu- s obzirom na to da su oni okon~ani u pet,
ciju o njenom povla~enju. od deset kantona, stav CIK-a ostao je ne-
Istovremeno, CIK-u BiH stigao je i do- promijenjen.

premijeru Tuzlanskog kantona Ene-
su Muji}u.
- Dok je obavljaofunkcijupremije-
raTuzlanskogkantonaistovremeno,
E
vr|ivanjaodgovornosti, CIK je donio
odluku o sankcioniranju Biljane Va-
si}, ~lanamobilnogtima, anga`iranoj
na dan odr`avanja prijevremenih
pis Se ada ^au{e vi}a iz Tu zlan skog Ina~e, danas isti~e rok do kojeg bi
kantona (SDP) o odbijanju mandata Apelacioni odjel Suda BiH trebao doni-
delegata u Domu naroda Parlamenta jeti odluku po `albama predsjednika
FBiH. - Ne pos to ji mo gu}nost da HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a i zastupnika

u periodu od 6. novembra2008. do 10.
februara 2011. Muji} je obna{ao i
du`nost ~lana Skup{tine privatnog
preduze}a Helios d.d. Banovi}i, ko-
S
izbora za na~elnika Op}ine Kalesi-
ja/Osmaci, 16. januara 2011, zbog
po~injenih nepravilnosti. Izre~ena
joj je sankcija zabrane anga`iranja u
^au{evi} odbije mandat u Domu naro- u Skup{tini SBK-a i novoizabranog izasla-
da Parlamenta FBiH kad mu nije ni do- nika u Dom naroda Parlamenta FBiH iz
di je ljen. Mi smo za ^au{e vi}a na tog kantona Radoja Vidovi}a (HDZBiH),

je je u 2009. sklapalo ugovore vrije-
dnosti ve}e od 5.000 KM godi{nje, sa
organima koji se finansiraju iz
T
organima nadle`nim za provedbu
izbora na period od ~etiri godine i
nov~anakazna od 200 KM.Na sjedni-
ju~era{njoj sjednici utvrdili prestanak a koje se odnose na odluku CIK-a o ut-
mandata poslanika u Skup{tini TK-a vr|ivanju rezultata posrednih izbora i do-
zbog izbora na mjesto premijera tog djeli mandata iz Skup{tine SBK-a za
kan to na, is ta kla je gla sno go vor ni ca Dom naroda Parlamenta FBiH. CIK je

bud`eta bilo kojeg nivoa vlasti, ~ime
je po~iniozabranjeneaktivnosti, na-
vedeno je u obrazlo`enju.
Sankcionirana su i dva vije}nika u
op}inskim vije}ima - Centar Saraje-
vo Fuad Pekmez i Stari Grad Saraje-
I
cije pokrenut i postupakutvr|ivanja
odgovornostiprotiv38 osobakoje su
bile anga`irane za rad na pojedinim
bira~kimmjestima u ^apljini u vrije-
me odr`avanja op}ih izbora 2010.
A. TERZI]
CIK-a BiH Maksida Piri}.
CIK je, naime, razmatraju}i izvje{taj o
aktivnostima za izbor delegata u Dom na-
roda Parlamenta FBiH na ju~era{njoj
sjednici konstatirao da je do tog mo-
menta ukupno 15 delegata toj dr`avnoj
upoznat i o neuspjelim poku{ajima izbo-
ra delegata/izaslanika na nastavcima
konstituiraju}ih sjednica HNK-a (nije ni
odr`ana), te Kantona 10 (Livanjskog) -
(prekinuta bez rezultata).
A. TERZI]
OSLOBO\ENJE 3
petak, 18. februar 2011. godine U @I@I
Prof. dr. Berko Ze~evi} ju~er preba~en u Haag

Danas izja{njenje o
krivici
Pristane li svjedo~iti, optu`nica se povla~i
i profesor iznova dobija status svjedoka
Danas bi trebalo da se odr`i
prva sjednica Sudskog vije}a Ha-
{kog tribunala na kojoj }e se pro-
fesor sarajevskog Ma{inskog fakul-
teta dr. Berko Ze~evi} izjasniti o
svojoj krivici, kazala nam je ju~er
portparolka Tribunala Nerma Je-
la~i}, isti~u}i da se profesor, koji je
redovnim avionskim letom u ~et-
vrtak u 10.15 sati iz Sarajeva dopre-
mljen u Haag, u pratnji pripadni-
ka SIPA, do daljnjeg nalazi u pri-
tvorskoj jedinici Scheveningen.
Bez lisica
„Sud je nerado postupio ona-
ko kako je ve} poznato, a op-
tu`nica protiv njega mo`e biti
po vu~ena uko li ko pro fe sor
odlu~i svjedo~iti“, objasnila je
Jela~i} trenutni pravni status vje-
{taka balisti~ara, protiv kojeg je
Sudsko vije}e Tribunala izdalo
nalog za hap{enje zbog nepo{ti-
vanja suda, odnosno zbog toga
{to se nije odazvao pozivu za
svjedo~enje u predmetu protiv
osumnji~enog ratnog zlo~inca
Radovana Karad`i}a.
Ambasadorica BiH u Holandiji
Miranda Sidran - Kami{ali} se su-
srela s Ze~evi}em: “Bio je raspo-
lo`en i dogovorili smo se da ga u pe-
tak posjetim u pritvorskoj jedinici“,
kazala nam je ambasadorica.
Ze~evi} je, kako je ju~er rekao
njegov advokat po slu`benoj
du`nosti Du{ko Tomi}, otputo-
vao u Haag bez lisica na rukama,
o ~emu je, izme|u ostaloga, u ra-
nim jutarnjim satima u ~etvrtak
dogovoreno na sastanku u pros-
torijama Tu`ila{tva BiH.
„Profesor je vidno bolje, on
samo `eli tretman slobodnog
gra|anina“, kazao je brojnim no-
vinarskim ekipama Du{ko Tomi}
ispred aerodromske zgrade, na-
IPAK, SVJEDOK
Ambasadorica
Sidran isti~e kako joj
se, iz razgovora s
glavnim tu`iocem
Brammertzom i
cjelokupne atmosfere
ovdje, ~ini da sve ide
ka tome da }e
svjedo~enja biti
kon {to je d`ip SIPA skrenuo u
prostor za{ti}en od znati`eljnika.
Advokat je rekao da je profesor,
kojeg su pripadnici SIPA u Haagu
predali holandskoj policiji, a ova
dopremila do pritvorske jedini-
ce UN-a, ponio sa sobom zdrav-
stvenu dokumentaciju.
Jela~i} je kazala da Tribunalnika-
da nikoga nije tjerao da svje-
do~enjem ugrozi vlastito zdravlje:
„Mediji u BiHpi{u o tome, a niko ne
pominje da je profesor odbio mo-
gu}nost da svojezdravstvenostanje
Ze~evi} izlazi iz kruga Suda BiH
Ze~evi} ulazi u avion kojim je u 10.15 odletio u Haag
predo~i Tribunalu“, istakla je Je-
la~i}eva, a ambasadorica Sidran
isti~e: „Iz razgovora s glavnim tu-
`iocemBrammertzom i cjelokupne
atmosfere ovdje, mislim da sve ide
ka tome da }e svjedo~enja biti“.
Prvo privo|enje
„Ova situacija ne ide u prilog ni
Tribunalu, a ni profesoru“, kazao
nam je Amir Ahmi}, oficir za vezu
BiH s Ha{kimtribunalom, napomi-
nju}i da je za bh. vlast ovo jedinstve-
no iskustvo: “Od oko 3 do 5 hiljada
ZDRAVLJE
Jela~i} je kazala da
Tribunal nikada
nikoga nije tjerao da
svjedo~enjem ugrozi
vlastito zdravlje:
mediji u BiH pi{u o
tome, a niko ne
spominje da je
profesor odbio
mogu}nost da svoje
zdravstveno stanje
predo~i Tribunalu
Foto: S. GUBELI]
Foto:Amer KAJMOVI]
svjedoka, zbognepo{tivanjaTribu- se da je Ze~evi}, odbijaju}i dolazak
nala, dosad niko nije bio privo|en, u Haag, obrazlo`io da je ve} svje-
no, imaju}i u viduprofesorovugled, do~io na ~etiri su|enja, da je sara-
kao i nezamjenjivost njegovog po- dnja s Tribunalom{tetnouticala na
javljivanja u sudnici, uvjeren sam da njegovu karijeru, da Tu`ila{tvo
}e vrlobrzonesporazumibitiotklo- prema njemu nije dobro postupa-
njeni, a on opet ste}i status svjedo- lo. No, prilikomodre|ivanjapritvo-
ka“, rekao je Ahmi}. ra, Ze~evi} je rekao da se, s njego-
Doratni uposlenik Pretisovog Is- ve strane, „ne radi o nepo{tivanju
tra`iva~ko-razvojnog centra je, MKSJ-a, nego o nepo{tivanju rada
ina~e, uhap{en u stanu 11. febru- jednog akademskog profesora i o
ara, oko 7 ujutro. U naredbi ha{kog onemogu}avanju njegovog rada
sudskog vije}a za pokretanje istra- sa studentima“.
ge, koja ima snaguoptu`nice, isti~e Edina KAMENICA

Predsjedni{tvo BiH Alkalaj u SAD-u Miloj~i} - Locklear Inzko - Hague

Radmanovi} s Zna~aj ulaska Dobri rezultati Zna~ajna uloga

ambasadorima
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Ne-
boj{a Radmanovi} primio je ju~er u odvo-
jenim posjetama ambasadore Kuvajta i
Ma|arske u BiH Mohammada Fadela Kha-
lafa H. al-Telaiya i Lászla Tótha, kao i gene-
ralnog sekretara OSCE-a ambasadora Mar-
ca Perrina de Brichambauta. Tokom razgo-
vorabilo je rije~i o formiranjuvlasti u BiH na-
kon op{tih izbora, kao i euroatlantskim in-
tegracijama BiH. Sa ambasadorima Kuvaj-
ta i Ma|arske razgovarano je i o bilateralnim
odnosima sa ovim zemljama. Radmanovi}
i De Brichambaut razgovarali su o akti-
vnostima OSCE-a u BiH.
u NATO
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alka-
lajsastao se u Washingtonu s kongresmenom
Eliotom Engelom, kojeg je informirao o
procesuformiranjavlasti u BiH nakonokto-
barskihop}ihizbora. Razgovarano je i o vanj-
skopoliti~kim prioritetima BiH i stepenu
njihove realizacije, a posebna pa`nja po-
sve}ena je procesu pristupanja na{e zemlje
NATO-u, pri ~emu je istaknutzna~ajNATO-
a za stabilnostcijelogregiona. Alkalaj se sas-
tao i s pomo}nikom dr`avnog sekretara
SAD-a Philipom Gordonom i zamjenikom
pomo}nikadr`avnogsekretara SAD-a Tho-
masom Countrymanom.
OSBiH
Na~elnikZajedni~kog{tabaOSBiH, gene-
ral-pukovnikMiladinMiloj~i}, sastao se s ko-
mandantomSavezni~kekomandezdru`enih
snaga iz Napulja, admiralom Samuelom J.
Locklearom. Miloj~i} ga je informisao o re-
zultatima i aktivnostima u OSBiH, koje se
odnose na izradupregledaodbrane, pitanja
pokretne i nepokretne imovine, u~e{}e u
operacijamapodr{kemiru, podr{kecivilnim
strukturama vlasti, podmla|ivanja profesi-
onalnogvojnogsastava, te planovima za2012.
Locklear je naglasio da pomo} i podr{kaSa-
vezni~kekomande iz NapuljarazvojuOSBiH
ne}e izostati ni u narednom periodu.
Velike Britanije
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik
EU Valentin Inzko ju~er je u Londonu razgo-
varao s dr`avnim sekretarom za vanjske
poslove i poslove Commonwealtha Velike
Britanije Williamom Hagueom o trenutnoj
politi~koj situaciji u BiH, saop}eno je iz
OHR-a. Pred sastanak Vije}a za vanjske po-
slove EU, koji se odr`ava u Bruxellesu 21. fe-
bruara, Inzko je govorio o nedovoljnom
napretku u formiranju vlasti nakon izbora te
o {tetnim posljedicama za gra|ane BiH. In-
zko je pohvalio va`nu ulogu Velike Britani-
je u BiH i regiji, uklju~uju}i i ulogu te zemlje
u Upravnom odboru PIC-a.
 4 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI petak, 18. februar 2011. godine

Godi{nji izvje{taj o radu Suda BiH

IZJAVA DANA
Sada su mogu}nosti za
zloupotrebe ogromne.
Tri mjeseca nema
nikakvih aktivnosti
u Parlamentu
i vlada potpuna
anarhija
Krivi~no odjeljenje rije{ilo 1.554 predmeta Foto: S. GUBELI]

Za ratne zlo~ine
951 godina zatvora
Du{ko Tomi} je pravio teatar i samoreklamu, nijednoj
njegovoj optu`bi iznesenoj na ra~un Suda nema mjesta
Sud Bosne i Hercegovine u pno 951 godinu zatvora. pro{loj godini primilo 2.955
Slobodan [araba, ~lan dosada{nje pro{loj je godini, u krivi~nom, Odjel za organizovani kri- predmeta, odnosno u radu, za-
Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH apelacionom i upravno-par- minal i korupciju pro{loj je go- jedno da zaostacima, imalo
ni~nimreferatu, primioukupno dini izrekao 63 prvostepene ukupno 5.348 predmeta. Rije-
5.628 predmeta u rad i to je za presude za 123 osobe, te 25 {eno je 2.315, odnosno 43,28

DOBAR LO[ ZAO

15 posto ili 754 predmeta vi{e
nego u 2009. Samo je Krivi~no
odjeljenje primilo 1.658 novih
predmeta, te rije{ilo njih 1.554.
Rekla je ovo ju~er predsjedni-
VSTV ca Suda Bosne i Hercegovine
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e je prom-
Medd`ida Kreso na godi{njoj
konferenciji za novinare po-
ptno reagiralo u slu~aju poku{aja predsjedni-
sve}enoj radu ove institucije u
ce i potpredsjednika FBiH da imenuju sudi-
2010.
ju Ustavnog suda FBiH, koji nije u{ao u u`i
izbor VSTV-a, ocijenio je visoki predstavnik Pove}ana efikasnost
Valentin Inzko. Raduje odlu~nost VSTV-a da
Kreso je naglasila da je Sud
se odupre politi~kim pritiscima.
BiH u pro{loj godini bio fokusi-
ran na pove}anje efikasnosti u
FUAD KASUMOVI] procesuiranju predmeta, te
smanjenja zaostataka.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Odjel za ratne zlo~ine u pro-
pokazao je razumijevanje za probleme s kojim
{loj je godini, navodi se u izvje-
su se suo~ili otpu{teni vojnici OSBiH. Kasumo- {taju, donio 14 prvostepenih
vi} je jedan od rijetkih funkcionera u ovoj zemlji
presuda za 23 osobe, deset dru-
koji je iza{ao pred nezadovoljne ljude kako bi gostepenih presuda za 16 oso-
im barem poku{ao pomo}i u ostvarenju prava.
ba, te jednu tre}estepenu pre-
sudu. Istovremeno, 16 presuda
u Odjelu za ratne zlo~ine Suda
UNIVERZITET U TUZLI BiH postalo je pravosna`no u
2010. godini.
Simobli~nom predajom klju~a rektoru Enve-
Odjel za ratne zlo~ine dr`a-
ruHalilovi}u, {to su u~iniliministarodbrane BiH
vnog Suda je, od njegovog osni-
Selmo Cikoti} i federalni premijer Mustafa
vanja prije {est godina, pravo-
Mujezinovi}, Univerzitet u Tuzlizvani~no je pos-
mo}no okon~ao 60 predmeta
tao vlasnik biv{e kasarne "Husein-kapetan
protiv 79 osoba i izrekao uku-
Grada{~evi}". Izgradnjom Kampusa studenti i
profesori }e dobiti savremene uslove za rad.
VIJEST U OBJEKTIVU
FIKRET MUSI] Rekonstrukcija
Kantonalni i gradski ~elnici Sarajeva tvrde da nesre}e
je sigurnosna situacija u gradu, unato~ svako- U Turbetu je ju~erobavljenarekon-
dnevnim vatrenim obra~unima, na zadovolja- strukcija saobra}ajne nesre}e u ko-
vaju}em nivou. Premijer KS-a Fikret Musi} ve- joj su te{ko povrije|ene tri osobe,
li da bi volio da kriminalci prestanu pucati je- me|u kojima i federalni ministar za
dni drugima u koljena i da se poubijaju. Umjes- bora~kapitanjaZahidCrnki}. Rekon-
to prizivanja ubistava, vlasti se moraju pobrinu- strukciju je obavljala ovla{tena komi-
ti da banditi zavr{e iza re{etaka. sija MUP-a SBK-a, zajedno sa stalnim
drugostepenih presuda za 54
osobe, a 2010. godini 73 pre-
dmeta postala su pravomo}na.
Nedostaci
Strategije
Predsjednica Suda BiH
Medd`ida Kreso novina-
rima je ju~er naglasila da
se u {to skorijem periodu
treba posvetiti provedbi
Dr`avne strategije za pro-
cesuiranje ratnih zlo~ina.
Strategija je usvojena kra-
jem 2008. godine i njena
dosljedna provedba u ve-
likim je nedostacima.
To, prema rije~ima
predsjednice Suda BiH,
ozbiljno ugro`ava i ostva-
rivanje ciljeva zacrtanih
u Strategiji.
U Krivi~nom odjeljenju Odjela
III za op}i kriminal izre~ena je
161 prvostepena i 20 drugoste-
penih presuda.
Kreso je naglasila da pro-
blem i zagu{enje postoje u
Upravnom odjeljenju, koje je u
Foto: Muhamed TUNOVI]
posto tih predmeta. Najstariji
me|u zaostalim predmetima
datira iz 2008. godine. Prema ri-
je~ima predsjednice Suda, bi}e
napravljeni plan i program rje-
{avanja zaostalih predmeta.
Kreso se ju~er osvrnula i na
slu~aj balisti~kog vje{taka prof.
Berke Ze~evi}a, rekav{i da je
postupak prema njemu pro-
veden prema zakonu.
Dezinformisanje javnosti
- Stali smo iza svoje odluke o
hap{enju, jer je ona bila u skla-
du sa propisima. Profesoru
Ze~evi}u niti jednom nisu pre-
kr{ena prava i sa njim se postu-
palo u skladu sa pravilima i
procedurama. Toliko neistina je
re~eno u vezi sa tim slu~ajem,
istakla je Kreso, dodav{i da
advokati ~esto postupaju ne-
profesionalno i dezinformi{uja-
vnost, kako bi skrenuli pa`nju
sa pravog problema.
Kreso je dodala i to da je
Ze~evi}ev branilac (Du{ko To-
mi}, op.a.) pravio teatar i samo-
reklamu, te da nijednoj njego-
voj optu`bi iznesenoj na ra~un
Suda, nema mjesta. J. F.

1,5
sudskimvje{takomsaobra}ajnestru-
VIJEST U ke Mirkom Cvitanovi}em. U golfu 5

BROJU
bili su ministar Crnki}, njegov voza~
Nijaz Me{i}, koji je tako|er te{ko
povrije|en, i Hamid D`ananovi},
miliona maraka potro{ilo je Ministarstvo odbrane BiH na putne tro{ko- koji je zadobio lak{e povrede, a u ni-
ve u prvih {est mjeseci pro{le godine. sanu terano bio je Irfan Dervi}, koji
je te{ko povrije|en. Mi. D.
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godinee
Medd`ida Kreso, predsjednica Suda Bosne i Hercegovine
Sud nije mogao druga~ije
u slu~aju Berke Ze~evi}a
 Ustavom BiH je propisano da }e svi nadle`ni organi u BiH sara|ivati i obezbijediti neograni~en
pristup MKSJ-u  Ze~evi} je napravio gre{ku {to se nije javio Haagu, a bio je du`an
Razgovarala: Jasna FETAHOVI]
• Hap{enje Berke Ze~evi}a, uglednog
balisti~kog vje{taka, izazvalo je veliki
{ok, ali i otvorilo nekoliko kontrover-
znih pitanja: mo`ete li objasniti za{to je
Ze~evi} uhap{en, ko ga je uhapsio, da li je
ta~no da ga je u }eliji umjesto advokata
posjetio zamjenik ministra odbrane, za-
{toSud ne vodira~una o njegovomzdrav-
stvenom stanju?
Slab razlog
- Pretresno vije}e MKSJ-a je usvojilo pri-
jedlog tu`ila{tva Tribunala, te donijelo na-
redbu za li{enje slobode prof. dr. Berke
Ze~evi}a, uz obrazlo`enje da svjedok nije
prezentirao dobar razlog za{to nije mogao
postupiti po sudskom pozivu, ~ime je za-
klju~eno da profesor Ze~evi} ne po{tuje Tri-
bunal i da postoje dovoljni osnovi da se po-
krene postupak radi nepo{tivanja MKSJ-a.
S tim u vezi, Tu`ila{tvo BiH je Sudu BiH dos-
tavilo prijedlog za odre|ivanje pritvora
prof. Ze~evi}u zbog potrebe njegovog
izru~enja MKSJ-u, a zbog, kako je navede-
no, nepo{tivanja Suda. Njega su priveli
pripadnici SIPA, a nije ta~no da ga je umjes-
to advokata posjetio zamjenik ministra
odbrane. Sud BiH je, od trenutka preuzima-
nja profesora Ze~evi}a, u potpunosti vodio
ra~una o njegovom zdravstvenom stanju -
ja to odgovorno tvrdim. Li~no sam ga po-
sjetila dva puta, posebno se interesuju}i za
njegovo zdravstveno stanje i profesor
Ze~evi} mi je li~no rekao da ima sve {to mu
je potrebno i da nema nikakvih primjedbi
na uslove u Pritvorskoj jedinici.
• Advokat Ze~evi}a je istoga dana kada
je uhap{en ustvrdio da je tim ~inom dis-
kreditiranonjegovosvjedo~enje u Haagu.
Dio medija je tako|er Ze~evi}evo ha-
p{enje ocijenio kao dokaz da su "Marka-
le inscenirane": ima li Tribunal obavezu
Foto: D`enat Drekovi}
da - osim {to izdaje naloge za uhi}enje -
obezbijedi i uva`i`eljesvjedoka, odnosno
ima li obavezu da po{tuje ljekarske nala-
ze i svjedoka, a ne samo optu`enika?
Kako se to posti`e?
- Ljekarski nalazi se moraju po{tovati i ja
uop{te ne sumnjam da bi Ha{ki tribunal
imao u vidu zdravstveno stanje prof.
Ze~evi}a i njegove potrebe. Me|utim, pro-
blem je {to on nijeoti{ao, {to se nijeodazvao
pozivu – a du`an je bio. Mislim da je tu na-
pravljena gre{ka. Trebao je oti}i, predo~iti
cjelokupnu situaciju i uvjerena sam da da-
nas ne bi bili u ovakvojsituaciji. Mi, na`alost,
nismo mogli druga~ije postupiti. Sud je
morao odrediti mjeru pritvora u skladu sa
svojim ustavnim obavezama i Statutom
MKSJ-a. Ustavom BiH je propisano da }e svi
nadle`ni organi u BiH sara|ivati i obezbije-
ditineograni~enpristupMe|unarodnomtri-
bunalu za biv{uJugoslaviju. To definira i Sta-
tut MKSJ-a koji ka`e da dr`ave moraju udo-
voljiti svakom zahtjevu za pomo} ili nalogu
koji je izdalo pretresno vije}e MKSJ-a.
VODILI RA^UNA
Sud BiH je, od trenutka
preuzimanja profesora
Ze~evi}a, u potpunosti
vodio ra~una o njegovom
zdravstvenom stanju
• Kako biste Vi ocijenili ovaj ha{ki po-
tez?
- Ja ne bih komentirala odluke drugih su-
dova.
• Jo{ jedan slu~aj hap{enja potresa
BiH: slu~aj Purda. Molim Vas, ho}e li Ti-
homir Purda biti izru~en srbijanskom
pravosu|u? Za{to?
- Postupak je u toku i ne mogu progno-
zirati kako }e se zavr{iti.
• Da li je slu~aj Purda zaista samo
hrvatsko-srbijanski slu~aj, ili se on refle-
ktira i na BiH? Pitam Vas, zapravo, {ta to
zna~i za pripadnika Armije BiH, koji se,
recimo, vozi kroz Metkovi}: mo`e li on bi-
ti odveden u zatvor na osnovu potjerni-
ce koja postoji u Tu`ila{tvu Srbije i za ko-
ju, recimo, i ne zna?
- Teoretski da. Me|utim, mislim da je
rje{enje ovog problema u potpisivanju spo-
razuma o ustupanju dokaza u predmetima
ratnih zlo~ina. Ja sam o tome dosta govori-
5
INTERVJU
la i evo ponovit }u svoj stav. Prilikom potpi-
sivanja sporazuma sa Republikom Srbijom
treba voditi ra~una i insistirati na principu
premakojem bi bh. pravosu|eimaloprimar-
nu nadle`nost za procesuiranje u nekim
slu~ajevimaparalelnihpostupaka, odnosno
ako se radi o dr`avljaninu BiH (dakle, kojine-
madvojnodr`avljanstvo) i utakvimslu~aje-
vima srbijansko Tu`ila{tvo bi bilo du`no ta-
kveprijaveustupatinama. U protivnom bi to
zna~ilo da, bez po{tivanja tog principa i sa-
glasnostiobjestrane, ne postoji ni minimum
povjerenja da je bh. pravosu|e sposobno i
spremnosuditi za te zlo~inepo~injene na nje-
nojteritoriji. Poredovog, ustupatidokazedru-
gom pravosu|u, protiv na{ih dr`avljana,
koji imaju prebivali{te u BiH, zna~ilo bi
odricati se dr`avnog suvereniteta.
• Imali smo slu~aj Gani}. Kakva je ra-
zlika izme|u slu~aja Purda i slu~aja Ga-
ni}? Za{to Sud BiH, poputlondonskog, ne
tra`i izja{njenje i Srbije i Hrvatske?
- Razlika je u pravnim pristupima (konti-
nentalnom i anglosaksonskom). Na{isudo-
vi ne ulaze u meritumpredmeta, ve} utvr|uju
formalne stvari, odnosno da li su ispunjene
sve pretpostavke koje zakon taksativno na-
braja, a ne bavi se ~injeni~nim stanjem
slu~aja zbog kojeg se ekstradicija tra`i.
Kad }e bosanski sanader
• Javnost u BiH najvi{e zanimaju
slu~ajevi korupcije i organiziranog krim-
inala: svi tvrde da smo na vrhu ljestvice
korumpiranih zemalja, da prednja~imo
u organiziranom kriminalu, no slu~aje-
vi poput sanadera nas zaobilaze. Za{to?
Gdje su presude, gdje su slu~ajevi, gdjeop-
tu`nice - Tu`iteljstvo BiH ve} mjesecima,
da ne ka`em godinama, istra`uje Dodi-
ka, istra`uje Radon~i}a, od pro{le predi-
zborne kampanje i Lagumd`iju?
- Mislim da je pitanje upu}eno na pogre-
{nu adresu. Istrage su u potpunosti na-
dle`nost Tu`ila{tva BiH i tu Sud nema ni-
kakvog uticaja. Mi postupamo po svim op-
tu`nicama Tu`ila{tva BiH, ali o tome ko }e
biti predmet istrage i eventualne optu`ni-
ce odlu~uje isklju~ivo Tu`ila{tvo BiH.
TAKORE]I... HUMANO
Porodica trogodi{njeg Andrije
Laki}a iz Trna kod Banje Luke,
koji je sa nepune tri godine pre-
minuo bore}i se s malignim tu-
morom jetre, proslijedi}e drugoj
te{ko bolesnoj djeci novac priku-
pljen za njegovo lije~enje. U po-
ruci roditelja navodi se da }e bi-
ti doniran iznos od 156.954 KM.
"Na`alost, nismo bili u prilici da
prikupljeni novac u potpunosti
upotrijebimo za lije~enje na{eg
Andrije. Iskreno se nadamo da }e
on pomo}i i doprinijeti ozdravlje-
nju djece, kojoj }emo ga od srca
proslijediti", ka`u roditelji.
 6 OSLOBO\ENJE
INTERVJU
VIJESTI
UO PIC-a: Kri{to,
poni{tite odluku
Upravni odbor Vije}a za provedbu
mira (PIC) u BiH ju~er je uputio apel
predsjednici FBiH Borjani Kri{to da bez
odga|anja poni{ti odluku o imenovanju
sudaca Ustavnog suda FBiH donesenu
3. februara ove godine. UO PIC-a izra`ava
jaku zabrinutost u vezi sa aktivnostima
koje je preduzela predsjednica FBiH, a sa
kojim su se potpredsjednici FBiH na
po~etku saglasili, da imenuje sudije Us-
tavnog suda FBiH ne obaziru}i se na re-
levantne nadle`nosti Visokog sudskog i
tu`ila~kog vije}a i Parlamenta FBiH ut-
vr|ene u Ustavu FBiH. UO PIC-a nagla-
{ava da odluka predsjednice FBiH od 3.
februara predstavlja udar na institucije
na dr`avnom nivou i na temeljno na~elo
neovisnosti pravosu|a od politike, navo-
di se u izjavi UO. S. [e.
AUBiH i u Mostaru
Ameri~ki univerzitet u BiH (AUBiH),
koji ve} nekoliko godina djeluje u Banjoj
Luci, Tuzli i Sarajevu, od sljede}e aka-
demske godine otvorit }e svoje odjele i
u Mostaru. Predsjednik Vlade HNK-a
Sre}ko Boras uru~io je ju~er predstavni-
cima AUBiH rje{enje o po~etku rada
mostarskog odjeljenja ove visoko{kol-
ske ustanove, ~ime je grad na Neretvi
dobio ~etvrti univerzitet. AUBiH djelu-
je u partnerstvu s ameri~kim univerzi-
tetom State University of New York
(SUNY Canton), {to zna~i da je 90 pos-
to profesora Amerikanaca, a studenti po
zavr{etku studija dobivaju na{u i ame-
ri~ku diplomu koja je priznata u cijelom
svijetu, naglasio je predsjednik AUBiH
Denis Prci}.
Efikasnije protiv
zlo~inaca
Glavni tu`ioci BiH, Hrvatske i Srbije
dogovorili su se o nastavku saradnje i
pru`anja pomo}i u prikupljanju doka-
za i procesuiranju ratnih zlo~ina, te
konstatovali da su odnosi Srbije i Hrvat-
ske u ovoj oblasti ne{to bolji, jer posto-
ji sporazum koji su dvije zemlje potpi-
sale, dok sa BiH to jo{ nije u~injeno. Na
dvodnevnom sastanku tu`ilaca BiH,
Hrvatske i Srbije zaklju~eno je da je re-
gionalna saradnja tu`ilaca u pogledu efi-
kasnijeg rada na procesuiranju ratnih
zlo~ina veoma va`na. Glavni tu`ioci za
ratne zlo~ine, Srbije Vladimir Vuk~evi},
Hrvatske Mladen Baji} i BiH Milorad Ba-
ra{in, analizirali su dosada{nju sara-
dnju u predmetima ratnih zlo~ina, kao
i smetnje koje u narednom periodu tre-
ba da budu otklonjene.
Ambasador Marc Perrin de Brichambaut,
BiH treba sna`nu
}e je povesti na
Ve} punih 15 godina misija OSCE-a djeluje u BiH: o rezultatima rada ove va`ne me|unarodne
nemalog jubileja, govorili ambasador Gary Robbins, {ef misije OSCE-a u BiH i Marc Perrin de
am ba sa dor De Bric ham ba ut go vo ri o an ga`ma nu OS CE-a, Bo sni i Her ce go vi ni da nas,
Razgovarala:
Vildana SELIMBEGOVI]
• Mo`emo li po~eti sa pita-
njem koja je uloga misije u
BiH u op}em kontekstu OS-
CE-a?
- Sve OSCE-ove terenske
operacije pru`aju prakti~nu
pomo} dr`avama ~lanicama
OSCE-a koje su to zatra`ile.
Misija u Bosni i Hercegovini je
jedinstvena, po{to je uspos-
tavljena Dejtonskim miro-
vnim sporazumom. Me|utim,
ba{ kao i kod svih ostalih te-
renskih operacija, njen man-
dat i aktivnosti se svake godi-
ne obnavljaju putem konsen-
zu sa svih dr`ava ~la ni ca,
uklju~uju}i i samu Bosnu i
Hercegovinu. Stoga, mi ni-
smo ovdje samo po pozivu.
Mi smo tako|er ovdje kao or-
ganizacija u kojoj Bosna i
Hercegovina donosi odluke
na ravnopravnoj osnovi sa
drugim dr`avama koje su dio
OSCE-a.
Dejtonski sporazum
Misija pokriva ~itav niz akti-
vnosti OSCE-a, od ranog upo-
zoravanja, sprje~avanja kon-
flikata i upravljanja krizama,
preko postkonfliktne rehabi-
litacije i ponovne izgradnje
me|unacionalnih odnosa, do
pru`anja podr{ke demokrat-
skoj konsolidaciji. Razvoj mi-
sije u proteklih 15 godina je je-
dna od najboljih ilustracija
aktivnosti OSCE-a na terenu
i toga kako ova organizacija
djeluje u sve tri dimenzije si-
gur nos ti: voj no-po li ti~koj,
ekonomsko-okoli{noj i ljud-
skoj dimenziji. Misija ove ve-
li~ine i sa tako {irokim man-
datom tako|er pru`a sna`nu
podr{ku ~itavom OSCE-u, na-
ro~ito na{im institucijama.
• Misija OSCE-a u BiH dje-
luje od decembra 1995. i za
to vrijeme pru`ila je zna~aj-
nu pomo} u poslijeratnom
opo rav ku na {e ze mlje.
Mo`ete li iz dana{nje per-
spektive re}i dokle je BiH
sti gla u svom de mo krat -
skom razvoju?
- Prvi i najva`niji element
demokratskog dru{tva su slo-
bodni i otvoreni izbori. Je-
dna od OSCE-ovih primarnih
Vi{e od milion ljudi je moglo da ostvari povrat pre
petak, 18. februar 2011. godine
odgovornosti u skladu sa Dej- tnu pomo}. Postoje i mnogi nu izgradnje je trenutno si-
tonskim mirovnim sporazu- drugi pozitivni primjeri na- gurnosni i odbrambeni sek-
mom bila je da organizira i pretka u dr`avi koja je prije sa- tor u BiH?
pro ve de prve po sli je ra tne mo 15 godina do`ivjela raza- - Kao dr`ava ~lanica OS-
izbore. Misija OSCE-a u BiH je ranje {irokih razmjera, uz naj- CE-a, Bosna i Hercegovina je
nastavila da organizira izbo- manje 100.000 ubijenih i dva tako|er preuzela obavezu da
re do 2002. godine, kada je ta miliona raseljenih. osigura da su njene odbram-
odgovornost uspje{no pre- Misija danas nastavlja da bene i sigurnosne institucije
nesena na Centralnu izbornu pru`a podr{ku Bosni i Herce- odgovorne parlamentu. To je
komisiju BiH. To je jasan pri- govini u svim aspektima nje- oblast u kojoj OSCE ima ve-
mjer kako je OSCE usmjera- nog demokratskog razvoja, oma konkretno iskustvo. Mi-
vao i pru`ao podr{ku BiH u od demokratske odgovornos- sija pru`a podr{ku nadle`nim
razvoju doma}ih demokrat- ti oru`anih snaga i policije ministarstvima i institucijama
skih institucija. Va{ uspjeh je do borbe protiv trgovine lju- u izradi zakona i propisa ko-
tako|er na{ uspjeh. dima i pru`anja podr{ke slo- ji }e osigurati parlamentarni
Omo gu}ava nje slo bo de bodi medija i ljudskim pravi- nadzor nad odbrambenim,
kretanja i prava na povratak je
tako|er bilo izuzetno poziti-
ma. OSCE je veoma usredo-
to~en na pru`anje podr{ke
sigurnosnim i obavje{tajnim
sektorima u skladu sa OSCE-
ovim Kodeksom pona{anja i
Briselskom deklaracijom iz
2006. godine.
Vi{ak oru`ja i municije
Jedan od nedavnih uspjeha
misije OSCE-a u BiH ostvare-
nih u ovoj oblas ti bi lo je
uspostavljanje ureda Parla-
mentarnog vojnog povjere-
nika 2009. godine. Taj ured je
pokazao svoju nezavisnost i
djelotvornost, pozitivno do-
prinose}i parlamentarnom
nadzoru nad sigurnosnim se-
ktorom. Jo{ jedna oblast u
koju je uklju~en OSCE jeste
poku{aj da se pozabavimo
velikim koli~inama vi{ka sta-
ETNI^KO OBRAZOVANJE
rog i opasnog oru`ja i muni-
U ovoj dr`avi potrebno je izraditi druga~ije cije. Taj materijal predstavlja
nastavne planove i programe kako bi se ri zik za dr`avu i nje ne
pove}alo ne samo znanje o odre|enom gra|ane. Misija, zajedno sa
predmetu nego i sposobnost kriti~kog partnerima iz me|unarodne
mi{ljenja, sagledavanja problema sa svih zajednice, radi na njegovom
uni{tavanju.
strana i razvoja, ne samo tolerancije • Nezavisno pravosu|e je
nego i istinskog po{tivanja razli~itosti. jedan od temelja svih de-
Me|utim, previ{e velik broj {kola je mokratskih dru{tava. Misi-
usmjeren na odre|enu etni~ku grupu ja OSCE-a je po~etkom pro-
{le godine izrazila zabrinu-
vno za ovu dr`avu. Misija OS- lokalnim vlastima i mi su- tost zbog politi~kih pritisa-
CE-a je igrala klju~nu ulogu u ra|ujemo sa svih 143 op}ine ka na rad dr`avnih sudija i
povratu imovine predratnim u cijeloj dr`avi. Jedan primjer tu`ilaca. Kako ocjenjujete
vlasnicima i stanarima. To je na{e podr{ke je pru`anje po- atmosferu u kojoj oni sada
ogroman uspjeh, po{to ni u mo}i gra|anima da postanu rade?
jednoj drugoj postkonfliktnoj aktivniji u naporima da u~ine - Nezavisno i profesionalno
situaciji nisu raseljene osobe lokalnu administraciju odgo- pravosu|e je su{tinski ele-
i izbjeglice, ne samo vlasnici vornom njima kao poreskim ment demokratskog dru{tva.
imovine nego ni ljudi koji su obveznicima i glasa~ima. Bez pravosudne nezavisnos-
imali stanarsko pravo, mo- • Jedna od klju~nih za- ti i nepristrasnosti nema vla-
gle da ostvare povrat predra- da}a OSCE-a je podr{ka u davine prava. Svako uplitanje
tne imovine. Vi{e od milion ja~anju sposobnosti dr`ave ili pritisak na rad pravosu|a
ljudi je moglo da ostvari po- da uspostavi odr`ivu i stabil- predstavlja ozbiljan izazov za
vrat predratnih domova – to je nu sigurnosnu i odbrambe- ~itavo dru{tvo. U potpunosti
bilo ogromno dostignu}e, pri nu sredinu. Koliko ste u to- podr`avam rad na{e misije u
~emu smo mi pru`ili konkre- me uspjeli? Na kojem stepe- BiH na promociji nezavisnog
 OSLOBO\ENJE 7
petak, 18. februar 2011. godine INTERVJU
generalni sekretar misije OSCE-a Mediji podlo`ni VIJESTI
zloupotrebi

koaliciju koja • Sloboda medija sve

je ve}i problem u BiH.
BiH pada na ljestvici slo-
bode medija. Misija OS-
CE-a u BiH nastoji po-
praviti situaciju kroz su-

put reformi
organizacije u na{oj zemlji ju~er su, na sve~anosti povodom ovog
Brichambaut, generalni sekretar misije OSCE-a. Za Oslobo|enje
ne za vi snom pra vo su|u, slo bo di me di ja...
Foto: S. GUBELI]
pravosu|a. OSCE mo`e pru- ma u BiH. Na`alost, segre-
`iti savjet i podr{ku, ali ukoli- gacija u~enika je prisutna
ko samo dru{tvo ne zahtijeva naro~ito u onim sredinama
nezavisno pravosu|e i ne po- gdje i dalje djeluju dvije {ko-
ziva na odgovornost politi~are le pod jednim krovom. [ta je
ako se mije{aju u rad pravo- jo{ potrebno u~initi da se
su|a, tada se rad i trud ~itave to promijeni?
me|unarodne zajednice ne - Misija OSCE-a radi na
mogu odr`ati. Mediji tako|er pobolj{anju kvaliteta obra-
imaju va`nu ulogu u izno{e- zovanja, punoj uklju~enos-
nju u javnost postoje}ih pro- ti i zasnovanosti na sposo-
blema i isticanju pozitivnih bnostima. U ovoj dr`avi po-
promjena. trebno je izraditi druga~ije
• Velike napore ulo`ili ste nastavne planove i progra-
u reformu obrazovnog siste- me kako bi se pove}alo ne
samo znanje o odre|enom
predmetu nego i sposobnost
PRAVOSU\E kri ti~kog mi{ lje nja, sa gle -
Svako uplitanje ili
davanja problema sa svih
pritisak na rad strana i razvoja ne samo to-
pravosu|a le ran ci je ne go i is tin skog
predstavlja ozbiljan po{tivanja razli~itosti. Me|-
utim, previ{e velik broj {ko-
izazov za ~itavo la je usmjeren na odre|enu
dru{tvo. Podr`avam etni~ku grupu. Ustvari, se-
rad na{e misije u
gregacija se mora rje{avati
BiH na promociji kroz reformu nastavnih pla-
nezavisnog nova i programa u naj{irem
pravosu|a. OSCE smislu. Potrebno je rje{a-
vati ne samo pitanje materi-
mo`e pru`iti savjet je o kojoj se podu~ava i me-
i podr{ku, ali ukoliko
samo dru{tvo ne
to de po du~ava nja ne go i
sredinu u kojoj se u~i.
zahtijeva nezavisno • Iako se svi politi~ki akte-
pravosu|e i ne ri BiH sla`u da se mora ispo-
{tovati presuda Evropskog
poziva na su da za ljud ska prava u
odgovornost
slu~aju Sejdi} i Finci protiv
politi~are ako se
BiH, na tom planu ni{ta ni-
mije{aju u rad je ura|eno. Kako komenti-
pravosu|a, tada se rate ovakvo pona{anje?
rad i trud ~itave - Pa, {ta vi i gra|ani ove
dr`ave mislite o tome kada
me|unarodne vrhovni sud za ljudska prava
zajednice ne mo`e
presudi da izbori za najvi{eg
odr`ati zvani~nika u dr`avi predstav-
dratnih domova – to je bilo ogromno dostignu}e
SEJDI] – FINCI
Pa, {ta vi i gra|ani
ovi dr`ave mislite o
tome kada vrhovni
sud za ljudska
prava presudi da
izbori za najvi{eg
zvani~nika u dr`avi
predstavljaju
kr{enje osnovnih
ljudskih prava
gra|ana?
ljaju kr{enje osnovnih ljud-
skih prava gra|ana?
Previ{e odga|anja
Kona~ne odluke Evropskog
suda za ljudska prava su oba-
vezuju}e i dobro je da postoji
konsenzus aktera politi~kih
stranaka u dr`avi o zna~aju
provedbe pomenute odluke
ovog suda. Na`alost, ni{ta ni-
je u~injeno po ovom pitanju
ve} gotovo ~etrnaest mjeseci
nakon dono{enja presude. Na-
dam se da }e nove vlasti, kada
budu formirane, hitno rje{ava-
ti ovo pitanje na konstruktivan
na~in kako bi omogu}ile svim
gra|anima da potpuno u`iva-
ju svoja izborna prava.
• OSCE je posljednjih neko-
liko godina zna~ajno pomo-
gao BiH u izgradnji parla-
mentarnih kapaciteta, {to je
dovelo do transparentnijeg
rada Parlamenta BiH. Me|u-
tim, pred BiH je mnogo posla
na euroatlantskom putu. Da li
ste zabrinutizbog~injenice da
ni ~etiri mjeseca nakon izbo-
ra BiH nema novu vlast?
- Moram se slo`iti s ambasa-
dorom Robbinsom, koji je ka-
zao u decembru pro{le godine
da politi~ari moraju imati na
umu ~injenicu da su im gra|ani
ukazali povjerenje u oktobru.
Previ{e odga|anja mo`e izgle-
dati kao izigrano povjerenje.
Ima prostora za optimizmom
ako }e pregovori uskoro rezul-
tirati sna`nom koalicijom s iz-
ra|enim i operativnim progra-
mima rada koji garantuju ub-
rzanu provedbu reformi i bolji
`ivot svim gra|anima.
radnju sa Uredom pred-
stavnice za slobodu me-
dija. Me|utim, {ta se
mo`e o~ekivati nakon
politizacije medija kak-
va se desila u BiH?
- Sloboda medija, a po-
sebno sigurnost novina-
ra, jedan je od prioriteta
ovogodi{njeg predsjeda-
vanja Litvanije OSCE-om.
Po{tivanje slobode medi-
ja, kao osnovefunkcionira-
njatransparentnogdemo-
kratskogdru{tva, u samom
je sredi{tu zanimanja OS-
CE-a. Upravo su iz tog ra-
zlogadr`ave~laniceOSCE-
a 1997. godine donijele
odluku o imenovanju
predstavnika OSCE-a za
slobodu medija. Veoma
smo zadovoljnizbog~inje-
nice da aktuelna predsta-
vnica za slobodu medija
Dunja Mijatovi} dolazi iz
BiH. Njenposljednjiizvje-
{taj upu}en Stalnom vi-
je}u OSCE-a opisuje neke
aktivnosti koje je poduzeo
njenured, u suradnjisa mi-
sijom OSCE-a, u cilju po-
pravljanja stanja u oblasti
slobode medija u dr`avi.
Do sada su okon~ane
mnogeuspje{nereforme u
oblasti rada medija. Bo-
sna i Hercegovinabila je je-
dna od prvihdr`ava~lani-
ca OSCE-a koja je izbacila
odredbe o krivi~noj odgo-
vornosti za klevetu. Dr`ava
je tako|er me|u prvima
formiralatijelo za regulira-
nje rada javnih emitera
kojeslu`i za primjer; jedna
je od prvih u regijiformira-
laVije}e za {tampu i doni-
jela propise o radu javnih
emiterakojizadovoljavaju
visokeprofesionalnestan-
darde. Me|utim, zna~aj
ve}ine ostvarenih rezulta-
taumanjen je zbogodugo-
vla~enja sa provedbom
promjenapropisa i nedos-
tatka politi~ke volje za
o~uvanjemslobodemedi-
ja. Misija OSCE-a pro{le
godine je objavila dva izvje-
{tajakojima se rasvjetljava-
ju i drugi problemi kao {to
su napadi na novinare i
medijipodlo`nipoliti~kom
utjecaju i zloupotrebi, a
koji ~esto za rezultat ima-
ju nedovoljno eti~no iz-
vje{tavanje i nedostatak
profesionalne solidarnos-
ti. Rije~i treba preto~iti u
djela: BiH raspola`e iz-
vrsnim skupom propisa
koji za ciljimajuza{tititino-
vinare i regulirati rad me-
dija. Svi morajudoprinije-
ti stvaranju zdravog okr-
u`enja za rad medija, od
politi~ara na najvi{im po-
lo`ajima, do policije, sud-
stva i samihnovinara. Za to
nema alternative.
Podr{ka Centru
za sigurnosnu
saradnju
Ministar odbrane BiH Selmo Ciko-
ti} primio je ju~er direktora Centra za
sigurnosnu saradnju (RACVIAC) sa
sje di {tem u Za gre bu Ni ko lu To -
dor~evskog u pratnji majora Sa{e
Konjevi}a, {efa za planiranje i ofici-
ra za vezu RACVIAC-a. Todor~evski
je upoznao Cikoti}a o stanju u RA-
CVIAC-u nakon {to je po~etkom ove
godine izvr{ena redovna smjena per-
sonala iz zemalja koje upu}uju svo-
je predstavnike za rad u ovom centru.
Zahvalio je za finansijsku podr{ku
BiH RACVIAC-u, kao i doprinos i
podr{ku putem aktivnog u~e{}a u
njegovom radu, upu}ivanjem ospo-
sobljenih pripadnika OSBiH.
Po{tivanje prava
pripadnika OSBiH
Par la men tar ni voj ni po vje re nik
BiH Bo{ko [iljegovi} izjavio je da to-
kom godinu i po, od kada postoji
ova institucija, koja se bavi za{titom
ljudskih prava i sloboda pripadnika
MO i OSBiH, nije zabilje`en nijedan
slu~aj zlostavljanja ili naru{avanja
vjerskih sloboda. [iljegovi} je u pauzi
dvodnevne regionalne konferencije
o za{titi ljudskih prava i sloboda pri-
padnika oru`anih snaga, rekao da se
dobijene pritu`be uglavnom odnose
na otpust iz slu`be OSBiH, plate, na-
knade na odvojeni `ivot, te na dodje-
lu ~inova. Na konferenciji, koja za-
vr{ava danas, u~estvuju predstavni-
ci nadle`nih institucija BiH, Crne
Gore, Hrvatske, Makedonije, Slove-
nije i Srbije te predstavnici brojnih
me|unarodnih organizacija i diplo-
matskog kora u BiH.
Demineri OSBiH
bez nesre}e
Oru`ane snage BiH u toku 2010.
godine deminirale su 2,5 miliona kva-
dratnih metara zemlji{ta, a protiv-
minske akcije su re alizira ne u 24
op}ine u FBiH i RS-u te u distriktu
Br~ko. Komandant Operativne ko-
mande OSBiH general-major Anto Je-
le~ rekao je ju~er, nakon prezentacije
godi{nje analize protivminskih akcija
u OSBiH za 2010, da je plan deminira-
nja procentualno zadovoljen u iznosu
76,1 posto, jer je dosta na planove
uticalo lo{e vrijeme i otpust vojnika iz
slu`be u OS-u. Ono {to je i najva`nije,
pored velikog anga`iranja na procesu
deminiranja, OSBiH nije imao demi-
nerskih nesre}a.
 8 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
Prijetnja
Herceg-Bosnom
Ako stranke okupljene oko SDP-a
prekr{e Ustav FBiH i ilegalno sazovu
sjednicu Doma naroda Parlementa
FBiH, dva HDZ-a u kantonima i op-
}inama sa hrvatskom ve}inom primi-
jenit }e najradikalnije mjere, uklju-
~uju}i i progla{enje tre}eg entiteta,
odnosno hrvatske republike Herceg-
Bosne, prenosi Srna. Funkcioner HDZ-
a BiH Ivo Miro Jovi} rekao je da “La-
gumd`iju i dru{tvo“ treba podsjetiti da
je FBiH nastala Va{ingtonskim spora-
zumom, odnosno udru`ivanjem RBiH
i HR Herceg-Bosne. “Ako neko `eli da
prekr{i taj sporazum i Ustav FBiH, pa
formira institucije vlasti bez legitimnih
predstavnika hrvatskog naroda, ne-
ma druge nego da se vratimo na stanje
prije Washingtona“, naveo je.
Ru{enje BiH
SDPBiH na jo{ tri je osu|uje stav
HDZ-a koji je iznio Ivo Miro Jovi} da
}e ukoliko bude sazvana sjednica Do-
ma naroda FBiH, “primijeniti najradi-
kal ni je mje re po li ti~kog pro tes ta,
uklju~uju}i i progla{enje tre}eg entite-
ta“. Mi u SDP-u bili smo svjesni prikri-
venih ciljeva ru{itelja ustavnog poret-
ka koji su se pod pla{tom navodne bor-
be za ravnopravnost, ustvari, borili
isklju~ivo za o~uvanje svojih privilegi-
ja i za{titu sopstvenog kriminala. Svo-
jom izjavom, jedan od ekskluzivnih
predstavnika naroda samo je neopre-
zno javno potpuno ogolio njihov ko-
na~ni cilj - izazivanje sukoba i podje-
le BiH, isti~e se u saop}enju SDP-a.
^ovi} i Ljubi} sa
D’Ericcom
Predsjednici HDZ-a BiH Dragan
^ovi} i HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} razgo-
varali su s apostolskim nuncijem u
BiH Alessandrom D’Erricom. Sastanku
je bio nazo~an i veleposlanik Hrvatske
u BiH Ton~i Stani~i}. ^ovi} i Ljubi} su
informirali D’Errica o razlozima zasto-
ja u uspostavi vlasti u BiH i naglasili da
vlast trebaju formirati stranke koje ima-
ju ve}inski izborni legitimitet, a to su u
ime hrvatskog naroda HDZBiH i HDZ
1990. D’Errico je iskazao zabrinutost
zbog ~injenice da se osporava legiti-
mnim predstavnicima hrvatskog naro-
da izabranim na izborima da adekva-
tno predstavljaju svoj narod u institu-
cijama vlasti, saop}eno je iz HDZ-a.
^ovi}a i Ljubi}a razgovarali su i sa
vrhbosanskim nadbiskupom kardina-
lom Vinkom Pulji}em.
Zlatko
Lagumd`ija:
Vlast }e biti
formirana do
31. marta
Mi mo`emo ~ekati jo{ dvije sedmice, ali ukoliko do 3. marta ne dobijemo pozitivan
odgovor, ~etiri potpisnice platforme kre}u u konstituisanje vlasti, ka`e Lagumd`ija
Federacija BiH do 31. mar-
ta ima}e i Vladu i bud`et, sa
svim parlamentarnim stran-
kama unutar Vlade ili bez
njih, izjavio je ju~er u Saraje-
vu predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumd`ija.
“Pozivam sve one koji blo-
kiraju konstituisanje vlasti da
nam se pridru`e u dijalogu da
formiramo vlast u FBiH pa u
BiH. Mi mo`emo ~ekati jo{
dvije sedmice, ali ukoliko do
3. marta ne dobijemo poziti-
van odgovor, ~etiri potpisni-
ce platforme kre}u u konstitu-
isanje Doma naroda, Predsta-
vni~kog do ma FBiH, iza -
bra}emo predsjednike i do-
predsjednike FBiH, usvojiti
bud`et i krenuti na posao, jer
ne}emo dozvoliti da se u ze-
mlji formira haos od onih ko-
ji gube mo}“, kazao je, izme|u
ostalog, Lagumd`ija.
Njihov izbor
On je dodao da je optimist,
da vjeruje da }e im se i osta-
le stranke pridru`iti.
„Nisam pesimist, jer nema
njihovog scenarija, ne}e se
desiti, 31. marta bi}e vlada i
bi}e bud`et. Ako budu oni
unutra - odli~no, ako ne budu,
`ao mi je, to je njihov izbor“,
kazao je Lagumd`ija.
Prema njegovim rije~ima,
oni }e uraditi sve {to je u nji-
Vlada TK-a o bud`etu
Milioni za socijalu i plate
Vlada Tuzlanskog kantona,
na svomprvomzasjedanju u no-
vom sazivu, usvojila je nacrt
bud`eta Tuzlanskog kantona za
2011. godinu koji iznosi 363 mi-
liona maraka! Premijer TK-a Se-
ad ^au{evi} nije krio zadovolj-
stvo, prije svega zbog ~injenice
da je nacrt napravljen za svega
~etiri dana, koliko je nova vlada
na okupu.
Sporna ~etiri miliona
„Od 363 miliona maraka, ko-
liko iznosi bud`et TK-a za 2011.
godinu, na obrazovanje ide 45
posto. To je visok procenat od
ukupnih sredstava bud`eta“, ka-
zao je, izme|u ostalog, u obra-
zlo`enju bud`eta premijer
^au{evi}, dodaju}i da je ve}ina
stavki za socijalne kategorije os-
tala ista, te da }e se, u toku godi-
ne, poku{ati prikupiti nekoliko
miliona maraka, kako bi se mo-
gle izvr{iti sve preuzete obaveze
prema socijalnim kategorijama.
U protivnom nedostaja}e oko
~etiri miliona maraka.
petak, 18. februar 2011. godine
Ne}emo dozvoliti
haos u zemlji
odbijaju da podvuku bilo ko-
ju ta~ku u platformi o kojoj bi-
smo mogli da se dogovaramo,
odbijaju da se o~ituju o bilo
kojoj ta~ki da se ne bi morali
o~itovati o Zakonu o oduzi-
manju oplja~kane imovine.
Oni svjesno ho}e da naprave
haos, da sprije~e da razgova-
ramo o svemu. Nastoje da
stvore pravni vakuum kakav
ni smo ima li ni ‘92. Mi to
ne}emo dozvoliti“, istakao je
Lagumd`ija.
Scenario haosa
On je jo{ jednom pozvao
sve politi~ke stranke koje ni-
Lagumd`ija: Usvojiti bud`et i krenuti na posao Foto: D. TORCHE
su potpisale platformu da
se o~ituju, da rade zajedno
na stvarima koje trenutno
Zajedno do cilja odgovaraju svima, da o dru-
gima pregovaraju, a o tre}im
U Sarajevu je ju~er promovisana i publikacija “Socijal- da se sva|aju, ali samo da se
demokrati i sindikati - partnerstvo do pravde za radnike
i radnice“ gdje se nalaze govori sa regionalnog susreta so-
ne{to uradi.
„Oni ho}e da blokiraju for-
cijaldemokrata i sindikata koji je odr`an pro{le godine. miranje vlasti zato {to ho}e
Kako je ovom prilikom istakao Ismet Bajramovi}, pred- 31. marta da naprave haos u
sjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, nadaju se da zemlji. Zato {to 31. marta
}e u budu}nosti raditi na pove}anju dijaloga i povjerenja ho}e da zemlja nema bud`et,
izme|u socijaldemokrata i sindikata u borbi za osnovna ho}e da se raspusti parla-
ljudska prava. ment koji ne dozvoljavaju da
se kreira, da ne postoji vlada,
hovoj mo}i da do|u do najbo- je da ne dozvolimo da se de- te da se u tom op}em haosu
ljeg rje{enja za BiH u nare- si najgore rje{enje u koje nas pojave kao nove nacionalne
dnom periodu. o~ito neki sada guraju. U stra- mesije, ljudi koji su obi~nog
“Jedino u {to }emo ulo`iti hu od promjena u ovoj zemlji, ~ovjeka zavili u crno“, rekao je
ve}u ener gi ju od to ga da oni kojima odgovara haos ne Lagumd`ija.
do|emo do najboljeg rje{enja `ele ni “ma{icama da dirnu“, A. Pe.
Naime, oko 187 miliona ma-
raka planirano je za plate deset
hiljada bud`etskih korisnika, {to
je gotovo pola od planiranog
novca u bud`etu. Ve}ina druge
polovice ide na socijalna dava-
nja, najvi{e borcima i socijalnim
kategorijama u nadle`nosti Mi-
nistarstva za rad i socijalnu po-
litiku. Istina, premijer ^au{evi}
je u svom ekspozeu, prezentira-
nomsredinompro{lesedmice u
Skup{tini TK-a, kazao da je 2011.
godina godina stabilizacije
Bud`et ~ak 363 miliona maraka
bud`eta, te da }e za razvoj i za-
po{ljavanje oti}i vrlo malo nov- po{tivati kompletna Vlada, svog ministra finansija, i premi-
ca, no niko ju~er nije znao koli- uklju~uju}i i ministre. Tim pla- jer ^au{evi} na na{e pitanje.
ko je to „malo“ novca?! nompredvi|eno je da se tro{ko- „Naprimjer, te u{tede }e
„Mo`emo vam pisano odgo- vikori{tenjaautomobila, slu`be- zna~iti da neko ne ide slu`benim
voriti, vjerujte da nismo sabrali nih mobitela, te privatnih posje- automku}inego da koristiauto-
te podatke“, odgovorio nam je ta, svedu na minimum, te da se bus ili svoj automobil“, slikovito
Mla|an Lazi}, ministar finansi- na taj na~in osigura novac za ra- je kazao premijer ^au{evi}, ko-
ja Tuzlanskog kantona, pretho- zvoj. ji bi, kako nezvani~no saznaje-
dno nabrojav{i do ~etiri miliona mo, ve} narednog mjeseca mo-
koja bi trebala biti namijenjena U{tede gao zatra`iti od nadle`nih slu`bi
razvoju TK-a u 2011. godini?! „Vjerujte da ne znamkoliko bi da prodaju tre}inu automobila
Premijer ^au{evi} je naglasio se novcamogloosiguratiu{teda- iz Vladinogvoznogparka, koja je,
da bi se ostatak novca morao ma. Zna}u mo`da za nekih 15- prema ocjenama, nepotrebna.
na}i u vidu u{teda, koje mora ak dana“, odgovorio je, poput A. [E]KANOVI]
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Sjednica Vlade RS-a
Gradit }e se autoput
Banja Luka - Doboj
Za dionicu od Mahovljana do Prnjavora u du`ini od 37 kilometara bit }e obezbije|ena
kreditna sredstva Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj
Vlada Republike Srpske do-
nijela je ju~er odluku o davanju
saglasnosti JP Autoputevi RS-a
za raspisivanje javnog poziva za
izgradnju autoputa Banja Luka
- Doboj. Prema rije~ima minis-
tra saobra}aja i veza RS-a Nede-
ljka ^ubrilovi}a, ova dionica
bit }e podijeljena u dva dijela -
prvi od petlje Mahovljani do
Prnjavora i drugi na potezu
Prnjavor - Doboj, koji dijelom
ulazi na koridor 5 C.
Rok 45 dana
“Za dionicu od Mahovljana
do Prnjavora u du`ini od 37
ki lo me ta ra bit }e obe zbi -
je|ena kre di tna sred stva
Evropske investicione banke
i Evropske banke za obnovu i
razvoj (EBRD), uz garanciju
Vlade RS-a. Ova dionica }e bi-
ti podijeljena na ~etiri lota
ka ko bi bi la pru`ena mo -
gu}nost doma}oj gra|evin-
skoj operativi da se uklju~i u
radove“, pojasnio je ^ubrilo-
vi}. Prema njegovim rije~ima,
javni poziv bit }e objavljen na
web stranici EBRD-a kako bi
u roku od 45 dana sve zainte-
resovane gra|evinske kompa-
nije mogle da se prijave.
^ubrilovi} je kazao da }e za
drugudionicuovogautoputabi-
tidodijeljenakoncesija, te da su
predstavniciEBRD-a i Evropske
investicionebankevoljnikredi-
tirati i taj posao, ali da za njega
DOGA\AJI
ne}e biti potrebna garancija
Vlade RS-a. Dionica autoputa
BanjaLuka- Dobojiznosi70 ki-
lometra i, premaprocjenama, za
njenu izgradnju neophodno je
osigurati 280 miliona eura.
Vlada RS-a je na sjednici ra-
zmatrala i zahtjeve Saveza
sindikata koji se odnose na
za{titu socijalno ekonomskog
polo`aja radnika. Premijer
RS-a Aleksandar D`ombi} sa-
op{tio je da je s ciljem za{tite
`ivotnog standarda gra|ana
Vlada spremna uvesti dife-
rencirane stope poreza na
dodatnu vrijednost.
Dodik i D`ombi} o BiH
Dvije stope
“U cilju o~uvanja fiskalne
Kriva je Federacija stabilnosti RS-a i BiH, umjes-
to pri je dlo ga sin di ka ta o
„Problemi u Federaciji BiH generi{u probleme u BiH. uvo|enju nulte stope PDV-a,
Iako nije pristojno baviti se pitanjem nefunkcionisanja smatramo da je bolje uvo|enje
FBiH, to je teret koji ko{ta Republiku Srpsku i ona ne smi- dvije stope - ni`e za osnovne
je trpjeti zbog toga“, izjavio je predsjednik RS-a Milorad `ivotne namirnice i vi{e na lu-
Dodik komentari{u}i probleme vezane za uspostavu ksuzne proizvode“, pojasnio je
vlasti na dr`avnom nivou. D`ombi}.
Dodik je nakon ju~era{njeg sastanka s premijerom Ale- Kona~nu odluku o ovom pi-
ksandrom D`ombi}em i ~lanovima Vlade RS-a, kao drugog tanju, zaklju~io je premijer RS-
krivca za nemogu}nost postizanja dogovora oko formira- a, donijet }e Socijalno-eko-
nja vlasti u BiH, naveo predstavnike me|unarodne zajedni- nomski savjet RS-a, koji uz Vla-
ce, koji kako je rekao, insistiraju ve} du`e vremena na du- du ~ine predstavnici sindikata
hu, a ne slovu Daytona. Uz ocjenu da }e se razgovori poli- i Unije poslodavaca RS-a.
ti~kih lidera u BiH „morati nastaviti zbog me|unarodnog Vlada je usvojila i akcioni
politi~kog konteksta“, Dodik je zaklju~io kako „SDPBiH mo`e plan za reformu sistema pen-
biti dio vladaju}e strukture u BiH“, ali da predstavnici te stran- zionog osiguranja, s ciljem
ke ne mogu biti na ~elu Vije}a ministara niti dobiti pozici- da RS 1. jula ove godine dobi-
ju ministra spoljnih poslova BiH. G. K. je novi zakon o PIO.
G. KATANA
9
VIJESTI
Me|uentitetska
markacija
Komandant [taba NATO-a u Sara-
jevu general David Enyeart izjavio je
ju~er za Srnu da se u vezi s marka-
cijom me|uentitetske linije u BiH
trenutno obavljaju poslovi na ni-
vou geodetskih uprava RS-a i FBiH.
On je istakao da NATO taj posao
radi zajedno sa predstavnicima RS-
a i FBiH, te da komandanti NATO-a
i EUFOR-a moraju biti saglasni u ve-
zi s markiranjem.
General Enyeart je tokom posjete
Fo~i, u okviru redovnih aktivnosti
upoznavanja lokalnih zajednica sa
ciljevima misije NATO-a u BiH, ista-
kao da NATO nije samo vojni ve} i
politi~ki savez ~iji je prevashodni cilj
briga za dobrobit ljudi.
Nepo{tivanje
Daytona
SBiH upozorava da je dodjeljivanje
po{tanskog koda Po{tama RS-a, di-
rektni rezultat neprovo|enja ane-
ksa 9 Dejtonskog sporazuma.
Kako stoji u samom tekstu aneksa
9, omogu}eno je “osnivanje javnih
pre du ze}a BiH za pru`anje za je -
dni~kih javnih usluga, kao {to su
komunalne slu`be, energetika, po-
{tanske i komunikacijske usluge“.
Premda Evropsko partnerstvo sa
BiH predvi|a uspostavljanje jedin-
stvenog ekonomskog prostora, zabri-
njavaju}e je da se predstavnici me|-
unarodne zajednice, kao i neki do-
ma}i politi~ki akteri, ne zala`u za pu-
nu implementaciju Dejtonskog spo-
razuma, pa i aneksa 9, ~ime bi se
upravo postigao ovaj cilj.

U Srebrenici odr`ana konferencija o mladim u politici

Izgraditi mir
u Podrinju
Cilj je osna`iti mlade aktiviste koji }e mo}i
da nastave izgradnju mira na ovom podru~ju
Da li postojisistemskiodgovor
vlasti na nagomilane probleme
mladihljudi iz Bosne i Hercego-
vine? Ko zastupa prava mladih
i kako se uop}e provodi omla-
dinska politika?
Ovo su samo neka od pitanja
na koja su ju~er u Srebrenici, to-
komdrugeregionalnekonferen-
cije projekta Mladi za mir pod
nazivom “Mirovni rad u politi-
ci za mlade“, odgovarali upravo
mladi iz cijele na{e zemlje.
Mirovni aktivizam
Konferenciju su uz podr{ku
Evropskeunijeorganizovali~la-
noviomladinskihorganizacija iz
Podrinja i CAREInternational,a
uz podr{ku Evropske unije i
AmbasadeMa|arske. Na konfe-
renciji su govorili]amilDurako-
vi}, zamjenikna~elnikaOp{tine
Srebrenica, predstavnici omla-
dinskih organizacija i CARE In-
ternationala, te predstavnica
Delegacije EU u BiH NataliaDi-
aniskova, {eficaSekcije za dru{-
tveni razvoj, civilno dru{tvo i
prekograni~nu saradnju.
“Cilj nam je da mirovni akti-
vizam, mirovni rad ugradimo u
strategije za mlade op{tina ko-
jeegzistiraju na ovompodru~ju,
kako bi se na ovom polju nasta-
vilodjelovati i po zavr{etkuovog
Mir kao strategija
projekta. Kona~ni cilj nam je
da osna`imo mlade aktiviste
koji}e mo}i da nastaveizgradnju
mira na ovom podru~ju“, ka-
zao je Almir Salihovi}, jedan od
organizatora konferencije.
Op{tina Srebrenica je dala
punupodr{kuovomprojektu, a
premarije~ima]amilaDurako-
vi}a, i u narednom periodu }e
nastaviti pomagati omladinski
mirovni aktivizam.
“@elim zahvaliti svima dru-
gima koji su na neki na~in do-
prinijeli ovom projektu i omo-
gu}ili na{im mladim aktivisti-
ma stvaranje uslova za dugo-
trajnu izgradnju mira i multie-
tni~ke tolerancije na podru~ju
ove na{e regije“, kazao je Du-
rakovi}.
Finalizirati ciljeve
I Evropska unija }e, kako je
ju~erkazalaNataliaDianiskova,
u budu}nostinastavitipodr`ava-
ti sli~ne projekte.
“EU je donator mnogim pro-
jektima, ali moram re}i da smo
posebnoponosni{to smo dona-
torovomprojektu. Ovo je poslje-
dnjagodinarealizacijeprojekta,
zbog toga mislimo da mo`emo
pri~ati o dosada{njim dosti-
gnu}ima i finaliziraticiljeve“, ka-
zala je Dianiskova. S. K.
Simpozij
geneti~ara
Prvi simpozij geneti~ara BiH za-
po~eo je ju~er dvodnevni rad u Sara-
jevu uz u~e{}e vi{e od stotinu is-
tra`iva~a. Predsjednik Organizaci-
onog odbora prof. dr. Kasim Bajrovi},
otvaraju}i skup, istakao je va`nost
povezivanja i regionalne saradnje
geneti~ara.
U osamdesetak izlaganja prezen-
tirani su rezultati dosada{njih is-
tra`ivanja i trendovi u ovoj nau~noj
oblas ti. Ge ne ti ka je na uka o na -
slje|ivanju - ispituje i razlikuje na-
slije|ene pojave, njihovu stalnost i
promjenljivost.
Simpozij pokazuje da u BiH postoji
kriti~na masa kadrova za primjenu ge-
neti~kih istra`ivanja u medicini, biome-
dicini, biotehnici i forenzici.
H. A.
 10 OSLOBO\ENJE
KOMENTARI petak, 18. februar 2011. godine

Marke{i} - Lovrenovi} kvog izbora, osporen je Ko- Lovrenovi} ka`e: “Naciona- po nen te u sa ve zu ~eti ri

@
estoki postizborni
unutarhrvatski di-
jalog izazvao je su-
kob i u Hrvatskom
narodnom vije}u. Ivan Lo-
vrenovi} i Mile Lasi} na-
FOKUS
m{i} i kao li~nost i kao
Hrvat. To je dovelo do zau-
mne teze o hrvatskim i ne-
hrvatskim Hrvatima. U Lo-
vre no vi}evom tu ma~enju
listi~ke manifestacije ove
‘gra|anske’ politike o~ituju se
u osionom monopoliziranju
i ultimativnom propisivanju
patriotizma, te u opasnom
stranke okupljene oko pla-
tforme inicirane od SDP-a.
Ra ni je je ospo rio pra vo
SDP-a da zastupa i hrvatske
interese, pa poru~uje da je

pustili su to udru`enje na- Kom{i} je “politi~ki forma- ignoriranju nacionalne slo- sa SDA na ma mio “ma li
kon {to je fra Luka Marke{i} tiran i artikuliran kao uzo- `enosti BiH i legitimnih zah- marginalni, programski de-
po tre}i put iz gla san za ran Bo{njak“. tjeva drugih nacionalnih za- sni HSP i grupno interesne

Pi{e: Zija DIZDAREVI]
zija@bih.net.ba
B
predsjednika. Dvojici odla-
ze}ih smeta i ponovni izbor
Marke{i}a, jer su imali svog
favorita, i njegovo politi~ko
o{njaci su tim po- jednica za politi~ko pred- Lijanovi}e“. Zar nije Lovre-
vo dom ge ne ral no stavljanje i preure|enje dr`a- no vi} uda rao po HDZ-u
optu`eni za majori- vno-administrativnog ustroj- zbog de sni~are nja i gru -
zaciju nad Hrvati- stva. Prakti~no, ovdje je rije~ pnointeresnog djelovanja?

Odnos prema SDP-u i HDZ-u
u sredi{tu je
unutarhrvatskih ideolo{kih
sporenja. Hrvatsko narodno
vije}e izgubilo bi smisao
opredjeljivanje. Nije Marke-
{i} ostao du`an, kazuju}i
da mu je drago {to su njih
dvojica napustili HNV - “da
ih mi ne moramo isklju~iti“.
Prva ta~ka ovog nesugla-
sja je ponovni izbor @eljka
Kom{i}a za hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva Bosne i Her-
cegovine. Ilija [imi}, kojeg
su Lovrenovi} i Lasi} pod-
r`ava li kao kan di da ta za
predsjednika HNV-a, tra`io
ma. Zlo~esto je bo{nja~ke
glasove za Kom{i}a tuma~iti
kao izraz netrpeljivosti pre-
ma Hrvatima. Pa, Kom{i} je
Hrvat, a pouzdano znam
da su Bo{njaci glasali i za
Mar ti na Ra gu`a. Ko m{i}
u`iva {iroke simpatije i za
njega su se Bo{njaci izja{-
nja va li i mi mo par tij ske
upute ~lanstvu SDP-a.
I Lovrenovi} nalazi obra-
zlo`enje za takvo glasanje
o zahtjevima Hrvata, jer je
Srbima Daytonom osigurana
administrativno-teritorijal-
na autonomija. Nakon Si-
lajd`i}evog izbornog poraza,
najkarakteristi~niji i politi~ki
najsna`niji, iako ne i jedni
primjer takvog stila i djelova-
nja, jeste Lagumd`ijin SDP.
Va`no je upozoriti da u BiH
okolnostima takva politika
zapravo djeluje - dezinte-
gracijski.”
M
arke{i} ka`e da
se ovim Lovreno-
vi} pojavljuje kao
“novi ideolog po-
gre{ne politike HDZ-a”. Lo-
vrenovi}u ne mo`e biti kom-
pliment {to je njegove stavo-
ve (nazvav{i ih “velikim do-
laskom sebi“) s ushi}enjem
do~ekao zagreba~ki novinar
Denis Kulji{ u Nezavisnim
novinama, gdje u~vr{}uje
savez vo|a SNSD-a i HDZ-a

ako se ne bi izja{njavalo o
klju~nim dru{tvenim
pitanjima. BiH treba
reformska vlast, ali i naj{iri
mogu}i demokratski savez
evroatlantske orijentacije
je da udru`enje izrazi pro-
test zbog Kom{i}evog izbo-
ra. To Marke{i} nije prihva-
tio, navode}i da je i sam
glasao za Kom{i}a, smatra-
ju}i da je to dobro rje{enje.
Kritika {to je Kom{i} iza-
bran zahvaljuju}i ponajpri-
je glasovima Bo{njaka, ima
utemeljenje. Ustavno i za-
konski izbor ima puni lega-
li tet, pos tav lja se pi ta nje
natjecateljske etike i poli-
ti~kog oportuniteta unutar
bh. me|unacionalne osje-
tljivosti.
Me|utim, osporavanjem
politi~kog legitimiteta ta-
brojnih Bo{njaka, ukazu-
ju}i na karakter kandidata
za bo{nja~ko mjesto u dr`a-
vnom Predsjedni{tvu. Kada
smo kod toga, po ~emu bi
za bh. hrvatstvo bilo bolje
da je na mjestu Kom{i}a
Borjana Kri{to?
U sredi{tu unutarhrvatskih
ideolo{kih sporenja, ipak,
ni je izbor Ko m{i}a, ve}
odnos prema SDP-u i HDZ-
u. Lovrenovi} se priklju~io
tuma~enju HDZ-a i SNSD-a
da je SDP bo{nja~ka stranka
hegemonisti~kih namjera.
Osporavaju}i gra|ansku i
multietni~ku narav SDP-a,
S
lijedom ovakvih tvr-
dnji, Lovrenovi} za-
mjera HNV-u {to je,
kao nezavisno ud-
ru`enje gra|ana, podr`ao
platformu SDP-a. Ni{ta u
toj platformi nema {to bi
dokazivalo te{ke Lovrenov-
i}eve optu`be, naprotiv, pa
je njegov prigovor oti{ao u
pravcu navodne za{tite ne-
za vi snos ti HNV-a. Hrvat -
sko narodno vije}e izgubi-
lo bi smisao ako se ne bi
izja{njavalo o klju~nim dr-
u{tvenim pitanjima.
Lovrenovi} dovodi u pita-
nje valjanost hrvatske kom-
Milorada Dodika i Dragana
^ovi}a. Je li ta sprega opasni-
ja po BiH ili politika SDP-a?
Lovrenovi} je me|u pre-
dvodnicima otpora politici
hrvatskog predsjednika Fra-
nje Tu|mana prema BiH,
intelektualac je od formata
i dragocjen u~esnik u bh.
razmatranjima. I Marke{i}
i Lovrenovi} trebaju bh. de-
mokratiji. Kao {to BiH treba
reformsku vlast, ali i, mimo
to ga, de mo krat ski sa vez
evroatlantske orijentacije
koji bi zna~io {ire okuplja-
nje ne go {to mo`e sa da
u~initi platforma SDP-a.

[amari za disciplinovanje radnika

Zdravka Ili}, ko`arska radnica iz Kotor-Varo{i, progovorila je o uvjetima rada u fabrici Dermal. Odgovor direktora
Radenka Bubi}a bio je suspenzija s posla. A kada je nakon `albe inspekciji rada dobila rje{enje o vra}anju na posao,
umjesto radnog mjesta, Bubi} joj je dobrodo{licu po`elio s par {amara, a potom odlu~io podijeliti 150 otkaza?!
nadle`ne predstavnike Vlade, premijera dru{tvu koje je do sr`i nagrizla ko-

D
obro je, samo neka se ne puca.
Dobro je, imamo posao. Plate je-
su male, ali koliko ljudi ne radi.
Dobro je, ne talasaj, }uti, sagni
glavu, jer u suprotnom ~eka te ulica.
Nebrojeno puta tokom proteklih go-
dina ovakve odgovore, na pitanje kako
`ive, ~ula sam od radnika u Republici
Srpskoj. No, da ne grije{im du{u, isto-
vjetni odgovori mogu se ~uti u cijeloj
BiH, Hrvatskoj, Srbiji...
Zdravka Ili}, ko`arska radnica iz Ko-
Aleksandra D`ombi}a, medije. I dok je ja- rupcija, ove pri~e ne bi ni bilo. Mnogo
vnost s nevjericom komentarisala stanje prije nego je Zdravka Ili} javno progo-
u kojem poslodavci “disciplinuju nepo- vorila o tome {to se de{ava u fabrici u
slu{ne uposlenike“ {amarima, koriste}i kojoj radi, utvrdili bi to inspekcijski or-
op{tu socijalnu i ekonomsku nesigurnost ga ni. Ali ka da je ja vna taj na da se
radnika, Bubi} je mrtav-hladan u srijedu ve}ina inspektora mo`e “kupiti“ za hi-
donio odluku o otkazu za svih 150 zapo- ljadu-dvije maraka, ne ~udi {to se Za-
slenih u Dermalu. Jer, kako je saop{tio, kon o radu i kolektivni ugovori kr{e, bez
“ne mo`e da radi pod pritiskom institu- straha od posljedica.
cionalnog, sindikalnog i medijskog lin~a“. Slu~aj Zdravke Ili} stoga je klasi~na
I one koje je bez trunka gri`e savjesti po- paradigma toga kako funkcioni{e na{e
OSVRT

tor-Varo{i, misli da `iva glava i plata ko-
ja vrije|a ljudsko dostojanstvo nisu
ne{to na {to }utke treba pristati. Pa je
progovorila o desetinama nepla}enih
prekovremenih sati, o vi{e od 30 radnih
su bo ta to kom je dne go di ne, o us -
kra}ivanju prava na godi{nji odmor, za-
brani sindikalnog organizovanja u fa-
brici Dermal. Odgovor direktora Ra-
denka Bubi}a bio je suspenzija s posla.
A kada je nakon `albe inspekciji rada
dobila rje{enje o vra}anju na posao,
umjesto radnog mjesta, Bubi} joj je do-
brodo{licu po`elio s par {amara.
Savez sindikata promptno je reagovao.
Obavijestio policiju, inspektore rada,
slao na ulicu “posavjetovao“ da se obra-
te na~elniku Op{tine. I prisile ga da
“obuzda inspekcije i sindikat“ `ele li na-
trag na posao.
Tako se protiv doju~era{nje radne ko-
leginice, koja je kao sindikalna aktivis-
tica progovoriv{i o stanju u Dermalu,
sta la u za {ti tu ne sa mo svog ne go
dostojanstva svih njih, digao cijeli ko-
lektiv. Izme|u tristotinjak maraka mje-
se~no za oko isto toliko radnih sati, oni
su izabrali platu. I ne samo da su zabo-
ravili {ta to zna~i solidarnost nego su
Zdravku optu`ili da se, kako to re~e je-
dna od njenih koleginica, “sama i{tipa-
la po licu i davila po vratu, pa tako sa-
Pi{e: Gordana KATANA
gordana.katana@oslobodjenje.ba
mounaka`ena oti{la u policiju i prija-
vila Bubi}a“.
Bubi} je izgleda dobio prvu rundu
ove prljave i neravnopravne borbe. U
poku{aju da sa~uva radna mjesta za ra-
dnike Dermala sa njim ve} dva dana
pre go vo re vo de pred sta vni ci Vla de.
Za sada bezuspje{no. Da ne `ivimo u
dru{tvo, otkad u njemu glavnu rije~, uz
politi~are, vode novokomponovani bi-
znismeni ~iji i kapital i poduzetni~ke
sposobnosti treba posmatrati s velikom
dozom podozrenja.
Premijer RS-a Aleksandar D`ombi}
pred sindikalcima i novinarima jasno je
rekao da se nemili doga|aji iz Dermala
ne smiju vi{e nikada ponoviti i pozvao po-
slodavce da se uzdr`e od kr{enja ra-
dni~kih prava. Lijepe rije~i koje ohrabru-
ju. Sada samo ostaje da vidimo ho}e li i
Vladini ~inovnici slijediti stavove svog {e-
fa i kona~no po~eti uvoditi red, i tako
opravdati visoke plate koje primaju pre-
ko grba~e radnika.
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Ameri~ke brige
i izraelski strah
M
ora da je Barack Oba-
ma ovih dana ponovo
i{~itavao svoj vizija-
ma nadahnuti govor
na Kairskom univerzitetu 2009.
Iako je upu}en cijelom musliman-
skom svijetu, samo su mu mjesto
i auditorij dali posebnu simboliku.
Predsjednik Husni Mubarek je bio
sretan zbog Obaminog zagrljaja
podr{ke, ali nije do{ao me|u stu-
dente da ga slu{a. Vjerovatno je
unaprijed ~uo da }e govoriti i o de-
mokratiji, slobodi i odgovornosti,
onome {to Egip}ani nisu imali.
Tu se negdje na razme|u izme|u
ameri~kih ideala iz Deklaracije o
nezavisnosti i strate{kih interesa
Amerike kao svjetske sile na{ao
Obama kad se pokolebao kako da
reagira na pobunu masa protiv
despotskih vladara u Egiptu i dru-
gim zemljama Srednjeg istoka.
Obaminoj administraciji je za-
to laknulo kad se Mubarek te-
{kom mukom predao, ali joj nije
bilo lako kad je vlast preuzeo
Vrhovni vojni savjet, sastavljen od
generala kojima nije vjerovati da
}e je jednostavno prepustiti vla-
di izabranoj na slobodnim izbo-
rima. I izraelski premijer Natanja-
hu je odahnuo, ali, za razliku od
Obame, tek kad je ~uo da su Mu-
bareka bar privremeno naslijedi-
li njegovi najvjerniji generali i
da }e vojne vlasti u Kairu po{to-
vati mirovni sporazum koji su
dvije zemlje sklopile 1979.
Ima ne{to zajedni~kog, ali i
dosta posebnog u reagiranju Sje-
dinjenih Dr`ava i Izraela na na-
rodni bunt koji se poslije Tunisa
i Egipta {iri arapskim svijetom,
pa i Iranom.
Zajedni~ka im je upravo briga
da se ne naru{e mirovni spora-
zumi Izraela s Jordanom i Egip-
tom odakle je dugo, ali bez real-
ne potke, dolazilo najvi{e paro-
la da Izrael treba “baciti u more“.
^im je Mubarek odstupio, Pen-
ta gon je po slao na~el ni ka
zdru`enih snaga admirala Mul-
lena u Izrael, ali i u Jordan da
ispita stanje sigurnosti oko uza-
vre log Egip ta. Za je dni~ka je i
bojazan da Egipat i Jordan ne po-
kleknu pred antiizraelskim i an-
ti ame ri~kim ra spo lo`enjem
arapskih masa. Ne onako kako
iranski predsjednik uzvikuje da
“se ra|a jedan novi Srednji istok
bez cionisti~kog re`ima i ame-
ri~kog uticaja“, nego onako kako
Turska ovih nekoliko godina kre-
{e strate{ko partnerstvo s Izra-
elom i vodi regionalnu politiku
nezavisno od SAD-a. “Nuklear-
ni faktor“ Irana i njegove prije-
tnje Izraelu ostaju tako|e zaje-
dni~ka bri ga, ali ih Oba mi na
admi nis tra ci ja uzi ma ma nje
ozbiljnim od Bushove retorike o
“osovinama zla“.
Prostori ameri~ke zabrinutos-
ti zbog mogu}ih daljih potresa
na Srednjem istoku mnogo su {i-
ri od izraelskih. Oni preko otvo-
renih rana Iraka i Pakistana se`u
GOST OSLOBO\ENJA
sve do Pakistana. Protestima u
Je me nu i Ba hre inu ste`e se
obru~ i oko saudijskog dvora,
~uvara islamskih svetinja u Me-
ki i Me di ni, ali i ener get skih
izvora s kojih se napaja dobar
dio zapadnog svijeta. Postoji i je-
dna, go to vo bi se mo glo re}i
li~na nota u odnosu vlade Barac-
ka Obame prema Egiptu, zbog
~ega sam i spo me nuo nje gov
govor u Kairu. Kod izraelskog
Natanjahua je u odnosu na Ara-
pe sve jasno od po~etka do kra-
Pi{e: Hajrudin SOMUN ja, a Obama se trsi da unese ne-
{to novo u odnos Amerike prema
svijetu i popravi joj sliku ukalja-
nu ratovima koje ve} pola vijeka
Obaminoj vodi, od Vijetnama do Iraka. Nje-
administraciji je gova tragedija je izgleda u tome
{to je antiobaminska Amerika
laknulo kad se ja~a od njegovih vizija, od kojih se
Mubarek te{kom jedna po jedna topi ve} u prve
dvije godine mandata. Kao {to u
mukom predao, ali joj Americi vodi bitku za vi{e socijal-
ne pravde, tako se i u svijetu bo-
nije bilo lako kad je ri s krizama slobode i demokra-
vlast preuzeo Vrhovni tije koje su u opreci s ameri~kim
interesima. Upravo na primjeru
vojni savjet, sastavljen egipatske pobune bila je o~ita ta
od generala kojima neuskla|enost izme|u ideala i re-
alpolitike. U po~etku Obama ni-
nije vjerovati da }e je je bio ni za, ni protiv probu|ene
jednostavno prepustiti egipatske demokratije, a kad je
rekao ono “Now!“ - sada pro-
vladi izabranoj na mjenama, a ne sutra - bilo je ve}
slobodnim izborima. I kasno. Novinarka iz Abu Dabija
Habiba Hamid ka`e: “Zamislite
izraelski premijer kakav bi to bio izljev podr{ke da
Natanjahu je odahnuo, je Amerika odmah podr`ala de-
mokratiju!“
ali, za razliku od Izraelski pristup je jednosta-
Obame, tek kad je ~uo vniji. Kad su protesti izbili u Ka-
iru, zavladao je muk, a kad su
da su Mubareka bar narasli u pravu pobunu, pa jo{
privremeno naslijedili kad su ustali i Jordanci, zavladao
je strah da bi Muslimanska bra}a
njegovi najvjerniji i razni “d`ihadisti“ mogli do}i na
generali i da }e vojne vlast i odmah pristupiti potpu-
nom zaokru`enju Izraela, zaje-
vlasti u Kairu po{tovati dno s Hamasom iz Gaze, pro-
bu|enim Palestincima sa Zapa-
mirovni sporazum koji dne obale i Hizbulahom iz Liba-
su dvije zemlje na. To je ve} ne{to drugo. Ame-
rika je Amerika i ona }e se sna}i
sklopile 1979. u svojim brigama. A {ta se mo`e
dogoditi ako se Egipat s novom
vladom, pa ~ak i pod generalima
me|u kojima sigurno ima onih
koji su potajno bili protiv Muba-
rekove proizraelske politike, os-
mjeli i poni{ti mirovni spora-
zum? I dio vojske se, kao i mase
koje su izi{le na Tahrir skver,
oslobodio straha i od re`ima, i od
Izraela, i od samih sebe.
A klice svog straha, koji su do-
bro zaslu`ili, Izraelci mo`da i
nesvjesno vuku jo{ iz rata 1973,
u kome ih je od poraza spasila
hi tna ispo ru ka ame ri~kih avi -
ona s laserima kojima su no}u
izraelske snage navodili na ten-
kove egipatske tre}e armije. Sa-
mo koji dan kasnije bio sam na
zgari{tu te bitke.
11
KOMENTARI
BLIC
Gra|ani iza
re{etaka
Sve je vrlo jednostavno: treba samo
poslu{ati iskusnog sarajevskog
policajca Dragana Miokovi}a koji
ka`e da kriminalac “po{tuje“
jedino robiju i oduzimanje
nelegalno ste~ene imovine
Pi{e: Darko OMERAGI]
- Dobar dan, do{ao sam da se javim na odslu`enje
zatvorske kazne, imam 40-ak krivi~nih djela, pa re-
koh, da odle`im ovih nekoliko godina {to mi je Sud
odrezao, re~e osu|enik na kapiji jednog od federal-
nih KPZ-ova.
- @ao mi je, mladi}u, do|i za nekoliko godina, ne-
ma ovdje mjesta za tebe, odgovori{e mu ljubazni do-
ma}ini.
- Dobro, odoh ja onda, ako nije problem, opet ma-
lo pucati po Sarajevu, pa se vidimo drugom prilikom.
Do vi|enja, re~e osu|enik i vrati se na ulice glavnog
grada u kojem, uglavnom, situacija ne}e “izma}i kon-
troli“, kako re~e novinarima Fikret Musi}, novi pre-
mijer Kantona Sarajevo.
Da sigurnosna situacija u Sarajevu nije pod kontro-
lom, svima, osim kantonalnim vlastima, odavno je ja-
sno. Dovoljno je ~uti i vidjeti prestravljene gra|ane
kada ih novinari upitaju osje}aju li se sigurno na uli-
ci, u tramvaju, u vlastitom stanu...
^injenica je da je u januaru u Sarajevu oru`je
upotrijebljeno {est puta, u prvoj polovini februara
12, a da je sve zaokru`eno sa {est bomba{kih na-
pada i nebrojeno razbojni{tava i kra|a. To vi{e ni-
je vijest ni gra|anima, ni nama koji pi{emo o va-
trenim obra~unima sarajevskih razbojnika. Zar
je vijest i da je oplja~kana kladionica ili da se ne-
du`nim `enama na ulici otimaju torbe s novcem i
dokumentima. Je li iznena|enje da je maloljetnik
svom vr{njaku oteo mobitel?
Dok ne rade, razbojnici gledaju televizijski program.
U njemu mogu ~uti izjave iz policije i pravosudnih in-
stitucija u kojima se lijepo ka`e:
“Nema mjesta u zatvoru. To je problem koji se mo-
ra zajedni~ki rije{iti“.
Vrlo ohrabruju}a poruka kriminalcima.
Nova dimenzija u cijeloj pri~i oko sigurnosti je apel
gradona~elnika Sarajeva Alije Behmena federalnom
ministru pravde Feliksu Vidovi}u da se “uklju~i“. Mo`e
se ministar uklju~iti ili ne, ali ovaj problem }e ostati
budu}im federalnim vlastima i od njih bi bilo logi~no
da po~nu rje{avati problem sa zatvorima.
U Tu`ila{tvu ka`u da za razbojnike redovno pre-
dla`u pritvor, a u sudovima da te prijedloge prihva-
taju, ali i da kriminalce nemaju gdje poslati.
Je li ovo za~arani krug? Treba li izricati presude?
Koja je svrha sankcije ako se ne mo`e na vrijeme
izvr{iti?
Ako u Sarajevu postoje (eno ih na policijskom spis-
ku) 42 razbojnika, me|u kojima je deset “klinaca“, ko-
ji su po~inili 258 krivi~nih djela pro{le godine, jasno
da zatvor nisu vidjeli ni u prolazu.
Sve je vrlo jednostavno; treba samo poslu{ati isku-
snog sarajevskog policajca Dragana Miokovi}a koji
ka`e da kriminalac “po{tuje“ jedino robiju i oduzima-
nje nelegalno ste~ene imovine. Drugi klju~ sigurnos-
ti je u rukama zakonodavne vlasti koja mora napra-
viti kazneni zakon koji }e obeshrabriti bandite ne sa-
mo da pucaju i maltretiraju gra|ane nego da pomi-
sle da nabave oru`je.
Zar nije dramati~an podatak da po Sarajevu {eta 500
pravosna`no osu|enih samo zbog toga {to za njih u
zatvoru nema mjesta? Ko to mo`e staviti pod kontro-
lu? Dok se zatvori ne pro{ire/izgrade, svi }emo biti na
prividnoj slobodi, a zapravo iza re{etaka u dru{tvu ko-
je nismo birali i kojem je mjesto tamo odakle se ne
izlazi svojom voljom.
 12 OSLOBO\ENJE
CRNA HRONIKA petak, 18. februar 2011. godine

Ispred kafi}a Stela u U mjestu Rastu{a kod

Zapaljen vento Patkova~i kod Bijeljine
pre ksi no} je za pa ljen
vento, vlasni{tvo N. J. iz
Patkova~e, saop{teno je
iz bijeljinskog CJB-a.
Uvi|ajem je utvr|eno
da je po`ar na automobi-
lu namjerno izazvan ta-
ko {to je nepoznata oso-
ba polila prednji dio vo-
zila zapaljivom te~no{}u,
koju je potom zapalila.
Vatru, koja je buknula,
ugasio je vlasnik, a poli-
cija istra`uje ovaj slu~aj.
Provalnik “zaradio“ Tesli}a provaljeno je u
ku}u ~iji je vlasnik V. S. te
21.000 KM su, prema njegovoj izjavi,
ukradeni novac i nakit
ukupne vrijednosti 21.000
KM. Prema informaciji iz
dobojske policije, proval-
nik je obio prozor u prize-
mlju i tako u{ao u ku}u,
odakle je, nakon preme-
ta~ine, pokupio novac i
zlato, te se udaljio s plije-
nom. U toku je rad na
identifikaciji i pronalasku
izvr{ioca ove te{ke kra|e.

Akcija Prenj 5 Saobra}ajne nesre}e na bh. cestama

Osam uhap{enih
saslu{ano u Tu`ila{tvu
Pretresima i hap{enjima u srijedu zavr{ena akcija
kodnog naziva Prenj, tokom koje je u vi{e mjeseci
prona|ena i zaplijenjena velika koli~ina droge,
a privedeno nekoliko desetina osoba
Osam osoba uhap{enih u akciji
Prenj 5 ju~er je do kasnih popodne-
vnih sati saslu{avano u Dr`avnom
tu`ila{tvu, a danas }e biti odlu~eno
da li }e, i za koga od njih, biti za-
tra`eno odre|ivanje pritvora.
Podsjetimo, u akciji SIPA, Gra-
ni~ne policije BiH, MUP-ova HNK-
a, ZHK-a i LK-a u srijedu su uhap{e-
ni: Anto [esto (28), Ivan ^a~ija (33),
Tomislav Tomi} (37), Rijad Hozo
(25), Damir Va{i~ek (28), Alen Sol-
do (39), Jure Pavlovi} (32), te Mirko
Primorac (22). Oni su osumnji~eni
da su kao organizovana kriminalna
grupa vr{ili me|unarodno kri-
jum~arenje droge iz BiH ka Republi-
ci Hrvatskoj.
U ovoj akciji pretresane su loka-
cije u Livnu (~etiri), Me|ugorju
(dvije), Mostaru (jedna) i Ljubu-
{kom (jedna). Prona|ene su po
dvije pu{ke i pi{tolja, municija, 23
Doboj
mobitela, 35 SIM kartica, ra~unar,
falsifikovana nov~anica od 50 KM,
bejzbol-palica...
Ovim je zavr{ena akcija kodnog
naziva Prenj. Kao {to smo pisali,
akcija Prenj 5 nastavak je aktivnos-
ti SIPA koje su zapo~ele u maju
2010. pod nazivom Prenj, a potom
i Prenj 2, Prenj 3, i Prenj 4, a tokom
kojih su uhap{ene 43 osobe.
Tokom tih akcija od osu-
mnji~enih je oduzeto oko 30 kg
skanka, kontrolisanim isporuka-
ma prema Hrvatskoj dokumento-
vano je preko 150 kg iste droge, te
na drugi na~in u posljednje dvije
godine dokumentovan promet vi-
{e stotina kilograma spomenutog
narkotika, saop{teno je iz SIPA.
Tako|er je oduzeta ve}a koli~ina
naoru`anja, kao i odre|eni broj vo-
zila, te mobitela sa pripadaju}im
SIM karticama. D. P.
U tri udesa
~etvoro
poginulih
^etiri osobe su poginule u tri
saobra}ajne nesre}e koje su se
Pri slijetanju vozila sa ceste kod Br~kog
u srijedu nave~er desile u smrtno stradali \or|ija Gavri} i Branko
Br~kom, Sarajevu i Doboju. U Vasi}, dok su u direktnim sudarima u
dva slu~ajado{lo je do direktnog Sarajevu i Doboju `ivot izgubili Edis
sudara vozila, dok je u tre}em ^eman i Gojko Radonji}
udesuautomobilsletiou kanal.
Udes koji je odnio dva `ivo-
ta dogodio se oko 23 sata u Sta-
novima, na lokalnom putu pre-
ma br~anskom naselju Ra`lje-
vo. Poginuli su 75-godi{nji
\or|ija Gavri} i Branko Vasi}
(56), a povrije|en je \or|ijin
26-godi{nji sin Sr|an Gavri},
koji je vozio reno 5.
Alkohol
Do nesre}e je, najvjerovatni-
je, do{logre{komvoza~akoji je
bio pod uticajemalkohola te je,
kre}u}i se iz sela Stanovi ka
Ra`ljevu, izgubio kontrolu nad
upravlja~em, sletio u kanal te
udario u propust za vodu.

Rasvijetljene kra|e Sr|anov otac \ur|ija i Vasi}

stradali su na mjestu nesre}e.
Nedugo nakon toga policijska

pet automobila patrola slu~ajno je pro{la tim

Kriminalisti~ka policija CJB-a
Doboj podnijela je Okru`nom
tu`ila{tvu Doboj izvje{taj protiv
{est osoba osumnji~enih da su u
novembru i decembru kao orga-
nizovana grupa ukrali pet automo-
bila na podru~ju ovog grada.
Kako saznajemo, izvje{taji su
podneseni protiv Hanasa [eho-
vi}a, zvanog Hani (22), Sanela
Karahmeta (32), Sadbera Mrkalje-
vi}a (26), Amira [iljkovi}a, Aldina
[ehovi}a (22), Asima [i{i}a (27)
zbog kra|a, te Mirze Kanti}a (23)
i @elimira zbog prikrivanja kri-
vi~nog djela.
putem i ugledala vozilo u kana-
lu. Policajci su reanimacijom
Oni su osumnji~eni da su ukra-
uspjelivratiti u `ivotSr|anaGa-
li tri pasata, golf i polo novije
vri}a i prebaciti ga u bolnicu,
proizvodnje. Dva automobila su Ford i pasat deponovani u krugu Tre}e sarajevske PU
zbog ~ega }e, saznajemo, biti
ukradena u Doboju, dva na po-
nagra|eni. ^eman je pre mi nuo na vreda jezika. Po nalogu
dru~ju op{tine Tesli}, a jedan na
Tri de se to go di{ nji Edis mjestu sudara, dok je Ba`dar tu`ioca tijelo nastradalog je
podru~ju Modri~e.
^eman iz Visokog poginuo je preba~en u bolnicu Ko{evo, prevezeno u prosekturu gro-
Ukradeni polo prona|en je na
u udesu koji se u 22 sata desio gdje mu je konstatovana po- blja Bare radi obdukcije. Pre-
podru~ju Banje Luke, a dijelovi je-
u sarajevskoj Ulici Kurta [or-
dnog pasata u FBiH, te }e biti
vra}eni vlasnicima. Dalji operativni
ka, u blizini tr`nog centra
Wisa. On se fordom fiestom
Najvi{e sudara u Sarajevu i Banjoj Luci
rad na pronalasku ostalih vozila je U 76 udesa koji su se u srijedu desili u BiH, pored ~e-
(A09-J-365) direktno sudario
u toku. Aktivnosti na rasvjetljavanju tvoro poginulih, povrije|eno je 12 osoba. Najvi{e ude-
sa pasatom E61-J-705, kojim je
kra|a provedene su u saradnji sa sa - 20, bilo je u Sarajevu, a potom u Banjoj Luci, gdje je
upravljao Medo Ba`dar (40) iz
policijskim slu`benicima MUP-a registrovano 11 sudara.
mjesta Ursule kod Sjenice,
TK-a i MUP-a ZDK-a, saop}eno je
dr`avljanin Srbije.
iz CJB-a Doboj. Dk. O.
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Pripadnici Vatrogasne
Na|en le{ `ene jediniceju~erujutro su na
lokalitetuKamberovi}apo-
Foto: M. TUNOVI]
lja, u centruZenice, iz rije-
ke Bosne izvukli le{ G. [.
(1942), potvrdila je za Fenu
portparol MUP-a ZDK-a
Aldina Ahmi}. Uvi|aj na
mjestudoga|ajaizvr{ili su
slu`benicipolicijei de`ur-
nitu`ilac,po ~ijem je nalo-
gu le{ Zeni~ankeprevezen
u prosekturu Kantonalne
bolnice, gdje }e, radi ut-
vr|ivanjauzrokasmrti, bi-
ti izvr{ena obdukcija.
13
CRNA HRONIKA
Pri pa dni ci ba nja lu -
Priveden zbog ~kog CJB-a u srijedu su
uhapsili Milorada Milo-
krivotvorenja novca {evi}a (29) iz ovog grada
na osnovu centralne po-
tjernice Osnovnog suda
Banja Luka od 28. janu-
ara, a koja je raspisana
zbog falsifikovanja nov-
ca. Milo{evi} je, kako
prenosi Srna, priveden u
Ulici kralja Petra prvog
Kara|or|evi}a, te je na-
kon kriminalisti~ke obr
ade predat u nadle`nost
sudske policije.

Reno koji je vozio Sr|an Porodi~na tragedija u selu Podnovlje kod Doboja

Ubio suprugu,
Gavri} izvu~en iz kanala

pa pucao sebi u glavu

Foto: D. TORCHE
tpostavka je da je do udesa
do{lo nakon preticanja, jer je
prema preliminarnim rezul-
tatima uvi|aja konstatovano
da je Ba`dar, koji se kretao iz
pravca Stupske petlje ka Bri-
je{}u, pre{ao na suprotnu ko-
lovoznu traku.
Usljed silovitog direktnog
sudara, fiesta je odba~ena
desno u kanal pored ceste, a
pasat se poprije~io na cesti.
Vatrogasci su specijalnom
opremom za rezanje metala
izvadili tijelo nesretnog vo-
za~a pasata, koje je bilo za-
glavljeno izme|u vrata i {to-
ka vozila.
Ju~er u sedam sati Ba`dar je
priveden zbog sumnje da je
po~inio krivi~no djelo protiv si-
gurnosti javnog saobra}aja. Is-
tog dana je saslu{an u policiji
i sproveden u Kantonalno
tu`ila{tvo u Sarajevu.
Tre}i udes dogodio se na
magistralnom putu Doboj -
Derventa u naselju Bare kod
Doboja. I ova saobra}ajna ne-
sre}a, u kojoj je poginuo Goj-
ko Radonji} (46) iz Malog
Prnjavora, prouzrokovana je
nepropisnim preticanjem.
Kobno preticanje
Do nesre}e je do{lo kada je
Radonji}, vra}aju}i se ku}i sa
svog autootpada u Kladarima,
audijem poku{ao da pretekne
neko vozilo i direktno se suda-
rio sa golfom, u kojem se nala-
zio Rade Popovi} (23), a koji se
kretao iz pravca Doboja ka
Derventi.
Iako je ljekarska ekipa brzo
stigla na mjesto nesre}e, samo
je mogla konstatovati Rado-
nji}evu smrt. Uvi|ajem je us-
tanovljeno da Popovi} nije
imao alkohola u krvi.
D. PAVLOVI]
Osamdesettrogodi{njiMilanSto-
ki} iz sela Podnovlje kod Doboja,
ju~er oko podneva, hicem iz pi{to-
lja ubio je suprugu Kristinu, a po-
tom je cijev okrenuo i poku{ao iz-
vr{iti samoubistvo, pucaju}i sebi,
ba{kao i supruzi,u glavu. Sa te{kim
povredama, opasnim po `ivot, on
je odmah prevezen u Op{tu bolni-
cuSvetiapostolLuka u Dobojugdje
mu je ukazana prva pomo}, nakon
~ega je transportovan u Klini~ko-
bolni~ki centar u Banjoj Luci.
Iz banjalu~kebolnicesaop{tili su
da je ovaj starac dovezen u 15 sati
i smje{ten u Klinici za anesteziju i
intenzivnolije~enje. Premaizjavi dr.
PredragaBeri}a i glavnogde`urnog
ljekara na Hirurgiji dr. Neboj{e
Trkulje, pacijentu je konstatovana
te`a povreda kostiju lica.
“On je trenutno zbrinut i hemo-
dinamski stabilan, u toku su dija-
gnosti~ke procedure koje }e poka-
zati ozbiljnost povreda. Sve dalje
prognoze su neizvjesne“, saop{te-
no je iz ove bolnice.
Mje{tani Podnovlja za Milana
Stoki}a ka`u da je ugledan poljo-
privrednik da, navodno, ima svoj
mlin, te da je ~esto nov~ano poma-
gao kom{ije i prijatelje.
Sa Milanom i Kristinom, koja je
zbog bolesti bila gotovo nepokre-
tna, u ku}i su `ivjeli njihov sin
Ranko sa suprugom Dragicom i
Epilog posljednjih obra~una oko Musica
Pritvoreni osumnji~eni
za pucnjavu i prijetnje
Op}inski sud Sarajevo odredio
je jednomjese~ni pritvor Eldanu
Tvrtkovi}u (23), Nedimu Nukici
(24), Irnesu Mujezinu (23) i Sim-
badu Kuldiji (22), osumnji~enima
za te{ko krivi~no djelo protiv op}e
sigurnostiljudi i imovine, odnosno
pucnjavu koja se u nedjelju dogo-
dila u Pofali}ima, te Muameru
Hela}u (31), osumnji~enom za
ugro`avanje sigurnosti.
Podsje}amo, Tvrtkovi}, Nukica,
Mujezin i Kuldija osumnji~eni su
za pucnjavu u kojoj su povri-
Milan Stoki} pucao supruzi Kristini u glavu,
a nakon toga poku{ao da se ubije
• Te{ke i po `ivot opasne povrede
BILI U
SVA\I?
[ta je
prethodilo
ovoj
nesre}i, za
sada nije
poznato, ali
nezvani~no
se moglo
~uti da su
supru`nici
ve} du`e
vrijeme bili
Ku}a porodice Stoki} u sva|i
dvoje djece. [ta je prethodilo ovakav rasplet doga|aja. Na to
ovoj porodi~noj tragediji, za sa- ukazuje i ~injenica da je u sobi u
da nije poznato. Nezvani~no se kojoj desila ova tragedija na|ena
moglo ~uti da su supru`nici ve} odje}a za koju uku}ani pretpos-
du`e vrijeme bili u sva|i. Navo- tavljaju da ju je Milan pripremio
dno se Ranko sa suprugom Dra- za vlastiti ukop.
gicom zadu`io kod banaka kako Tu`iteljica Vaja Todorovi} ista-
bi otvorio firmu za proizvodnju kla je za Oslobo|enje da je nespor-
obu}e u kojoj je radilo 50-ak za- no da je Kristina u glavu pogo|ena
poslenih. Me|utim, kada je firma hicem iz pi{tolja i da se sumnja da
po~ela slabo poslovati, po~eli su je pucao njen suprug. Dodala je da
i problemi. Milan Stoki} je, navo- }e istraga, te biolo{ka, hemijska,
dno, u selu pri~ao da ga je stid jer balisti~ka i druga vje{ta~enja ut-
se njegova porodica ne mo`e vrditi {ta se zaista zbilo u ku}i
osloboditi dugova, te spominjao porodice Stoki}. D. P.
je|eni Adnan Tur~ilo i Miralem
Mujezinovi}, dok je Hela} osu-
mnji~en da je Asmiru Murtovi}u
zaprijetio kako }e mu baciti ru~nu
bombu. Ina~e, Murtovi}, koji je
osumnji~en za aktiviranje ru~ne
bombe ispred kafi}a Music u Po-
fali}ima u vlasni{tvu Muamera
Hela}a, nakon ispitivanja u Kan-
tonalnom tu`ila{tvu Sarajevo pu-
{ten je na slobodu jer nije bilo ra- Sa uvi|aja nakon pucnjave
zloga za njegovo zadr`avanje. drugima datiraju jo{ od oktobra
Pucnjave, bombe i prijetnje ko- pro{le godine, a kulminirale su
je su osumnji~eni priredili jedni ovih dana. Dk. O.
14 OSLOBO\ENJE
TUZLANSKA KAPIJA petak, 18. februar 2011. godine

Ukratko... Op}insko vije}e usvojilo bud`et

Donacija UKC-u
Para kao i pro{le
godine - 42 miliona KM
Sredstva raspore|ena na o~ekivan na~in - novac su dobile
socijalne ustanove, a zadr`ana je i razvojna komponenta

Predstavnici kompanije Pam-
pers UNICEF Mozaik uru~ili su
vrijednu donaciju Klinici za gine-
kologiju i aku{erstvo Univerzitet-
sko-klini~kog centra u Tuzli, a ra-
di se o 15 neonatalnih kreveti}a, po
osam stolica za majke i stolova za
presvla~enje, te odre|enu koli~inu
Pampers pelena.
Tuzlansko porodili{te je u okvi-
ru kampanje Pampers UNICEF
Mozaik, koja se provodila u okviru
dru{tvene mre`e Facebook, iza-
brano za najbolje porodili{te.
Naime, na Facebook stranici Ma-
min svijet majke koje posjeduju
svoje Facebook profile imale su
mogu}nost da glasaju za grad, ~ije
}e porodili{te dobiti Pampers do-
naciju.
Izbor sportiste
godine
Iz Sportskog saveza op}ine Tuzla
saop{teno je da }e uprkos te{koj fi-
nansijskoj situaciji koja poga|a
sve pore bh. dru{tva, 23. februara
biti odr`ana manifestacija Izbor
sportiste Tuzle 2010. godine.
Predsjednik Skup{tine Sportskog
saveza Tuzla Nedim Muharemagi}
i predsjednik Izvr{nog odbora ma-
nifestacije Mensur Ali} istakli su da
se izna{lo dovoljno sredstava kako
bi manifestacija organizaciono i
tehni~ki nadma{ila sve ranije, s
obzirom na to da je ovo sportski do-
ga|aj koji otvara {estu deceniju
odabira najboljih sportista grada
soli.
Podsjetimo, prvi izbor je odr`an
daleke 1960. godine.
Zatvoreno
klizali{te
Zbog sma nje ne po sje te, vre -
menske prognoze za drugu polo-
vinu februara i velikih tro{kova
odr`avanja, Javno komunalno pre-
duze}e Pannonica Tuzla je doni-
jelo odluku da zatvori klizali{te u
O
p}in ski vi je}ni ci
po~etkom sedmice
su usvojili bud`et
Op}ine Tu zla za
2011. godinu od 42 miliona
maraka. Nakon petosatne ras-
prave, koju su obilje`ile pre-
pirke vije}nika Stranke za BiH
i Narodne stranke Radom za
boljitak, prijedlog bud`eta,
upu}en od na~elnika Jasmina
Imamovi}a, podr`alo je 27
vije}nika, dok su dvojica iz
BOSS-a bila protiv.
Historijski park
Planirana 42 miliona, koli-
ko je iznosio i pro{logodi{nji
bud`et, raspore|ena su na
o~ekivan na~in. Novac su do-
bile socijalne ustanove, najvi-
{e Narodna kuhinja Imaret -
210.000 maraka, te Javna us-
tanova Na{e dijete, koja je
dobila pove}anje od 100.000
maraka. Bud`et je zadr`ao i
razvojnu komponentu, najvi-
{e u vidu podr{ke tradicional-
nim manifestacijama kulture,
Narodna kuhinja Imaret dobila 210.000 maraka
STRANE
INVESTICIJE
O~ekujemo da
stru~ne slu`be
op}inske
administracije
nastave
uspje{an
posao i
privuku strane
investicije
i novac iz
raznih
me|unarodnih
fondova
Nada Mladina
poput knji`evnih susreta Cum mani}u, prvi u Bosni i Herce-
grano salis i Me|unarodnog govini.
festivala mladih Kaleidoskop,
a ujedno je osiguran novac i
“Nastojali smo da se ne
smanji nijedna stavka za soci-
za po~etak izgradnje histo-
rijskog parka, ~iji bi sredi{nji
jalna davanja - za borce, sport
ili kulturu. O~ekujemo da bi
dio trebao ~initi spomenik nakon usvajanja bud`eta Tu-
bo san skom sre dnjo vje ko - zlanskog kantona, a prilikom
vnom kralju Tvrtku I Kotro-
raspodjele novca na ni`e ra-
zine vlasti, mogli dobiti ne{to
sredstava, zbog ~ega se ne is-
klju~uje da u 2011. imamo
rebalans bud`eta.
U{tede
Na ra vno, o~eku je mo da
stru~ne slu`be op}in ske
administracije nastave uspje-
{an posao i privuku strane
investicije i novac iz raznih
me|unarodnih fondova“, ka-
zala nam je Nada Mladina,
predsjedavaju}a Op}inskog
vije}a Tuzla.
Posebnu polemiku je iza-
zvala tvrdnja opozicije da dio
sredstva namijenjenih za kul-
turne manifestacije treba pre-
baciti u socijalne programe,
poput finansiranja Narodne
kuhinje. No, vlast je, kao obra-
OKOMKAMERE Raport iz porodili{ta
Ramiz
Ramadanovi}
novi vije}nik
Dosada{nja vije}nica
SDP-a Nada ^ali} - Pa-
vlovi} izabrana je za mi-
nistricu zdravstva u Vla-
di Tuzlanskog kantona,
~ime je ostalo upra`nje-
no mjesto u zakonoda-
vnoj vlasti Op}ine Tuzla.
Kako saznajemo, na to
mjesto }e esdepeovac
Ramiz Ramadanovi}, i
to na osnovu postignutih
re zul ta ta na lo kal nim
izborima iz 2008. godine.
Nezvani~no saznaje-
mo da }e uskoro SDP
promijeniti i Mirsada Ba-
kalovi}a, koji je izabran
za po mo}ni ka no vog
premijera Vlade TK-a Se-
ada ^au{evi}a.
Nje go vom mjes tu,
prema izbornom rezul-
tatu, najbli`i je Ramo
Husagi}.
zlo`enje odbijanja ponudila
argumente da je Narodnoj
ku hi nji osi gu ra no 210.000
maraka, a da Tuzlanski kan-
ton i Federacija BiH za kultu-
ru i sport daju veoma malo,
zbog ~ega je Op}ina Tuzla
pri mo ra na iz dva ja ti mi ni -
mum dva posto.
“Ta sredstva su ve}ini tih in-
stitucija jedini siguran na~in
finansiranja“, dodala je pred-
sjedavaju}a Mladina, isti~u}i
da je dogovoreno da se nasta-
vi sa u{tedama iz pro{le godi-
ne, kada u op}ini Tuzla nije
bilo pove}anja pla}a, niti je
primljen i jedan novi radnik.

32
ovom gradu.
Tokom dva mjeseca rada klizali-
{te je posjetilo 17.000 kliza~a, dok
^ekanje... DJEVOJ^ICE
Sta ni ca je sim bol

34
je 247 djece zavr{ilo [kolu osnova ~ekanja, a nekako i na- DJE^AKA
klizanja. {a zemlja je jedno veliko
Za narednu zimsku sezonu Pan- ~ekanje. Gra|ani ~ekaju
nonica ve} planira pro{irenje kapa- penzije koje kasne, pla- U proteklih sedam dana na poro|aj-
citeta Klizali{ta kroz nabavku opre- te ko jih u mno gim nom odjelu Ginekolo{ko-aku{erske
me za dogradnju povr{ine za kliza- slu~ajevima nema, otva- klinike Univerzitetsko-klini~kog cen-
nje, nove opreme i osmi{ljavanje ranje fabrika, izgradnju tra u Tuzli ro|eno je 66 beba.
novih sadr`aja. puteva, ulazak u Evrop-
sku uniju… DE@URNI TELEFONI
Na da mo se da }e MUP 122, 250-011
Pripremili dje~ak i djevoj~ica, koje VATROGASCI 123, 282-436
smo zajedno sa jednom HITNA POMO] 124,311-510
gospo|om fotografisali UKC TUZLA 303-500
Almir [E]KANOVI] na tuzlanskoj stanici, u DOM ZDRAVLJA 282-411
Samir KARI] na re dnim go di na ma AUTOBUSKA STANICA 280-738
manje ~ekati.
OSLOBO\ENJE 15
petak, 18. februar 2011. godine OGLASI
 16
REGION
Hillary Clinton
Ameri~ka dr`avna sekretarka
Hillary Clinton ~estitala je ju~e
narodu Kosova tre}u godi{njicu
progla{enja nezavisnosti i pono-
vila da je Washington posve}en
budu}nosti Kosova i ponosan na
prijateljstvo i partnerstvo s Pri{ti-
nom, javlja Tanjug.
“Danas je prava prilika za iza-
brane lidere Kosova da se jo{ vi-
{e posvete dobrom upravljanju
zemljom i pove}anju transpa-
rentnosti, {to je klju~no za evroa-
tlantske integracije i nu`no za
trajnu stabilnost i prosperitet Ko-
sova“, navedeno je u saop{tenju.
Zadivljena
[efica ameri~ke diplomatije je
rekla da je tokom posjete Pri{ti-
ni u oktobru bila zadivljena dina-
mizmom i anga`ovano{}u mla-
dih koji rade s gra|anskim dru{-
tvom na izgradnji demokratskih
Hillary Clinton ~estitala Kosovu godi{njicu nezavisnosti
Washington ponosan na
prijateljstvo s Pri{tinom
Dok slavite tre}u godi{njicu nezavisnosti, znajte da su SAD s vamal
dok zajedno radimo na ja~anju bezbjednosti i mira na Kosovu,l
poru~ila ameri~ka dr`avna sekretarkal
institucija, ja~anju ekonomije i
promovisanju vladavine zako-
na, prenosi Blic online.
“Vi iscrtavate mapu nove bu-
du}nosti za va{u zemlju. Danas,
kada slavite tre}u godi{njicu ne-
zavisnosti, znajte da su Sjedinje-
ne Ameri~ke Dr`ave s vama dok
zajedno radimo na ja~anju bez-
bjednosti i mira na Kosovu“, po-
ru~ila je Clinton. Kosovo je pro-
glasilo nezavisnost 17. februara
2008. godine i dosad ga je prizna-
lo 75 zemalja, me|u kojima SAD.
Vr{ilac du`nosti kosovskog
predsjednika Jakup Krasni}i u
obra}anju gostima na prijemu
povodom tre}e godi{njice neza-
visnosti rekao je da “17. februar u
sve~anom ruhu do~ekuje narod
Kosova“.
“17. februar je ostvarenje sna
brojnih generacija, aktivista i ge-
rilaca koji su se `rtvovali za slobo-
Jakup Krasni}i
du, nezavisnost i demokratiju.
On }e ostati kao znak pune za-
hvalnosti svim prijateljima koji su
pomogli slobodi, nezavisnosti i
demokratskoj izgradnji Kosova“,
rekao je Krasni}i, podsje}aju}i na
dug prema osniva~ima Oslobodi-
la~ke vojske Kosova, poput, kako
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Evrointegracije zapadnog Balkana
Sve zemlje u regionu idu u dobrom pravcu ka Evropskoj uni-
ji i u taj proces treba uklju~iti i Kosovo, izjavio je Stefano Sani-
no, zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije Evrop-
ske komisije za pro{irenje. “Region u cjelini ide u pravom smje-
ru. Pojedine zemlje, Hrvatska i Crna Gora, u~inile su zna~ajan
napredak, ali i ostale ~ine velike napore s ciljem pribli`avanja
EU. U tom kontektu voljeli bi da vidimo i Kosovo“, istakao je Sa-
nino u Kosovskoj Mitrovici. Sanino je rekao da je u razgovori-
ma koje je imao sa zvani~nicima u zemljama zapadnog Balka-
na poku{ao da defini{e prioritete na osnovu kojih mo`e da bu-
de ubrzan proces integracije zemalja regiona prema EU, “a tu
uklju~ujem i Kosovo“.
je rekao, “legendarnog koman- zabilje`envidanekonomski idru{-
danta Adema Ja{arija“. tveni napredak, zapo~ele privre-
dne reforme i ustavom zagaranto-
Zahvalnost vana ravnopravnost gra|ana kao
“Za tri godine nezavisnosti na ~lanova slobodnog demokratskog
Kosovu izgra|en je demokratski dru{tva, rekao je Krasni}i. Uskoro
sistem, dr`avne institucije, uspos- nas o~ekuje formiranje novih in-
tavljena zakonska infrastruktura, stitucija, Skup{tine i Vlade.“
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli}
Beograd treba usvojiti
pouku iz Egipta i Tunisa
Glavni muftija Islamske za-
jednice u Srbiji Muamer Zu-
korli} poru~io je vlastima u
Beogradu da uzmu lekcije iz
Egipta i Tunisa, javlja Tanjug.
On je na vjerskom okuplja-
nju u novopazarskoj Sportskoj
hali povodom obilje`avanja
dana ro|enja poslanika Muha-
meda naveo da je na trgovima
u Egiptu i Tunisu bio veliki
zulum koji bi se, kako je rekao,
ako se vlast ne uzme upamet,
lako mogao dogoditi na Trgu
Gazi Isabega u Novom Pazaru
i na Trgu Republike.
Zukorli} tvrdi da vlast u Srbi-
ji uvrede na ra~un islama i
muslimana, Islamske zajedni-
ce i njenih predvodnika nazi-
va slobodom govora, a kada
muslimani u Srbiji podignu
glas, onda se to, kako je rekao,
naziva govorom mr`nje.
“To su poruke licemjerstva.
To je poku{aj na{eg daljeg po-
robljavanja, kako su nam to
~inili posljednjih 100 godina. E,
Vladimir [eks ljutito iza{ao iz Sabora
Stid me
pona{anja
zastupnika
Potpredsjednik Sabora Vla-
dimir [eks napustio je Sabor
nakon reakcije na istup
HDSSB-a Dinka Buri}a, javlja
Dnevnik.hr.
“U ime kluba HDZ-a na-
mjeravao sam govoriti, ali
ne}u. Ne}u, jer nakon ovog
istupa zastupnika Buri}a
osje}am jedan neopisivi stid
koji me obuzima u ovoj sabor-
nici. Nisam vjerovao da se u
hrvatskoj sabornici mo`e na
ovakav na~in mo`e govoriti, na
ovakav na~in pona{ati i na
ovakav na~in tretirati hrvat-
ske zastupnike od strane zas-
tupnika Buri}a“, rekao je [eks
prije nego {to je napustio sa-
bornicu.
HDSSB-ovac Dinko Buri}
buru je izazvao tokom raspra-
ve o zavr{etku koridora 5c.
Ova to~ka je ina~e izazvala ve-
liku raspravu, a prepucavanje
je i{lo u smjeru kome je auto-
cesta potrebnija - Dalmaciji
ili Slavoniji.
“Slavonija i Baranja je kao 13.
prase i ne`eljeno~edo za HDZ-
ovu vlast. Slavonija i Baranja su
sada kada smo podigli glas,
Vlast u Srbiji uvrede na ra~un islama i
muslimana, Islamske zajednice i njenih
kada smo se poredali u safove
(redove), kada smo napravili
predvodnika naziva slobodom govora, a svoje institucije, kada smo
i{kolovali svoje sinove i k}eri…
kada muslimani u Srbiji podignu glas, preostaje samo da nas vri-
onda se to naziva govorom mr`nje je|aju. Ali to im ne}e uspjeti.
Neka uzmu lekciju iz Egipta i
Tunisa“, naveo je Zukorli}.
Meho Omerovi}, ~lan Odbo-
ra za bezbjednost Skup{tine
Srbije i visoki funkcioner SDP-
a, pozvao je sve dr`avne orga-
ne da “najozbiljnije“ uzmu u
obzir poruke muftije Zukorli}a,
jer je, kako ka`e, rije~ o veoma
uticajnoj li~nosti u bo{nja~kom
narodu, prenosi Blic online.
“Problemi na koje Zukorli}
upozorava postoje. Ne treba ih
Muamer Zukorli} sakrivati, ve} se oni moraju
rje{avati“, naveo je Omerovi} u
GLAS izjavi za Tanjug.
Sada kada smo podigli glas, kada smo se Omerovi} je poru~io da se ne
poredali u safove (redove), kada smo napravili smije upasti u zamku da se
svoje institucije, kada smo i{kolovali svoje svaka rije~ koju muftija izgovo-
sinove i k}eri… preostaje samo da nas ri do`ivljava kao napad na
vrije|aju. Ali to im ne}e uspjeti, kazao Zukorli} dr`avu.
kontaminirane milijunima mi-
na, ali i HDZ-ovom nesposo-
bno{}u i neosjetljivo{}u za ne-
zaposlene i siroma{ne, za su-
dbinu svojih gra|ana, pa i kri-
minalom i korupcijom ne-
vi|enih razmjera“, istaknuo je
Buri}, dodav{ikako su u poslje-
dnjih 5 godina ove regije dobi-
le 1,8 milijardi kuna od dr`ave.
Burnu reakciju zastupnika
vladaju}ih stranaka Buri} je
izazvao rekav{i im kako oni [eks: Isprovocirao ga istup Dinka Buri}a
podlije`u samo strana~koj
sprezi.
Grubi{i}: BiH kasni na koridoru 5c “Vi ste strana~ki zastupnici,
poslu{nici i klimavci“, zaklju~io
Svi saborski klubovi podr`ali su potvr|ivanje ugovo- je Buri}.
ra o jamstvu izme|u Hrvatske i Evropske banke za Nije ni za jednu drugu stran-
obnovu i razvoj za projekt dovr{etka koridora 5c, odno- ku kratica uvedena osim za
sno za izgradnju dionica uz sjevernu i ju`nu granicu sa HDZ, ta kratica je Hrvatsko
Bosnom i Hercegovinom. dru{tvo zatvorenika, rekao je
Boro Grubi{i} (HDSSB) je upozorio na ka{njenje ra- Buri}:
dova na dionici tog koridora koji prolazi kroz BiH, “Nije niti o jednoj drugoj
odnosno od Sarajeva do Save i granice. hrvatskojstrancipisaoWashin-
“Dokle je do{ao taj koridor u BiH, jo{ nije ni blizu Ze- gton Times nego o HDZ-u.
nici, a do Save je jo{ 180 kilometara. [to mi to gradimo, Postojala su dva teksta - jedan
to je kao kad kopate vinograd, ali ne red po red, nego prvi 2009. da je pokradeno 500 mi-
pa zadnji, kao onaj Vukeli}ev most na Korani koji ne vo- lijuna dolara, a godinu kasni-
di nikamo“, poru~io je Grubi{i}. je taj je iznos pove}an na mi-
lijardu dolara.”
17
REGION
VIJESTI
Srbija tra`i
kaznenu istragu
Srbija je pozvala Vije}e sigurnosti
UN-a da odobri me|unarodnu ka-
znenu istragu zbog optu`bi da su po-
bunjenici na Kosovu, uklju~uju}i i ko-
sovskog premijera Ha{ima Ta~ija, trgo-
vali ljudskim organima prije, tokom i
nakon rata za neovisnost Kosova 1999.
godine, javlja ONASA.
Srbijanski ministar vanjskih poslova
Vuk Jeremi} izjavio je na sjednici Vije}a
sigurnosti UN-a o Kosovu da }e prelimi-
narna istraga koju provodi misija Evrop-
ske unije na Kosovu (EULEX) biti
“klju~na“, ali da ona ne}e biti dovoljna, jer
se pojavljuju tvrdnje koje idu izvan Ko-
sova do zemalja u Evropi, Aziji i Africi.
Zamjenica kosovskog ministra vanj-
skih poslova Vlora Citaku u svom je is-
tupu na sjednici Vije}a naglasila da Vla-
da Kosova odlu~no odbacuje sve tvrdnje
i optu`be iz izvje{taja o trgovini ljudskim
organima, koje se iznose bez dokaza.
Kapitulacija
U Sloveniji je u zadnje dvije godine
otvoreno vi{e pravosudnih istraga pro-
tiv sudionika u procesima privatizaci-
je, no u javnosti, posebice osjetljivoj
zbog gospodarske krize, postoji uvri-
je`eno mi{ljenje da takvi slu~ajevi os-
taju bez sudskog epiloga, te da vlada
Boruta Pahora nije uspjela u najavlje-
noj u~inkovitijoj borbi protiv gospodar-
skog kriminala, javlja Fena.
“Kapitulirali smo pred gospodar-
skim kriminalom iz razdoblja tranzi-
cije, predlo`ene mjere dolaze 15 godi-
na prekasno“, rekao je direktor Vladi-
nog ureda za borbu protiv korupcije
Goran Klemen~i~.
Ivanov: EU treba
uticati na Gr~ku
Makedonski predsjednik Gjorge Iva-
nov ocijenio je da bi EU trebala ener-
gi~nije djelovati na Gr~ku, kako bi pres-
tala blokirati Makedoniju na njenom pu-
tu u EU zbog iracionalnog spora oko
imena, javlja ONASA.
“Mi se dr`imo dogovora, a Gr~ka ne
radi korake u pravom smjeru, kako bi-
smo do{li do kompromisa“, rekao je
Ivanov u razgovoru za ljubljanski Dne-
vnik. “Sve {to tra`imo od Gr~ke jest da se
pona{a u skladu s pravilima Evropske
unije. Gr~koj, pa i Evropskoj uniji, ista-
kli smo kao primjer Sloveniju i Hrvatsku.“
On je dodao da bi se uz ve}i diplomat-
ski anga`man spor s Gr~kom mogao ri-
je{iti onako kako su Hrvatska i Sloveni-
ja dogovorom o arbitra`i rije{ile svoj spor
u vezi sa granicom.
18 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine
OSLOBO\ENJE 19
petak, 18. februar 2011. godine SVIJET
Brutalno gu{enje protesta u Bahreinu
VIJESTI

Desetine stradalih
u sudaru vozova
U sudaru dva voza u blizini stanice
San Miguel, 20 kilometara zapadno od
argentinske prijestolnice, poginule su
Povrije|eni u bolnicama ~etiri osobe i 70 povrije|eno, od kojih
14 kriti~no, prenosi Fena. Nesre}a se

Policija tukla djecu, desila tokom {pice kada je voz koji se

kretao iz stanice Retiro zabio u stra`nji
dio drugog voza. Vlasti nisu odmah
mogle ustanoviti uzrok nesre}e.

`ene i lije~nike
Snage sigurnosti u Bahre-
inu rastjerale su hiljade de-
monstranata sa centralnog trga
u glavnom gradu te zemlje
Manami. Stotine interventnih
policajaca su se uz pomo} su-
zavca, pendreka i gumenih
metaka probile na trg i razbile
proteste, a tokom njihove inter-
vencije poginulo je najmanje
~etvero i ozlije|eno 100 ljudi.
Bez upozorenja
Ibrahim Sharif, iz sekularne
stranke Waad, za BBC je rekao
da je policija u ~etvrtak oko 3
sata ujutro po lokalnom vre-
menu upala na trg bez ika-
kvog upozorenja, prenosi In-
dex.hr. The Guardian izvje{ta-
va o velikoj brutalnosti polici-
je koja nije imala milosti ni
prema `enama, djeci i lije~ni-
cima koji su pru`ali pomo}
ozlije|enima. Lije~nici i osta-
lo medicinsko osoblje u bolni-
@estoki sukobi policije i demonstranata
Stotine interventnih policajaca su se uz lja u zemlji koja mu je jedna od
Petero
povrije|enih u
Jemenu
Pet osoba je povrije|eno u Sana’ai u
klju~nih saveznika te u kojoj se sukobima demonstranata, koji tra`e
pomo} suzavca, pendreka i gumenih trenutno nalazi Peta flota Ame- pad re`ima, i prista{a vlasti u Jemenu.
metaka probile na trg i razbile proteste, ri~ke mornarice. Demonstrante, njih oko 2.000, napa-
li su na izlazu iz kampusa prista{e
a tokom njihove intervencije poginulo je 60 nestalih provladinog Op}eg narodnog kongre-
najmanje ~etvero i ozlije|eno 100 ljudi Na `estinu snaga sigurnosti sa, naoru`ani kamenjem i palicama.
cama su po~eli protestovati onar kada je policija uletjela, reagovao je i Amnesty Interna- Pet demonstranata je povrije|eno.
nakon {to su vidjeli razmjere zavezala ga, ubacila u autobus tional koji je osudio postupke Snage sigurnosti pucale su u zrak u po-
ozljeda demonstranata. s ostalim demonstrantima i tamo{nje vlasti te objavio ne- ku{aju razdvajanja dviju strana.
“Vikali smo da mirno protes- te{ko pretukla. slu`beni podatak o {estero
tujemo! Mirno! A `ene i djecu “Tukli su me tako jako da vi- mrtvih. Reuters izvje{tava da je
su napali kao i sve nas. Upali su {e nisam mogao ni{ta vidjeti, 60 ljudi nestalo tokom ili nakon
~im su se mediji povukli. Ta~no toliko mi je krvi curilo iz glave. upada policije na proteste.
su znali {to rade“, ispri~ao je je- Vikao sam da sam lije~nik, ali Dr`avna televizija tako|er je
dan od demonstranata. to ih nije zaustavilo“, rekao je. izvijestila o doga|aju u no}i sa
BBC izvje{tava da su neka Potaknuti nedavnim do- srijede na ~etvrtak, ali svaljuju}i
djeca tokom upada policije ga|ajima u Tunisu i Egiptu, krivicu na demonstrante. Obja-
razdvojena od roditelja i zape- demonstranti tra`e velike po- vili su snimku pi{tolja, metaka,
la na trgu ispunjenom gustim liti~ke reforme, a na Bisernom ma~eva i no`eva koje je polici-
dimom od suzavca. ^etrde- trgu protestovali su od utorka. ja navodno zaplijenila demon-
set~etvorogodi{nji lije~nik Sa- U sukobima koji su se dogodi- strantima. Istovremeno, BBC Potonuo turisti~ki
dek Akikri je rekao da se brinuo li ranije ove sedmice poginule izvje{tava kako sada postoje ja-
za ozlije|ene i bolesne de- su jo{ dvije osobe. sni dokazi da je policija koris- brod u Vijetnamu
monstrante u {atoru koji je SAD je u me|uvremenu tila bojevo streljivo tokom upa- Najmanje 12 osoba je poginulo kada
slu`io kao medicinski staci- izrazio zabrinutost zbog nasi- da me|u demonstrante. je u zalivu Halong u Vijetnamu u no}i
izme|u srijede i ~etvrtka potonuo turis-
odvojene demonstracije u glavnom gra- ti~ki brod sa 21 stranim turistom. Pogi-
du Tripoliju, a prikazani su i snimci s tih nulo je 11 turista iz SAD-a, Australije, Ve-
like Britanije i Japana, kao i turisti~ki vo-

Pa le `rtve
demonstracija.
Londonski list Times, u komentaru po-
sve}enom nemirima u Libiji konstatuje da
je, kako se navodi, autokratski re`im Mo-
amera el Gadafija poslije ~etiri decenije
di~ iz Vijetnama. Devet stranih turista i
{est Vijetnamaca su spa{eni i smje{te-
ni u bolnice, a spasila~ki timovi traga-
ju za jo{ pre`ivjelih u vodama zaliva Ha-

na protestima u Libiji suo~en sa velikim izazovom - rastu}im na-

U~esnici demonstracija su bacali kamenice na policiju
koja je, kako tvrde o~evici, odgovorila vodenim
topovima, suzavcem i gumenim mecima
Najmanje dvije osobe poginule su u na-
silju na protestima u gradu Al Baidi na is-
toku Libije, kada se policija sukobila s de-
monstrantima, javila je Al Jazeera.
Aktivisti su prekodru{tvenihmre`a na in-
ternetu pozvali na nove masovne proteste,
opisuju}i~etvrtakkao dan gnjeva. U srijedu
je ameri~ka vlada, poslije demonstracija u
Benghaziju u kojima je bilo i povrije|enih,
pozvala libijsko rukovodstvo da iza|e usu-
sret nadama i potrebama svog naroda.
Kriti~ar vlasti
O~evici su rekli za BBC da su protesti
po~eli kada je uhap{en jedan advokat
koji je poznat kao istaknut kriti~ar vlasti.
Advokat je kasnijenavodnopu{ten, ali pro-
testi su nastavljeni, prenosi Fena.
O~evici navode da su se demonstranti
uputili ka vladinim kancelarijama i da je
pritom do{lo do sukoba s policijom. U~e-
snici demonstracija su bacali kamenice na
policiju koja je, kako tvrde o~evici, odgo-
vorila vodenim topovima, suzavcem i gu-
menim mecima.
Procjene o broju demonstranata se ra-
zlikuju i kre}u se od nekolikostotina do ne-
koliko hiljada. Javlja se da je oko 40 osoba
povrije|eno, od ~ega 10 policajaca.
Libijska vlada za sada nije komentarisa-
la te doga|aje. Libijska dr`avna televizija
je izvijestila da su pristalice vlade odr`ale
rodnim nezadovoljstvom i politi~kim re-
formama koje }e, prije ili kasnije, morati
da budu provedene, javlja ONASA.
Odraz
Ali, situacija u Libiji nije samo posljedi-
cade{avanja u Tunisu ili Egiptu, smatralist,
nitipukipresjekkrizevlasti u Tripoliju. Ona
je ujedno i odraz dosada{nje vanjske po-
litike zapadnih zemalja prema Libiji, ko-
ja nikada nije bila dovoljno odlu~na. Libi-
ja je policijska dr`ava kojom vladaju oba-
vje{tajne slu`be, u kojoj je pukovnik Ga-
dafi neprikosnoveni diktator, a kriti~are
re`ima naj~e{}e “proguta mrak“.
Ako se ima u vidu i podr{ka koju je kon-
troverzni libijski lider u pro{losti pru`ao
me|unarodnim teroristima, jasno je da
Zapad ima sasvim dovoljno razloga da sa
Gadafijem ne bude u prevelikojljubavi, ve}
da na svakina~inpodr`ija~anjedemokrat-
skog poretka u njegovoj zemlji, pi{e Times.
long. Ukupan broj ljudi koji se nalazio
na brodu, ra~unaju}i i ~lanove posade,
nije bio odmah poznat, prenosi Onasa.
Zaliv Halong jedno je od najomiljenijih
odredi{ta za turiste u Vijetnamu, a na-
lazi se blizu granice sa Kinom.
Izraelski vojnici
ubili tri Palestinca
Izraelski vojnici u ~etvrtak su ubili tri
Palestinca u pojasu Gaze, saop}ili su pa-
lestinski medicinski radnici koji su izvu-
kli tijela u blizini pograni~ne zone. Izra-
elska vojska saop}ila je da su vojnici otvo-
rili vatru na militante koje su uo~ili da se
kre}u ka grani~nojogradikako bi podme-
tnuli eksplozive, prenosi Reuters. Poro-
dice ubijenih Palestinaca izjavile su da su
sva trojica bili nenaoru`ani ribari. Nije-
dna od militantnih grupa u pojasu Ga-
ze pod vla{}u Hamasa nije preuzela od-
govornost za incident, {to ~esto ~ine
kada su umije{ani njihovi pripadnici.
20 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine

USAID/Sarajevo is seeking proposals from English language

school centers or individuals to provide English language
training to its local staff in U.S. Government premises.
Applicants are required to submit their CV and proposal to
USAID/Sarajevo, Roberta C. Frasurea 1, (American Emba-
ssy Building), Attn.: USAID/Procurement Section. Propo-
sals can also be sent electronically (in .doc or .pdf format) to
ainotices@usaid.gov, with the subject line “For Procurement”.
The deadline for submission is March 4, 2011, 17:00.

Proposals must contain a detailed teaching plan for interme-

diate and advanced students, including preferred teaching ma-
terials and the hourly rate, as well as ability to incorporate
USG language testing. The lessons should focus on both
writing and verbal skills.

Applicants must have a bachelor or higher degree and must

be native English speakers. Knowledge of Bosnian language
is desirable as well as previous teaching experience and abil-
ity to work with groups.

The program is planned to start in May, 2011, and is subject

to availability of funds

USAID is an equal opportunity employer.

OSLOBO\ENJE 21
petak, 18. februar 2011. godine SVIJET FINANSIJA

rast Na krilima
Berze bilje`e
optimizma Feda
Niz boljih od o~ekivanih kvartalnih poslovnih izvje{taja ameri~kih
kompanija i najave preuzimanja potaknuli rast cijena dionica na
Wall Streetu, {to je pozitivno utjecalo na azijske ulaga~e
Na ve}ini azijskih berzi cije-
ne dionica su ju~er blago po-
rasle, zahvaljuju}i pozitivnim
vijestima sa ameri~ke korpo-
rativne scene i opreznom op-
timizmu Ameri~kih federal-
nih rezervi u vezi sa oporav-
kom privrede SAD-a. Niz bo-
ljih od o~ekivanih kvartalnih
poslovnih izvje{taja ameri~kih
kompanija i najave preuzima-
nja potaknule su u srijedu rast
cijena dionica na Wall Streetu,
{to je u ~etvrtak pozitivno utje-
calo na azijske ulaga~e.
Ohrabrilo ih je i Fedovo po-
ve}anje procjene rasta ame-
ri~ke privrede u ovoj godini,
premda je centralna banka i
dalje oprezna u vezi sa opo-
ravkom tamo{njeg tr`i{ta ra-
da. Nada u ja~anje ameri~kog
tr`i{ta izazvala je rast cijena di-
onica japanskih automobil-
skih kompanija. Cijena Hon-
de porasla je 2 posto, a Nissa-
na 1,4 posto. Rasle su i dioni-
ce drugih japanskih izvoznika.
Canon je tako osvojio 3,9 pos-
to, a Sony 1,8 posto.
PETI DAN ZAREDOM
Na evropskim berzama cijene dionica
su porasle, peti dan zaredom, zahvaljuju}i
boljim nego {to se o~ekivalo poslovnim
rezultatima kompanija
Na berzi u Sydneyu najve}i
australski avioprevoznik Qan-
tas Airways je sko~io 5,4 pos-
to, nakon {to je izvijestio o
sna`nom rastu kvartalne do-
biti. Ju`nokorejski automo-
bilski div Hyundai Motor je
bio na dobitku 1,7 posto. U
Hong Kongu kineska naftna
kompanija Cnooc pove}ala
se 1,5 posto, a u Tokiju je In-
pex Corp. sko~io 3 posto.
Na evropskim berzama cije-
ne dionica su ju~er porasle, pe-
ti dan zaredom, zahvaljuju}i
boljim nego {to se o~ekivalo
poslovnim rezultatima kompa-
nija. Londonski indeks FTSE
100 je u plusu 0,10 posto, fran-
kfurtski se DAX pove}ao 0,10
posto, a pari{ki CAC 40 bilje`i
rast od 0,12 posto.
BiH EU
Pawlak: Hrvatska mo`e
U UNIJU OVE GODINE
Hrvatska bi mogla pristupiti
u Evropsku uniju jo{ u toku
poljskog predsjedavanja EU, u
drugoj polovini 2011, izjavio je
zamjenik poljskog premijera
Waldemar Pawlak.
- Mogu}e je da }e Hrvatska
postati ~lanica EU tokom pred-
sjedavanje Poljske, rekao je on
nakon posjete Zagrebu.
Hrvatska je po~ela pregovo-
re o prijemu u EU 2005. godine.
Evropski komesar za pro{irenje
[tefan Füle ocijenio je u srijedu
da je Hrvatska prakti~no stigla
do cilja, preporu~iv{i joj da os- Waldemar Pawlak
tvari napredak u borbi protiv zemlji glavni problem ostala
korupcije. rasprostranjenost korupcije.
Evropski parlament glasao je Evropski poslanici su i dalje
u srijedu o rezoluciji za po- zabrinuti zbog nedostatka en-
dr{ku procesa prijema Hrvatske tuzijazma kod samih Hrvata u
u EU, napominju}i da je u ovoj pogledu pristupanja u EU.
Crna Gora druga na svijetu
Crna Gora je prema broju mo- ima oko milion korisnika. Slije-
bilnih telefona po osobi druga u de Kajmanski otoci s populaci-
svijetu, iza Ujedinjenih Arapskih jom od oko 60.000 stanovnika i
Emirata, pokazao je izvje{taj oko 108.000 pretplatnika. Hong
Me|unarodne telekomunikaci- Kong s oko sedam miliona sta-
one unije. Izvje{taj je obuhvatio 20 novnika ima oko 12,6 miliona
zemalja koje imaju vi{e od dva korisnika mobilne telefonije, a

Weidmann na ~elu Bundesbank mobilna telefona po stanovniku.

Kancelarka Angela Merkel potvrdila je
imenovanje svog savjetnika za ekonomske
poslove Jensa Weidmanna na ~elo Bunde-
sbank, po~ev{i od 1. maja. ^etrdesetdvogo-
Jens Weidmann i Angela Merkel
di{nji Weidmann zamijenit }e Axela Webe-
ra, koji je priredio iznena|enje pro{le sedmi-
ce najaviv{i odlazak 30. aprila i tako uni{tio
nadu Berlina da }e ga prezentirati kao kan-
didata za predsjedavanje Evropskom central-
nom bankom.
- Nismo odustali od ambicija za ECB.
@elimo dati doprinos kako bi se kultura nje-
ma~ke stabilnosti pro{irila na cijelu Evro-
pu, izjavio je vicekancelar Guido Wes-
terwelle.
Angela Merkel je kazala kako }e se `aliti
zbog Weidmanna, ~iju je tehni~ku kompe-
tentnost i nezavisan duh pohvalila. Najavi-
la je da }e Sabine Lautenschlaeger-Peiter, ko-
ja trenutno radi u kontroli banaka pri berzi
Bafin, u}i u direktorij Bundesbank i biti
prva `ena u upravi.
UAE, s populacijom od oko 4,6 mi-
liona stanovnika, ima 10,7 miliona
pretplatnika, odnosno penetra-
cija iznosi 233 posto. U Crnoj Go-
ri, ~ija se populacija procjenjuje na
oko 620.000 stanovnika, registrira-
na su oko 1,3 miliona pretplatni-
ka, a penetracija je 210 posto.
Na tre}em mjestu je Makao,
kao odvojeni kineski entitet, ko-
ji na oko 540.000 stanovnika
jo{ jedna oto~ka zemlja Angvila,
s populacijom od 15.000 stano-
vnika, ima oko 27.000 korisnika.
Slijede Katar, Bahrein, Saudij-
ska Arabija i oto~ke zemlje poput
Sent Kitsa i Nevisa, Dominike,
Antigue i Barbuda i Maldiva. Na
listi su se na{le i Rusija (11), Pa-
nama (12), Litvanija (13), Portu-
gal (16), Libija (17), Luksem-
burg (19) te Italija na poslje-
dnjem, 20. mjestu.

Honda povla~i 700.000 auta

Ja pan ska kom pa ni ja za
proizvodnju automobila Hon-
da saop}ila je da }e povu}i
skoro 700.000 vozila {irom
svijeta zbog mogu}ih proble-
ma u radu motora, saop}ilo je
japansko ministarstvo sao-
bra}aja. U Japanu }e biti po-
vu~eno ukupno 167.883 vozi-
la iz dvije linije, proizvedena
izme|u 2007. i no vem bra
2009. godine, dok }e iz inos-
transtva biti povu~eno oko Honda City
525.000 vozila iz linija frid mo`e do}i do problema u po- Hon da na vo di da ovim
(manji tip vozila), fit (kom- novnom pokretanju rada mo- masovnim opozivom vozila
paktni automobil) i city (limu- tora. U Japanu su do sada zbog korekcije manjeg pro-
zina). prijavljena 72 slu~aja, ali, na- blema na svojim vozilima
Neispravan dio mo`e uspo- sre}u, nijedna nesre}a se ni- `eli pobolj{ati kvalitet kako
riti motor odmah nakon pa- je dogodila ni u Japanu, ni u bi njihovi klijenti bili zado-
ljenja, a u najgorem slu~aju inostranstvu. voljniji.
 22 OSLOBO\ENJE
BIZNIS I EKONOMIJA petak, 18. februar 2011. godine

Statistika Predstavljanje turisti~kih potencijala BiH

^esi bi da kru`e
Kru`na putovanja, rafting, splavarenje, planinarenje i
cikling pobudili interes posjetilaca sajma u Pragu
Turizam BiH uspje{no je
prezentiran na 20. jubilar-
nom turisti~kom sajmu Holi-
day World 2011. koji je odr`an
u Pragu od 10. do 13. februara.
Bh. {tand posjetilo je nekoli-
ko ~e{kih turoperatora koji u
svom programu BiH ve} nu-
de kao atraktivnu destinaciju

U RS-u 147.912 za putovanje, odmor i rekre-

aciju. Zabilje`eno je i nekoli-
ko posjeta operatora na ~ijim

nezaposlenih
U Republici Srpskoj (RS) u janu- U pro{loj godini su putem Zavo-
}e se programima putovanja
i boravka BiH na}i tek s po~et-
kom prolje}a i u ljeto.
aru je registrirano 147.912 nezapo- da zaposlene 25.054 osobe, ~ime je Od doma}ina bh. {tanda
slenih osoba, {to je za 96 vi{e u ispunjen godi{nji plan, ali su, ka`e, Sini{e Kisi}a saznajemo da
odnosu na isti mjesec pro{le godi- posredni~ke aktivnosti Zavoda bi- su turoperatori i pojedina~ni
posjetioci, kojih je bilo mno- Bh. {tand u Pragu
ne i za 2.292 vi{e u odnosu na de- le ote`ane zbog utjecaja svjetske
cembar pro{le godine, podaci su ekonomske krize na privredu RS-a. go, poseban interes iskazali za skim planinama nadomak Sa- Nastup BiH na ovom sajmu
Zavoda za zapo{ljavanje RS-a. U januaru je zbog prestanka ra- organizaciju kru`nih putova- rajeva. odr`an je u saradnji Turis-
„U januaru su registrirana 6.282 da na odre|eno vrijeme evidenti- nja, rafting, splavarenje, pla- - Bio je to po broju posjeti- ti~ke agencije Aquarius i Tu-
novoprijavljena, {to je za 218 ma- rano 236 osoba vi{e u odnosu na ninarenje i ciklo-turizam. Ka- laca do sada najve}i turisti~ki risti~kog udru`enja u BiH,
nje u odnosu na decembar“, ka`e decembar, zbog utvr|ivanja te- da su u pitanju konkretne sajam u regiji, koji }e sigurno koje je za ovu priliku obezbi-
vr{ilac du`nosti direktora Zavoda hnolo{kog vi{ka za 108 osoba vi- destinacije, naj~e{}e su se ra- rezultirati ve}im brojem po- jedilo adekvatan propagandni
Gordana Latinovi}. {e, te 74 vi{e zbog prestanka rada spitivali za boravak u Neumu sjeta ~e{kih turista u BiH, za- materijal.
Ona smatra da „postoji stabili- poslodavca. te uslove i sadr`aje na olimpij- klju~uje Kisi}. H. A.
zacija“ na tr`i{tu radne snage, a I dalje se najve}i broj radnika za-
stopa nezaposlenosti, koja je u
septembru pro{le godine iznosi-
po{ljava u prera|iva~koj industri-
ji, gdje su najmanje pla}e te zatim
Unsko-sanski kanton
la 38,26 posto, s decembrom je
smanjena na 36,6 posto.
u odre|enim uslu`nim djelatnos-
tima i u obrazovnom sistemu.
Fond za mljekare
Biha}: Skup o MSP-u Sli~an fond ve} funkcionira s
Op}inom Biha}, farmeri
U organizaciji PLOD Centra, a Njihovu prezentaciju odr`ali
u saradnji s FIRMA konzorcijem, su predstavnici Razvojne banke uredno vra}aju rate, a
koji finansiraju USAID i Sida, u Federacije BiH, Fondacije za mljekara Meggle je na taj
Biha}u je ju~er odr`ana radi- odr`ivi razvoj - OdRaz te Mi-
onica o temi „Povoljnije finansi- nistarstva razvoja, poduzetni{tva na~in stabilizirala proizvodnju
ranje za mala i srednja poduze}a i obrta i Ministarstva okoli{a i tu- Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija
u BiH“, namijenjena predsta- rizma Federacije BiH. Lipova~a s ministrima privrede, poljoprivrede i
vnicima poduze}a iz sektora U~esnici su imali priliku i za unutra{njih poslova Hasom Hajrulahovi}em,
drvoprerade, metaloprerade i direktne sastanke s predstavni- Emd`adom Galija{evi}em i [efikom Smlati}em
turizma sa podru~ja Unsko-san- cima banaka i finansijskih insti- posjetio je ju~er biha}ku mljekaru Meggle. subvencija iznosi pet feninga po litru prera|enog
skog kantona, a cilj joj je unapri- tucija, a predstavljen je i FIRMA S direktoromMeggleaMarjanomVu~kom i nje- mlijeka. Za po~etak, mo`da taj iznos bude i ma-
jediti konkurentnost. Prvi put program poslovno-finansijskih govim saradnicima, kao i predstavnicima banja- nji, ali }e zasigurno pomo}i prera|iva~ima.
na jednom mjestu predstavljeni konsultanata. Njihova glavna lu~ke Balkan investment banke, koja je nedavno Direktor Megglea kazao je da do sada nije imao
su svi dostupni programi finan- aktivnost je pru`anje stru~ne kupila Una banku, razgovaralo se o uspostavlja- podr{ku vlasti, te da je ovo prvi put da je Vlada
siranja privrede radi boljeg infor- pomo}i poduze}ima u pripremi nju revolving fonda za proizvo|a~e mlijeka u vri- kantona izrazila spremnost da pomogne pre-
miranja poduze}a. zahtjeva za finansiranje. jednosti od oko ~etiri miliona KM. ra|iva~ima. Po njegovim rije~ima, od po~etka do
Kroz ovaj fond vr{ilo bi se povoljno kreditira- danas u mljekari je investirano oko 30 miliona
nje farmera nabavkom visokosteonih junica. maraka u tehnologiju i opremu.
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Dogovoreno je da bi za te potrebe po milion ma- S po~etnih osam miliona litara, otkup mlijeka
u pro{loj godini dostigao je blizu 40 miliona lita-
Kursna - te~ajna lista - broj 034 - 18. 2. 2011. godine. raka osigurale Vlada kantona i mljekara Meggle,
dok bi banka u~estvovala sa iznosom od oko dva ra, a ove godine planirano je pove}anje na 44 mi-
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
miliona. Sli~an fond ve} funkcionira s Op}inom liona litara. Mljekara ima ugovore sklopljene sa
Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajni Biha}, farmeri uredno vra}aju rate, a mljekara 3.000 kooperanata s podru~ja USK i {ire.
valute valute valute devize i za devize za devize
efek.valutu Meggle je na taj na~in stabilizirala proizvodnju, Na po~etku poslovanja bilo je zaposleno 46 ra-
kazao je Vu~ak. Osimtoga, premijerLipova~aizra- dnika, a danas ih je 150. U planu je i pro{irenje
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 zio je spremnost da Vlada kantona subvencioni- proizvodnje. Do 15. aprila trebali bi biti instali-
Australija 036 AUD 1 1.445356 1.448978 1.452600 ra mljekarsku prera|iva~ku industriju. rani prera|iva~ki kapaciteti za kozije mlijeko, a
Kanada 124 CAD 1 1.463901 1.467570 1.471239 Nije precizirano koliki }e iznos biti, ali je ve} su potpisani ugovori s poljoprivrednicima iz
Hrvatska 191 HRK 100 26.335589 26.401593 26.467597
re~eno da u drugim kantonima u Federaciji BiH Glamo~a o osiguranju sirovine.
Ceska R 203 CZK 1 0.080203 0.080404 0.080605
Danska 208 DKK 1 0.261678 0.262334 0.262990
Maðarska
Japan
348
392
HUF
JPY
100
100
0.724583
1.720558
0.726399
1.724870
0.728215
1.729182 Raiffeisen Bank pripaja RB
Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864 Raiffeisen Bank je najavila ostalih usluga profesionalnih kasnost, bolja iskori{tenost
Norveska 578 NOK 1 0.249881 0.250507 0.251133 pripajanje Raiffeisen Brokersa posrednika. Pripajanje }e kadrovskih kapaciteta i jedin-
Svedska 752 SEK 1 0.223143 0.223702 0.224261 i integraciju poslovanja ove omogu}iti konsolidaciju ove stven pristup klijentu. Tako|er,
Svicarska 756 CHF 1 1.503847 1.507616 1.511385
brokerske ku}e u okviru ban- vrste usluga i njihovo pru`anje smatramo da }e pru`anje svih
Turska 949 TRY 1 0.912081 0.914367 0.916653
V.Britanija 826 GBP 1 2.320062 2.325877 2.331692
ke. Pripajanje RB-a logi~an je na jednom mjestu te pobolj{a- na{ih usluga sa jednog mjes-
SAD 840 USD 1 1.438747 1.442353 1.445959 slijed optimizacije poslovanja nja kvaliteta usluge. ta utjecati na optimizaciju
Rusija 643 RUB 1 0.049136 0.049259 0.049382 omogu}en novim Zakonom o - Cilj inkorporiranja bro- procesa poslovanja u ovom se-
Srbija 941 RSD 100 1.879752 1.884463 1.889174 tr`i{tu vrijednosnih papira u kerskih usluga i koncentraci- gmentu na nivou Grupacije,
SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 02. 2011 = USD 1.55464 Federaciji BiH, kojiomogu}ava je poslovanja s vrijednosnim izjavio je direktor Raiffeisen
SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 02. 2011 = BAM 2.250652 banci pru`anje brokerskih i papirima u banku je ve}a efi- banke Michael Mueller.
OSLOBO\ENJE 23
petak, 18. februar 2011. godine OGLASI
 24 OSLOBO\ENJE
BIZNIS I EKONOMIJA petak, 18. februar 2011. godine

BPK Gora`de Javna rasprava o zakonu o trgovini

Doma}i proizvod
jo{ nedefinisan
Postoji spremnost predstavnika doma}ih proizvo|a~a i
trgovinskih lanaca da se izna|e rje{enje
Sa potpisivanja sporazuma u Gora`du Udru`enje poslodavaca u

Potpisani ugovori o FBiH i Privredna komora FBiH

zapo{ljavanju 35 osoba
Najvi{e nezaposlenih, njih pet, primila je
za{titarska agencija Pobjeda Sigurnost
U Gora`du su potpisani ugovori o
zapo{ljavanju 35 osoba kod 24 po-
slodavca iz Bosanskopodrinjskog
kantona Gora`de. Rije~ je o osoba-
ma sa evidencije nezaposlenih ~ije
sredstva za realizacijuprogramapri-
kupljena su od povrata kredita iz
2003. godine. AsimDervi{evi} i Ema
Gecakazali su kako su sretni{to }e ra-
dom uZemljoradni~kojzadruziAgro-
organizirali su ju~er u Sarajevu
javnu raspravu o temi Primje-
na ~lana 13. Zakona o unu-
tra{njoj trgovini FBiH, s ciljem
da se u diskusiji i razmjeniiskus-
tava identificiraju problemi u
primjeni tog zakona.
To se, prije svega, odnosi na
zamisao da u FBiH trgovine
~ija je povr{ina ve}a od 1.000
kvadratnih metara na svojim
policama moraju imati mini- Sa ju~era{njeg sastanka u Sarajevu Foto: D. TORCHE

zapo{ljavanje sufinansira Slu`ba za
zapo{ljavanje BPK-a sa po 500 KM
mjese~no na period od godinu, uz
obavezu poslodavca da primljenog
radnika u radnom odnosu zadr`i jo{
najmanje osam mjeseci. Ukupna
vrijednost projekta je 210.000 KM.
- Pro{le godine smo imali osam
programa, oko 250 osoba je u{lo u
program, ali nijedan nije bio ovakav.
Ovim program se prilika daje ljudi-
ma koji su nekada radili da se pono-
vo vrate u radni odnos, izjavila je di-
rektorica Slu`be Nafija Hodo.
Premarije~imapredsjednikaUpra-
vnogodboraSlu`beSamiraKanli}a,
podrinje, odnosno Domu zdravlja
„IsakSamokovlija“ osiguratiegzisten-
ciju. Najvi{e nezaposlenih, njih pet,
primila je za{titarska agencija Po-
bjedaSigurnost. Potpisivanjuugovo-
raprisustvovali su i budu}ikantonal-
ni ministri, a mandatar Emir Fra{to
obe}ao je da }e se nova vlada truditi
da u BPK-uniko nebudenezaposlen.
- U 2009. godini, kao jedini kan-
ton u Federaciji BiH, smanjili smo
stopu nezaposlenosti 8 posto. Jo{
sumiramo rezultate za pro{lu godi-
nu, ali o~ekujem da }e za 2010. bi-
ti ve}a, mo`da preko 10 posto, ka-
zala je Nafija Hodo. A. H.
malno polovinu proizvoda nas-
talih u na{oj zemlji.
Me|utim, takva zamisao ve}
je nai{la na probleme, jer se pro-
cjenjuje da bh. firme ne mogu
proizvesti bogat spektar proi-
zvoda kojima bi u natpolo-
vi~nom odnosu popunile bolje
opskrbljene trgovine te da nije
jasno precizirano koji su to do-
ma}i proizvodi i proizvo|a~i.
Predsjednik Privredne ko-
more FBiH Jago Lasi} kazao je
da postoje odre|ene nejasno}e
u zakonu.
- Nisu definirani odre|eni
proizvodi, odnosno {ta je to
doma}i proizvod. Na{ je prije-
dlog da doma}im proizvodom
smatramo onaj ~ija je zavr{na
faza prije pu{tanja u promet
obavljena na prostoru BiH. U
zakonu, tako|er, ne znamo da
li je selektivan ili linearan pris-
tup kod ocjenjivanja asortima-
na robe, kazao je Lasi}.
Direktor Udru`enja poslo-
davaca u FBiH Mladen Pandu-
revi} kazao je da postoji spre-
mnost predstavnika doma}ih
proizvo|a~a i trgovinskih la-
naca da se izna|e rje{enje.
Predsjednik Udru`enja Ku-
pujmo i koristimo doma}e
Admir Kapo izrazio je uvjerenje
da zastupljenost oko 50 posto
doma}ih proizvoda trebaju
imati i objekti manji od 1.000
metara kvadratnih.
- Sada je apsurd da u tr`nim
centrima u BiH ima dva puta
vi{e robe iz Slovenije, Hrvatske
i Srbije nego iz BiH. Ako pogle-
damo reciprocitet, artikala iz
BiH na policama tamo{njih
centara je malo i rezultati su
pora`avaju}i, kazao je Kapo,
prenosi Fena.

4. Beko konferencija odr`ana na Vla{i}u

Distributeri upoznati sa novitetima
brendova Beko, Blomberg i Grundig
Omega d.o.o, vode}a firma na tr`i{tu bi-
jele tehnike i elektronike u Bosni i Herce-
govini sa preko 40 posto u~e{}a, organi-
zovala je u ~etvrtak, 17. 2. 2011. godine,
~etvrtu Beko konferenciju.
Odr`ana je u jednom sasvim drugom am-
bijentu nego do sada i to na planini Vla{i}.
Konferenciji je prisustvovalo vi{e od stot-
inu predstavnika firmi iz cijele BiH, kao i
gosti iz Turske, top-menad`ment Beka, te
predstavnici vode}ih banaka u na{oj zemlji,
kao i ostali poslovni partneri.
„Cilj ove konferencije je da se distribu-
teri upoznaju sa novitetima Beko, Blomberg
i Grundig i svim prednostima datih bren-
dova, te da se u~vrste poslovni i prijateljs-
ki odnosi izme|u Omege, distributera i
Beka“, ka`e Jasmina Trumi} iz Marketing-
slu`be Omega d.o.o.
Na konferenciji je predstavljena nova lin-
ija Beko ure|aja kao i sve prednosti, zatim
svi noviteti od ku}anskih aparata Blomberg,
te LCD-ovi Grundig. Jedan od ciljeva bio
je i da se uka`e na sve prednosti kori{}enja
Beko ure|aja, jer misija brenda Beko jeste
obezbijediti pametna rje{enja za svaki dan.
Beko kontinuirano na tr`i{te plasira novitete
koji su jako dobro prihva}eni od kupaca.
„Beko je posebnu pa`nju posvetio diza-
jniranju i inovacijama i nudi nova rje{enja
dizajna i to: linija samostoje}ih i ugradbenih
ure|aja. Pored Beka, na konferenciji je
prezentiran i Blomberg — njema~ki proiz-
vo|a~ vrhunski dizajnirane bijele tehnike.
Vizija Blomberga je da da postanu svjets-
ki poznati brend za ku}anske aparate. Ve-
liku prednost daje novim idejama, ino-
vacijama i ekskluzivnom dizajnu. Tako|e
su prezentovani Grundigovi novi proizvo-
di koje odlikuje vrhunska kvaliteta i ele-
gantan dizajn. To je jedan od prvih proiz-
vo|a~a elektronike na svijetu, a u proizvod-
nom programu Grundiga mogu se prona}i
LCD-ovi, DVD playeri i rekorderi, ku}na
kina, Hi-Fi i drugi audioure|aji, satelitski
resiveri i sli~no“, isti~e Jasmina Trumi}.
\an Din~er (Can Dinçer), direktor inter-
nacionalne prodaje kompanije Arçelik, up-
oznao je prisutne o Koç Holdingu, kompaniji
Arçelik, robama bijele tehnike i elektronike,
njihovom poslovanju, te planovima vezanim
za Bosnu i Hercegovinu.
Beko nudi pametna rje{enja i to:
„Koç Holding je osnovan 1926. godine.
Grupa se sastoji od preko 100 kompanija u
27 zemalja i koja ima preko 70.000 za-
poslenih. U 2009. smo imali prometa preko
28 milijardi dolara, a u pro{loj, 2010. 35 mil-
ijardi dolara prometa. Ovo je jedina turska
kompanija koja je u 2009. godini rangirana
od 500 najboljih svjetskih kompanija kao
273. Kada je u pitanju brend Beko, u
Bosni i Hercegovini imamo 300 prodajnih
mjesta. Cilj je jo{ ve}i rast u prodaji“,
nagla{ava Can Dinçer.
Nakon zavr{etka prezentacije, uprili-
~ena je sve~ana ve~era i dru`enje.
M. O.
- tzv. Zelena rje{enja: ma{ina za ve{ Beko sa 40 %
vi{e energetske efikasnosti, su{ilica Beko sa toplot-
nom pumpom ili sa kondenzatorskom su{ilicom,
ma{ina za su|e Beko sa programom za potro{nju
samo sedam litara vode, fri`ideri sa ve}om energet-
skom efikasno{}u, pe}nica sa 30 % ve}om energet-
skom efikasno{}u.
- Pametna rje{enja hla|enja: No frost hla|enje,
aktiv dual hla|enje, vi{e vlage u hladnjaku kako bi
hrana ostala du`e svje`a, nema mije{anja mirisa
izme|u hladnjaka i zamrziva~a, 20 % br`e hla|enje,
plave zrake omogu}uju da vo}e i povr}e ostaje uvi-
jek svje`e.
- Pametna rje{enja ~i{}enja: kako bi izbjegli kori{tenje
agresivnih sredstava, piroliti~ki ciklus - program za
samostalno ~i{}enje, nano tehnologija - aktivno
smanjuje ne~isto}e, nema potrebe za kori{tenjem
dodatnih sredstava.
- Pametna rje{enja za pranje su|a: blagi pritisak vode
u gornju ko{aricu za osjetljivo staklo i 60 % ve}i priti-
sak u donjoj ko{arici ma{ine za jako zaprljano su|e.
- Pametna rje{enja za brz tempo `ivota: ma{ine sa
jednim dodirom na dugme, najbolji program pranja,
hi-tech grija~: smanjuje kamenac za 40 %, produ`uje
vijek trajanja do 100 puta, omogu}uje u~inkovito
pranje. Beko ma{ina za ve{ opere ve{ za 14 minuta,
su{ilica odradi za 35 minuta, a ma{ina za su|e obavi
„posao“ za 58 minuta.
- Beko pametna rje{enja za velike porodice: ma{ina za
ve{ i su{ilica od 9 kg kapaciteta punjenja, ma{ina za
su|e od 60 cm sa 15 mjesta i 45 cm sa 10 kapaciteta
punjenja, pe}nica od ~ak 65 litara zapremine, fri`ider
od ~ak 650 litara.
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Cijene bra{na i hljeba
Hrvatska najskuplja, Srbija
najjeftinija, BiH u sredini
Mlinari i pekari u na{oj zemlji se pribojavaju da }e cijene jo{ vi{e rasti, jer je na
svjetskom tr`i{tu vrlo ograni~ena ponuda `itarica, dok je potra`nja ogromna
Cijene osnovnih `ivotnih
namirnica, od kojih su svaka-
ko najva`nije bra{no i hljeb,
od polovine pro{le godine
rastu zbog rasta cijena p{eni-
ce na svjetskom tr`i{tu, iza-
zvanog su{ama i nesta{icom
p{enice. Cijene ovih namirni-
ca, hrane uop}e, posljednjih
mjeseci vrtoglavo rastu u cije-
lom svijetu, {to je, prema pro-
cjenama UN-a, veliki broj lju-
di dovelo do ruba siroma{tva.
Mlinari i pekari u na{oj zemlji
se pribojavaju da }e cijene jo{
vi{e rasti, jer je na svjetskom
tr`i{tu vrlo ograni~ena ponuda
`itarica, dok je potra`nja ogro-
mna. Tome doprinose i mjere
pojedinih zemalja da ograni~e
ili zabrane izvoz p{enice. Prve
su se na taj korak odlu~ile Ru-
sija i Ukrajina jo{ polovinom
pro{le godine, nakon velikih
po`ara. Ove dvije zemlje spada-
ju u red najve}ih izvoznika
`itarica. Na sli~ne korake, iako
znatno kasnije, odlu~ile su se i
nama susjedne zemlje Hrvat-
ska i Srbija od kojih nabavljamo
velike koli~ina `itarica, a i
Ma|arska je, gdje na{i mlinari
kupuju ve}inu p{enice, najavi-
la da bi mogla uskoro zabrani-
ti izvoz. Prije nekoliko dana,
mlinari i pekari su najavili da }e
cijene hljeba i bra{na nastavi-
ti rasti ako bh. vlasti ne pomo-
gnu nabavku potrebnih 100.000
tona p{enice kako bi se osigu-
ralo snabdijevanje tr`i{ta do
nove `etve.
Cijena bra{na je od juna
pro{le godine sko~ila za vi{e
od 120 posto. Dok se proi-
Cijene bra{na i hljeba (KM/kg)
Federacija BiH
RS
Srbija
Hrvatska
Cijenep{enice na svjetskimberzama u 2011. godini (KM/t)
Datum
Chicago
Budimpe{ta
zvo|a~i `ale na nesta{icu p{e-
nice i di`u cijene bra{na i
hljeba, BiH je pro{le godine
izvezla vi{e od 43.000 tona
p{enice, a trenutne zalihe
p{enice u na{oj zemlji procje-
njuju se na oko 23.000 tona,
{to je 5 posto potrebnih ko-
BIZNIS I EKONOMIJA
ovom bh. entitetu. Najvi{a ci-
jena bra{na tip 500 je u Ze-
ni~ko-dobojskom kantonu, a
najni`a u Zapadno-hercego-
va~kom i Srednjobosanskom
kantonu. Cijene hljeba su naj-
vi{e u Kantonu Sarajevo, a naj-
ni`e u Posavskom kantonu.
Kako je objavilo ovo minis-
tarstvo, najskuplje bra{no,
ono koje se prodaje u ZDK-u,
ko{ta 1,65 KM po kilogramu,
dok je prije posljednjeg pos-
kupljenja njegova cijena bila
0,95 KM. Najjeftinije je u ZHK-
u, 0,98 KM po kilogramu, a bi-
lo je 0,88 KM. Prosje~na cije-
na u Federaciji BiH porasla je
za 12 feninga i trenutno kilo-
Hljeb Bra{no gram bra{na ko{ta 1,18 KM.
[to se ti~ehljeba, prosje~naci-
2,29 1,18 jena u Federaciji BiH je porasla
2,17 1,40 10 feninga i trenutno iznosi 2,29
KM po kilogramu. Najskuplji
1,88 0,95 hljeb je u Sarajevu i ko{ta 2,75
2,43 1,84 KM po kilogramu, dok najjefti-
niji u PK-u ko{ta 2,02 KM.
Cijene hljeba u okru`enju u
ja nu aru naj vi {e su bi le u
Hrvatskoj, gdje je kilogram
hljeba ko{tao 2,43 KM, i cije-
28. januar 2. februar na se nije mijenjala u odnosu
na decembar lani. U Srbiji je
405 455 u istom periodu hljeb pojefti-
526 554 nio sa 2,10 KM u decembru
pro{le na 1,88 KM u januaru
ove godine.
li~ina. I bra{no je u Hrvatskoj naj-
Prema podacima federal- skuplje, 1,84 KM po kilogramu,
nog Ministarstva trgovine, u ja- u Srbiji je cijena bra{na najni`a
nuaru je do{lo do rasta cijena 0,95 KM, dok su cijene u Fede-
bra{na tip 500 za 12 indek- raciji BiH i Republici Srpskoj
snih poena, a hljeba za ~etiri iznosile 1,18 KM, odnosno
indeksna poena. Cijene su pro- 1,40 KM po kilogramu.
sjek cijena iz devet kantona u J. Sa.
25
Dozvola
za mHE
Gorovnik
u{}e
Federalno Ministarstvo okoli{a i
turizma je Javnom preduze}u Elek-
troprivreda BiH izdalo posljednju
okolinsku dozvolu za izgradnju, iz
prve faze, ~etiri mini hidroelektra-
ne na rijeci Neretvici. Rije~ je o
mHE Gorovnik u{}e, koja }e se gra-
diti u okviru realizacije projekta iz-
gradnje 15 mHE na Neretvici, insta-
lirane snage 3,929 MW i godi{nje
proizvodnje 16,4 GWh. To je najve}a
mHE na Neretvici, koja }e, s mHE
Crna Rijeka, Srijanski Most i Goro-
vnik, godi{nje proizvoditi 43,5 GWh
elektri~ne energije, ili 42 procenta
ukupne proizvodnje planiranih 15
mHE.
Osnovne karakteristike mHE Go-
rovnik u{}e su zahvat vode iz vodo-
toka Neretvice, dovodni cjevovod
du`ine 3.134 metra te strojara sa dva
agregata. Realizacija projekta treba-
la bi po~eti ove godine. Ranije potpi-
sanim ugovorom s Op}inom Konjic,
predvi|eno je da od po~etka komer-
cijalnog pogona prve mHE, u nare-
dnih 30 godina, ova op}ina dobija 10
procenata vrijednosti proizvedene
elektri~ne energije te da gra|evin-
ske radove, ~ija je procijenjena vri-
jednost oko 20 miliona KM, izvr{i
doma}a gra|evinska operativa, ko-
ja posjeduje odgovaraju}e referen-
ce. Sjedi{te za mHE EPBiH i ostale
obnovljive izvore za proizvodnju
elektri~ne energije bit }e u Konjicu,
saop}eno je iz EPBiH.
26 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine BERZANSKI IZVJE[TAJI 27
BIFX SASX-10 SASX-30 BIRS FIRS ERS10
  
1.638,20  1.101,47 1.053,38 1.006,60 1.687,62 888,23
Trgovanje na Banjalu~koj berzi Sarajevska berza

PALA VRIJEDNOST Dnevni promet

akcija Jedinstva GP 300.215,36 KM
Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene
Na Banjalu~koj berzi to-
kom ju~era{njeg trgovanja
os tva ren je pro met od
140.405,93 KM, kroz 91
transakciju. Od akcija na
slu`benom berzanskom
tr`i{tu, lista B, najve}i pro-
met je ostvaren akcijama
Telekoma Srpske a.d. Ba-
nja Luka, trgovalo se od
24.980,60 KM, po pro -
sje~noj cijeni od 1,60 KM
po akciji.
Ukupan promet obve-
znicama na ju~era{njem
trgo va nju izno sio je
61.290,10 KM. Od obvezni-
ca najvi{e se trgovalo obve-
znicama Republike Srpske
- izmirenje ratne {tete 2 u
vrijednosti od 28.401,74
KM. Prosje~na cijena ovih
obveznica ostvarila je pad
od -0,16 posto.
Od akcija zatvorenih in-
vesticionih fondova naj-
ve}i promet je ostvaren
akcijama ZIF Zepter fond
a.d. Banja Luka, trgovalo
se od 2.163,35 KM, po pro-
sje~noj cijeni od 4,63 KM,
{to predstavlja rast cijene
za 0,43 posto.
Dnevni promet 140.405,93 KM
Akcije ~etiri fonda su
ostvarile rast prosje~ne ci-
jene, od ~ega su najve}i
rast imale akcije ZIF VIB
fonda a.d. Banja Luka 4,92
posto, ju~er se ovim akci-
ja ma trgo va lo po pro -
sje~noj cijeni od 3,20 KM.
Akcije jednog fonda su
ostvarile pad prosje~ne
cijene, i to akcije ZIF Kris-
tal invest fond a.d. Banja
Luka -2,58 posto, ovim
akcijama trgovalo po pro-
sje~noj cijeni od 6,81 KM.
Od hartija od vrijednos-
ti na slobodnom berzan-
skom tr`i{tu najve}i promet
je ostvaren akcijama Agro-
krajine a.d. Banja Luka,
trgovalo se od 21.860,00
KM, po prosje~noj cijeni od
0,40 KM, ~ime je ostvaren
rast u odnosu na pro{lo
trgovanje za 33,33 posto.
Od akcija na slobodnom
berzanskom tr`i{tu rast
cijena zabilje`ile su akci-
je dva emitenta, a najve}i
rast imale su akcije predu-
ze}a Agrokrajine a.d. Ba-
nja Luka.
Od akcija na slobodnom
berzanskom tr`i{tu pad ci-
jena zabilje`ile su akcije tri
emitenta, od ~ega su akcije
preduze}a Jedinstvo GP a.d.
Gradi{ka ostvarile pad od -
14,29 posto i trgovalo se po
cijeni od 0,60 KM po akciji,
u vrijednosti od 1.800,00
KM, saop{tila je berza.
U sklopu 49 transakcija ukupno je prometovano
472.149 vrijednosnih papira
To kom ju~era{ njeg
trgovanja na Sarajevskoj
berzi – burzi ostvaren je
uku pan pro met od
300.215,36 KM. U sklo-
pu 49 transakcija ukupno
je prometovano 472.149
vrijednosnih papira.
Pro met na ko ta ci ji
iznosio je 264.608,86 KM,
u sklopu 26 transakcija
prometovano je 467.490
vrijednosnih papira.
Na kotaciji kompanija
trgovalo se od 8.625,68
KM, u sklopu {est transa-
kcija prometovano je 567
dionica. Na kotaciji kom-
panija promet je ostvaren
di oni ca ma Bo sna li je ka
d.d. Sarajevo. Kurs ovog
emitenta je iznosio 15,21
KM.
Na kotaciji fondova os-
tva ren je pro met od
68.658,61 KM, u sklopu
sedam transakcija pro-
metovano je 17.110 di-
oni ca. Na ko ta ci ji fon -
dova najve}i dnevni pro-
met os tva ren je di oni -
cama ZIF Fortuna fond
d.d. Bi ha} u izno su
od58.337,80 KM. Kurs
ovog fon da izno sio je
3,90 KM.
Na kotaciji obveznica
os tva ren je pro met u
uku pnoj vri je dnos ti od
187.324,57 KM, u sklopu
13 transakcija prometo-
va no je 449.813 ob ve -
znica.
Ob ve zni ca ma ra tnih
potra`ivanja Federacije
BiH trgovalo se u iznosu
od 176.208,03 KM, dok
je obveznicama stare de-
vizne {tednje FBiH os-
tvaren ukupan promet u
iznosu od11.116,54 KM.
Na primarnom slobo-
dnom tr`i{tu ostvaren je
promet od 30.226,20 KM,
u sklopu 21 transakcije
prometovane su 3.954 di-
onice.
Na primarnom slobo-
dnom tr`i{tu najve}i dne-
vni promet ostvaren je
dionicama emitenta [i-
pad komerc d.d. Sarajevo
u iznosu od9.656,20 KM.
Kurs ovog emitenta izno-
sio je 3,44 KM.
Na sekundarnom slo-
bodnom tr`i{tu ostvaren
je pro met od 5.380,30
KM, u sklopu dvije tran-
sakcije prometovano je
705 dionica. Na sekun-
darnom slobodnom tr`i-
{tu najve}i dnevni pro-
met ostvaren je dionica-
ma emitenta Helios d.d.
Ba no vi}i u izno su od
5.216,00 KM. Kurs ovog
emitenta iznosio je 8,00
KM.
Na tr`i{tu za emitente u
ste~aju ni je bi lo za -
klju~enih transakcija.
Najve}i dnevni porast
vrijednosti zabilje`ile su
dionice emitenta ZIF Pre-
vent invest d.d. Sarajevo
od 6,73 posto i dostigle su
cijenu od 6,50 KM, dok je
najve}i dnevni pad regis-
trirao emitent JP HT d.d.
Mostar od 11,37 posto i
dostigao cijenu od 10,19
KM, saop}io je SASE.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 17. februar 2011. Sarajevska berza/burza Kursna lista za 17. februar/velja~a 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Broj
kurs kursa cijena cijena (dionice) (KM) slu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-
(KM) (%) kurs (KM) (%) akcija

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA KOTACIJA KOMPANIJA

Hemijska industrija destilacija a.d. Teslic 0,48 0 0,48 0,48 6.157 2.955,36 BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 15,21 0,61 15,49 15,10 567 8.625,68 6
Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina 0,365 0 0,365 0,365 1.500 547,50
KOTACIJA FONDOVA
Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad 0,576 4,73 0,58 0,55 7.000 4.030,00
Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje 0,52 0,58 0,549 0,515 4.340 2.255,70 ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO 4,62 -2,38 4,73 4,59 1.947 9.136,33 3
Rafinerija ulja a.d. Modrica 0,1 -15,97 0,1 0,1 4.650 465,00 ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC 3,90 5,39 3,90 3,70 14.960 58.337,80 2
Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,6 0 1,6 1,59 15.616 24.980,60 ZIF MI GROUP DD SARAJEVO 3,36 0,00 3,36 3,36 43 144,48 1
Trznica a.d. Banja Luka 1,47 1,38 1,47 1,47 3.806 5.594,82 ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO 6,50 6,73 6,50 6,50 160 1.040,00 1
Zeljeznice RS a.d. Doboj 0,04 2,56 0,04 0,04 2.762 110,48
KOTACIJA OBVEZNICA FBiH
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A 41,69 2,51 41,70 40,67 263.055 109.672,06 2
ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 4 0 4 4 80 320,00 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B 40,49 1,22 40,50 40,00 76.080 30.803,14 4
ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,055 1,85 0,055 0,055 11.782 648,02 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C 36,46 5,00 36,50 34,73 95.233 34.703,54 3
ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 6,81 -2,58 6,81 6,81 20 136,20 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D 31,83 -4,99 31,83 31,83 1.628 518,19 1
ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 4,1 2,24 4,1 4,1 40 164,00 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E 31,26 0,48 31,26 31,26 1.635 511,10 1
ZIF VIB fond a.d. Banja Luka 3,2 4,92 3,2 3,2 40 128,00 FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D 90,00 0,00 90,00 90,00 10.000 9.000,00 1
ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,63 0,43 4,64 4,61 467 2.163,35 FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H 97,00 0,00 97,00 97,00 2.182 2.116,54 1
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

Agrokrajina a.d. Banja Luka 0,4 33,33 0,4 0,4 54.650 21.860,00 BH TELECOM D.D. SARAJEVO 21,50 -0,05 21,50 21,50 50 1.075,00 1
Duvan a.d. Bijeljina 0,2(A) 0 0,2 0,2 16.228 3.245,60 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 5,65 -5,83 5,65 5,65 50 282,50 1
Palas a.d. Banja Luka 1 0 1 1 520 520,00 FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 82,96 0,16 83,00 82,50 84 6.969,00 5
Jedinstvo GP a.d. Gradiska 0,6 -14,29 0,6 0,6 3.000 1.800,00 HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO 4,28 0,00 4,28 4,28 150 642,00 1
Nestro Petrol a.d. Banja Luka 0,8(A) 0 0,8 0,8 391 312,80 JP HT DD MOSTAR 10,19 -11,37 10,20 10,18 500 5.096,00 2
TGT a.d. Laktasi 5(A) -9,09 5 5 987 4.935,00 POSTBANK BH D.D. SARAJEVO 40,01 0,02 40,01 40,01 50 2.000,50 1
Termomontaza a.d. Banja Luka 0,6 -6,25 0,6 0,6 1.000 600,00 sIPAD KOMERC DD SARAJEVO 3,44 1,07 3,50 3,30 2.810 9.656,20 7
Uzor d.d. Brcko 3(A) 0 3 3 200 600,00 TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ 26,00 0,00 26,00 26,00 150 3.900,00 2
Vitinka a.d. Kozluk 4,13 2,99 4,13 4,13 180 743,40 VISPAK DD VISOKO 5,50 -9,24 5,50 5,50 110 605,00 1
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 38,16 0,03 38,22 38,15 28.090 10.720,18
SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 36,94 -0,16 37 36,54 76.896 28.401,74
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 37 0 37 36,91 35.360 13.082,30 FAMOS D.D. SARAJEVO 3,10 3,33 3,10 3,10 53 164,30 1
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 36,9 0,96 37 36,5 24.624 9.085,88 HELIOS D.D. BANOVICI 8,00 0,00 8,00 8,00 652 5.216,00 1

NAFTA PLIN ZLATO SREBRO ALUMINIJ P[ENICA KUKURUZ

103,79 $ 3,94 $ 1.380,70 $ 30,74 $ 2,506 $ 879,00 $ 709,50 $
0,01 % 0,51 % 0,41 % 0,38 % 0,28 % 1,09 % 1,21 %
 28 SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine

Kako je biv{em borcu sa Ilid`e
organizovana transplantacija bubrega
Vi{i} ispred svoje ku}e u Lepeni~koj ulici
Sad sam sretan ~ovjek
Koliko znam, ovo je prvi put da
je `ena donirala bubreg mu`u u
na{oj zemlji, a sad sam drugi ~o-
vjek, bolovi su nestali, pri~a nam
Faik Vi{i}, nekada{nji komandant
Zelenih beretki Ilid`e, kojeg smo
posjetili u njegovom domu, u Le-
peni~koj ulici.
- Nakon ~etiri godine dijalize,
operisan sam 28. oktobra pro{le
godine. Na{i ljekari su mi davali
jo{ mjesec `ivota. Predstavnici
na{ih bora~kih udru`enja sastali
su se u avgustu, formirali upravni
odbor i po~eli kontakte sa ljekari-
ma u inostranstvu za mene i bor-
ce kojima je, tako|er, trebala po-
mo}, gledali kako sakupiti novac
a da ni{ta nisam znao o tome, ka`e
Vi{i}.
Faik je operisan u njema~koj kli-
nici u Tibingenu. No, prije samog
zahvata, njegovu suprugu Miru
ljekari su tri dana ispitivali da li je
on prisilio na doniranje, da li joj je
to platio...
- Italijanski ljekar Silvio Nadalin,
Usvojen nacrt bud`eta Kantona Sarajevo za 2011.
Poziciji razvojni,
opoziciji potro{a~ki
Ministarstvu privrede umanjenje za milion KM
• Podjela stolica u komunalnim preduze}ima
Prva radna sjednica Skup- administraciji napraviti u{te- ktori sami podnijeli ostavke, is-
{tine Kantona Sarajevo ju~er de kojima bi pokrenuli eko- takao je Pind`o.
je po~ela po la ga njem nomske procese. Zbog ovoga, Na izlaganja opozicije re-
sve~anih zakletvi Faruka Efen- zastupnici Na{e stranke ne}e agovali su zastupnici iz pozi-
Foto: D. ]UMUROVI] di}a i Had`ema Hajdarevi}a iz podr`ati nacrt bud`eta, kazao cije tako {to su kazali kako
SDP-a koji su u zastupni~kim je Kojovi}, dodaju}i kako se Vlada poku{ava da popravi
stolicama naslijedili Fikreta
Musi}a i Harisa Luli}a. Posli-
nada da }e Vlada izmijeniti
nacrt i ostvariti ono {to je
ono {to su 15 godina pojedin-
ci uni{tavali.
koji me je operisao, pitao me ko- je toga je nakon petosatne Musi} obe}ao.
liko imam fabrika kad mi je `ena ras pra ve usvo jen i na crt Rasprava je nastavljena izla- Komi~na rasprava
odlu~ila pokloniti bubreg. Vodili bud`eta Kan to na, ko ji za ga nji ma svih zas tu pni ka - Oni koji 15 godina uni{ta-
su je i psihologu. Na kraju su Mi- 2011. godinu iznosi 715 mili- Stranke za BiH koji su u poje- vaju Kanton, sada to poku{a-
ri rekli: Va{ je suprug najbogatiji ona maraka, kao i nacrt zako- dinim momentima i{li u deta- vaju pri{iti Vladi ~iji mandat
~ovjek na svijetu, isti~e Faik. na o izvr{avanju bud`eta. lje, tako da su spominjane i traje tek nekih mjesec. Ja bih
Uz pred sta vni ke bo ra~kih Raspravi o nacrtu bud`eta, termofasade, rad javnih kuhi- pitao ove zastupnike koji su
udru`enja, biv{i saborci i prijate- koji je pozicija nazvala antikri- nja i sli~no. Najkonkretniji je pjesni~ki nadahnuti kako su
lji Faika nudili su mu kredite, svoj
bubreg, Jovan Divjak sredio je vi-
zu za Vi{i}e, a direktorica Zavoda
zdravstvenog osiguranja Novka
Agi} preuzela je finansiranje ope-
racije na ovu instituciju, pomogli
su mu Emin [vraki}, Senaid Me-
mi}, Haris Du~i}, Nedeljko Vera-
ja, Avdo Hebib...
- Najva`nije je da mi je ku}a pu-
na. Prije rata sam imao sve i bio
prazan. Sad znam da imam prija-
telje i zbog njih mi je du{a puna,
napominje Faik, zahvaljuju}i lje-
karima sa KCUS-a i predstavnici-
ma Grawe osiguranja koji su ima-
li razumijevanja zbog Mirinog od-
sustva s posla.
J. M. Bud`et od 670 miliona maraka prihoda, deset miliona komercijalnih kredita i 35 miliona kredita MMF-a

zni i razvojni, prethodilo je

Sti`e pomo} Nusreti i Alenu izlaganje predlaga~a, ministra
Znam {ta sam obe}ao
Uposlenici Sarajevogasa finansija Muhameda Kozadre.
- Nacrt bud`eta sastoji se od
670 miliona maraka priho-
Nakon {to je rasprava o nacrtu bud`eta iscrpljena,
premijer Musi} obratio se zastupnicima i zahvalio.
sakupili novac za ra~un da, deset miliona komerci-
jalnih kredita i 35 miliona
- Zahvaljujem onima koji su pjesni~ko-politi~ki napi-
sali pamflete, ali i onima koji su detaljno ~itali nacrt i moj
Na kon ju~era{ njeg tek sta u
Oslobo|enju, u kojem Nusreta kredita MMF-a. Obezbije|eno ekspoze. Ali, moj ekspoze nije napisan za 2011. ve} man-
Cufaj i njen 16-godi{nji sin Alen, je funkcionisanje bud`etskih datni period i ja ta~no znam {ta sam napisao i obe}ao, is-
obolio od cerebralne paralize, korisnika, njih 161. Naravno takao je Musi}. Usvojeni nacrt bud`eta bi}e u javnoj ras-
tra`e pomo} kako bi uspjeli plati- da su i ovaj put `elje bile ve}e pravi 21 dan, a svi prijedlozi, primjedbe i sugestije mogu
ti ra~un za plin, pomo} ve} sti`e. od mogu}nosti, ali na kraju se uputiti kantonalnoj Vladi.
Porodici koja `ivi na Trgu ote- smo sve uklopili u ovaj iznos,
{kog bataljona 48/1, u stanu koji istakao je Kozadra.
ima plinsko grijanje, odlu~ili su Prvi za rije~ se javio Predrag bio Besim Mehmedi}, koji je uop}e izgubili izbore, kazao je
pomo}i uposlenici KJKP Sarajevo- Kojovi} iz Na{e stranke koji je naglasio kako je ovaj bud`et Ned`ad Fazlija iz SDP-a.
gas. Novac za ra~un od proteklog istakao da u nacrtu ne vidi ni- klasi~no potro{a~ki. Elmedin Konakovi} iz SDA
mjeseca, od 324,80 KM, kako nam Alen je obolio od cerebralne paralize {ta antikrizno ni razvojno, te - Ova vlada nema ni viziju kazao je kako je ovakva ras-
je kazao portparol Sarajevogasa da stoga on i strana~ki kolega ni strategiju {ta treba uraditi, prava veoma konstruktivna, a
{tine, imaju}i u vidu da Nusreta ne
Adis Salki}, sakupi}e uposlenici Danis Tanovi} ne}e podr`ati pa se tako Ministarstvu privre- u pojedinim dijelovima i ko-
mo`e raditi jer je Alenu njega po-
preduze}a. ovakav bud`et. de umanji bud`et za milion mi~na.
trebna tokom 24 sata. Uz to, njih
Za porodicu Cufaj ovako }e os- KM. Onoga {to bi trebao biti - Drago mi je {to ljudi koji
dvoje `ive od 360 maraka invali- Ve}a zadu`enja
tati novca za hranu i ostale potrep- podsticaj, zna~i, nema nikako. su bili u Vladi sada govore ka-
dnine koju Alen prima. J. M.
- Premijer je u svom ek- Ni mi u SBiH ne}emo ko i {ta treba raditi, naglasio je
spozeu isticao ekonomske podr`ati nacrt, pojasnio je Konakovi}.
Isklju~enja struje i vode poruke, ali ovaj bud`et ne iz- Mehmedi}. Zastupnik Narodne stranke
gleda onako kako bi trebao. Mirsad Pind`o, zastupnik iz Radom za boljitak Damir
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju Vrlo mali dio bud`eta po- SBiH, kazao je kako se ovaj ^ard`i} kazao je da izjave kako
strujom trafopodru~ja: od 12 do 13.30 sati Butmir d`amija 1 i 2, od sve}en je pokretanju eko- bud`et mo`e nazvati jedino se pojedinim direktorima ko-
13.30 do 15 Butmirska cesta 2 i Poljoprivredni institut Butmir, od 10.30 nomskih procesa. Pored toga, bud`etom kontinuiteta. munalnih preduze}a sprema
do 12 Izeta ^omore i Mjenja~ 2, od 8 do 15.30 ^obanija 3, a od 8.30 karakteri{e ga jo{ ve}e kredi- - Gra|ani su u oktobru tra`ili otkaz treba ozbiljno shvatiti.
do 15 sati Kakrinje. Bez struje }e od 9 do 10.30 sati biti Lasica i Lasica tno zadu`ivanje Kantona. Ne promjene, ali ovaj bud`et ne - Nemam ni protiv koga ni-
kolonija, od 9 do 15 Vraca 4, Mi{evi}i 2 i 5, Granit naselje, Breze, Vrba- mo`emo krenuti naprijed ako nosi ni{ta novo. Jedina novina {ta li~no. Normalno je da se
nja 2, Nadkova~i, Novo naselje, Semizovac 3, Svrake 2, 3 i 4, Vrbanja i Mi- ne stegnemo kai{, a da bi- su ve}e stavke koje je trebalo spremaju otkazi, ali pod uslo-
{evi}i, a od 9 do 15.30 sati Kre{evljakovi}a 2. smo napravili reforme, mora- srezati. Podsticaja komunalnoj vom da direktori nisu radili
mo praviti i `rtve. Mislim da privredi nema jer su izgleda svoj posao. Nacrt bud`eta
Zbog opravke kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do po- bi, kada je u pitanju `rtvova- stolice podijeljene, a onim imat }e moju podr{ku, kazao
rema}aja u vodosnabdijevanju ulica: Ohridska, Rogina, Stoj~evac, Av- nje, Vlada trebala biti na ~elu. preduze}ima u kojima nisu, je ^ard`i}.
de Pali}a, Remze Ahmetovi}a i Debelo brdo. Dajte meni ovlasti, a ja }u u ukinuti su grantovi da bi dire- S. HUREMOVI]
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine SARAJEVSKA HRONIKA 29
Ministarstvo i Gras planiraju obnovu tramvajskih {ina DE@URNI
TELEFON 276-982
Za siguran prevoz od Stare VA@NIJI TELEFONI
MUP 122,
206-666,
207-777

crkve do Tehni~ke {kole Vatrogasci

Hitna pomo}
NARKO NE
Pomo} ovisnicima
123,
664-115
124, 611-111
223-333
062/127-751
3,8 miliona KM iz kreditnih zadu`enja Kantona • Radnici na odre|eno me|u najboljima
Porodi~no savjetovali{te 209-112
Nasilje u porodici 222- 000
Ministarstvo prometa i ko- le na Marindvoru. Ovo je za
033/ 223-366, 1209
munikacija Kantona i KJKP Oslobo|enje potvrdio dire- Klini~ki centar 297-000
Gras mogli bi u ovoj godini fi- ktor Grasa Hasan Ba{i}. Op}a bolnica 285-100
nansirati obnovu tramvajskih - Za zamjenu {ina trebalo Bolnica Podhrastovi 297-281
{ina na potezu od Stare crkve bi oko 3,8 miliona maraka. Veterinarska stanica 767-025
na Ba{~ar{iji do Tehni~ke {ko- Tih sred sta va ne ma u Prijava tel. kvarova 1272
Telefonski brojevi 1182
Elektrodistribucija 080 02 01 33
Sprema se novi {trajk? Vodovod 210-707, 220-435
Kanalizacija 203-059,668-259
Toplane 650-979, 650-956
Sarajevostan 276-690
KJKP Rad 658-038
Eko telefon 660-000
Ta~no vrijeme 125
[tab CZ KS 472-636, 443-720
Operativni centar Civilne za{tite 121
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100

Dimnja~ar 616-105
Sarajevogas 272-980, 272-981
U pitanju sigurnost putnika, ali i objekata uz tramvajske {ine Gras 293-333
Velepekara 648-505
bud`etu za ovu godinu, ali je objasnio kako je rije~ o ra- Bakije 533-763
Pokop 551-370
Uzbuna na ^engi}-Vili
Sino} je do{lo do okupljanja uposlenika Grasa kod di-
nadamo se da }emo to uspje-
ti odraditi putem kreditnih
aran`mana. Ta dionica jeste
dnicima primljenim na {est
mjeseci.
- Gras nikoga ne prima na
Pogrebno dru{tvo Jedileri
Komunalna inspekcija
712-800
770-136
najkriti~nija i, ako ne{to ne neodre|eno, a radnicima ko- Tr`na inspekcija 770-100
spe~erskog centra na ^engi}-Vili. Iz Sindikata voza~a Gra- Autobuska stanica 213-100
sa poru~ili su kako drugi, Sindikat komunalne privrede, po du zme mo, u pi ta nje bi ji zadovolje kvalitetom ra- @eljezni~ka stanica 655-330
priprema {trajk zbog manjka u bud`etu Ministarstva mogla do}i sigurnost putni- da, ugo vor se mo`e pro - Aerodrom Sarajevo 289-100
saobra}aja, te da oni u tome ne}e u~estvovati. ka, ali i objekata koji se nala- du`iti. Iz dosada{njih iskus- Izgubljeni prtljag 289-105
Sa druge strane, potpredsjednik Sindikata komunalne ze uz {ine na tom potezu, is- tava, pokazalo se da su ra- Turisti~ki centar 220-724
privrede Grasa Adnan Himzanija kazao nam je kako je u takao je direktor Ba{i}. dnici na odre|eno me|u naj- BIHAMK, pomo} na cesti 1282
pitanju obi~ni sastanak voza~a tramvaja. Kako se u posljednjih neko- boljima i time podi`emo od- Informacije o stanju na putevima 1282
Podsje}amo, ovogodi{nja davanja Kantona Grasu uma- liko dana pojavila pri~a o ot- govornost u radu, napome- BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444
njena su za 1.372.500 maraka. kazima vezanim upravo za nuo je Ba{i}. Me|unarodni telefonski brojevi 1183
tramvajski saobra}aj, Ba{i} J. M. CENTROTRANS - Pozivni centar
090 292 100
DE@URNE APOTEKE
51. svjetsko vojno prvenstvo BA[^AR[IJA 272-300
MARINDVOR 714-280
Ure|enje staza
U toku su posljednje pri- deset do 15 centimetara bije-
NOVO SARAJEVO
^ENGI]-VILA
ILID@A
713-831
721-620
762-180
preme za 51. svjetsko vojno log pokriva~a, kazao nam je Ja- DOBRINJA 766-380
prvenstvo, koje }e se na Bjela- smin Terovi}, v.d. direktora ILIJA[ 428-810
{nici i Igmanuodr`ati od 21. do KJP ZOI ‘84. HAD@I]I 428-220
26. februara, saznajemo u KJP Podsje}amo, na igmanskom VOGO[]A 424-250
ZOI ‘84. Velikom polju ura|ena je no- INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399
- Svi uposlenici Ski-centra vastaza za nordijskediscipline,
zajedno sa pripadnicima kao i monta`no naselje u ko-
Oru`anih snaga pripremaju jem }e biti smje{teni u~esnici PORODILI[TA
staze, dovla~e snijeg iz {ume, Vojne olimpijade, na kojoj se
a ~ekamo minuse da se pokre-
ne i sistem vje{ta~kog za-
o~ekuje u~e{}e takmi~ara iz
25 zemalja svijeta.
takmi~enja mo`e primiti i do
400 u~esnika. Tako }e na Bje-
smu~arsko tr~anje, dok }e u
okviru Olimpijade biatlon 7 DJEVOJ^ICA

9
snje`ivanja. Pored toga, ju~er Pored toga je opremljena i la{nici i Igmanu biti odr`ani biti odr`an na Dvori{tima
je na planinama palo dodatnih kasarna u Rajlovcu, kojatokom mu{ki i `enski veleslalom i Jahorine. J. M. DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta
6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18,
Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic
7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha}
13.53 (u okviru ove linije; Zenica
15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57,
Novi Grad 20.30)
Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16,
Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59,
Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic
6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha}
07.28 (u okviru ove linije; Zenica
05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18,
Novi Grad 00.40)
AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, 11.30 i 16.35 Cirih via
Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 15.30,
Be~ 7.15, 14.15 i 14.55, Geteborg via
Kopenhagen 9.30, Minhen 13, Istanbul
13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta
15.05, Ankona 17.55
Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd
11.25, 14,45 i 21.40, Minhen 12.25, Cirih
via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~
14.10, 17.35 i 21.40, Budimpe{ta 14.35,
Zagreb 15 i 22, Kopenhagen via Geteborg
16.50
AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i
Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-
terdam i Amsterdam utorkom i subotom
u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utor-
kom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht
subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz
petkom u 9, Berlin ~etvrtkom i subotom
u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf pone-
djeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, su-
botom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Kar-
lsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg,
Hanover i Kassel subotom u 17 sati, In-
golstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i su-
botom u 17 sati, Minhen svakim danom
u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz sva-
ki dan u 8 sati, Beograd svakim danom
u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i
nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki
dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i ne-
djeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30
i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30
i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi pet-
kom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30,
14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u
9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan
u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u
12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u
14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15
sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i sva-
kim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pa-
le svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i sva-
ki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik
svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica
svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u
7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan
u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina sva-
ki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30
i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sa-
ti, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tu-
zle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30,
9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15,
15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski
Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj sva-
ki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u
5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30,
14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim dani-
ma i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30,
9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22,
Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Viso-
ko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Viso-
ko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30,
9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30,
15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sa-
ti, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30,
12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Ze-
nica svakim danom u 21 sat preko Viso-
kog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utor-
kom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u
7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30
autoputem, Zenica ne saobra}a subotom,
nedjeljom i pra znicima u 5.30 preko
Visokog i Kaknja.
30 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine
OSLOBO\ENJE 31
petak, 18. februar 2011. godine SARAJEVSKA ZIMA
Dva teatarska dana posve}ena Beckettu

Sretni dani za Iako Beckettovi komadi

asociraju na bezna|e,
makedonskom gradu Ohridu

ohridske glumce
Zahvaljuju}i Sarajevskoj zi-
donijeli su sre}u i nakon 57
godina - teatarsku ku}u
dih. U pitanju su forum-tea-
Kako `ivjeti bolje
mi, dva dana su u Narodnom tri. Umre`eni smo na balkan-
pozori{tu u glavnom gradu skom prostoru, pa uz to neka-
BiH posve}ena djelu Samuela ko pre`ivljavamo.
Becketta. Na sceni ovog teatra Kako su otpo~eli raditi Bec-
sino} je odigrana Beckettova ketta, Stojanoski }e:
predstava “Malone umire. Ta- - Radili smo predstavu Veljka
da“ Bosanskog kulturnog cen- Antonovskog u koprodukciji
tra iz Tuzle, a ve~eras }e u 20 sa malim gradskim teatrom i
sati biti izvedeni njegovi “Sre- igrali je na festivalu u Strumici.
tni da ni“ Grad skog tea tra Tu smo upoznali redatelja Go-
Indijski ples

Ohrid. Za danas su u 11 sati u
Bijelom salonu ovog pozori-
{ta zakazani i razgovori o Bec-
kettu. Ono {to je zajedni~ko za
obje predstave je da ih je kre-
irala redateljska ruka Gradi-
mira Gojera. Goste iz Make-
donije upoznali smo ju~er na
konferenciji za novinare.
Vjetar u krila
To su Jasmina Bilalovi} i
Goran Stojanoski iz Ohrid-
skog gradskog pozori{ta (Ma-
kedonija), koji su donose}i
“Sretne dane“ {to su ura|eni u
produkciji Gradskog pozori{ta
Ohrid, Pozori{ta male drame
Bitola, NUCK Grigora Prliche-
va i Sarajevske zime, ispri~ali
pone{to i o svom teatru.
Stojanoski je kazao da je
ova predstava na neki na~in
bila velika inicijacija da se na-
kon 57 godina u Ohridu, odlu-
kom makedonske Vlade, ko-
na~no formira pozori{te.
- Vje tar je na {im umje -
tni~kim krilima dala minis-
tar ka kul tu re Eli za be ta
Kan~evska - Milevska. A ne-
kako, ovaj projekt jedan je od
najva`nijih i najsre}nijih {to
Premijera {panskog dokumentarnog filma posve}enog BiH
Goran Stojanoski i Jasmina Bilalovi} iz Gradskog teatra Ohrid
smo radili. Prakti~no 1993.
nakon diplomiranja, preselio
sam iz Skoplja u Ohrid, gdje
se formirala ekipa koja je ra-
znim instrumentima poku{a-
vala oformiti pozori{te. Naj-
pri je smo us ta no vi li
udru`enje gra|ana i pripre-
mali predstave. Poslije toliko
vremena, u januaru ove godi-
ne i oficijelno formiran je
Gradski teatar Ohrid. Onaj
na{ 18-godi{nji trud se is-
platio. Zahvaljuju}i “Sretnim
danima“, doprli smo do u{i-
ju ljudi u vlasti. To je za nas,
ali i za cijelu Makedoniju,
historijski ~in.
O tome da je Ohrid nekad
da vno imao svoj te atar,
pri~ala je glumica Bilalovi}:
- Pedesetih godina, nekim
politi~kim odlukama reduci-
ran je broj pozori{ta u Make-
do ni ji, ta ko da je uki nut
Ohridski teatar. Tako je posto-
jao vi {e de ce nij ski pra zan
Foto: D. ]UMUROVI]
prostor u smislu kulturnog
`ivota grada. U~injena je ve-
lika nepravda gradu, ali koja
se sada polako ispravlja.
Predstavljaju}i sada{nji te-
atar, kazala nam je:
- U ovom trenutku imamo
{est glumaca u teatru, s tim
{to smo iz Ohrida regrutirali,
tokom svih ovih “vakuum go-
dina“, dvadesetak mladih lju-
di koji su zavr{ili akademije,
a sada rade u nekim drugim
gradovima. Zainteresirani su
da do|u u Ohrid i da kona~no
rade u svom teatru.
S obzirom na to da su Bila-
lovi} i Stojanoski ne samo
umjetni~ki nego i bra~ni par,
interesiralo nas kako uspijeva-
ju obezbijediti novac za `ivot,
a kako za teatar. Glumica Bi-
lalovi} u trenu odgovara “po-
mo}u magije i trikova“, a Sto-
janoski dopunjava:
- Pored posla u Pozori{tu,
radimo i na edukaciji mla-
jera. “Sretni dani“ su nas spo-
jili, nekako smo se prona{li. U Domu policije odr`an je perfor-
mans indijskog plesa u okviru Sara-
Mjuzikl jevske zime. Hiranyagarbha je inte-
Ima li poziva za gostovanja, raktivni performans baziran na prin-
cipima joge. Cilj koreografske pre-
planova za festivale, Stoja-
noski ka`e: zentacije je bio da se poka`e da
- Najprije moramo tehni~ki mo`emo bolje organizovati svoj
srediti papire oko na{eg tea- `ivot i `ivjeti bolje.
tra. Od aprila mo`emo misli- Natyanova je producent perfor-
ti na gostovanja, najprije po mansa Hiranyagarbha. Umjetni~ki
Makedoniji, a zatim i dalje. direktor je Priyadarshini Ghose, u
Trebamo pripremiti i progra- suradnji sa Mohanom Iyer, koja se
me, vidjeti koliki }e nam biti obrazovala u Kathakali, Mohiniatta-
bud`et, jer smo jo{ u ranoj te- mi i Bharatanatyamu.
atarskoj fazi. Izvo|a~i su bili Priyadarshini,
A koji su planovi, re}i }e ih Mohana i trupa Natyanova.
glumica Bilalovi}:
- Ministarstvo kulture Ma-
kedonije odobrilo je dva no- Koreja
va pro je kta. Prvo ra di mo
“Misteriju buffa“ Daria Foa, a
premijera nas o~ekuje kra-
jem juna. Za drugu predstavu
tekst jo{ nije zavr{en. O~eku-
jemo da }e biti do kraja febru-
ara. Pi{e ga Simeon Danevski,
koji }e i re`irati predstavu.
Ministarstvo kulture forsira i
stimuli{e produkciju mjuzikla,
tako da }e taj na{ projekt biti
ura|en upravo u toj formi.
Mr. SEKULI] ART partner
2014. godine
Direktor Sarajevske zime Ibrahim
Spahi} primio je ata{ea za kulturu

Audio-vizuelni }ejfovi Republike Ju`ne Koreje Kwon Young

U okviru projekcije {panskog savre- Tre}a pjesma je za Sandru Balsells.
menog i eksperimentalnog filma pod Ona je od 1991. kao novinar pratila ra-
nazivom “Audio-vizuelni }ejfovi plavog spad Jugoslavije i po{to je u oru`anom
patlid`ana“, na Sarajevskoj zimi premi- sukobu u Hrvatskoj ubijen njen mu`,
jerno je prikazan i dokumentarni film tako|er pri reporterskom radu, rato-
“Canco popular“ (narodna pjesma) u vi me|u biv{im Jugoslovenima su za
re`iji Marte Delatte i Josepa Almiralla, nju postali sasvim li~ni. Nakon kraja
a u produkciji Ellen James. Autor mu- svih sukoba ona pi{e knjigu “Balka-
zike za film je Aleix Armengol, inspiri- num memorium“ u kojoj grafi~ki pred-
sane radom sarajevskog ~eliste Vedra- stavlja pad Jugoslavije i ~ak se vra}a na
na Smailovi}a. ove prostore da vidi {ta je bilo sa lju-
Film je sastavljen od ~etiri intervjua dima koje je fotografisala i uvrstila u
pra}ena melodijama ~etiri katalonske na- svoju knjigu.
rodnepjesme, a glavnatema je do`ivljajra- Kako su o ratnoj situaciji autori filma
ta u BiH. Prva narodna pjesma je za Pla- dobivali informacije iz pri~a ove tri
cida Garciju Planasa, direktora {panske osobe iz Barcelone, odlu~ili su da ~uju
dnevne novine La Vanguardia. ^ak i kad stanovi{te nekoga ko je ratom direktno
je rat zavr{io, on nije prestao da se zanima pogo|en. Stoga je ~etvrta pjesma po-
za stanje u BiH i prenosi svaku godi{njicu sve}ena Sarajliji Ibrahimu Spahi}u,
obilje`avanja genocida u Srebrenici. predsjedniku Me|unarodnog centra
Druga narodna pjesma je za foto- za mir i direktoru Festivala, koji u filmu
grafa Guillerma Serveru, kojega je rat u govori o BiH danas, euro-mediteran-
BiH na~inio ratnim reporterom i defi- skim izazovima i evropskoj budu}nos-
nisao njegovu karijeru. ti BiH i regije. Mr. S.
Su pa. U pri ja telj skom raz go vo ru
izra`eno je zadovoljstvo povodom pe-
tnaest godina suradnje i kulturne ve-
ze izme|u Republike Ju`ne Koreje i
BiH. Spahi} je rekao da umjetnici ko-
ji dolaze iz Koreje i cijelog svijeta pot-
vr|uju da je Sarajevska zima doga|aj
koji omogu}ava susretanje svjetskih
kultura i civilizacija.
Gospodin Youn Sup izrazio je za-
hvalnost u ime svoje dr`ave za gosto-
primstvo koje Festival ~ini za Koreju,
a posebno sjajnoj publici i gra|anima
BiH. Spahi} je najavio da }e pozvati,
pored dr`ave koja je specijalni gost
(dr`ava predsjedavaju}a EU 2014),
prvi put umjetnike jedne dr`ave sa
drugog kontinenta za ART partnera
Festivala.
- Slavi}emo trideset godina Festiva-
la i trideset godina odr`avanja Zimskih
olimpijskih igara 2014. Bi}e to istovre-
meno obilje`avanje stotinu godina
od po~etka Prvog svjetskog rata, a
moto Festivala bit }e Mir, umjetnost,
sloboda (Peace, Art, Freedom). Bi}e
nam ~ast da Koreja bude ART partner
Festivala, rekao je Spahi}.
32
KULTURA
U Mariboru premijerno izvedena “Evropa danas“ u re`iji Harisa Pa{ovi}a
(Specijalno za Oslobo|enje
iz Maribora)
vao sam se Giordano Bru-
Z no, spalili su me na loma~i;
kad sam izdahnuo u njiho-
vu smislu pristojno, kao ugledan
veleposjednik i gavan Voltaire,
triput su me izbacili iz groba. Po-
javio sam se u ovoj ludnici kao
Bakunjin, pak su me gonili do
smrti kao bijesno pseto, a kao
Hercen ili Mickiewicz ili Chopin
umro sam u izgnanstvu od ovidi-
jevske tuge za rodnim zavi~ajem“.
Tim re~enicama sa posljednjih
stranica Krle`ina eseja “Evropa
danas“, napisanog 1935. godi-
ne, po~inje Mi ki Ma noj lo vi}
predstavu istoga imena, {to je
svoju praizvedbu do`ivjela pre-
ksino} u Mariboru, gradu {to }e
slijede}e godine, uz portugalski
Guiamares, ponijeti presti`nu
titulu Evropska prijestolnica kul-
ture 2012.
Odgovoran umjetnik
A upravo o Evropi, onakvoj
kakva jeste i kakvu ju je u svojim
snovi|enjima, ali i britkim ana-
lizama vidio i snatrio Miroslav
Krle`a prije 75 godina, rije~ je u
predstavi “Evropa danas“ u adap-
taciji i re`iji Harisa Pa{ovi}a, a u
koprodukciji SNG iz Maribora,
East West Theatre Company iz
Sarajeva i Maribora 2012. Evrop-
ske prijestolnice kulture.
Uzi ma ju}i fra gmen te dva
Krle`ina onodobna eseja “Evro-
pa danas“ i “Amsterdamske va-
rijacije“, uz stalnu muzi~ku pra-
tnju, kao neodvojivi dio predsta-
ve - koncerta kultne slovenske
grupe Laibach, te koreografiju
Edwarda Cluga, koji se uz bale-
tni ansambl SNG Maribor, koje-
ga vodi, pojavljuje i kao perfor-
mer na pozornici, Pa{ovi} nasto-
ji pokazati kako na ovom svijetu
samo mijena stalna jeste i kako
se to danas mo`e biti odgovoran
umjetnik.
“Krle`a je bio stvarno veliki
pisac“, ka`e Pa{ovi}, “jedan ozbi-
ljan, pametan ~ovjek, koji je bio
i vrlo odgovoran umjetnik. I mi
smo htjeli da budemo u ovoj
predstavi odgovorni umjetnici.
O~ekivali smo dobru reakciju
publike, ali nismo o~ekivali tako
{okantno dobru reakciju i pitao
sam se za{to je tako. I onda mi se
u~inilo da je odgovor u tome da
smo mi rekli ne{to {to je ta publi-
ka `eljela da ka`e, da smo bili la-
kmus te publike i to je ne{to naj-
vi{e {to umjetnik mo`e da po`eli.
A mi, ustvari, nismo htjeli da
forsiramo Krle`u, mi smo igrali
neku su{tinu tog eseja, ne `ele}i
da dociramo. Mislim, kada bi
Krle`a `ivio ovih dana, da bi on
volio ovu predstavu. Tako sam ja
miran pred Krle`om nakon ovo-
ga {to se dogodilo na pozornici.
Moram re}i da unato~ svim tim
kriti~kim opaskama o Evropi, to
jeste evropska predstava - upra-
vo zato jer je kriti~ka do svega, jer
je to predstava koja slavi indivi-
duu i koja nije jedna propagan-
da Evropske zajednice. Jer Evrop-
ska zajednica je ekonomska uni-
OSLOBO\ENJE 33
petak, 18. februar 2011. godine KULTURA
Umjetnici pi{u odgovornim
Za{titite kulturni
identitet Sarajeva
Pismo javnosti potpisalo preko 70 eminentnih sarajevskih, ali i bh.
umjetnika i kulturnih radnika, kojih se direktno ti~e odluka da se u
odnosu na pro{lu godinu bud`et za kulturu umanji za 1.500.000 KM
Pred po~etak sjednice dijeljenu, uni{ten kulturni i
Skup{tine Kantona Sara- socijalni kapital, kulturno is-
jevo, pismo umjetnika i torijsko naslije|e devastira-
kul tur nih dje la tni ka no i napu{teno, vrijednosni
upu}eno javnosti povo- i profesionalni standardi de-
dom na crta bud`eta gra di ra ni. Po li ti~ari ko ji
Kan to na Sa ra je vo za upravljaju na{om zemljom,
2011. dos tav lje no je na{im `ivotima i na{im nov-
predsjedavaju}oj Skup- cem vi{e i ne kriju svoje fun-
{tine Kantona Sarajevo damentalno nerazumijeva-
Mirjani Mali} i njenim nje va`nosti kulturne ba{ti-
zamjenicima Ivanu Bri- ne i kulturnog stvarala{tva
gi}u i Kemalu Ademo- za identitet, opstanak dr`ava
Pa{ovi} nastoji pokazati kako na ovom svijetu samo mijena stalna jeste Foto: D`enat DREKOVI] vi}u, predstavnicima klu- i naroda u savremenom svi-
bova poslanika, te Ivici jetu...
Magi~na zavodljivost Krle`ine rije~i
[ari}u, ministru kulture i
spor ta KS-a. Ovim pi - Finalni ~in razaranja
smom kulturni djelatnici Me|utim, u glavnom gra-
i umjetnici poku{ali su jo{ du BiH postoji umjetni~ka
jednom skrenuti pa`nju zajednica koja je osvojila
na jod go vor ni jim po li - kulturu kao prostor slo-
O~ekivali smo dobru reakciju publike, ali nismo o~ekivali tako {okantno dobru reakciju. Pitao sam se za{to je tako. I onda mil ti~kim subjektima i odgo- bode i koja promovira kul-
vornim pojedincima da se turu komunikacije, pro-
se u~inilo da je odgovor u tome da smo mi rekli ne{to {to je ta publika `eljela da ka`e, da smo bili lakmus te publike i to jel za{titi i sa~uva kulturni mjena i emancipacije, di-
identitet Sarajeva. ja lo ga i tran sfor ma ci je.
ne{to najvi{e {to umjetnik mo`e da po`eli - ka`e reditelj Pa{ovi}l Zbog toga ne prihvatamo
Ugro`avanje prava man Bosto, Gradimir Gojer, Dino da novoizabrana vlast na nivou
ja koja {titi euro, a mi govorimo dan-danas toliko aktualan. Zato Do ju~er pismo je potpisalo Mus ta fi}, Ale{ Kurt, En ver Kantona Sarajevo umjesto po-
Miki Manojlovi} o Evropi koja je na{a zemlja i ko- ga je, u dramatur{kom smislu, i preko 70 eminentnih sarajevskih, Had`iomerspahi}, Suada Kapi}, nu|enih strate{kih opredjelje-
Dvadesetominutne ovacije
Prepuna dvorana Slovenskog narodnog gledali{~a (900 gle-
ja treba da {titi ~ovjeka“, po-
ru~uje Pa{ovi}.
lako raditi, jer bilo koji citat iz
eseja ‘Evropa danas’ kao da go-
ali i bh. umjetnika i kulturnih ra-
dnika, kojih se direktno ti~e odlu-
Danis Tanovi}, Jasmila @bani},
Ibro Spahi}, Nihad Kre{evljakovi},
nja za kul tu ru i obra zo va nje,
nastavi sa daljnjim devastira-
vori iz ovoga vremena, kao da se ka da se u odnosu na pro{lu godi- Amra Zulfikarpa{i}, Elma Tatara- njem i degradacijom kulturnih
dalaca) je dvadesetominutnim ovacijama pozdravila u~esnike Kao da je pisano ju~er name}e ovom vremenu. A kada nu bud`et za kulturu umanji za gi}, Amra Bak{i} ^amo, Jasna Di- institucija i umjetni~ke produkci-
predstave “Evropa danas“. Premijeri su prisustvovali i ministri- Dramaturginja predstava Du- jo{ imate tako sjajnog interpre- 1.500.000KM. kli}, Amila Bak{i}, Ermin Bravo, je kao {to je to ~injeno u pretho-
ca kulture Slovenije Majda [irca, ministar civilnih poslova BiH bravka Vrgo~, direktorica jednog tatora - glumca kao {to je Miki “Ukoliko se ovakva odluka ne Selma Spahi} i brojni drugi umje- dne ~eti ri go di ne, ka`e se,
Sredoje Novi}, ministar kulture Srbije Neboj{a Bradi} i minis- od najrenomiranijih pozori{nih Manojlovi}, onda to tek doista promijeni i ne pove}aju sredstva tnici I kulturni djelatnici. izme|u ostalog u pismu, uz za-
tar kulture Crne Gore Branislav Mi}unovi}, te Dra`en Si- kolektiva u Hrvatskoj, ZeKaEma zvu~i kao da je pisano ju~er, ili za kul tu ru i umje tnost, to }e - Ne postoji ni jedna dr`ava u klju~ak da uko li ko se ova kva
ri{~evi}, ravnatelj dvorane ‘’Vatroslav Lisinski’’, Ivica Buljan, iz Zagreba, poseban izazov za kao da se izgovara sutra. I tu je zna~iti direktno ugro`avanje je- Evropi u kojoj je kulturna politika odluka ne promijeni i ne po-
umjetni~ki direktor Festivala svjetskog kazali{ta Zagreb, Dani- rad na takvom komadu vidjela je poanta predstave: ni{ta se ne dnog od osnovnih prava ~ovjeka, va`nija nego u BiH. U razaranju ve}aju sredstva za kulturu i umje-
ca Purg, direktorica Poslovne {kole Bled, Senka Buli}, direkto- upravo u inscenaciji takve jedne mijenja, zemlja se i dalje okre}e pra va na kul tu ru i slo bo du ove zemlje, orgijanju rata naj~e{}e tnost to }e zna~iti di rek tno
rica Splitskog ljeta kao i neki od najzna~ajnijih osoba iz politi~kog, knji`evne forme, poput eseja: a da se u tom okretanju ni{ta ni- izra`avanja. To bi bio finalni ~in su se koristili kulturni razlozi – ar- ugro`avanje jednog od osnovnih
poslovnog i kulturnog establi{menta u Sloveniji, te mnogobroj- “Mislim da je to ~ak i vi{e iza- je promijenilo od po~etka do razaranja osnovnih vrijednosti gumenti da se podijelimo i da se prava ~ovjeka, prava na kulturu
ni gosti iz Hrvatske i Srbije. zovno, intrigantno, nego kada je danas i nakon svih ratova i nakon BH zajednice”, stoji u pismu koje okrenu razli~ite etni~ke grupe je- i slobodu izra`avanja, a {to bi bio
“Na{i doma}ini u Mariboru su nam rekli da ne pamte da je slo- u pitanju klasi~ni dramski tekst, XX stolje}a kojeg je gotovo cije- su potpisali Safet Zec, Affan Ra- dna protiv drugih. Za posljedicu finalni ~in razaranja osnovnih
Kako on da nije aktuelan?!
Upravo ta aktualnost i svevremenost Krle`ine proro~ke rije~i
venska publika sa takvim odu{evljenjem primila jednu predsta-
vu. Vrlo smo zadovoljni i izuzetnom pa`njom medija, koji su da-
nima izvje{tavali za predstavu. Premijera “Evrope danas“ bila
budu}i da on podrazumijeva ne-
ku strukturu koja je ve} zadana.
Ovdje pak ima puno vi{e otvore-
log u jednom svom segmentu
opisao Krle`a. Dakle, nakon sve-
ga toga, sve je u su{tini vrlo isto
mi}, Mehmed Zaimovi}, Sulej- toga imamo razorenu zemlju, po- vrijednosti BH zajednice.
fascinira i jedinog glumca u predstavi Mikija Manojlovi}a: je veliki umjetni~ki doga|aj u regionu, ali tako|er imala je svo- nih mjesta, a ono {to je fascinan- i vrlo jednako i ljudi si postavlja- U HNK-u Zagreb
je veliko politi~ko i kulturolo{ko zna~enje“, ka`e Ismar Had`iab-
„Pazite, ovdje nijedna rije~ nije a da nije njegova. Sve {to je
re~eno, to je on. I vjera u poslanstvo ljepote je njegova. Kako on
da nije aktuelan?! On je toliko velik - naravno, to je lako re}i sa-
di}, izvr{ni producent East West Centra Sarajevo.
tno je to da je ovaj tekst Krle`a
napisao 1935. godine i da je on
EVROPSKA
ju ista pitanja i uvijek se ne nala-
ze odgovori i uvijek se traga za
nekom moralnom vertikalom,
Knjiga o Sarajevskom baletu
da, to danas svi znaju - on je univerzalan, trajan, on }e jako, ja- koju manje ili vi{e gubimo, ovi- U Hrvatskom narodnom kaza-
ko dugo trajati zato {to se ovaj svijet ne mijenja ni{ta. Naravno PREDSTAVA si u kojem trenutku toga istog li{tu u Zagrebu predstavljena je
da je druga~ije, gluma~ki, raditi esej na sceni, ali kada znate {ta Mislim, kada bi vre me na `ivi mo“, za klju~uje knjiga “Savr{enstvo, ili proma{aj,
radite i zbog ~ega, ako ste zbilja magi~no privu~eni tim smislom Krle`a `ivio ovih Vrgo~. baletalije“, autora Gradimira Go-
jera.
i sadr`ajem, onda tu nema nikakvih pote{ko}a. Tehnika je po- dana, da bi on volio Posljednje re~enice koje su
Radi se o knjizi baletnih i tea-
tpuno nebitna. On mene inspirira jako mnogo, u svakom smi- ovu predstavu. Tako sudionici projekta “Evropa da-
slu, intelektualno i emocionalno, kako da ne… Ja sam bio an- trologijskih tekstova, koje je Go-
sam ja miran pred nas“ uputili sa bine glase: “Da se
tena, prihvatna, to sam bio ja, naravno, to je bio on, ali ja sam jer ispisivao o posljednjoj dece-
zamisli nezamislivo, da se izigra-
bio antena, ja sam samo poku{ao da to prenesem, to je samo mo- Krle`om nakon ju karte koje mogu da zna~e i iz-
niji djelovanja Sarajevskog bale-
je tuma~enje njegovih rije~i. A kada je rije~ o ulozi teatra ovoga {to se dogodilo ta. Knjigu, koju je izdalo Narodno
gubljenu igru, da se presko~i ne-
uop}e, nisam onaj glupi optimista, a opet nisam ni neki tupa- na pozornici. Moram pozori{te Sarajevo, u sto`ernoj
presko~ivo i da se otkine sve ku}i hrvatske kulture predstavi-
“Savr{enstvo, ili proma{aj, baletalije“ autora Gradimira Gojera
vi pesimista. Teatar je uvijek bio neko mjesto promjene, re}i da unato~ svim ono {to je sraslo s na{im mesom li su teatrolog prof. dr. Darko Lu- centica \urinovi} istakla je kon- Doktor \urinovi} je istakla Go-
na`alost, malo je stvari od ljepote izlazilo van njega. Kad sam tim kriti~kim i s na{im tijelom, te nas boli ka- ki} i jedan od najzna~ajnijih tekstiranje veza bosanskohercego- jerovu strast u pisanju baletalija i
bio jako mlad, pa i danas, mislim ako je i za jednog gledaoca ov- da kidamo, za to treba imati smi-
dje bilo ne~eg {to je ponio, da je to sasvim dovoljno. Ako je ne-
opaskama o Evropi, autoriteta za baletnu umjetnost va~kog i hrvatskog baleta u ju`no- stil na koji na~in je koncipirana
onosti i dara, za to treba biti
ko tu ne{to prona{ao za sebe. Zapravo, teatar nikad nije promi- to jeste evropska sposoban.“
u R Hrvatskoj docentica dr. Ma- slavenske kulturne prostore, ova va`na knjiga. Darko Luki},
predstava - upravo ja \urinovi}. akceptiraju}i doprinos nekih knji`evnik i teatrolog iz Zagreba,
jenio svijet - bilo je istorijskih perioda kada je bio bitan, va`an, Mo`e li se uop}e sumnjati i Moderator promocije, istaknu- zna~ajnih osoba, poput Katarine potcrtao je vrijednost i zna~aj ove
a sad dokle se`u njegovi dometi, to ne znam. No, iako pozori- zato jer je kriti~ka do aktualnost i trajnost takve poru- ti hrvatski re`iser Ozren Prohi} go- Kocke, Minke Kamberovi}, Antu- knjige, kao i ulogu Gradimira Go-
{te nikad nije promijenilo svijet, ipak taj svijet ne mo`e bez tea- svega, jer je to ke, onda kada je napisana kao vorio je o djelu Gradimira Gojera, na Marini}a, Franje Horvata pro- jera i Edine Papo u o`ivljavanju je-
tra. I to je zanimljivo, meni je to vrlo zanimljivo“... predstava koja slavi uostalom i danas? u kontekstu ju`noslavenskih ka- dubljivanju me|usobnih uticaja dinog bosanskohercegova~kog
individuu Mladen BI]ANI] zali{nih i knji`evnih prilika. Do- na ovom baletnom prostoru. baleta poslije rata.
34 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine
OSLOBO\ENJE 35
petak, 18. februar 2011. godine OGLASI
 36 OSLOBO\ENJE
POMO] U KU]I petak, 18. februar 2011. godine

NOVOSTI I PREPORUKE Kako kuhati ukusnu hranu bez soli

Vrt osvijetljen
vazama
Sjajan izum jedne evropske tvrtke
dolazi u obliku svijetle}ih vaza i tegli.
Izra|ene od recikliranog materijala, ra-
de na principu LED tehnologije i osvi-
jetli}e svaki vrt, balkon ili dom. Ideal-
no za u{tedu elektri~ne energije, a
oku zanimljivo i ugodno.
Ekolo{ki prihvatljive vaze mogu se
pos ta vi ti na bi lo ko jem mjes tu u
oku}nici ili domu, te omogu}uju do-
voljno svjetlosti. Mo`ete ih iskoristiti
i kao tegle za cvije}e, a ujedno }e
osvijetliti cijeli prostor.
Mogu se puniti standardnim pu-
tem, preko kabla i uti~nice u zidu, ili
putem baterija (LED svjetla traju od
osam do 10 sati). Napravljene su od
100 posto reciklirane plastike.
@vaka}e za
mr{avljenje
Nau~nici su otkrili kako osobe koje
pre`va}u tri `vaka}e gume bez {e}era
na sat vremena unose u organizam
manje hrane. Unos slatki{a kod takvih
osoba je manji za oko 40 kalorija, a
ukupni unos hrane se smanjuje za
oko 60 kcal.
Ameri~ki nau~nici analizirali su 115
`ena i mu{karaca, koji su u popodne-
vnim satima `vakali oko tri `vaka}e
svakih sat ili u prosjeku 15 minuta sva-
kih sat.
Voditeljica istra`ivanja ka`e kako
su do{li do zaklju~ka da `vakanje gu-
ma igra ulogu u smanjenju apetita, a
iako se dnevno 60 kalorija manje ne
~ini pretjerano zna~ajnim, da dugo-
ro~no ~ini razliku kada je mr{avljenje
u pitanju.
Kopar i |umbir za perad
Mo`ete dodati jo{ i sjeme i listove celera, origano, per{un, kurkumu, sjemenke sezama
Osim {to biste trebali manje
puta protresti solenku kada
pripremate obrok, trebali bis-
te paziti na unos soli putem
gotovih jela, koje kupujete
usput, upozoravaju stru~nja-
ci. Ako smanjite unos soli,
mo`ete smanjiti rizik sr~anih
bolesti za petinu.
Previ{e soli koju unosimo u
organizam povezano je sa {i-
rokom lepezom bolesti, kao
{to su pretilost, dijabetes ili
krvo`ilna oboljenja. Ako se
bojite da va{i recepti ne}e bi-
ti isti bez okusa soli, ne mora-
te se pla{iti promjena. Posto-
je mnogi na~ini kako pobolj-
{ati okus jela bez soljenja.
Mesu dodajte lovorov list,
celer, kajensku papriku, curry,
bijeli luk, biber, ma`uran, mu-
{katni ora{~i}, origano, papri-
ku, kadulju, maj~inu du{icu ili
ocat. Govedini dodajte kopar,
usitnjeni ~ili i bijeli luk. Pera-
di dodajte brusnice, sjeme ce-
lera, listove celera, kopar,
|umbir, origano, per{in, kur-
kumu, sjemenke sezama. ma`uran, maj~inu du{icu,
Janjetini dodajte sjemenke luk, bosiljak, zelenu papriku ili
celera, listove celera, curry, per{in. Krompiru dodajte ko-
metvicu, ru`marin, cimet ili par, kim, zelenu papriku, luk,
kadulju. Teletina: dodajte lovo- per{in ili maj~inu du{icu. Pa-
rov list, |umbir, curry, maj~inu radajzu dodajte bosiljak, ko-
du{icu, ma`uran i origano, ri- ulje limuna i kurkumu. per{in, maj~inu du{icu ili kur- par, cimet, ma`uran, origano,
bi dodajte kopar, papriku, lo- Jajima dodajte kopar, bosi- kumu. luk, kadulju, maj~inu du{icu
vorov list, kajensku papriku, ljak, mu{katni ora{~i}, ma- Kupusu dodajte kim, ocat ili ili ocat, a ri`i zelenu papriku,
komora~, |umbir, suhi senf, `uran, suhi senf, luk, papriku, kardamon, u gra{ak dodajte luk ili kurkumu.

RECEPT DANA MODA, STIL, TRENDOVI LJEPOTA, KOZMETIKA

Kako prepoznati
pravu ko`u?
Izgled najkvalitetnije ko`e je da je nje-
na povr{inska struktura jednolika, ali ne
u potpunosti, ba{ kao {to je i slu~aj s na-
{om ko`om. Kada, primjera radi, uo~ite
da ko`a na jednom dijelu jakne ima gru-
blju strukturu od drugog dijela, a izgleda
prirodno, to je u redu, jer zna~i da je proi-
zvedena bez pretjeranog prikrivanja ne- Recite zbogom
dostataka. To zna~i da je proizvedena od

Rolnice od kvalitetnijih komada sirove ko`e.

Kada vidite ko`u koja na prvi pogled ima
stri jama
Iako je sklonost strijama odre|ena
savr{enu strukturu ko`e, a ustvari je u po- genima, rastegljivo{}u ko`e i koli~inom
mljevenog mesa tpunosti jednoli-
ka, presavr{ena,
kolagena i vitamina E u tijelu, ishranom
i njegom mo`ete pomo}i tijelu u borbi
Potrebno: Priprema: tada postoji mo- protiv tih neprijatelja. Konzumirajte {to
 500 gr pile}eg Pile}e bijelo meso samljeti na ma{ini za gu}nost da ko`a vi{e zeleno lisnato povr}e, paradajz, mli-
bijelog mesa mljevenje. Crni luk i pe~enicu {to sitni- nije tako dobrog je~ne proizvode, mahunarke i vo}e.
 1 glavica crnog luka je isjeckati, ka~kavalj isje}i na {tapi}e. Sta- kvaliteta. Preparat na bazi putera: U ~iniju umu-
 2 kri{ke starog ri hljeb natopiti vodom, ocijediti ga i iz- Iako su u mo- tite puter, maslinovo ulje i bademovo ulje.
hljeba mrviti. U posudi sjediniti mljevenu pile- di lakirana i ko`a Ovu mje{avinu mo`ete da koristite sva-
tinu, jaje, pe~enicu, crni luk, izmrvljeni s posebnim efe- ki drugi dan i strije }e definitivno izblije-
 1 ka{ika sjeckanog
hljeb, za~ine po ukusu i dobro izmijesi- ktima, rije~ je o djeti. Preparat je dobar i kao prevencija
per{una stvarima lo{ijeg
ti. Nauljenim rukama od pripremljene u vremenu trudno}e kada vam se ko`a
 50 gr pe~enice smjese praviti valjkaste oblike. U sredinu kvaliteta, ve}ina br`e raste`e.
 150 gr ka~kavalja svakog valjka staviti {tapi} ka~kavalja i te ko`e nije laki- Te~ni spas: Kombinujte maslinovo ulje,
 100 gr listova pile}e prekriti ga mesom. Punjene valjke uviti u rana posebnim limun i izmiksani avokado, pa namo~ite
salame listove pile}e salame. Tepsiju oblo`iti lakovima. gazu i utrljajte smjesu. Ovaj korisni miks
 0,5 dl ulja papirom za pe~enje, poslagati pripremlje- Cipele od ta- nanosite dva puta sedmi~no.
 1 jaje ne rolnice i pe}i u rerni na 200 stepeni dok kve ko`e, pri - ^udotvorna lavanda: Preparat od ulja
 1 brokoli ne porumene. Brokoli iskidati na cvjeto- mjera radi, vrlo lavande, ulja jojobe i kamilice nanosite
 mje{avina za~ina, ve i obariti u slanoj vodi, te poslu`iti kao su ne udo bne, svaki dan i strije }e se definitivno sma-
biber prilog uz gotovo jelo. noga }e se u nji- njiti.
ma znojiti.
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Firefox 4 za Android
Mozila Foundation o~ekuje da izda
kona~ni kod za Firefox 4 pretra`iva~ za
Android mobilne ure|aje u narednih ne-
koliko nedjelja uz izdavanje jo{ jedne be-
ta verzije najvjerovatnije naredne nedje-
lje. Najnovija verzija mobilnog pre-
tra`iva~a ima karakteristiku sinhroniza-
cije koja omogu}ava korisnicima da re-
pliciraju informacije koje su sadr`ane u
desktop verziji pretra`iva~a na svoj An-
droid ure|aj, uklju~uju}i bookmark-
ove, sa~uvane lozinke, otvorene tabove
i istoriju pretra`ivanja, navodi Jay Sulli-
van, potpredsjednik za proizvode pri
kompaniji Mozilla. Sullivan je izjavio da
}e za mobilnu verziju pretra`iva~a biti
dostupno oko 150 dodataka.
Silverlight 4.0.60129
Microsoft Silverlight je programabil-
ni plug-in za web pretra`iva~ koji omo-
gu}ava karakteristike kao {to su anima-
cija, vektorska grafika i audio-video re-
produkcija tako da mo`ete da osjetite
bogate internet-aplikacije. Silverlight
nudi fleksibilni programski model ko-
ji podr`ava AJAX, VB, C#, Python i
Ruby i integri{e se sa postoje}im web
aplikacijama. Silverlight podr`ava brzu,
tro{kovno efikasnu isporuku visoko
kvalitetnog videa za sve glavne pre-
tra`iva~e koji rade na Mac ili Windows
operativnim sistemima. Nova verzija
donosi popravke za gre{ke koje su
uo~ene u prethodnim verzijama kao {to
su one sa curenjem memorije.
KORAK NAPRIJED
WinPatrol 20.0.2011.0
WinPatrol vas upozorava na hijac-
king, malware napade i kriti~ne izmjene
na~injene u va{em ra~unaru bez va{e do-
zvole. Kao vi{enamjenski alat za po-
dr{ku, WinPatrol zamjenjuje vi{estruke
sistemske alate zahvaljuju}i svojoj pro-
{irenoj funkcionalnosti. WinPatrol je
bio pionir u kori{tenju pristupa heuris-
ti~kog pona{anja za detektovanje napa-
da i kr{enje va{eg ra~unarskog okru`enja.
Softver omogu}ava uklanjanje opasnih
novih programa i na taj na~in spre~ava-
nje negativnih uticaja na va{ ra~unar. No-
va verzija donosi karakteristike kao {to su
aktivni zadaci u kojima }e biti vi{e infor-
macija, upozorenja za zero day napade,
kao i odlo`eni start.
37
Twiter preko SMS poruka
Twitter radi sa operaterima mobilne te-
lefonije na Bliskom istoku za ciljem da
olak{a korisnicima slanje Twitter poru-
ka kori{tenjem SMS servisa nakon {to je
u zemljama u kojima je do{lo do demon-
stracija kao {to su Tunis i Egipat isklju~en
internet upravo da bi se sprije~ilo {irenje
informacija. Twitter je privremeno blo-
kiran u Tunisu i dalje blokiran u Kini, ali
ljudi }e uvijek prona}i na~ina da komu-
niciraju, smatra Dick Costolo, izvr{ni di-
rektor Twittera. On je na Mobile World
kongresu saop{tio da ova kompanija ra-
di na kratkim kodovima koji }e omogu}iti
kori{tenje Twittera preko SMS servisa.
Twitter se u 40 posto slu~ajeva prati pre-
ko mobilnih ure|aja.

Telekom Austria Group

Krstarenje internetom
putem usluge ”abroadband“
Korisnicima }e na raspolaganju biti {irokopojasni pristup internetu, uz brzinu
preuzimanja podataka od 7,2 Mb/s, ve}a za{tita privatnosti i bezbjednosti informacija
Kompanija Telekom Austria
Group predstavila je na mani-
festaciji Mobile World Con-
gress, koja se odr`ava u Barce-
loni, uslugu “abroadband” ko-
ja omogu}ava korisnicima da u
vi{e od 50 zemalja svijeta krsta-
re webom i prenose podatke po
standardnoj cijeni od 59 centi
po megabajtu, bez obzira na to
ko je njihov operater mobilne
telefonije.
Korisnicima }e na raspolaga-
njubiti{irokopojasnipristupin-
ternetu, uz brzinu preuzimanja
podataka od 7,2 Mb/s, ve}a za-
{tita privatnosti i bezbjednosti
informacija i druge pogodnos-
ti kao {to su lak{a kontrola tro-
{kova, nepostojanje minimal-
nog trajanja ugovora (mo`e se
raskinuti u svakom trenutku) ili
nepostojanje mjese~ne pret-
plate (napla}uju se samo ostva-
reni tro{kovi).
Krstarenje internetom pu-
tem usluge ”abroadband” bi}e
mogu}e u vi{e od 50 zemalja {i-
rom sveta. Usluga }e u po~etku
DOSTUPNOST
Usluga ”abroadband” }e uskoro biti
dostupna u vi{e od 50 zemalja, a
korisnici }e mo}i da odaberu
“abroadband” paket po `elji. Paket mo`e
da obuhvata SIM karticu, Micro SIM
karticu i/ili USB Modem Box
biti ograni~ena na 27 zemalja
Evropske unije i [vicarsku, a ko-
risnici }e mo}i da je pla}aju
AmericanExpress, Diners, Mas-
terCard i Visa karticama i pre-
ko sistema PayPal. Usluga
”abroadband” }e uskoro biti
dostupna u vi{e od 50 zemalja,
a korisnici }e mo}i da odaberu
“abroadband” paket po `elji.
Paket mo`e da obuhvata SIM
karticu, Micro SIM karticu i/ili
USB Modem Box (zajedno sa
SIM karticom).
Pored toga, korisnicima }e {i-
rom svijeta biti na raspolaganju
korisni~ki servis gdje }e na
“abroadband” telefon +43 6888
4000, mo}i od ponedjeljka do
petka, od devet do 17 ~asova (po
centralnoevropskom vreme-
nu) da dobiju odgovore na svo-
ja pitanja.
Usluga ”abroadband” }e biti
dostupna u sljede}imzemljama:
Australija, Austrija, Bjelorusija,
Belgija, Bosna i Hercegovina,
Bugarska, Kanada, ^ile, Kina,
Hrvatska, Danska, Dominikan-
ska Republika, Egipat, Estonija,
Finska, Francuska, Njema~ka,
Gr~ka, Hongkong, Ma|arska,
Indija, Irska, Island, Izrael, Ita-
lija, Letonija, Lihten{tajn, Li-
tvanija, Luksemburg, Malezi-
ja, Malta, Makedonija, Molda-
vija, Crna Gora, Holandija, No-
vi Zeland, Norve{ka, Poljska,
Portugal, Rumunija, Rusija,
[vedska, [vajcarska, Srbija, Sin-
gapur, Slova~ka, Slovenija, [pa-
nija, Ju`naAfrika, ^e{ka, Turska,
Velika Britanija i SAD.
Ice Cream s
mogu}nostima
Honeycomba
Sljede}a verzija Androida za
mo bi te le, ime na Ice Cre am,
donijet }e velik broj mogu}nos-
ti s Honeycomba, verzije An-
droida specifi~no namijenjene
tabletima.
U prvom redu, to je holograf-
ski iz gled su~elja, te gor nja
akcijska traka koja ponu|ene
akci je mi je nja u ovi snos ti o
kontekstu ~ime }e se zamijeni-
ti komande dugog dr`anja pri-
tiska. Su~elje za multitasking
na Ice Creamu }e tako|er biti
vizualno preglednije (zasno-
vano na thumbnailovima).
Da tum pred stav lja nja ni je
odre|en, no izgledni kandidat
je 10. maj kada se odr`ava kon-
ferencija Google I/O.

Mobilne videokamere ViewSonic

Panasonicove kamere u Xactijevom stilu
Panasonic je prije ne{to
vi{e od godinu dana u potpu-
nosti preuzeo tvrtku Sanyo, a
rezultati se mogu vidjeti na
najnovijim jednostavnim Pa-
nasonicovim kamerama. Po-
znati proizvo|a~ je predsta-
vio tri kamere dizajnirane u
stilu pi{toljske dr{ke i dvije
kamere koje podsje}aju na
mobilne telefone.
Modeli HX-WA10, HX-DC10
i HX-DC1 su kamere u stilu pi-
{toljskedr{ke. Sva tri modela su
sposobna snimati HD video
pune 1080p razlu~ivosti, s time
da modeli WA10 i DC10 ima-
ju 16-megapikselne svjetlosne
~ipove, a model DC1 14-mega-
pikselni. Najzanimljiviji mo-
del je svakako WA10 koji nudi
otpornost na vodu, njime je
mogu}e snimati na dubini do
tri metra do 60 minuta. Sve tri
kamere snimaju video u
MPEG-4 AVC formatu, nude
peterostruko uve}anje slike
(5x zoom) i elektroni~ku stabi-
lizaciju prilikom snimanja.
Modeli HM-TA20 i HM-
TA2 imaju formu sli~niju fo-
toaparatima ili mobilnim te-
le fo ni ma. Mo del TA20 je
otporan na vodu do dubine
tri metra, padove s visine do
1,5 metara i pra{inu. Snima
video u punoj HD razlu~ivos-
ti, ali njegov objektiv ne pru`a
mogu}nost uve}anja slike.
Kamera posjeduje elektro-
ni~ku stabilizaciju prilikom
snimanja i nudi snimanje fo-
tografija razlu~ivosti osam
megapiksela. Model TA2 ko-
ji dijeli specifikacije s mode-
lima TA20, ali nema jednaku
otpornost na vanjske utje-
canje. Umjesto otpornosti na
vodu, padove i pra{inu TA2
}e kupcima ponuditi snima-
nje u sla bim svje tlo snim
uvjetima i ne{to ve}i poza-
dinski ekran dijagonale tri
in~a.
najavio novi
HD projektor
ViewSonic je najavionoviprojektor
namijenjen ku}nim korisnicima ko-
jimo`e da reprodukujeslikuvisokede-
finicije. NoviPrecisionPro8200, vrije-
dan gotovo 2.000 USD, nasljednik je
uspje{nogmodelaPrecisionPro8100
i zasnovan na tehnologiji DLP, za ra-
zliku od svog prethodnika ~iju osno-
vu je ~inila LCD tehnologija. Novi
PrecisionPro8200koristisedmodijel-
ni DLP to~ak u boji i mo`e da repro-
dukuje vjerne boje, za {ta je zaslu`an
i videoprocesor Pixelworks PW980
kojiomogu}ava10-bitnoprocesiranje
kolornogspektra. ViewSonicovproje-
ktorPrecisionPro8200bi}edostupan
u maloprodaji krajem februara.
 38 OSLOBO\ENJE
FELJTON ponedjeljak, 10.februar
petak, 18. januar 2011. godine

Monoteisti~ko troglasje (9)

Bijeg od rimskog Martin Luther se o`enio, jer je smatrao da celibat

utjecaja
(pravilo da se sve}enici ne `ene) nema svrhu. Nakon
njegove smrti su formirane protestantske crkve u
Njema~koj, [vedskoj i Danskoj, koje se po njemu zovu
Luteranske, a danas ih ima u Americi i diljem svijeta
artin Luther je smatrao je se po njemu zovu Luteranske, sirati izme|u utjecaja Rima i

M da je svaki ~ovjek koji je

pro`et Duhom svetim
pozvan da bude sve}enik i da
pro po vi je da. Ipak, to ni je
uklju~ivalo `ene, jer }e tek kasni-
je, u 17. stolje}u, `ene u protes-
tantskim zajednicama po~eti
propovijedati. Me|utim, cjelo-
kupna politi~ka klima u Evropi
je bila takva da je veliki broj
vladara `elio iskoristiti ovu pri-
liku i odvojiti se od rimskog po-
liti~kog utjecaja. Martin Luther
je jedno vrijeme proveo u zatvo-
ru i to je iskoristio da prevede Bi-
bliju na njema~ki jezik i da na-
pi{e brojne tekstove. Stoga se i
ka`e da {to god je Martin Luther
napisao u Njema~koj je pro~ita-
no za dvije, a u cijeloj Evropi za
~etiri sedmice.
Martin Luther se o`enio, jer je
smatrao da celibat (pravilo da se
sve}enici ne `ene) nema svrhu.
Nakon njegove smrti su formi-
rane protestantske crkve u Nje-
ma~koj, [vedskoj i Danskoj, ko-
a danas ih ima u Americi i diljem
svijeta. Me|utim, reformacija
se nije zaustavila samo na nje-
govim idejama, pa se kasnije
javljaju i drugi reformatori, ko-
ji uvode jo{ neke promjene.
Promjene u liturgiji
Jean Calvin, francuski teolog,
podr`avao je Lutherove ideje o
tome da sve}enici ne mogu bi-
ti posrednici izme|u Boga i ~o-
vjeka, ali je smatrao da i Crkvu
treba urediti druga~ije, odnosno
u demokrati~nijem duhu. In-
sistirao je na pojednostavlje-
nom obliku bogoslu`enja, bez
slika i ikona, i smatrao da je je-
dini autoritet za vjernike Bibli-
ja, a ne Crkva. Svaki vjernik/ca
koji je pro`et Duhom svetim
mo`e propovijedati i tuma~iti Bi-
bliju. Kalvinisti~ke protestan-
tske crkve su osnovane diljem
Evrope: Holandiji, Francuskoj i
Ma|arskoj.
Pored Luteranske i Kalvinis-
Tekst koji je pred vama nastajao je u veoma specifi~nim okol-
nostima, pri ~emu mislimo kako na uvjete rada, tako i na vri-
protestantskih zemalja tako {to
je prihvatila protestantske te-
olo{ke postavke i principe vjero-
jeme i dru{tveni kontekst u kojem `ivimo. Svaki period tran- vanja, a zadr`ala rimsku hijerar-
zicije, a bh. dru{tvo je prije svega tranzicijsko, obilje`en je ni- hiju i organizaciju Crkve. Angli-
zom pote{ko}a i nerazrije{enih pitanja, {to se, tako|er, odno- kanska crkva je ra{irena u mno-
si i na pitanja podu~avanja religije u dr`avnim {kolama. Jedan gim zemljama engleskog govor-
od mogu}ih odgovora na ovo vrlo kompleksno pitanje je nog podru~ja. Va`no je napome-
izu~avanje kulture i historije monoteisti~kih religija koje tra- nuti da je kralj James I po~etkom
dicionalno djeluju na prostorima BiH. 17. stolje}a povjerio komisiji
Knjiga „Monoteisti~ko troglasje“ rezultat je timskog rada sa- stru~njaka da sa izvornih jezika
radnika/ca i recenzenata, koji su, zajedno s autorima/cama, prevedu na engleski cijelu Bibli-
predano radili kako bi se pripredilo dobro {tivo za nastavni- ju. Taj je prevod {tampan 1611.
ke/ce i u~enike/ce, ali i {iru javnost. godine i ubrzo se po~eo ~itati
Autori knjige koju je 2009. godine objavila sarajevska izdava~ka kao slu`beni. Vremenom je do-
ku}a RABIC su dr. Zilka Spahi}-[iljak i dr. Dino Abazovi}. bio naziv „autorizirani prevod“
te se i danas najvi{e upotreblja-
va u zemljama engleskog govor-
ti~ke crkve, razvile su se i druge ja nema zna~aj kao {to ima u nog podru~ja.
protestantske zajednice, kao {to Pravoslavnoj i Katoli~koj crkvi. Sve ove promjene su utjecale
su: anabaptisti, pentekostalci, Protestantski sve}enici se `ene i ne i na Katoli~ku crkvu da uvede re-
prezbiterijanci, kvekeri i drugi. ispovijedaju grijehe vjernika/ca. for me i pro mje ne ko je su
U obavljanju liturgije i bogo- Engleska crkva, koja se zove sa~uvale autoritet i dostojan-
slu`enja protestanti uvode Anglikanska, napravila je jednu stvo crkve.
odre|ene promjene. Hljeb i vino vrstu kompromisa izme|u kato- Nakon svih podjela, vreme-
samo simboli~no predstavljaju licizma i protestantizma. Kralji- nom se javila potreba da se
Isusovo tijelo i krv. Djevica Mari- ca Elisabeth I je uspjela balan- kr{}anske crkve pove`u i sa-

Operacija “Lete}i zmaj“ (2)

Mogu}nost olake presude

Sudski proces, koji je trajao od 12. juna do 6. septembra 1989. godine, protekao je u nevjerovatnoj
atmosferi mr`nje i napetosti. To je i normalno, jer su ulozi u procesu bili maksimalni, po~ev od mog
`ivota, do karijera ameri~kih policajaca, tu`ilaca i funkcionera koji su montirali tokove procesa
Pi{e: Bahrudin BIJEDI] rodne armije, koja je ve} tada informiranja, ~ime je efekt, ko-
imala razra|ene planove za ve- ji su o~ekivali kreatori afere bar
druge strane, u Jugoslaviji

S
se ve} tada rasplamsavala
kriza, inicirana ambicijom
Srbije da na ru{evinama dota-
da{nje zajedni~ke dr`ave zao-
kru`i „veliku Srbiju“. U tu svrhu
je trebalo kompromitirati cen-
tralnu republiku Bosnu i Herce-
govinu, a naro~ito Muslimane
lansiranjem raznih afera kojima
bi se diskreditirala njihova moral-
na validnost i politi~ki kredibili-
tet, formalno priznat u Titovom
periodu rukovo|enja zemljom.
Pri tom je trebalo zatalasati an-
timuslimansku mr`nju kompro-
mitacijom kadrova iz tog naroda
na najprizemnijoj osnovi, kako bi
se istrajalo u tvrdnjama o op}oj
korumpiranosti i nesposobnos-
ti Muslimana.
Bila je, kako sam kasnije sa-
znao, i opcija o mom imenova-
nju za ministra unutra{njih po-
slova BiH nakon uklanjanja Du-
{ka Zgonjanina, jednog od po-
slu{nika vrha Jugoslovenske na-
liko-srpski prevrat u Jugoslaviji.
S tim u vezi mo`e biti i upu}iva-
nje na mene dvojice agenata
Slu`be dr`avne bezbjednosti
Jugoslavije Kola i [panjola, s
potpuno legitimnim pokri}em o
ekonomskim aran`manima, a
ustvari s namjerom da se, bu-
du}i otkriveni od ameri~kih or-
gana, ovima skrene pa`nja na
njihovu uvezanost sa mnom.
Znaju}i za moju dotada{nju po-
licijsku karijeru, ameri~kim or-
ganima bi ovakva sprega bila
potpuno logi~na.
Nevjerovatna istrajnost
Moje anga`iranje kao jugo-
slovenskog generalnog konzula
bilo je pro`eto te`njama o pove-
zi va nju ise lje ni{ tva i za je -
dni~kom pro`imanju Hrvata,
Srba, Muslimana, Albanaca, Slo-
venaca, Makedonaca, Crnogora-
ca i drugih, {to mi je i{lo od ru-
ke i {to sigurno planerima ru{e-
nja Jugoslavije nije prijalo.
Budimir Lon~ar
Ne hipertrofiraju}i neki svoj
zna~aj pri ovome, treba ista}i da
je eksplozijom afere hap{enja
generalnog konzula u Chicagu 1.
decembra 1988. godine ovaj do-
ga|aj bio u medijskom usijanju
svih ameri~kih masmedija (CBS,
ABC, NBC, CNN...), uklju~uju}i
sve svjetske medije i {tampu, a
naro~ito jugoslovenska sredstva
o ovom domenu, postignut.
Ameri~ka strana nije ni mogla
izbrisati ve} promoviranu aferu,
pa je ispoljena nevjerovatna is-
trajnost u provo|enju sudskog
procesa i kad za njega, bar kad
je o meni rije~, nije bilo nikakvog
osnova. Odluka da su|enje bu-
de pred porotom nosila je u se-
bi mogu}nost olake presude na
moj ra~un, koju bi poslije uki-
nuo Vrhovni sud, jer se negati-
vna presuda mogla donijeti sa-
mo kr{enjem temelja ameri~kog
pravosu|a, koje bi se onda pri-
pisalo slobodnoj interpretaciji
porote.
Sudski proces, koji je trajao od
12. juna do 6. septembra 1989.
godine, protekao je u nevjerova-
tnoj atmosferi mr`nje i napetos-
ti. To je i normalno, jer su ulozi
u pro ce su bi li ma ksi mal ni,
po~ev od mog `ivota, do karije-
ra ameri~kih policajaca, tu`ila-
ca i funkcionera koji su monti-
ra li to ko ve pro ce sa. Usred
OSLOBO\ENJE 39
petak, 18. februar 2011. godine FELJTON
NA DANA[NJI DAN
crkava iz 110 zemalja iz cije- 1405. Tokom pohoda na Kinu umro tatarski emir
Timur Lenk (Tamerlan), osvaja~ Persije, In-
dije, Mesopotamije i ve}eg dijela Male Azije.
log svijeta. Katoli~ka crkva

1455. Umro italijanski slikar fra An|eliko, domini-

nije ~lanica ovog vije}a, ali sa-
ra|uje s ~lanicama WCC-a.
Izazovi 21. stolje}a
WCC je va`na organizacija
danas, jer u procesima globa-
lizacije i tehnolo{kog napretka
poma`e da se crkve i religijske
zajednice spremnije suo~ava-
ju sa svim izazovima koje vri-
jeme i okolnosti donose.
Zadaci WCC-a u 21. sto-
kanski kalu|er, jedan od najzna~ajnijih pred-
stavnika rane renesanse. Njegovi najva`niji radovi su freske
u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.
1478. Brat engleskog kralja Edvarda IV, D`ord`,
vojvoda od Klarensa, osu|en zbog izdaje,
ubijen je u Taueru u Londonu tako {to je udavljen u buretu Mikelan|elo
vina. Buonaroti
1564. Umro
1861.
kralja Italije.
Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio
sardinskog kralja Vitorija Emanuela II za
italijanski vajar,
slikar, arhitekta i
pjesnik Mike-

1865.
lje}u: Flota Unije u Ameri~kom gra|anskom ratu lan|elo Buona-
• njegovanje ekumenskih zauzela grad ^arlston, u Ju`noj Karolini, je- roti, uz Leonar-
odnosa me|u ~lanovima/ca- dno od najva`nijih upori{ta ju`nja~kih snaga. da i Rafaela naj-
ma crkava i drugim partneri- ve}i umjetnik vi-
ma;
• tuma~enje i preno{enje 1900. Po~ela bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri
pretrpeli prvi veliki poraz u ratu s Britanci-
ma. Krajem februara, 4.000 burskih vojnika predalo se bri-
soke renesanse.
Tvorac ~uvenih
ekumenske vizije i pojednos- fresaka u Sik-
tanskim trupama, koje su krajem maja u{le u Johanesburg,
tavljivanje teolo{kih analiza stin skoj kapeli i
a u junu u Pretoriju.
na ekumenske izazove 21. monumentalnih
stolje}a;
• osiguranje koherentnosti
cijelog ekumenskog pokreta.
1952. Gr~ka i Turska postale su ~lanice NATO-a. skulptura “Pje-
ta“, “David“,

1956. Umro francuski kompozitor Gistav [arpan- “Mojsije“, sahra-

Martin Luther
ra|uju na va`nim pitanjima u
svijetu. Tako se javio i eku-
Zbog Drugog svjetskog rata je
do{lo da prekida aktivnosti, ali
U svojim programskim akti-
vnostima WCC posve}uje ve-
liku pa`nju obrazovanju, za-
jedni~kim molitvama i hu-
manitarnim aktivnostima, ali
i dijalogu, i to ne samo me|u
kr{}anima/kama, ve} i s pri-
padnicima/cama drugih reli-
gijskih tradicija.
tje, koji je 1902. osnovao “Konzervatorijum njen je uz naj-
Mimi Pinson“, namijenjen muzi~kom obrazovanju radnika. ve}e po~asti u
Proslavio se operom “Lujza“ (1900), kojom je poku{ao da crkvi Santa
stvori naturalisti~ki izraz u operi. Poznate su i njegove solo Kro~e u Firenci.
pjesme na stihove Bodlera i Verlena.
1960. Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru,
Urugvaj i ^ile postigli dogovor o osnivanju
Latinoameri~kog udru`enja slobodne trgovine.

1965.
menski pokret, koji objedi- je 1948. godine ponovo oku- Svoje aktivnosti Ekumensko Progla{ena nezavisnost afri~ke dr`ave Gam-
njuje protestantske crkve i plje no WCC i ofor mlje no vije}e promovira i kroz medi- bije u okviru Britanskog komonvelta.
je, pa su tako dostupni litera-
1967.
denominacije. Po~etkom 20. dru{tvo crkava koje prihvata- Umro ameri~ki atomski fizi~ar Robert Open-
stolje}a organizirana su zaje- ju Isusa Krista kao Boga i Spa- tura i video-materijali o pozi-
hajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji,
dni~ka okupljanja, ali je tek sioca. tivnim rezultatima njihovih
vode}i stru~njak u izradi prve nuklearne bombe u laborato-
1937. godine formirano Svjet- Danas WCC obuhvata 347 aktivnosti.
riji u Los Alamosu. Od 1953, u vrijeme “makartizma“, bio
sko vije}e crkava (World Co- protestantskih crkava i de- (Sutra: Nastanak i razvoj
je pod sumnjom da odr`ava veze s komunistima i zabran-
uncil of Churches - WCC). nominacija i pravoslavnih muslimanskih zajednica) Milo{ Forman
jen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je
1963, a Komisija za atomsku energiju SAD-a dodijelila mu 1932. Ro|en
je Fermijevu nagradu. ~e{ki filmski
re`iser Milo{
Operacija „Lete}i zmaj“ prizemljena je 6. septembra
1989. godine odlukom porote Federalnog suda za Is-
kojeg sam se nadao da }e od
{efa State Departmenta Ja-
1991. U teroristi~kom napadu Irske republikanske
armije na `eljezni~koj stanici Viktorija u Lon-
donu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna
Forman, naj-
zna~ajniji pred-
to~nu Pensilvaniju, SAD, sa dvije rije~i - not guilti (nije kriv). mesa Backera zatra`iti poni- stavnik “novog
osoba, a ranjeno najmanje 40 osoba.
[ta se de{avalo unutar afere koju je lansirala Federalna ca- {tenje apsurdnog su|enja. talasa“ u ~e{koj
rinska policija SAD-a, predmet je ove knjige iz pera njenog
aktera, za ~iju involviranost u aferu su se pobrinuli kako am-
Me|utim, dobio sam poruku
da taj slu~aj nije ni na dne- 1996. U eksploziji dva automobilabombe blizu gla-
vnog grada Al`ira, koje su podmetnuli is-
lamski teroristi, poginulo 12 i ranjeno 35 ljudi.
kinematografiji.
Proslavio se fil-
movima “Let
biciozni policajci i tu`ioci SAD-a, tako i dr`avni organi ze- vnom redu razgovora, na-
iznad kuka-
1997.
mlje koju je u svojstvu generalnog konzula SFR Jugoslavi- kon ~ega sam nazvao Amba- Centar za mine UN-a objavio je da se na teri-
je predstavljao u 15 dr`ava ameri~kog Srednjeg zapada sa sadu u Washingtonu i uputio toriji BiH nalazi oko milion nagaznih mina, a
vi~ijeg gnijezda“,
sjedi{tem u Chicagu. poruku Beogradu, u kojoj prema podacima Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta, snimljenom po
Autor je ro|en 1941. godine u Mostaru, gdje je stekao sam se najgrubljim rije~ima od mina je u periodu 1992-97. stradalo oko 3.200 osoba, odlasku u SAD
osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na Fakulte- izrazio o li~nosti saveznog od kojih 686 djece. 1967, dobitnik
tu politi~kih nauka u Sarajevu, a nakon toga je obavljao niz ministra. Tada sam definiti- pet Oskara,
poslova, uklju~uju}i i diplomatsku slu`bu. O`enjen je dr.
Zorom Vukobrat-Bijedi}, s kojom ima sina Maka. Ovu knji-
vno shvatio da se sam mo-
ram boriti ne samo protiv
2000. Na parlamentarnim izborima u Iranu ubje-
dljivo su pobijedili reformisti, bliski predsje-
dniku Mohamedu Hatamiju.
“Amadeus“, za
koji je tako|e
gu je posvetio ocu Salihu Salki Bijedi}u, nosiocu Partizan- ameri~kih montera afere, ne- dobio Oskar,

ske spomenice 1941, koga su ubile Luburi}eve usta{e go i protiv utjecajnih krugo-
1945. godine u Sarajevu. va u ro|enoj zemlji.
Knjigu Operacija „Lete}i zmaj“ objavio je Historijski mu- Ovo je ispovijest o borbi u
zej Sarajeva. kojoj sam porazio i jedne i
dru ge, ka ko svo jom ne vi -
2002.
Evropska unija odobrila upu}ivanje policij- “Kosa“,
skih snaga zemalja ~lanica Unije u Bosnu i “Svla~enje“, “Na-
Hercegovinu. Te snage }e naredne godine zamijeniti rod protiv Larija
me|unarodnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT), koja je dje- Flinta“.
lovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

su|enja smijenjen je sa fun-
kcije {ef Federalne policije
ameri~kih carina William von
Rabb, koji je promocijom „Le-
te}eg zmaja“ o~ekivao izbor
na utjecajnu du`nost ministra
za suzbijanje narkomanije u
administraciji predsjednika
George Busha. Kad se govori
o prirodi i djelokrugu ovla{te-
nja ameri~ke Carinske polici-
je, treba re}i da su ona veoma
rasko{na i uklju~uju prislu{ki-
vanje, pra}enje, kontrolu po-
{te, obavje{tajnu mre`u i or-
ganiziranje „sting“ operacija,
{to su ovla{tenja najsuptilni-
je policijske prirode.
Kad mi je 2. decembra 1988.
godine predo~eno „diplomat-
sko kurirsko pismo“, tako ele-
gantno falsificirano, ja sam
vidio svoj kraj, mada me je
sje}anje upozoravalo da ni-
kad nisam potpisao pisma s
fotosima diplomatskih kurira.
Me|utim, potpis je bio auten-
ti~an.
Posjeta Lon~ara
Na sam dan po~et ka
su|enja u Washingtonu je, u
zvani~noj posjeti, boravio ta-
da{nji savezni sekretar za
vanjske poslove SFR Jugo-
slavije Budimir Lon~ar, za
no{}u i istrajno{}u, tako i uz
pomo} ameri~kih prijatelja,
na{ih iseljenika, inteligen-
tnog advokata i porodice, ko-
ja je beskrajno bila uvjerena u
moju nevinost.
Borba za materijalnu sati-
sfakciju u pogledu sudske od-
{tete od vlade SAD-a tek pred-
stoji, jer advokat Michael C.
Goode, iz samo njemu pozna-
tih razloga, jo{ nije podnio
sudsku prijavu u tom pravcu.
U Sarajevu februara
1994. godine.
Bahrudin Bijedi}
(Sutra: Cjelodnevne
demonstracije)
2003.
U Sloveniji uhap{en funkcioner Demokrat-
ske partije Kosova (DKP) Fatmir Ljimaj, biv-
{i oficir Oslobodila~ke vojske Kosova (OVK), a zatim
izru~en Tribunalu u Hagu, pred kojim je optu`en za zlo~ine
protiv ~ovje~nosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapu-
{nik na Kosovu, u ljeto 1998. Ljimaj je oslobo|en 30. no-
vembra 2005, u nedostatku dokaza.
2003.
U podmetnutom po`aru u podzemnoj `elje-
znici u ju`nokorejskom gradu Tageu pogin-
ule su najmanje 133 osobe, a vi{e od 150 osoba je povri-
je|eno. Mehmed Husi}
2006. U Saraje-
2004. U Iranu u eksploziji voza koji je prevozio
mje{avinu nafte i hemijskih supstanci pogi-
nulo je najmanje 200, a povrije|eno vi{e od 400 osoba.
vu, u 54. godini,
preminuo dire-
ktor i glavni ure-
2006.
Film “Grbavica” rediteljice Jasmile @bani} dnik agencije
osvojio Zlatnog medvjeda na 56. filmskom ONASA Me-
festivalu u Berlinu. hmed Husi}.
 40
SPORT
VIJESTI
Vukelja u Leotaru
Nekada{nji fudbaler banjalu~kog Bor-
ca Ljubi{a Vukelja u proljetnom dijelu
premijerliga{ke sezone nosi}e dres Le-
otara iz Trebinja. Ve} du`e vrijeme se
ovaj napada~ povezuje sa klubovima iz
na{e zemlje, a rukovodstvo tima sa Po-
lica ga je dovelo kao slobodnog igra~a.
Napomenimo da se kao njegova mo-
gu}a nova destinacija spominjao i aktu-
elni bh. prvak @eljezni~ar.
Vukelja bi ve} u subotu u prijatelj-
skom me~u protiv Zrinjskog mogao
upisati prvi nastup za svoj novi tim.
U Bayernu strahuju
zbog Robbena
Holandski reprezentativac Arjen
Robben napustio je trening Bayerna u
srijedu nakon samo 20 minuta i pita-
nje je ho}e li igrati u gostima kod Ma-
inza u subotnjoj utakmici 23. bunde-
sliga{kog kola. Robben je nakon krat-
kog razgovora s trenerom Louisom
van Gaalom oti{ao u svla~ionicu, a i u
ponedjeljak je samo tr~ao sa strane
umjesto da trenira sa saigra~ima.
“Arjen je otkazao trening samo kao
mjeru opreza. Nadamo se da }e igrati u
Mainzu. Treba nam”, izjavio je sportski
direktor Bayerna Christian Nerlinger.
U bavarskom klubu nisu sigurni u
Robbenov nastup i da je ponovno za-
vladao strah oko Holan|anina. Robben
je, podsjetimo, propustio cijeli prvi dio
sezone zbog povrede zadnje lo`e.
Koliko je va`an aktuelnom prvaku,
govori i podatak da je tri puta zaigrao
u po~etnoj postavi i Bayern je pobije-
dio u sve tri utakmice. A Robben je pri-
tom postigao ~etiri pogotka. Protiv
Kolna nije igrao zbog prehlade, a
Bayern je izgubio rezultatom 3:2.
Tevez: D`eki
ne}e biti lako
Samo je jedan gol u sedam dosada{-
njih nastupa u dresu Manchester Citya
zabio bh. napada~ Edin D`eko.
Na{ internacionalac je u Bundesligi
zabio 65 golova u 111 utakmica, a u Pre-
miershipu je upisao pet nastupa i uku-
pno 329 minuta, ali jo{ nije bio strijelac.
Razdoblje prilagodbe o~ito i dalje traje.
U razgovoru za njema~ki Kicker suge-
rirao je to i D`ekin argentinski suigra~
u napadu, kapetan Citya Carlos Tevez.
“O~ekivanja od D`eke iznimno su
visoka. On je izvrstan nogometa{, ali
ne}e mu biti lako. Mora se adaptira-
ti na engleski nogometni stil“, rekao je
Tevez.
Tragom informacije da je kapiten BiH dogovorio prelazak u Arsenal
Sigurno odlazim, ali jo{
nisam odlu~io gdje
rema pisanju portala
P FootyLatest.com posti-
gnut je na~elni, usmeni
dogovor o prelasku igra~a
Montpeillera Emira Spahi}a u
Arsenal na kraju ove sezone.
Kada smo kapitena nogome-
tne selekcije BiH upitali za
potvrdu ove informacije ili
barem demanti, sve {to smo
dobili je smijeh u telefonsku
slu{alicu...
“Evo ba{ sjedim sa nekim
prijateljima i raspravljam o
tome“, priznao nam je Spahi},
kod kojeg smo insistirali
da nam odgovori kon-
kretno.
Vjetar u le|a
“Istina je da na
kraju sezone vi{e
ne}u bi ti igra~
Montpelliera.
Predsjednik mi je
dao vjetar u le|a kada
je rekao da od ljeta ne}u
vi{e biti njihov igra~ i ja
sam se uhvatio za tu slam-
ku. Dakle, od ljeta mije-
njam klub.”
Za Spahi}a su, uz Arse-
nal, podsjetimo, bili zainte-
resovani Aston Villa, PSG i
Lille...
“To su samo neke od opci-
ja i zaista ne mogu o tome
pri~ati. Glava me boli od sve-
ga toga. Ono {to `elim je do
kraja odigrati profesionalno i
poku{ati se od Montpelliera
oprostiti osvajanjem naslova
u Kupu“, najavljuje Spahi},
~ija }e ekipa u finalu ovog ta-
kmi~enja odmjeriti snage pro-
tiv aktuelnog prvaka Fran-
cuske Marseillea.
Spa hi} se u Fran cus koj
naj~e{}e dru`i sa najboljim
igra~em posljednjeg Svjet-
skog prvenstva u rukometu
Nikolom Karabati}em, koji
}e mu, tvrdi na{ kapiten, naj-
vi{e nedostajati kada bude
odlazio iz Montpelliera.
“I Nikolu }u povesti sa so-
bom. Lako }u mu na}i klub“,
uz smije{ak nam kazuje Spa-
hi}, za kojeg selektor na{e se-
lekcije Safet Su{i} tvrdi da je
ve}i navija~ reprezentacije
od svih navija~a zajedno.
“Igrao ja u Montpellieru ili
u ^ekr~i}ima, reprezentacija
mi je uvijek na prvom mjestu.
Klub mi je posao i za njega da-
jem 110 odsto, ali reprezenta-
cija mi je i obaveza i zadovolj-
stvo. I kad ne mogu da igram,
da}u jo{ 10 odsto vi{e nego {to
mogu, jer sam jednostavno
takav“, obja{njava nam ovaj
ro|eni Dubrov~anin.
“Ja jesam ro|en u Dubro-
vniku i dole sam odrastao,
ali dom ti je tamo gdje ti je
Sve {to `elim je do kraja odigrati
profesionalno i poku{ati se od
Montpelliera oprostiti osvajanjem
naslova u Kupu, najavljuje Spahi}
• Igrao u Montpellieru ili u ^ekr~i}ima,
reprezentacija mi je uvijek na prvom
mjestu. Klub mi je posao i za njega
dajem 110 odsto, ali reprezentacija
mi je i obaveza i zadovoljstvo, obja{njava
nam ro|eni Dubrov~anin
SASTANAK SA SUIGRA^IMA
Spahi} }e iskoristiti svoju
funkciju nosioca kapitenske trake
na okupljanju za me~ protiv
Rumunije i odr`ati sastanak
sa suigra~ima. Tema }e biti me~
protiv Meksika, odnosno
(ne)odlazak u Atlantu
du {a, a mo ja je u BiH.
Do`ivio sam toliko lijepih
trenutaka sa reprezentaci-
jom BiH da je to jednosta-
vno nezamislivo. Naravno,
bilo je i ru`nih, ali uvijek bih
te ru`ne stavio pod tepih i
Emir Spahi}
razo~aran je
postupkom
Asmira
Begovi}a
nastavio dalje. Navija~e na-
{e reprezentacije do`ivlja-
vam kao najbli`e prijatelje i
oni mi daju energiju, koju
im ja poku{avam vratiti na
terenu.”
Spahi} se nakratko osvrnuo
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
i na utakmicu protiv Fran-
cuske, kada je na razglas za-
molio navija~e da prekinu sa
ubacivanjem petardi na teren,
na {ta su oni po~eli zvi`dati, a
kapiten je ljutito uzvratio: On-
da nastavite...
“Ne, nisam bio ljut na njih,
ve} sam bio ljut na nas. Bili
smo nemo}ni na terenu i to
je ono {to me najvi{e iznervi-
ralo. Da smo mi bili bolji,
navija~i nas ne bi izvi`dali“,
smatra Spahi}, koji }e iskoris-
titi svoju funkciju nosioca
kapitenske trake na okuplja-
nju za me~ protiv Rumunije
i odr`ati sas ta nak sa sui -
gra~ima. Tema }e biti me~
protiv Meksika, odnosno
(ne)odlazak u Atlantu.
“Odmah bih odvo jio
one koji se s razlogom ni-
su odazvali i one koji nisu
`eljeli do}i. Begovi} je, reci-
mo, za mene zaista neugo-
dno iznena|enje. Kada je
do{ao u reprezentaciju, pri-
hvatio sam ga kao da je s
nama cijeli `ivot. Sve sam
u~inio da se osje}a kao dio
tima i cijenio sam {to je iza-
brao da nastupa za BiH, iako
je mogao igrati za Kanadu.
Me|utim, on je svojim pos-
tupcima ponizio cijelu re-
prezentaciju. Najprije smo
ga ~ekali sat u autobusu u
Slova~koj, da bi on na kraju
rekao da nije ni do{ao, a sa-
da se desila Atlanta. Za me-
ne, ali i za selektora, on je
prekri`en i zaslu`io je najgo-
ru kaznu. To }u mu i re}i u li-
ce kada se sretnemo“, najav-
ljuje stoper bh. selekcije i
do da je ka ko bi bi lo ne fer
prema golmanu @eljezni~ara
Ibrahimu [ehi}u da Bego-
vi} bu de u ka dru za me~
protiv Rumunije.
Nepravda prema
[ehi}u
“Zbog Begovi}evih otkaza
dva puta zaredom smo zvali
[ehi}a i oba puta je do{ao. U
Atlantu je putovao 15 sati, a
nije branio ni minute i ne bi
bilo pravedno da sada pono-
vo bude tre}i golman“, ka`e
nam Spahi}, koji nije `elio
komentarisati nedolaske Se-
nijada Ibri~i}a i Safeta Na-
darevi}a.
“Sad sam `iv~an i ljut i tre-
ba mo`da pustiti da se sve to
slegne i onda donijeti konkre-
tne odluke“, rekao nam je na
kraju razgovora kapiten bh.
selekcije Emir Spahi}, koji }e
od ljeta, kako nam je sam pri-
znao, promijeniti klub, a ka-
ko sada stvari stoje, najbli`i je
odlasku u Englesku.
J. LIGATA
OSLOBO\ENJE 41
petak, 18. februar 2011. godine SPORT
Perica Stan~eski protiv [irokog postigao prvijenac za @elju Slavija bolja od Drine u Ljubu{kom

Gol za samopouzdanje
Stan~eski je svjestan da ga je povreda udaljila od po~etne
postave plavog tima, te da je konkurencija u veznom redu @elje
mo`da i najve}a: Mnogo bitnije od toga ko }e zaigrati jeste da
titula ostane na Grbavici, smatra novajlija tima sa Grbavice
@eljezni~ar je u mo`da i najja~oj provjeri na
pripremama u Me|ugorju remizirao u utakmi-
ci protiv [irokog Brijega (1:1). [irokobrije`ani
su poveli golom Roskama, a poravnao je novaj-
lija u plavom timu Perica Stan~eski, kojem je to
bila tek tre}a utakmica na pripremama od de-
setak, koliko je tim sa Grbavice igrao u Puli i
Me|ugorju.
Stan~eski je pauzirao desetak dana zbog po-
vrede, a igra protiv [irokog Brijega ga itekako ra-
duje, jer pokazuje kako @eljo ulazi u optimal-
nu formu pred po~etak sezone.
Perica Stan~eski na pripremama je odigrao tek
tri susreta
“Rezultat nije nimalo lo{, iako smo mo`da tre-
bali i pobijediti. Utakmica je bila puna naboja,
a oba tima su `eljela pobjedu kao da se radi o
prvenstvenom duelu. Me|utim, najbitnije je da
nije bilo povrije|enih“, ka`e Stan~eski, koji u na-
rednom periodu najavljuje jo{ mo}nijeg @elju.
“Polako se spu{ta ritam treninga kako se
prvenstvo bli`i, s tim {to nas nekolicinu igra~a
tek susti`e umor, s obzirom na to da smo pauzi-
rali zbog povreda. U utakmicu protiv [irokog
sam, recimo, u{ao odmah nakon jakih trenin-
ga i osjetim kako mi nedostaje svje`ine.
Me|utim, polako }e sve do}i na svoje, a povre-
de su svakako sastavni dio sporta.”
Stan~eski je svjestan da ga je povreda udalji-
la od po~etne postave plavog tima, te da je kon-
kurencija u veznom redu @elje mo`da i najve}a.
“Konkurencija je dosta dobra i jedan drugog
tjeramo da na terenu dajemo sve od sebe.
Me|utim, ko }e igrati na kraju, odlu~uje Amar
Osim i uvjeren sam da }emo svi dobiti {ansu
za dokazivanje. Mnogo bitnije od toga ko }e
zaigrati jeste da titula ostane na Grbavici“, sma-
@eljezni~ar - Croatia 4:3
Dva pogotka Nikoli}a
@eljezni~ar je rezultatom 4:3 savla-
dao hrvatskog drugoliga{a Croatiju u
ju~era{ njoj uta kmi ci igra noj u
Me|ugorju. Strijelci za plavi tim bili su
Bajro Spahi}, Zajko Zeba i dva puta
Aleksandar Nikoli}.
“Utakmica je bila dosta dobra, {to po-
kazuje i kona~ni rezultat. Zadovoljan
sam”, kratko nam je kazao menad`er
@eljezni~ara Amar Osim po zavr{etku
utakmice, koji jo{ nije odlu~io koja }e
postava zaigrati danas protiv Tobola.
U susretu protiv Croatije za @elju su
nastupili: Kari}, B. ^oli}, Radovanovi},
Nyema, ]ulum, Zoloti}, Stan~eski, E.
^eli}, Balji}, Zeba i Spahi}, kojeg je za-
mijenio Nikoli}.
tra Stan~eski, koji ne vjeruje da }e ga europo-
godak kojeg je postigao protiv [irokog promo-
visati u po~etnu postavu u narednim uta-
kmicama.
“Gol je dobar zbog samopouzdanja, a {to se
mene ti~e, najbitnije je da se {to bolje spremim
i da ~ekam svoju {ansu, koja }e sigurno do}i.
Prvenstvo je dugo i bi}e povreda i kartona i uvje-
ren sam da }u dobiti priliku da doka`em svoje
kvalitete“, rekao nam je novi veznjak plavog tima.
@eljezni~ar je ju~er odigrao prijateljski
me~ protiv Croatie, a za danas je zakazan me~
protiv kazahstanskog prvaka Tobola, nakon
~ega se prvotimci tima sa Grbavice vra}aju u
Sarajevo.
J. LIGATA
U Slaviji situacija je mnogo stabilnija
Dragan Bjelica i
zadovoljan i razo~aran
Protiv Vele`a }emo isprobati jo{ neke igra~e
i formacije. Bi}e to vrijedna utakmica i
mnogo }e nam poslu`iti, rekao je Bjelica
[ef stru~nog {taba Slavije Dra-
gan Bjelica je i zadovoljan i ra-
zo~aran stanjem u njegovom
klubu uo~i po~etka drugog dije-
la Premijer lige BiH. Zadovolj-
stvo se krije u ~injenici da su fu-
dbaleri iz Isto~nog Sarajeva sa-
vladali Drinu u kontrolnom su-
sretu u Ljubu{kom (2:1), te da su
igrali nerije{eno protiv Olimpi-
ca (1:1). Sa druge strane, ra-
zo~aranje je posljedica stanja u
klubu. Naime, Slavija je kasno
otputovala na pripreme, a situ-
aciju su dodatno ote`avale pri~e
o lo{oj finansijskoj situaciji i ga-
{enju kluba.
“Pri~e o ga{enju kluba nisu bi-
le ta~ne i samo su unijele nemir
me|u moje igra~e. Naprotiv, ru-
kovodstvo kluba izmiruje obave-
ze prema ekipi i zasad je situaci-
ja zadovoljavaju}a. Istina, ra-
zo~arenje je ~injenica da smo ka-
Uprkos optu`bama da je kriv
za poraz od Birminghama
snili sa kvalitetnim pripremama
i da nismo na vrijeme oti{li u to-
plije krajeve. Nadam se da nam
se to ne}e osvetiti“, rekao je Bje-
lica, potvrdiv{i kako su njegovi
igra~i odigrali na visokom nivou
protiv Drine i Olimpica.
“Zadovoljan sam onim {to je
ekipa pru`ila u posljednje dvije
kon trol ne uta kmi ce. Uvi jek
mo`e bolje i na tome }emo radi-
ti. Protiv Drine smo stizali zaos-
tatak i uspjeli smo u tome“, do-
dao je Bjelica.
Tim Slavije se u Sarajevo vra}a
u subotu, a istog dana }e u Mos-
taru odigrati me~ protiv Vele`a.
“Protiv Vele`a }emo isproba-
ti jo{ neke igra~e i formacije.
Bi}e to vrijedna utakmica i mno-
go }e nam poslu`iti. Imamo jo{
vremena za korekcije i ne}emo
posustati“, istakao je Bjelica.
O. ZUKI]

Lyon danas igra protiv Nancya

Pjani}u napokon prilika
OD PRVE MINUTE
Veznjak bh. selekcije Miralem Pjani} danas bi, nakon du`eg vre-
mena, trebaozaigrati u po~etnojpostaviLyona u me~uprotivNancya. Pulis i dalje vjeruje Begovi}u
Potvrdio je to i trener lavova Claude Puel, koji `eli odmoriti ne- Menad`er Stokea Tony Pulis i ci FA Kupa protiv Brightona u su-
koliko igra~a pred me~ protiv Real Madrida, koji je na programu dalje ima povjerenja u Asmira botu, {to sugeri{e da Sorensen ni-
slijede}e sedmice. Begovi}a, iako ga je nakon uta- je u planovima za prvenstvene
“Imamnekolikoopcija, ali jo{ nisamodlu~io. Ukoliko se odlu~im kmice protiv Birminghama op- duele.
na promjene u sastavu, bi}e to u ofanzivi, jer mi tu treba najvi{e tu`io da je kriv za jedini pogodak Prema tvrdnjama Daily Ma-
svje`ine“, objasnio je Puel, koji bi danas na klupi mogao ostavi- na utakmici, koji je u 93. minuti ila, Begovi} je, uprkos pogre{ci
tiBafetimbiGomisa ili LisandraLopeza, koje bi na terenutre- susreta postigao Nikola @igi}. koju je napravio protiv Birmin-
baozamijenitiJimmyBriand, dok bi na{ reprezentativactre- Mnogi su, nakon izjave Pulisa, ghama, stekao dovoljno povjere-
bao istr~ati umjesto Yoann Gourcuffa. o~ekivali da }e u narednoj prven- nja kod Pulisa, s obzirom na to da
“Jimmy je igra~kojinikad ne odustaje i vrijednotrenira stvenoj utakmici menad`er Sto- je u nekoliko utakmica bio najbo-
svaki dan. Uvijek je dobroraspolo`en, pa ~ak i kada ne igra. kea na gol staviti Thomasa Soren- lji pojedinac svog tima, te je je-
Pjani}? S njimnemambriga, on je potpunoistiprofiligra~a sena, ali kako sada stvari stoje, to dan od najzaslu`nijih {to se ova
kao i Yoann Gourcuff“, rije~i su Puela, koji je pro{le se- se ne}e desiti. Naime, Danac }e ekipa nalazi u sredini tabele.
zoneuspioizbacitiRealMadrid iz Ligeprvakazahva- dobiti priliku da brani u utakmi- J. Li.
ljuju}i upravo pogotku na{eg Pjani}a. J. Li.
 42
SPORT
EVROPSKA LIGA: Sparta remizirala sa Liverpoolom
[tili}ev Lech
savladao Bragu
Senad Luli} strijelac u pobjedi Young Boysa nad Zenitom sa 2:1 • PAOK izgubio od
CSKA • Rangers odigrao nerije{eno sa Sportingom rezultatom 1:1
Poljski Lech, na{eg reprezenta-
tivca Semira [tili}a i biv{eg golma-
na ^elika Jasmina Buri}a, pobije-
dio je Bragu rezultatom 1:0 na te-
renu stadiona Miejski u Poznanu
u prvoj utakmici {esnaestine fina-
la Evropske lige. Jedini pogodak
postigao je latvijski napada~ u
dresu Lecha Artjoms Rudnevs,
koji je savladao golmana Artura u
72. minuti za veliku pobjedu tima
iz Poznana.
[tili} je odigrao svih 90 minuta
utakmice. Bio je i jedan od najagil-
nijih i najboljih igra~a u redovima
svogatimabudu}ije u nekolikona-
vrata svojim uba~ajima iz kornera
i {utevima golmana portugalskog
tima stavljao pred stalne izazove.
Ovom pobjedom [tili}ev Lech
ispunio je o~ekivanja svojih navi-
ja~a i na~inio zna~ajan iskorak u
borbi za prolaz u daljetakmi~enje.
Benfica je uz dostamukeuspje-
la da porazi Stuttgart sa 2:1 na
svom terenu u Lisabonu i to preo-
kretompo{to je bundesliga{prvisti-
gao do vodstvagolomHarnika u 21.
minuti. Navija~idoma}ihmorali su
strpljivo~ekatina izjedna~enje sve
do 70. minute, kada je za 1:1 pogo-
dioCardozo, a kona~nih2:1 posta-
vio je Jara u 81. minuti.
udar velikana na Emirates
S stadionu pred oko 60.000
gledalaca protekao je u zna-
ku Barcelonine ma{tovitosti u
prvom dijelu i poletnosti Arse-
nala u drugih 45 minuta. Uspio je
Arsenalslaviti sa 2:1, a klju~nim se,
osim strijelaca, u pobjedi topnika
pokazao Wenger, koji je izmjena-
ma u drugom dijelu preokrenuo
tok susreta u korist svoje ekipe.
Rezultat je to koji s pravomhra-
bri topnike, ali i koji Barceloni
nudi {ansu u revan{u koji se igra
8. marta. Nada se tome i trenerka-
talonskogponosaJosepGuardiola,
koji je, tvrdi, zadovoljan na~inom
na koji su njegovi izabranici odi-
grali londonsku utakmicu.
‘’Kada dogurate do ove faze ta-
kmi~enja u Ligiprvaka,jasno je da
nema laganih protivnika. Nismo
do{li do rezultatakojeg smo `elje-
li posti}i, ali ekipa je igrala dobro i
dvoboj je i daljeotvoren. Nijelako
do}i Arsenalu na noge i odigrati
sjajnu utakmicu, ali ja sam zado-
voljan vi|enim. Sa~ekajmo re-
van{, pa }emovidjeti{to }e se do-
goditi uz pomo}na{ihnavija~a’’, re-
kao je nakonutakmiceGuardiola.
Ovimraspletomnijezadovoljan
veznjakXavi,koji je u utakmicipro-
tivArsenalanosiokapitenskutra-
ku u odsustvu povrije|enog Car-
lesa Puyola.
Alberto Rodriguez i Custodio (oba Braga) u borbi za loptu sa Manuelom Arboledom (Lech Poznan)
Ajax je kao gostnaniote`akporaz
doma}em Anderlechtu, ostvariv{i
pobjedu od uvjerljivih3:0 pogocima
Alderweirelda u 32, Eriksena u 59.
i Hamdaouia u 67. minuti.
LIGA PRVAKA Barcelonina ma{tovitost, Arsenalova poletnost
Wenger optimisti~an,
Guardiola zadovoljan
Ovo je sramota jer smo bili superiorniji u odnosu na Arsenal, rekao je veznjak Xavi
‘’Ovo je sramota jer smo bili
superiorniji u odnosu na Arsenal.
Rezultat je lo{iji u odnosu na pro-
{lusezonu, kada smo odigraline-
rije{eno, a sada smo izgubili’’, re-
kao je Xavi.
Za revan{ je spreman i trenerAr-
senala, francuski stru~njak Arse-
ne Wenger, koji tvrdi da se njego-
vaekipa na stadionu Nou Campu
ne}e povu}i.
‘’Idemo se na revan{, u kojem
nismo favoriti, nadigravati. Jedno
je sigurno, ne}emo se do}i brani-
ti. Ovaj nas je rezultatnapuniosa-
mopouzdanjem i, svjesni {to nas
~eka u drugojutakmici, pripremit
}emo se jo{ bolje. Mislim da ovaj
rezultat jam~i novi ogled za
pam}enje, a mi u Barcelonu ide-
mo predstaviti se u najboljem
svjetlu’’, zaklju~io je Wenger.
Shakhtar je na najboljina~inis-
Gr~ki PAOK ~ije boje brani i re-
prezentativac Zlatan Muslimovi}
bio je doma}in doma}in moskov-
skom CSKA na{eg Elvira Rahi-
mi}a na stadionu Toumbasu.
Sve je i dalje otvoreno u dvoboju Barcelone i Arsenala
koristio lo{u atmosferu i lo{u for-
mu ekipe Rome i u prvom susre-
tu osmine finala Lige prvaka odi-
granom na Olimpicudo{ao do vri-
jedne pobjede rezultatom 3:2.
Reuters
Oba bh. reprezentativca nisu ula-
zili u igru u sino}njem me~u.
Rahimi}ev tim je zahvaljuju}i
golu Necide u 29. minuti slavio
trijumf od 1:0.
Reuters
‘’Roma prolazi kroz krizno raz-
doblje, ali ne mogushvatitizvi`du-
ke njihovih navija~a. Pa, samim
igra~ima te`e je igrati u takvoj
atmosferi. Ono {to sam ja vidiobi-
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Rezultati
{esnaestine finala
Rubin Kazan - Twente 0:2
(Jong 77, Wisgerhof 88)
Metalist - Bayer Leverkusen 0:4
(Derdiyok 22, Castro 72, Sam 89, 90)
Anderlecht - Ajax Amsterdam 0:3
(Alderweireld 2, Eriksen 59, Hamdaoui 67)
BATE Borisov - Paris S.G. 2:2
(Bressan 16, Gordeychuk 81 - Erdinc 30,
Luyindula 89)
Benfica - Stuttgart
(Cardozo 70, Jara 81 - Harnik 21)
Besiktas - Dynamo (K)
Lech Poznan - Braga
(Rudnevs 72)
Napoli - Villarreal
Basel - Spartak (M)
2:1
1:4
(Quaresma 37 - Vukojevi} 7, Shevchenko 50,
Yussuf 56, Arikan 90pen)
1:0
0:0
2:3
(Frei 36, Streller 41 - Kombarov 61,
Dzyuba 70, Kusunga 90)
Lille - PSV Eindhoven 2:2
(Gueye 6, Melo 31 - Bouma 83, Toivonen 84)
PAOK Saloniki - CSKA (M) 0:1
(Necid 29)
Rangers - Sporting 1:1
(Whittaker 66 - Fernandez 89)
Sevilla - Porto 1:2
(Kanoute 65 - Rolando 58, Guarin 85)
Sparta Prag - Liverpool 0:0
Young Boys - Zenit 2:1
(Luli} 46, Mayuka 90 - Lombaer ts 20)
Ekipa Rangersa, za koju je cije-
lu utakmicu odigrao i na{ interna-
cionalac Sa{a Papac remizirala je
sa Sportingom iz Lisabona sa 1:1
na Ibrox stadionu u Glasgovu.
Whittaker je pogodio za prednost
doma}ih u 66. minuti, da bi u 89.
minuti izjedna~io je Fernandez.
Tim Young Boysa, trenera Vla-
dimira Petkovi}a i bh. reprezen-
tativca Senada Luli}a, nadigrao je
ruski Zenit sa 2:1. Gostuju}i tim je
poveo preko Lombaersa u 20.
minuti, da bi na po~etku drugog
poluvremena Senad Luli} pogo-
dio za izjedna~enje od 1:1. Pobje-
du doma}inu od 2:1 donio je
Mayuka pogotkom u 90. minuti.
Revan{ me~evi igra}e se 22, 23. i
24. februara.
G. V.
la je sjajna Roma u drugom polu-
vremenu i nikonemapravo od nje
vi{etra`iti’’, kazao je nakonutakmi-
ce trener pobjedni~ke ekipe Mir-
cea Lucescu.
‘’Igrali smo prili~no dobro. No,
ja sam napravio groznu pogre{ku
zbog koje smo primili tre}i gol.
Znam da su navija~i sada ljuti na
mene i osje}am se groznozbogto-
ga. To je nogomet i pogre{ke se do-
ga|aju, ali ovo je za menebilauta-
kmica koju }u jako pamtiti po lo-
{em. Nadam se da navija~i Rome
shvataju kako u svakoj utakmici
dajem sve od sebe. Ispri~avam
im se zbogmojepogre{ke, koja me
tolikopogodila, da sam u poluvre-
menumoraoiza}i iz igre. Ipak, vje-
rujem da u Ukrajini mo`emo po-
bijediti i plasirati se u ~etvrtfinale’’,
kazao je John Arne Riise.
A. MEHANOVI]
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
Sarajevo Open ‘’BH Telecom Indoors 2011’’
Dolaze trojica iz Top 100
Prema spisku koji nije kona~an, na devetom APT sarajevskom turniru ljubitelji tenisa mo}i
}e, izme|u ostalih, biti u prilici gledati Bla`a Kav~i}a, Grigora Dimitrova i Nicolasa Mahuta
Na ovo go di{ njem ATP
Chal len ger ‘’BH Te le com
Indoors 2011’’ teniskom tur-
niru, koji }e se odr`ati od 5.
do 13. mar ta u spor tskoj
dvorani ‘’Mirza Deliba{i}’’,
nastupi}e trojica teniseta iz
Top 100 najboljih tenisera
svijeta.
Prema spisku koji nije ko-
na~an, na devetom APT sara-
jevskom turniru ljubitelji teni-
sa mo}i }e, izme|u ostalih, bi-
ti u pri li ci gle da ti Bla`a
Kav~i}a, Grigora Dimitrova i
Nicolasa Mahuta.
Bla` Kav~i} }e bi ti prvi
nosilac na turniru, a trenu-
tno je 83. teniser na svijetu.
Kav~i}u je ovo do sada naj-
bolja pozicija u karijeri, a za
Nicolas Mahut: Igrao najdu`i me~ u istoriji tenisa
o~eki va ti je da vrlo brzo
u|e me|u 50 naj bo ljih.
Devetnaestogodi{nji teni-
ser iz Bugarske Grigor Dimi-
trov drugi je nosilac i 2008. go-
dinu zavr{io je kao tre}i juni-
or svijeta. Vrlo brzo se prila-
godio profesionalnom tenisu
i trenutno zauzima 84. pozici-
ju na ATP listi. Nesumnjivo,
radi se o igra~u koji bi prema
nekom nepisanom pravilu
mo gao u}i me|u Top 10
igra~a svijeta.
Tre}i nosilac, 89. na ATP
listi, Francuz Nicolas Ma-
hut, pro{le je godine u igri
parova sa zemljakom Roger
E. Vasselinom pobijedio na
„BH Telecom indoors 2010“,
a zanimljivo je da je pro{le
go di ne Ma hut odi grao sa
Johnom Isnerom na turniru
Wim ble do nu me~ ko ji je
u{ao u istoriju zbog svoje
du`ine. Rezultat u spome-
nutom me~u bio je 6:4, 3:6,
6:7, 7:6, 70:68 u odlu~uju-
}em petom setu.
43
SPORT
VIJESTI
^ili} u ~etvrtfinalu
u Marseilleu
Hrvatski teniser Marin ^ili} plasirao se
u ~etvrtfinale ATP turnira u Marseilleu,
a u susretu drugog kola svladao je Philip-
pa Petzschnera iz Njema~ke rezultatom
7:6 (3), 6:3. Hrvatski reprezentativac }e u
~etvrtfinalu igrati protiv pobjednika iz
me~aEdoardaRoger-Vasselina(Francus-
ka) i Toma{a Berdycha (^e{ka).
Dobre igre ^ili}a ujedno raduju
stru~ni {tab hrvatske reprezentacije
uo~i susreta sa Njema~kom, koji }e se
igrati u Zagrebu od 4. do 6. marta.

NLB liga sankcionisala klubove

Nov~ane kazne Olimpiji,

Ciboni i Zvezdi
Nakon incidenata u 18. i 19.
kolu NLB lige, disciplinska ko-
misija izrekla je kazne Olimpi-
ji, Ciboni i Crvenoj zvezdi. Vu-
kove je ko{talopona{anjegleda-
laca koji su poslije me~a sa
Zagrebom ga|ali i pljuvali su-
dije i plati}e 3.000 eura. Doda-
tnih 700 eura Cibona }e upla-
titi na ra~un lige zbog tehni~kih
gre{aka igra~a Tomislava
Zub~i}a i Marina Rozi}a, trene-
ra Dra`ena Anzulovi}a, kao i
klupe zagreba~kog kluba (300).
Trener Union Olimpije Jurij
Zdiovc }e zbog izjava o su|enju
na utakmici sa Partizanom mo-
rati platiti 6.000 eura, dok je
klub ka`njen sa 200 eura. Zbog
bacanja tvrdih predmeta od
strane gledalaca u teren Parti-
zan je ka`njen sa 1.000 eura.
Crvena zvezda je ka`njena
sa 5.000 eura.
Manje kazne dobili su Za-
dar i Zagreb.
Shanghai ostaje
u kalendaru
V.N. Kine ostat }e dijelom kalenda-
ra utrka Formule 1 do 2017. godine,
ju~er je slu`beno potvr|eno.
Dogradona~elnik [angaja Zhao Wen
izjavio je za lokalne medije kako je
produ`enje ugovora s Formula One
Managementom postignuto uz ne-
{to ni`u naknadu, {to }e organizato-
ru utrke omogu}iti smanjenje cijena
karata s ciljem privla~enja ve}eg bro-
Jurij Zdovc: Ka`njen sa 6.000 eura zbog izjava o su|enju ja gledalaca.

NBA Najgora ekipa lige {okirala prvake

I Cleveland bolji
od LA Lakersa
Prvorazrednu senzaciju napravi-
la je najlo{ija ekipa NBA lige Cleve-
land Cavaliersi (10-46), koji su u
svojoj dvorani savladali aktuelne
prvake Los Angeles Lakerse 104:99.
Nakon {to su jezer~ani dan ranije iz-
gubili sa 20 razlike od Charlotte
Bobcatsa, sada ih je {okirao i Cleve-
land, koji je, podsje}amo, prije samo
30-ak dana iz Los Angelesa ispra}en
sa 55 razlike (112:57), {to mu je naj-
te`i poraz u istoriji kluba.
Konjanici su do pobjede do{li na
krilima sjajnog Ramona Sessionsa,
koji je u igru u{ao s klupe i zabio 32
poena uz osam skokova. Odli~an je
kod Lakersa bio Pau Gasol s 30 po-
ena i 20 skokova.
Boston je s 94:80 na svom parketu
pobijedio New Jersey uz 31 poen Pa-
ulaPiercea, dok je Miamislavio kod To-
ronta 103:95 i tako kanadskoj ekipi ser-
virao sedamnaesti poraz u zadnjih 19
utakmica. LeBron James je ubacio 23
poena, uz 13 skokova i osam asisten-
cija, dok je Dwyane Wade ubacio 28 uz
sedam skokova. Za Raptorse je Andrea
Bargnani postigao 38 ko{eva.
No vi po raz u Salt La ke Cityu
do`ivjela je i Utah Jazz, koju je sa-
vladao Golden State 107:100. Jaz-
zerima je ovo bio ve} 13. poraz u
posljednjih 17 utakmica.
Utah je sada na samom rubu Za-
padne konferencije - dijele osmo
mjesto sa Memphisom.
Rezultati: Orlando - Washington
101:76, Toronto - Miami 95:103, Cle-
veland - LA Lakers 104:99, Boston -
New Jersey 94:80, New York - Atlan-
ta 102:90, Minnesota - LA Clippers
90:98, Ho us ton - Phi la del phia
105:114, Dal las - Sa cra men to
116:100, Utah - Golden State 100:107,
Milwaukee - Denver 87:94, Portland
- New Orleans 103:96.
 44
SPORT
Rukometa{i Bosne BH gas sutra do~ekuju St. Petersburg
Po trijumf uz pomo} publike
Uz vrhunsku igru svih 60 minuta bi}e potrebna i ogromna podr{ka publike • Dobra atmosfera pred subotnji me~
Rukometa{i Bosne BH gas
igra}e u subotu izuzetno va`nu
utakmicu u okviru 8. kola grupe
D Lige prvaka. Naime, bh. prvak
}e sutra biti doma}in ruskom St.
Petersburgu u dvorani “Mirza
Deliba{i}” Centra Skenderija u
19 sati, kada }e juri{ati na pobje-
du kojom bi zadr`ao realnu {an-
su za prolaz u drugi krug elitnog
takmi~enja, za {to }e mu jo{
trebati i pobjeda u narednom
kolu nad Constantom.
Da bi se veliki rival bacio na
koljena, nagla{eno je na ju~era{-
njoj pres-konferenciji RK Bo-
sna BH gas u Centru Skenderi-
ja, uz dobru igru svih 60 minu-
ta bi}e potrebna i ogromna po-
dr{ka publike.
Govore}i o subotnjoj utakmi-
ci, trener RK Bosna BH gas Irfan
Smajlagi} je rekao da o~ekuje ve-
liku borbenost svojih pulena i
pobjedu.
Turnir ostaje na Roland Garrosu
Trijumf tradicije
Tradicija je trijumfovala nakon
{to je Francuska teniska federacija
(FFT) odlu~ila zadr`ati Otvoreno
prvenstvo Francuske na obnovlje-
nom Roland Garrosu i odbacila
plan premje{tanja turnira u pred-
gra|a Pariza 2016. godine.
Versailles, Gonesse i lokacija u
Marne-la-Valleeu su ponudili vi{e
prostora i nadali se dobijanju turni-
ra. Me|utim, u nedjeljnom glasanju
Federacije Gonesse je izgubio u
prvoj rundi, Versailles u drugoj, dok
je Pariz u finalnoj rundi protiv Mar-
ne-la-Valleea dobio 70 posto glaso-
va, prenose agencije.
“To je historijski odabir, vjerova-
tno najva`nija odluka u historiji fe-
deracije“, izjavio je predsjednik FFT-
a Jean Gachassin.
Gradona~elnik Pariza Bertrand
Zrinjski doma}in Ilid`i
Utakmicama 12. kola koje su na rasporedu u petak i subotu po~inje
proljetni dio sezone Premijer lige BiH za rukometa{ice. Sastaju se:
petak: Katarina - Kne`opoljka (18 sati), Lokomotiva - Borac (17), Zrinj-
ski - Ilid`a (20), Gora`de - Jedinstvo (19), subota: Mira - @ivinice (19).
Slobodna ekipa: Ljubu{ki.
“Da nisam optimista i da ne
vjerujem u pobjedu, ne bih se ni
bavio ovim poslom“, kazao je
Smajlagi}.
“Mi se uvijek nalazimo pred
imperativom pobjede. Svejedno
je da li igramo u Ligi prvaka ili u
do ma}em prven stvu, uvi jek
te`imo da budemo najbolji. Kad
je rije~ o eventualnim slabosti-
ma rivala, istakao bih da je lako
uo~iti mane protivnika, ali ih je
te{ko u potpunosti iskoristiti.
Da bi se uo~ene mane proti-
vnika iskoristile, moraju se u
vlastitim redovima imati igra~i
visokog kvaliteta koji su u stanju
kazniti nedostatke protivni~kog
tima. Atmosfera u ekipi je dobra
i smatram da imamo snage da se
efikasno suprotstavimo St. Pe-
tersburgu“, rekao je, izme|u os-
talog, Smajlagi}.
Suad D`indo, generalni dire-
ktor KSC Skenderija, naglasio je
Historijski odabir: Jean Gachassin
Delanoe kazao je da }e Roland Gar-
ros imati 60 posto uve}an kapacitet
nakon 2015, prvenstveno zahvalju-
ju}i novoj areni od 5.000 sjede}ih
mjesta. Me|utim, iako }e vreme{ni
Roland Garros biti obnovljen, opet
}e najvjerovatnije biti najmanji
Grand slam objekt.
Magoda, Pilav, D`indo, Olevi} i Be}arevi} na presici na kojoj je potpisan
sponzorski ugovor
na ju~era{njoj presici da ovaj biti otvorena za svu djecu koja bu-
objekat treba postati ne samo du u~estvovala u programu [ko-
hram ko{arke nego i rukometa u la rukometa RK Bosna BH gas.
budu}nosti, te da }e Skenderija
Pred me~ za odbranu titule {ampiona svijeta
Adnan ]ati} posjetio
Konzulat BiH u [tutgartu
Adnan ]ati}, alijas Felix
Sturm, svjetski prvak u profesi-
onalnom boksu u srednjoj ka-
tegoriji po verziji WBA, u utorak,
15. februara 2011, posjetio je
Generalni konzulat Bosne i
Hercegovine u [tutgartu i raz-
govarao sa generalnim konzu-
lom Harisom Halilovi}em.
]ati} je generalnog konzula
Halilovi}aupoznao sa priprema-
ma pred boks-me~ za odbranu
titule svjetskog {ampiona sa
AmerikancemRonaldomHear-
nsom, koji }e se odr`ati u subo-
tu, 19. februara 2011, u Porsche
Areni, u [tutgartu, za koji u Nje-
ma~koj i {irevladavelikointere-
sovanje, kakome|uBosancima
i Hercegovcima, tako i me|u
svim ljubiteljima boksa.
U razgovoru sa generalnim
konzulomHalilovi}emvi{estru-
ki svjetski prvak, po mnogima
jedan od najboljih boksera da-
na{njice, istakao je da iako je
Apel planinara, alpinista i ekologa
Spasimo Divu Grabovicu,
zadnji je tren!
DOBOJ Kulu grade, vihor je obara...
Ovo nije obi~na pri~a
o vili koju ru{e
Foto: D. ]UMUROVI]
G. V.
Konzul BiH u [tutgartu Haris Halilovi} ugostio je ]ati}a, Erovi}a i
Red`ovi}a uo~i spektakla
ro|en u Leverkusenu, Bosnu i
Hercegovinu do`ivljava kao
svoju domovinu, da ga za nju
ve`unajljep{euspomene i da se
uvijek ponosio svojim porije-
klom, u kojoj planira nekoliko
zna~ajnih projekata.
Generalni konzul Halilovi}
je Adnanu]ati}u~estitao na us-
pjesima i zahvalio na promovi-
sanju BiH u svijetu. Poklonio mu
je kompletknjiga o BiH i po`elio
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
UNIQA Osiguranje
sponzor bh. prvaka
Recimo i to da je u pros-
torijama KSC Skenderija
ju~era{njim potpisivanjem
spon zor skog ugo vo ra
ozvani~en po~etak sara-
dnje RK Bosna BH gas i
UNIQA Osiguranja.
‘’Veoma smo zadovoljni
~injenicom da postajemo
sponzor i zvani~no osigura-
nje uspje{nog sportskog ko-
lektiva kakav je RK Bosna.
Na{a odluka o suradnji sa
na{im {ampionom RK Bo-
sna posve je prirodna i na-
damo se i jo{ boljim rezul-
tatima kluba u ovoj godini“,
istakla je direktorica UNIQA
Osiguranja Senada Olevi}.
da u subotuodbranititulusvjet-
skog {ampiona. U pratnji {am-
piona ]ati}a prilikom posjete
Generalnom konzulatu BiH u
[tutgartu, osim menad`era i
trenera,bio je i AdnanRed`ovi},
jedan od na{ih najboljih K-1
boraca, sa svojim trenerom Ja-
sminom Erovi}em. Red`ovi}
}e u subotu nastupati u jednoj
od predborbi spektakla Sturm-
Hearns. Hanna HAJDUK
OSLOBO\ENJE 45
petak, 18. februar 2011. godine OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i Sl`ba za zajedni~ke poslove organa i
tijela Federacije Bosne i Hercegovine tijela Federacije Bosne i Hercegovine
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
General Services Office of
Federation Bosnia and Herzegovina
Na temelju Odluke o postavljanju firmi i reklama na gra|evinama i fasadama i ure|enju fasada na podru~ju op}ine Centar
Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 7/06) u vezi sa Odlukom o privremenom kori{tenju javnih povr{ina
na podru~ju op}ine Centar Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 14/05) i Odluke o provo|enju postupka
za iznajmljivanje prostora za postavljanje dva reklamna panoa - LED displeya - „landscape“ na krovu objekta u Sarajevu,
Mar{ala Tita 62, broj 01-23-25/11 od 31. 1. 2011. godine, direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije
Bosne i Hercegovine objavljuje
OGLAS
za iznajmljivanja prostora za postavljanje dva reklamna panoa — LED displeya - „landscape“ na krovu
objekta u Sarajevu, Mar{ala Tita 62, ulazna fasada, lijevo i desno od centralne kupole.
Prostor se iznajmljuje na period od 5 godina, a pravo u~estvovanja na oglasu imaju fizi~ke i pravne osobe.
Dimenzija jednog panoa — LED displeya je: ({irina x visina) 500 x 250 cm.
Reklamni panoi — LED displeyi trebaju promovirati komercijalne sadr`aje, koji ne sadr`e neprimjerene reklamne poruke
za proizvode i usluge ~ije isticanje nije zakonom zabranjeno.
Subjekti koji `ele u~estvovati u postupku potrebno je da u roku od 7 (sedam) dana od dana objave oglasa u dnevnim novinama,
na protokol Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Musala br. 9, soba br. 58,
dostave ponude sa naznakom "Ponuda za iznajmljivanje prostora za postavljanje dva reklamna panoa — LED displeya.
U prilogu ponude potrebno je dostaviti:
- Ovjerenu fotokopiju rje{enja o upisu u sudski registar — samo za pravne osobe,
- Uvjerenje izdato od ovla{tenog organa u BiH u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa
za socijalno osiguranje, a koje obuhvata penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa relevantnim za-
konskim propisima u Bosni i Hercegovini - samo za pravne osobe,
- Uvjerenje izdato od ovla{tenog organa u BiH u cilju dokazivanja da je ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza, a
koje obuhvata direktne i indirektne poreze (uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Poreske uprave (entiteta
ili distrikta Br~ko) u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini - samo za pravne osobe,
- Odobrenje nadle`ne op}inske slu`be za obavljanje djelatnosti — samo za fizi~ke osobe,
- Uvjerenje nadle`nog suda o nevo|enju kaznenog postupka — samo za fizi~ke osobe
- Idejno rje{enje — vizuelni prikaz panoa na spomenutoj lokaciji - za fizi~ke i pravne osobe
- Ponu|enu cijenu po m2 iznad 50 KM mjese~no - za fizi~ke i pravne osobe
Komisija }e konstatovati najpovoljniju ponudu (ponuda ponu|a~a koji ispunjava formalno pravne uvjete, tj. ponuda
u prilogu koje je dostavljena sva tra`ena dokumentacija sa najvi{im ponu|enim iznosom zakupnine iznad po~etnog
iznosa), najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za prijavu na oglas i donijeti odluku o dodjeli prostora za
postavljanje reklamnih panoa na krovu objekta u Sarajevu, Mar{ala Tita 62, najpovoljnijem ponu|a~u, te obavijestiti
u~esnike javnog oglasa.
Neblagovremene i nepotpune ponude Komisija ne}e razmatrati.
Ugovor o iznajmljivanju prostora za postavljanje dva reklamna panoa — LED displeya bit }e zaklju~en sa u~esnikom u pos-
tupku koji na osnovu projektne dokumentacije dostaviodobrenje za postavljanje reklamnih panoa — LED displeya na pomenu-
toj lokaciji, izdato od nadle`ne slu`be Op}ine Centar, sukladno Odluci o postavljanju firmi i reklama na gra|evinama i fasadama
i ure|enju fasada na podru~ju Op}ine Centar Sarajevo (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, br. 7/06 )
Odabrani ponu|a~ je obavezan da postavljanje reklamnih panoa — LED displeya izvede u skladu sa tehni~kim uvjetima
kako ne bi ugrozio postoje}i objekat. Po isteku ugovora odabrani ponu|a~ je obavezan o svom tro{ku demontirati reklamne
panoe, te krov dovesti u stanje prije postavljanja panoa.
Odabrani ponu|a~ }e postavi za{titnu natkrivenu skelu u visini prizemlja na du`ini fasade objekta u Ulici Mula Mustafe
Ba{eskije, te izvesti hitne sanacione radove na o{te}enim povr{inama fasade i vijenca, a vrijednost izvedenih radova }e
se kompenzirati sa zakupninom. Stvarno ulo`ena sredstva odabrani ponu|a~ }e dokazati nalazom sudskog vje{taka
gra|evinske struke uz prilo`ene ra~une.
Za dodatne informacije kontakt-telefon 033/226 518, lokal 306.

Musala br. 9 71000 Sarajevo, Telefon: centrala +387 33 22 65 18 Fax: + 387 33 22 30 14

UNIVERZITET U TUZLI BOSNA I HERCEGOVINA

raspisuje FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KO NKURS KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
za prijem u radni odnos
Broj: 65 0 P 074693 09 P
1. [ef Kabineta rektora (na odre|eno vrijeme) 1 izvr{ilac; Sarajevo, 8. 9. 2010. godine
2. Bibliotekar (na neodre|eno vrijeme) 1 izvr{ilac;
3. Vi{i stru~ni saradnik u Uredu za Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Kraji{nik Dubravka, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD
me|uuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu (na odre|eno vrijeme) 1 izvr{ilac; SARAJEVO, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enih Markovi} Slobodan iz Gora`da, Centar -1 BB,
\okovi} Mario iz Vi{egrada, Bikavac br. 6 i Markovi} Zoran iz Ilid`e, ul. Josipa Pan~i}a br. 13, radi du-
te istovremeno raspisuje i ga, v.s. 27.293,85 KM, van ro~i{ta 8. 9. 2009. godine donio je
O G LA S
za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme P RE SU DA
- zbog propu{tanja -
1. Glavni kuhar u Studentskom centru 1 izvr{ilac;
2. Portir u Tehni~koj slu`bi 1 izvr{ilac;
Tu`eni Markovi} Slobodan, \okovi} Mario i Markovi} Zoran du`ni su solidarno isplatiti tu`iocu iznos od
3. Sprema~ica u Tehni~koj slu`bi 2 izvr{ioca;
26.422,65 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 7. 2. 2009. g. pa do dana isplate, iznos 730,63
USLOVI: KM, na ime obra~unate kamate na dan 6. 2. 2009. g., iznos od 71,00 KM, na ime naknade za opomene, uz
Pored op{tih uslova utvr|enih Zakonom kandidat treba da ispunjava i slijede}e posebne uslove: naknadu tro{kova parni~nog postupka takse na tu`bu u iznosu od 818,80 KM, takse na presudu u iznosu
Za poziciju 1. konkursa: VSS — dru{tvenog ili tehni~kog smjera, sa dvije godine radnog iskustva u struci,
poznavanje rada na ra~unaru i poznavanje engleskog jezika;
od 409,40 KM, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom izvr{enja.
Za poziciju 2. konkursa: VSS — diplomirani bibliotekar ili VSS - dru{tvenog smjera, sa jednom godinom radnog
iskustva u struci i polo`en stru~ni ispit u bibliote~koj djelatnosti;
NAPOMENA: Obavje{tava se tu`eni Markovi} Zoran da po proteku roka od 15 dana od dana objavljiva-
Za poziciju 3. konkursa: VSS — svi smjerovi, sa dvije godine radnog iskustva u struci, nja presude u dnevnim novinama dostava se smatra objavljenom.
poznavanje rada na ra~unaru i poznavanje engleskog jezika; SUDIJA
Za poziciju 1. oglasa: VK — kuhar, sa jednom godinom radnog iskustva u struci; Dubravka Kraji{nik
Za pozicije 2. i 3. oglasa: NK — zavr{ena osmogodi{nja {kola, sa {est mjeseci radnog iskustva;
Uz prijavu na konkurs/oglas kandidat je du`an prilo`iti slijede}u dokumentaciju:
- kra}u biografiju, kontakt-telefon i adresu prebivali{ta;
- diplomu o zavr{enom odgovaraju}em fakultetu (za pozicije 1, 2. i 3. konkursa);
- svjedo~anstvo o ste~enoj stru~noj spremi VK kuhar (za poziciju 1. oglasa);
- svjedo~anstvo o zavr{enoj osnovnoj {koli (za pozicije 2. i 3. oglasa);
- uvjerenje o radnom iskustvu u struci (nakon sticanja potrebnog stepena stru~ne spreme);
- fotokopiju radne knji`ice, uklju~uju}i i stranice sa podacima o radnom sta`u;
- dokaz o poznavanju rada na ra~unaru izdat od verifikovane institucije (za pozicije 1. i 3. konkursa);
- dokaz o poznavanju engleskog jezika izdat od strane verifikovane institucije (za pozicije 1. i 3. konkursa);
- dokaz o polo`enom stru~nom ispitu u bibliote~koj djelatnosti (za poziciju 2. konkursa); Preduze}e “Spanish Market“ d.o.o., Sarajevo, na osnovu Odluke direktora, objavljuje
- uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est mjeseci ili fotokopiju CIPS-ove potvrde prebivali{ta/boravi{ta;
- uvjerenje o neka`njavanju, ne starije od tri mjeseca izdato od nadle`ne policijske uprave MUP-a prema mjestu ro|enja
kandidata.
Prijavu na konkurs/oglas, kao i kra}u biografiju, kandidat je du`an vlastoru~no potpisati.
KON KU R S
za prijem u radni odnos:
Ukoliko kandidat pripada kategoriji lica iz ~lana 1. Zakona o pravima boraca/branitelja i ~lanova njihovih porodica, du`an
je o tome prilo`iti uvjerenje nadle`nog organa. - Elektri~ara (elektroni~ara) na odr`avanju linije za proizvodnju ..........................1 izvr{ilac
Dokazi o ispunjavanju tra`enih uslova moraju biti prilo`eni u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.
Izbor kandidata izvr{it }e se putem prethodne provjere radnih sposobnosti, kao i poznavanja rada na ra~unaru i poznavanja Kandidati moraju ispunjavati i sljede}e uslove:
engleskog jezika za pozicije 1. i 3. konkursa.
Sa izabranim kandidatom na poziciju 1. konkursa zaklju~it }e se ugovor o radu na odre|eno vrijeme najdu`e do godinu
- SSS (elektri~ar - elektroni~ar)
dana, sa izabranim kandidatom na poziciju 2. konkursa zaklju~it }e se ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a sa iz- - Znanje {panskog jezika
abranim kandidatom na poziciju 3. konkursa zaklju~it }e se ugovor o radu na odre|eno vrijeme, najdu`e do dvije godine, - Poznavanje rada na ra~unaru
uz obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca za sve pozicije konkursa. Sa kandidatima izabranim na sve pozicije oglasa
zaklju~it }e se ugovor o radu na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenika sa bolovanja, najdu`e do dvije godine, uz - Posjedovanje voza~ke dozvole “B” kategorije
obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca za sve pozicije oglasa. - Sklonost ka timskom radu
Izabrani kandidat, prije zaklju~ivanja ugovora o radu, du`an je pribaviti dokaz (uvjerenje) o op{toj zdravstvenoj sposobnosti.
Opis poslova za radna mjesta po konkursu/oglasu nalazi se na WEB stranici Univerziteta www.untz.ba. Zainteresovani svoj CV sa fotografijom dostaviti li~no, po{tom na adresu:
Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova iz konkursa/oglasa dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: UNIVERZITET
U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a broj 1, 75 000 Tuzla, sa naznakom ''Prijava na konkurs/oglas na radno mjesto “Spanish Market“ d.o.o., Sarajevo, Bojni~ka br. 44 ili na mail:
'__________________' — ne otvaraj''. proizvodnja@spanishmarket.ba
Rok za podno{enje prijava na konkurs/oglas je 8 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
46 OSLOBO\ENJE
OGLASI petak, 18. februar 2011. godine

Radno vrijeme
Naziv po{te Adresa
pon-pet. subota nedjelja
Biha} Bosanska 3 07,30-19,00 07,30-15,30 -
Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -
Cazin Trg zlatnih ljiljana 07,30-19,00 07,30-15,30 -
Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb 07,30-19,00 07,30-15,30 -
Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07,30-19,00 07,30-15,30 -
Bosanski Petrovac Bosanska 115 07-16 07-14 -
Sanski Most Banjalu~ka 2 07,30-19,00 07,30-15,30 -
Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -
Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 - -
Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -
Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -
Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -
Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -
Mostar Željezni~ka stanica 08-16 - -
Konjic Maršala Tita bb 08-18 08-15 -
Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-18 -
Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -
Sarajevo Maršala Tita 12 08-16 - -
Sarajevo ^emaluša bb 07-20 07-20 07-20
Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -
Sarajevo Bra}e Begi} 1 08-16 - -
Sarajevo Višnjik 40 08-15 08-15 -
Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -
Sarajevo Put života bb 07-20 07-20 -
Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -
Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb 08-16 - -
Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 08-16 - -
Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb 08-16 - -
Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 09-16 09-16 -
Sarajevo Trg solidarnosto 37 08-15 08-15 -
Sarajevo Safeta Hadži}a 107 08-16 - -
Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -
Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb 07 20 07 20 -
Ilidža Rustempašina 13 07-20 07-20 -
Hadži}i Hadželi 116 08-16 08-15 -
Vogoš}a Jošani~ka 32 08-18 08-15 -
Ilijaš Bogumilska 4 08-16 08-15 -
Travnik Prnjavor 11 08-20 08-15 -
Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -
Bugojno Nugle II 08-20 08-15 -
Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb 08-15 08-15 -
Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -
Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -
Tuzla Aleja bosan. vladara 29 07-20 07-15 -
Tuzla Zlatarska 12 08-15 08-15 -
Tuzla A. Herljevi}a 10 08-18 08-15 -
Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -
Tuzla Univerzitetska bb 08-17 08-15 -
Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-16 -
Živinice Maršala Tita bb 07-17 08-15 -
Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 08-19 08-15 -
Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -
Lukacav Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -
Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a 08-17 08-15 -
Srebrenik Kulina bana bb 08-17 08-15 -
Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 08-17 08-15 -
Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -
Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -
Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -
Zenica Londža 83 08-20 08-15 -
Zavidovi}i Patriotske lige bb 08-19 08-15 -
Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 08-19 08-15 -
Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 08-18 08-15 -
Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a 08-18 08-15 -
Visoko ^aršijska 75 07:30-19 08-15 -
Vareš Put mira 15 08-16 08-15 -
Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb 08-17 08-15 -
Breza Hasana Kjafije 6 08-18 08-15 -
58 OSLOBO\ENJE
PREDAH petak, 18. februar 2011. godine

HOROSKOP DANAS
OVAN
Ponekad je te{ko priznati li~ni poraz pred saradnicima, ali na takav
na~in dobijate novu priliku da ostvarite namjere. Va{e ideje mo`da
ne mogu da za`ive u stvarnosti, bez ne~ijeg prakti~nog usmjera-
vanja i podr{ke. Pa`ljivije analizirajte nove poruke koje dobijate od
voljene osobe. Nemojte ignorisati ne~ije rije~i ili emotivno upozo-
renje samo zato {to vam se ne dopada ono {to ~ujete.
21. 3. - 20. 4.

BIK
Ukoliko se previ{e u`ivljavate u ulogu de`urnog kriti~ara, potrebno
je da se suo~ite i sa nekim negativnim reakcijama koje sti`u od va-
{ih saradnika. Ne mo`ete uvijek da uti~ete na ne~ije mi{ljenje ili po-
na{anje, prihvatite realne mogu}nosti. Izbjegavajte situacije koje dje-
luju suvi{e provokativno ili osobu koja ne odgovara va{im emoti-
vnim afinitetima. Morate imati dozu samokontrole i opreza.
21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI
U susretu sa saradnicima djelujete promi{ljeno i tra`ite prakti~ni-
ja rje{enja za zajedni~ke dileme. Ne budite suvi{e nametljivi, pre-
pustite drugima da govore o va{im sposobnostima ili u va{u ko-
rist. Poka`ite velikodu{nost pred voljenom osobom. Izbjegavajte ri-
valski odnos ili ljubavne `aoke koje vas nepotrebno razdvajaju. ^ak
i kada mislite druga~ije, to ne treba da vodi ka suprotstavljanju.
23. 5. - 22. 6.

RAK
Ukoliko se va{a osje}anja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da
za to postoji i neki dobar razlog. Kontaktirajte osobu koja vas pod-
sti~e na kreativno izra`avanje ili na dobro raspolo`enje, udru`ite po-
slovne interese. Osje}ate poja~ani emotivni zanos u ne~ijoj blizini
i prija vam nova uloga. Ponekad i one ~udesne `elje mogu da se
ostvare, va`no je da stvari nazovete pravim imenom.
23. 6. - 22. 7.

LAV
Nemojte dozvoliti da vas neko optere}uje pogre{nim idejama ili da
ograni~ava va{ poslovni i dru{tveni uticaj. Na vama je da svojim sa-
radnicima predlo`ite novo ili korisno rje{enje koje treba da zado-
volji razli~ite interese. Povremeno kao da gubite razum ili strplje-
nje pred jednom bliskom osobom koja ~ini niz stvari koje vam se
ne dopadaju. Djelujete suvi{e napeto u ne~ijoj blizini.
23. 7. - 22. 8.

DJEVICA
Trenutak je da ubrzate neke poslovno-finansijske dogovore. Nepo-
trebno odga|ate situaciju koja po~inje da remeti nastavak poslo-
vne saradnje. Postoje doga|aji na koje nemate veliki uticaj, neko dru-
gi ima izvr{nu mo} i odre|uje pravila. Potrebno je da djelujete opu-
{tenije pred bliskom osobom zarad boljeg razumijevanja. Prepus-
tite partneru da ima zapa`eniju ulogu u bliskom kontaktu.
23. 8. - 22. 9.

VAGA
Va`no je da ostanete dosljedni u namjerama, okolina ima dovoljno
interesovanja da podr`i va{e poslovne ideje. Potrudite se da pred-
stavite svoje sposobnosti u odabranom dru{tvu i na neki odgova-
raju}i na~in. Kontaktirajte osobu koja u vama podsti~e kreativnu in- alis, balota, rijad, raci, italijani, a, je, odora, al, atina, acera.
spiraciju i emotivno zadovoljstvo. Nasre}u, nalazite se u prilici da
RJE[ENJE: luster, ostava, vardar, o, vani, sni, st, tane, e, avalit, starijaran, toner, lipan, ondatra, eta, lar, au, krit,
spojite ono lijepo i korisno u razli~itim pravcima.

OSLOBO\ENJE
23. 9. - 22. 10.
Uprava 234-718, fax: 461-007; Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji
[KORPIJA Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, progla{eno za list godine u svijetu.
Nema potrebe da se pona{ate lakomisleno u poslovnim susretima,
jer informacije i obe}anja koja dobijate ne predstavljaju garanciju Nezavisni BH dnevnik Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu
za dobitak. Ukoliko imate dobre ideje, provjerite njihov odjek u kru- Sarajevska hronika: 276-901, slobode (u Skandinaviji), nagradu "za
Web site: www.oslobodjenje.ba fax: 468-054, Kultura: 276-906, izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar
gu saradnika. Potrudite se da djelujete dovoljno zanosno ili neodo-
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba Sportska rubrika 276-908, Romero (Teksas), nagradu "za
ljivo u dru{tvu bliske osobe. Navedite partnera na svoj ljubavni iz-
bor. Zaista, uvijek postoji na~in da ostvarite ono {to `elite. Prilozi: 468-142 odr`avanje u `ivotu tradicije
23. 10. - 22. 11.
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
Vildana SELIMBEGOVI] OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima"
STRIJELAC
Izbjegavajte zao{treni sukob sa saradnicima ili sa osobom koja vas
Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:
obavezuje na odre|ene uslove. Ne mo`ete svima da ugodite, ali ne
e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih
Vahid PA[OVI] UNICREDIT BANK DD,
treba da zanemarite pozitivnu stranu partnerstva ili ulogu koju ima- nacionalnosti u slu`bi slobode i mira"
DIREKTOR: transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona),
ju odre|eni saradnici. Potrebna vam je ne~ija iskrena podr{ka ili os-
Ned`ad [ADI] 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije"
oba sa kojom mo`ete da izgradite osje}aj povjerenja i emotivne blis-
UREDNI[TVO: SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za
kosti. Pa`ljivije birajte dru{tvo za intimno povjeravanje.
23. 11. - 22. 12. Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog
Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za
JARAC VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, slobodu {tampe" Udru`enja turskih
Mimo svoje volje upetljali ste se u razli~ite poslovne situacije, a sa- Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i
da tra`ite dobar izlaz ili neko prakti~no rje{enje. Sa~uvajte prisebnost Josip VRI^KO transakcijski ra~un broj: novinara, Medalju ~asti Fakulteta za
duha, svaki problem ima potencijalno dobro rje{enje pod uslovom 1602000000317116, novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),
PRODAJA: POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero
da prihvatite ne~iji savjet i pozitivan uticaj. Izbjegavajte rivalske odno-
Fax: 465-727, ra~un broj: 1872000000045887, slobode" Me|unarodnog udru`enja
se ili iznenadne izlive ljubomore u susretu sa bliskom osobom. Ne-
Tel: 276-967, 455-558 KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio
ko ima sve ve}i uticaj na va{e emotivno raspolo`enje.
23. 12. - 21. 1. e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba filijala Sarajevo, transakcijski ra~un Giornalistico Paolo Borsellino” koju
broj: 5715000000017279 listovima koji se bore za istinu
VODOLIJA MARKETING:
Va{a poslovna strategija ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria
Meliha Hod`i} Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”
odre|ene saradnike ili na jednu uticajnu osobu. Preostaje vam da ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom
Fax: 472-901 Zorica Pand`i}, {ef DTP-a
prihvatite neko kompromisno rje{enje. Postupite po savjesti. Ne- “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu
Tel: 472-899, 468-161,
ma razloga da prikrivate neraspolo`enje pred osobom koja vas do- [tampa: Unioninvestplastika dd, i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).
276-968, 276-988
bro poznaje, potrebna vam je ne~ija iskrena podr{ka. Potiskivanjem e-mail: marketing@oslobodjenje.ba Semizovac bb
Vije}e za {tampu
osje}anja samo podsti~ete jo{ ve}u napetost. Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini
22. 1. - 19. 2. ID broj: 4200492600001
30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a
RIBE ADRESA: Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom
Dogovor sa jednom osobom vas obavezuje na odre|enu diskreci- D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo za {tampu u BiH www.vzs.ba
predsjednika Tita odlikovano Ordenom
bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje
ju. Me|utim, vi imate druga~ije ideje, tako da odbijate sporednu ulo- Po{tanski pregradak 686
gu u poslovno-finansijskoj saradnji. Dobro razmislite prije nego {to
1976. godine dodijeljena mu je Nagrada lista, obratite se VZ[ u BiH
TELEFONI:
povu~ete novi potez. Partner djeluje nezadovoljno i ~ini vam se kao
Centrala: 276-900, 467-723 ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba,
da mrzovoljno komentari{e va{e zahtjeve. Ponekad pri`eljkujete i progla{eno za najbolji dnevni list u tel: +387 33 272 270
Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-
20. 2. - 20. 3.
vi{e nego {to je mogu}e, korigujte kriterije.
902, fax: 468-090, modem: 468-018; tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271
Prije podne umjereno obla~no sa sun~anim periodima. Poslije podne u centralnim i isto~nim,
a uve~er u svim predjelima naobla~enje sa ki{om, na planinama sa snijegom. Samo u
Hercegovini obla~no sa ki{om tokom cijelog dana. Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vje-
tar. Minimalna temperatura od 1 do 8, maksimalna dnevna od 7 do 12 stepeni C. Sutra obla~no
sa ki{om, u brdsko-planinskim predjelima sa snijegom. Samo na jugu prije podne umjereno
obla~no, poslije podne sun~ano. U nedjelju prete`no obla~no, na istoku sa slabim snijegom.
Samo na jugu sun~ano.
U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om.
Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 3, maksimalna dnevna 10 stepeni C.
 60 OSLOBO\ENJE
KULTURNI VODI^ petak, 18. februar 2011. godine
ne

KRALJEV GOVOR UMJETNI^KA BIH TURIST ME\UNARODNA

SARAJEVO Izlo`ba IVO ANDRI] PISACI/ILI DIPLOMA- akcija, drama, GALERIJA PORTRETA
TA, u saradnji sa Muzejom grada Beogra- re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck,
uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul
TUZLA
da. Autor izlo`be je Tatjana Kori}anac, a
mo`e se pogledati do 20. februara. Bet tany, Timothy Dalton... Stalna postavka crte`a, skica, akvarela
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i po~etak u 16.30 i 20 sati. Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka
Legata “Haim James Pinto“. Galerija je
dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati GNOMEO I JULIJA 3D
(osim nedjelje i ponedjeljka). otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18
animirani,
do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.
ATELJE ZEC re`ija: Kelly Asbury,
Stalna postavka dijela slikara Safeta
glasovi: Ana Vilenica, Amar Bukvi}, Sini{a BANJA LUKA
Popovi}...
Zeca.
drama, biografski, po~etak u 16 i 18 sati.
Galerija je otvorena od ponedjeljka do
re`ija: Tom Hooper, petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 PIRAMIDA ISTINE
KINA uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, sati ili uz najavu na telefon 061/338-186. dokumentarni,
Derek Jacobi, Geof frey Rush... po~etak u 14 i 20.45 sati.
KINOTEKA po~etak u 18.30 i 20.50 sati.
GABRIJEL DILEMA
SLU@BENI POLO@AJ DILEMA Stalna postavka izlo`be komedija,
re`ija: Fadil Had`i}, “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. re`ija: Ron Howard,
komedija,
uloge: Uro{ Kravlja~a, Vojislav Miri} Voja, Otvorena svakim radnim danom od 10 do uloge: Vince Vaughn, Kevin James,
re`ija: Ron Howard,
Olivera Markovi}... 18 sati. Jennifer Connelly... po~etak u 19 sati.
uloge: Vince Vaughn, Kevin James,
po~etak u 19 sati. Jennifer Connelly...
MEETING POINT po~etak u 16 i 18.20 sati. MUZEJI MUZEJI KINA
SEVDAH ZA KARIMA VRLO ZAPETLJANA PRI^A BO[NJA^KI
animirani, avantura,
GRADA ZENICE MULTIPLEX PALAS
drama, Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih Izlo`ba slika i skulptura Dejana
re`ija: Jasmin Durakovi}, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, djela, Gazi Husrev-begov hamam i DILEMA
glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Pranjkovi}a “Zvuk papirnatog orkestra“ u komedija,
uloge: Amar Selimovi}, Adnan Haskovi}, biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, Sinagogi je otvorena do 25. februara. Do
Marija Karan... Zoran Pribi~evi}... srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom re`ija: Ron Howard,
po~etak u 16.10 sati. 14. februara otvorena je kolektivna uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Wino-
po~etak u 19 i 21 sat. od 10 do 14sati, svaki puni sat uz izlo`ba slika i skulptura Mlazovi vremena
BIUTIFUL prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na Ryder, Jennifer Connelly, Channing Ta-
CINEMA CITY drama, na mail info@bosnjackiinstitut.ba.
u glavnoj zgradi Muzeja. Na raspolaganju tum...
posjetiocima su stalne postavke,
DEBELA MAMA: KAKAV OTAC po~etak u 20.20 i 23.10 sati. Stalna postavka umjetni~kih djela po~etak u 16, 18 i 20 sati.
etnolo{ka, arheolo{ka i historijska.
TAKAV SIN Instituta, te zbirke Mersada Berbera i BEZ OBAVEZA
U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna
POZORI[TA Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki historijska zbirka o ranom srednjem
dan osim nedjelje bez najava. vijeku u Bosni, te etno postavka u
NARODNO
ZEMALJSKI Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za
SARAJEVSKA ZIMA 2011. posjetioce radnim danima od 9 do 17, a
Muzej je otvoren za posjete utorkom,
RAZGOVORI O BECKETTU srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava
Bijeli salon NPS, od 10 do 14 satI. Vranduk otvorena je za posjetioce tokom
po~etak u 11 sati. cijele sedmice, od 9 do 17 sati.
SRETNI DANI OLIMPIJSKI
Gradski teatar Ohrid Stalna postavka “Organizacija XIV POZORI[TA
autor: Samuel Beckett, Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za
komedija,
re`ija: Gradimir Gojer, posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do BOSANSKO NARODNO re`ija: Ivan Reitman,
Makedonija, 15 sati, dok vikendom muzej ne radi. U PLAMENU uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher,
po~etak u 20 sati. ART-KU]A SEVDAHA predstava Sarajevskog ratnog teatra, Cary Elwes...
Otvorena je za sve posjetioce svakim autor: Charlot ta Jones, po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.
KAMERNI re`ija: Robert Raponja,
komedija, danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. THE LAST EXORCISM
KROKODIL LACOSTE igraju: Sonja Goronja, Sead Pandur, Sel-
re`ija: John Whitesell,
autor: Zlatko Top~i},
SARAJEVO ma Alispahi}, Ka}a Dori}, Adnan Hasko-
horor,
uloge: Martin Lawrence, Brandon T. re`ija: Daniel Stamm,
re`ija: Sulejman Kupusovi}, Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej vi}, Alban Ukaj, Ana - Mia Mili},
Jackson, Jessica Lucas, Faizon Love... uloge: Patrick Fabian, Ashley Bell, Louis
igraju: Amar Selimovi}, Mirsad Tuka, Maja 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i po~etak u 19.30 sati.
po~etak u 17.45, 20 i 22.15 sati. Her thum...
Izetbegovi}, Sa{a Petrovi}, Jasna Ornela Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim
SRCELOMAC Bery, Muhamed Had`ovi}... danom od deset do 16 sati, subotom od BIHA] po~etak u 16.30 i 22 sata.
deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi GNOMEO & JULIET 3D
po~etak u 20 sati.
objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevre- animirani,
MLADI ja otvoren je za posjete svakim radnim re`ija: Kelly Asbury,
ALADIN danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, glasovi: Emily Blunt, James McAvoy, Ja-
autor projekta: Ka}a Dori}, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati. son Statham, Michael Caine
igraju: Sanin Milavi}, Alma Merunka, Boris po~etak u 15.30 sati.
HISTORIJSKI
Ler, Narda Nik{i}, Drago Buka, Ajla Cabre-
Muzej je otvoren za posjete radnim danima YOGI BEAR 3D
ra, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Edhem animirani, avantura,
od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.
Husi}, Damir Kustura, re`ija: Erick Brevig,
po~etak u 19 sati. ZENICA glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake,
KINA Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller...
GALERIJE UNA po~etak u 16.55 sati.
MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
romanti~na komedija, COLLEGIUM ARTISTICUM UPOZNAJTE MALE FOCKEROVE doma}i,
re`ija: Pascal Chaumeil, Izlo`ba o Trapistima SJAJI MARIJA komedija,
uloge: Romain Duris, Vanessa Paradis, re`ija: Dragan Bjelogrli},
ZVIJEZDA, za posjete je otvorena do 17. fe- re`ija: Paul Weitz, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina,
Julie Ferrier... bruara. What’s Inside Ideal X? uloge: Robert De Niro, Ben Stiller, Owen Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko...
po~etak u 15.55, 18.10, 20.40 sati. (multimedijalna instalacija, 2010. Muzeja Wilson, Dustin Hof fman, Erika Jensen, po~etak u 18.30 i 21.15 sati.
BEZ OBAVEZA moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka), Barbra Streisand, Blythe Danner, Teri
romanti~na komedija, mo`e se pogledati do 18. februara. KINA Polo, Jessica Alba, Laura Dern, Har vey GALERIJE
re`ija: Ivan Reitman, Izlo`ba crte`a Tomislava Perazi}a, Keitel...
uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher... akademskog slikara, MULTIPLEX EKRAN po~etak u 18 i 20.15 sati. LTG
po~etak u 18.15, 20.30 i 22.45 sati. Za posjete je otvorena do 22. februara RED
BURLESKA 2011. godine. akcija, komedija,
TUZLA Izlo`ba slika VIII saziva me|unarodne
kolonije - "Art simpozijum Jahorina". Djela
mjuzikl, re`ija: Robert Schwentke, su ra|ena u galerijskom formatu, a
RAIFFEISEN GALERIJA uloge: Bruce Willis, Mary-Louise Parker,
re`ija: Steve Antin, posljednji je saziv imao i tematski
Za jedni~ka izlo`ba radova stu denata John Malkovich, Helen Mirren, Morgan
uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera, karakter - "Figura u likovnoj umjetnosti".
Aka demi je li kovnih umjetnos ti Saraje- Freeman...
Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci... Izlo`ba }e biti otvorena do 5. marta.
vo, pro gla {enih najboljim stu dentima po~etak u 15, 17 i 20.30 sati.
po~etak u 16.05 sati.
u 2010. godini. Studenti Akademije koji
MEDVJED YOGI su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi},
@IV ZAKOPAN Repertoare i program
animirani, avantura, psiholo{ki triler, de{avanja u va{oj kulturnoj
Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea ustanovi mo`ete slati na
re`ija: Eric Brevig, re`ija: Rodrigo Cortés,
Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}.
glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, uloge: Ryan Reynolds, Robert Paterson, mail: jelena.milanovic@
Galerija je otvorena za sve posjetioce
Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... Stephen Tobolowsky... oslobodjenje.ba ili na broj
radnim danima u zgradi Centrale banke,
po~etak u 15.50 sati. Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sa ti. po~etak u 18.30 i 21 sat. GALERIJE faxa 033/ 468-054.
OSLOBO\ENJE 61
petak, 18. februar 2011. godine TV PROGRAM

FILMOVI
[kola `ivota
HIT
KOMEDIJA
DANA
Re`ija: William Dear
Uloge: David Paymer, Ryan
23.00
Reynolds, John Astin, FTV
Andrew Robb, Kate Vernon,
Don McKay... KOMEDIJA/DRAMA

20.15 Re`ija: Duncan Tucker

Uloge: Felicity Huffman, Kevin Zegers,
TV1 Fionnula Flanagan, Elizabeth Peña, Graham
Profesor historije Mr. D predani je predava~, a Greene, Burt Young, Carrie Preston,
strast prema predmetu koji podu~ava vidljiva Venida Evans, Jon Budinoff
je na svakom {kolskom satu. U~enici vole no- Sabrina Bree Osbourne je samo
vog profesora historije, pa Mr. D predstavlja jedan korak udaljena od svoje
veliku konkurenciju profesoru biologije Mattu davne `elje - da promjenom
Warmeru na putu osvajanja nagrade najboljeg spola napokon postane potpuna
profesora godine. `ena. Ozbiljna, konzervativna,
obrazovana Bree fokusirana
je na svoja dva posla, a sve
u namjeri da prikupi novac
za finalnu operaciju.
Nepoznata trilogija Jednoga dana,
naizgled istog kao
HOROR/TRILER i svi drugi, telefonski
Re`ija: Brian Cavallaro, poziv potpuno iznenadi
Sal Mazzotta Bree saznanjem da
Uloge: Sal Mazzotta, Angie ima sina, starijeg
Everhart, Robert Costanzo tinejd`era Tobya.

08.00
PINK

SERIJE
Negdje, izme|u granica `ivota i smrti nalaze
se najcrnji dijelovi u ljudskim srcima. Na ovim
tamnim mjestima su strahovi koji su stariji od
samog ~ovje~anstva. Nepoznata Trilogija }e
vas povesti na put kroz ove tamne dijelove
ljudske prirode.

Posljednja kap
AKCIJA/AVANTURA
Re`ija: Colin Teague Ezel Gorko - slatko Gospo|a Barbara
Uloge: Andrew Howard, Neil
Newbon, Tommy Flanagan, 21.00 BHT 16.30 BHT 12.15 FTV
Laurence Fox
D`engiz odvodi Ezela u klub iz kojeg je Kafi obavje{tava Gediju, Lu~iju i Le- Santos ne vjeruje kad mu Barbara
jednom davno pobjegao sa Omerom... nu da je odlu~io da ostane dok ne ka`e da je @abac sto~ar s kojim je
00.40 Ali ka`e da ne `eli vi{e „~istiti“ za D`en- prona|e posao. Andrea otkriva da neko} poslovala. Gazda ponudi
PINK gizom dok se ovaj zabavlja. U klub do- se kladio sa ]i}om o sposobnosti Mondragonima novac i za{titu kako
U smjelom nastojanju da zavr{i rat do Bo`i}a, laze nepoznati ljudi koji odvode D`en- pam}enja uloge. Pozori{ni spektakl bi postali strah i trepet sto~ara na
Vinston ^er~il i Britanska visoka komanda giza i isprebijaju ga. Ezel mu pritekne u je uspjeh za Lenu i njene u~enike, ali tom podru~ju. Pajarote i Maria Ni-
skovali su izvanredan plan - Operaciju Market pomo}, nakon ~ega ga D`engiz nazove ne i za ]i}a koji zbunjen jer zati~e eves odlu~e posjetiti Federica i Jo-
Garden. Trideset pet hiljada britanskih vojnika bratom. Ali kona~no prihvata Ezela, a Andreu i Rozi kako se ljube. sefu. Mondragoni se dvoume
ba~eno je iza neprijateljske linije u Njema~koj on ga zovne nadimkom - klije{ta... izme|u odanosti gazdi i odbijanja
koja je okupirana od Holan|ana. Usred naj- poslu{nosti. Melquiades ih ~uje...

FILMOVI
ve}e avioinvazije u istoriji, mala jedinica ljudi,
zvana Matchbox, posjeduje li~ni dnevnik. Ka-
da je jedinica oborena, blizu zone slijetanja, iz-
gled za njihov uspjeh je beznade`an.

Razo~arenje
DRAMA
Re`ija: Benoît Jacquot
Uloge: Judith Godreche,
Marcel Bozzonet, Ivan
Desny, Malcolm Conrath
Borba za mladu Nasljedstvo bijesa
01.40 ROMANTI^NA KOMEDIJA 22.45 TV1 AKCIJA 23.35 NOVA
BHT
Sedamnaestogodi{nja Beth `ivi u Parizu sa bole- Olly Pickering knji`evnik je koji je dobio velik predujam za ro- Brandon Ma je po{teni radnik koji ima dva posla kako bi mo-
snom majkom i mla|im bratom. U romanti~noj je man nakon napisana samo dva poglavlja. Od tog trenutka gao uzdr`avati sebe i svoju djevojku May i ostvariti svoj san o
vezi sa mladi}em istih godina. Jednog dana mo- na{ao se u spisateljskoj blokadi te naposljetku prihvatio po- vlastitome motociklu. Brandonov najbolji prijatelj Michael am-
mak je izaziva da spava sa starijim ru`nim mu- sao asistenta u odjelu `enske samopomo}i londonske izda- biciozni je i ubojiti krijum~ar droge. Misterij je kako su uop}e
{karcem. Bijesna, Beth odlu~uje da ga napusti... va~ke ku}e, ~ija ga {efica mu~i. Iznenada, nekada{nji prijatelj Brandon i Michael postali prijatelji. Michael `udi za May i
Uskoro }e u samo tri dana upoznati tri mu{karca s koled`a, James, pozove ga da mu bude kum na vjen~anju, odlu~uje je osvojiti i tako rije{iti svoje probleme. Sharky, poli-
razli~itih godina koji }e joj promijeniti `ivot... iako se godinama nisu vidjeli. Na partiju prire|enom kao pri- cajac na tajnom zadatku, koristio se svojim policijskim veza-
prema za vjen~anje Olly upozna budu}u mladenku Sarah... ma kako bi preuzeo prevlast na mjesnom tr`i{tu...
 62 OSLOBO\ENJE
TV PROGRAM petak, 18. februar 2011. godine

BHT FTV RTRS HAYAT OBN PINK

07.00 Dobro jutro 07.00 Dobro jutro, 06.05 Jutarnji program 06.30 Dobro jutro svima, 06.35 Iron Man, crtani film 06.00 Lola,
Program za djecu i jutarnji program 09.00 Vijesti jutarnji program 06.55 Metajets, crtani film serija
mlade (r) 09.00 Vijesti Mala TV 08.30 Hayatovci, dje~iji 07.15 Johnny Test, 07.00 Ljubav u
09.10 Be Ha Te bebe 09.05 Gospo|a Barbara, 09.10 Barimba, crtana serija program crtani film zale|u,
09.15 Frenderi u BiH: Konjic, igrana serija, 09.19 Mala princeza, crtana 09.00 Timmy, 07.45 Nimboli, serija
animirana serija 132. epizoda serija crtani film crtani film 08.00 Nepoznata
09.30 Planeta Kliperton, strani (r) 09.31 Mimo i ^arli, 09.10 Iron kid, 08.00 Oggy i `ohari, trilogija,
dokumentarni program, Crtani filmovi: crtana serija crtani film crtani film film
2/3 (r) 09.55 ^arli i Mimo 09.36 Svijet divljine, program 09.35 Fifi, 08.20 Top shop 10.00 Udri mu{ki,
10.00 BHT vijesti 10.00 Mekanike u misiji za djecu crtani film 08.35 Ludo srce, serija talk show -
10.15 Ljubavna oluja, igrana 10.10 Tomica i prijatelji 09.41 Miniskule, program za 10.00 Bakugan, 09.45 Bilo jednom u Turskoj, u`ivo
serija, 288/313 10.20 Pingu djecu crtani film serija 10.30 Dvor,
11.05 Moja mala kuhinja (r) 10.25 Garfild, crtana 09.47 Ostrvo kornja~a, crtana 10.25 Ben 10: Alien force, 11.25 Odred za ~isto}u, reality show
11.10 Avenija Ocean, igrana serija serija crtani film, 19. ep. zabavni program 11.00 Valentina,
serija, 69/130 10.50 Kako to 10.15 Pe~at, politi~ki magazin 10.55 Winx, crtani film 11.50 Lanina vremenska serija
12.00 BHT vijesti 11.10 Villa Maria, 11.10 Karmelita, serija 11.20 Sirene, crtani film prognoza 11.50 Turist point
12.10 Dru{tvo znanja, igrana serija, 12.00 Dnevnik 1 11.35 Bioclinica 11.55 OBN Info 12.00 Info top,
dokumentarna serija (r) 59. epizoda 12.20 U fokusu 11.45 Vijesti 12.15 Top shop info-program
12.40 Figure: Alma Lazarevska, 12.00 Dnevnik 1 13.00 Frojdova riznica 11.58 Biometeorolo{ka 12.35 Biseri, 12.10 Zabranjena ljubav,
program iz kulture (r) 12.15 Gospo|a Barbara, 133. Mala TV prognoza talk show serija
13.40 Putevi zdravlja, magazin epizoda 13.30 Barimba, crtana serija 12.00 Indija, serija, 143. ep. 13.25 Skrivena kamera 13.00 Dvor,
(r) 13.05 Odgovorite ljudima 13.39 Mala princeza, crtana 13.00 Pali an|eo, serija 13.40 Top shop reality show
14.15 BHT vijesti (r) serija 14.00 Doma}ica Ovako 14.15 Zakon bra}e, 13.30 Grand hitovi
14.30 Gorko-slatko, igrana 14.10 CSI Miami, 19. ep. 13.51 Mimo i ^arli, crtana 14.10 Zvijezda mo`e{ biti ti krim. serija 14.00 Info top,
serija, 39/230 (r) (r) serija 16.53 Sport centar 15.05 Gümüş, info-program
15.00 Odli~an, 5+, edukativna 14.55 Tomica i prijatelji, 13.56 Svijet divljine, program 16.55 Indija, serija, 145. ep. serija 14.10 Mje{oviti brak,
serija, 15/44 crtana za djecu 17.45 Doma}ica Ovako 16.15 OBN Info serija
Program za djecu i serija 14.01 Ostrvo kornja~a, crtana 17.52 Biometeorolo{ka 16.20 Gümüş, 15.00 Lola,
mlade 15.10 Vijesti serija prognoza serija-nastavak serija
15.05 U~ilica, kviz
15.30 Ozie Boo, animirana
serija
15.35 Lama, dokumentarni film
15.55 Uradi sam, uradi sama
16.00 Samo za zabavu, revijalni
program
16.30 Gorko-slatko,
igrana serija,
40/230 Upitnik Dolina sunca Dobro jutro svima Odred za ~isto}u Dvor
17.00 BH gastro kutak, KVIZ 19.05 SERIJA 15.10 JUTARNJI PROGRAM 06.30 ZABAVNI PROGRAM 11.25 REALITY SHOW 20.00
kulinarski show
17.30 Kona~no petak! 15.20 Crna hronika, 14.25 [etnja sa pra~ovjekom, 17.54 Sport centar 16.30 Stol za 4, kulinarski 15.50 Info top
18.45 Du{ko Dugou{ko, igrana serija, dokumentarni serijal 17.56 Sasuke - Ninja ratnici, show-nova sezona 16.00 Valentina,
animirani film 137. i 138. epizoda 15.00 Vijesti zabavno-sportski TV 17.00 Bilo jednom u Turskoj, serija
19.00 Dnevnik 16.20 [oni i njegovo stado, 15.05 Vremenska prognoza show, 59. ep. serija 17.00 Dvor,
Kultura crtani film 15.10 Dolina sunca, 18.20 Sasuke - Ninja ratnici, 18.50 Lanina vremenska reality
Sport 16.30 Spretno - sretno, tv igra serija zabavno-sportski TV prognoza show
Vrijeme 17.00 Federacija danas, Izvje{taj sa Banjalu~ke show, 60. ep. 18.55 OBN Info 18.00 Zabranjena ljubav,
Business informativni program berze 19.00 Vijesti u 7 19.00 Ke~eri RAW, zabavni serija marocco
News 17.25 Ezel15. ep. /12/ 16.00 Re.publika, 19.28 Vremenska prognoza program usa
20.00 Pe~at, 17.50 Dnevnik, najava Posavina 19.30 Sport 19.55 Gümüş, serija 18.50 Info top
doma}a igrana serija, 18.20 Villa Maria, 16.30 Srpska danas 19.37 Stanje na putevima 21.25 Vox populi 19.05 Turist point
18/36 igrana serija, 17.05 Karmelita, 19.38 Horizonti 21.30 Nepobjedivi, filmski 19.10 Ljubav u zale|u,
20.35 Josip Pejakovi}: 60. epizoda serija 20.00 1001 no}, program serija
U ime naroda 18.50 Dnevnik, najava RTRS preporu~uje 148. ep. 23.10 Zakon bra}e, 20.00 Dvor -
21.00 Ezel, 16/136 19.05 Upitnik, kviz 18.00 Crveni bingo 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, krim. serija pregled dana
22.00 Dimenzija vi{e, 19.20 La Linea, 18.45 Mala princeza, show u`ivo 00.00 C.S.I: Las Vegas, krim. 20.40 Birajte
program iz crtani film crtana 23.00 Sport centar serija svoj hit
kulture Finansijske serija 23.05 Razotkrivanje, 00.50 Playboy Girls, holivudska narodna muzika -
23.00 BHT vijesti novosti 19.05 Upitnik, film pri~a prijedlozi
23.20 Sedam razdoblja rocka, 19.30 Dnevnik kviz Reprizni program Hayat 01.20 Najsexy `ene 21.00 Grand
3/7 20.10 TV Bingo show Finansijske novosti TV-a svijeta, holivudska show
Filmski maraton: 21.19 Dnevnik 3, najava 19.30 Dnevnik 2 01.00 Muzi~ki program pri~a 22.30 Dvor,
00.10 Kornja~in dnevnik, 21.20 Na{a mala klinika, 27. 20.03 Sport 01.35 Sasuke - Ninja ratnici, 02.00 OBN Info, reality show
film epizoda 20.10 Intervju zabavno-sportski TV info-program 23.30 Arena - B13,
01.40 Razo~arenje, 22.15 Dnevnik 3 21.00 Opra {ou show, 02.10 Nepobjedivi, filmski zabavni
film Finansijske novosti 22.00 U prolazu... 60. ep. program program
02.55 Nevjerovatno slijetanje, 23.00 Transamerica, 22.30 Dnevnik 3 02.00 Vijesti u 7 03.50 OBN Info, 00.30 City,
ameri~ki igrani film 22.52 Sport 03.00 Zvijezda mo`e{ biti ti info-program zabavna emisija
film 00.50 Federacija danas (r) 22.57 Finansijske novosti 05.00 Reporta`a 04.00 Rat bendova, muzi~ki 00.40 Posljednja kap,
04.20 Business News 01.15 Dnevnik 3 (r) 23.05 Filmski maraton 05.30 Muzi~ki program show film

RTS RTCG FOX LIFE UNIVERSAL TV1000 EUROSPORT

12.00 Dnevnik 12.40 Meridijani 09.30 Dr Haus, serija 06.10 Advokatova kazna, serija 06.00 Nedokazana krivnja, film 08.30 Sanke, SK Paramonovo,
12.15 Sport plus 13.00 Vijesti 10.15 Privatna praksa, serija 07.10 McLeudove k}eri, 08.00 Prevaranti, Rusija
12.25 Vrijeme 13.05 Muzi~ki mix 11.05 Sve {to niste znali o serija film 09.00 Alpsko skijanje, S[
12.30 Evronet 13.25 Obrazovna emisija ljubavi, reality show 09.10 Tri rijeke, 10.00 No} D`imija Rerdona, Garmisch Partenkirchen,
12.35 Peline |akonije (r) 14.00 Vijesti 11.55 Laka zarada, serija serija film Njema~ka
12.50 Trend setter (r) 14.05 Obrazovni program (r) 12.40 @ivot po D`imu, serija 11.10 Advokatova kazna, 12.00 Baskijat, 09.45 Alpsko skijanje, S[
13.35 Telefonomanija, film 14.35 Muzika 13.05 Sta`isti, serija serija film Garmisch Partenkirchen,
14.15 Kuhati srcem (r) 15.05 Aktuelno 13.30 Ru`na Beti, serija 12.10 Ne{ Brid`is, 14.00 U dobru i u zlu, Njema~ka, live
14.30 Zadnja ku}a Srbija: 15.10 Fle{ sport (r) 14.15 Ru`na Beti, serija serija film 11.00 Tenis, WTA Dubai, UAE,
Knja`evac - selo 15.20 Kalendar 15.05 Sve {to niste znali o 13.10 Iz drugog ugla, film live, ~etvrtfinale
Aldinac (r) 15.30 Dnevnik 1 ljubavi, reality show 15.00 Ubistva u Midsomeru, 13.00 Alpsko skijanje, S[
15.00 Vijesti 15.45 Replika (r) 15.55 Upravljanje Vajldom, serija serija Garmisch Partenkirchen,
15.10 TV lica... (r) 17.00 Lajmet 16.45 Ru`na Beti, serija 17.00 Bra}a i sestre, Njema~ka
16.00 Ovo je Srbija 17.15 Crna Gora - u`ivo 17.35 Kako sam upoznao va{u serija 13.30 Alpsko skijanje, S[
16.35 Slagalica, kviz
18.00 Dokumentarni program majku, serija 18.00 Dijagnoza: Ubistvo, Garmisch Partenkirchen,
17.00 Dnevnik RT Vojvodina
17.20 [ta radite, bre, info 18.30 Sat TV 18.00 Laka zarada, serija serija Njema~ka, live
17.45 Beogradska hronika 19.00 Muzi~ki mix 18.50 Svi gradona~elnikovi 19.00 Ne{ Brid`is, 14.30 Snuker, Newport, UK,
19.20 Kalendar ljudi, serija serija live ~etvrtfinale
18.25 Oko, info
19.30 Dnevnik 2 19.35 Dr Haus, serija 20.00 Bra}a i sestre, Albino aligator 17.00 Tenis, WTA Dubai, UAE
19.00 Srbija na vezi
19.30 Dnevnik 20.00 Zapis 20.25 @ivot po D`imu, serija serija FILM 20.00 Live, ~etvrtfinale
20.05 Miris ki{e na Balkanu, 20.30 TV sat 20.50 @ivot po D`imu, serija 21.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke 19.30 Alpsko skijanje, S[
serija 21.00 Muzi~ki mix 21.10 Da, draga, serija namjere, serija 16.00 Susret sa Venerom, film Garmisch Partenkirchen,
21.00 Visoki napon, kviz 21.30 Pro~itaj me 22.00 Houp i Fejt, serija 22.00 Dobra `ena, 18.00 Manje od nule, Njema~ka
21.45 Vijesti 22.00 Argument 22.50 Kako sam upoznao va{u serija film 19.45 Eurogoals
21.50 Da, mo`da, ne, dok. 22.45 Studio sport majku, serija 23.00 Zakon i red, 20.00 Albino aligator, 19.55 Snuker, Newport, UK
program 22.55 Kalendar 23.15 Dr Haus, serija serija film Live, ~etvrtfinale, live
23.00 Vijesti 23.00 Dnevnik 3 00.05 Vill i Grejs, serija 00.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke 22.00 Hladno oko srca, 23.00 Najja~i ~ovjek
23.05 Imam jednu `elju 23.30 7 TV dana 00.50 Svi gradona~elnikovi namjere, serija film 00.00 Ekstremni sportovi
00.20 Ko{arka: Proleter 00.00 Fle{ sport ljudi, serija 01.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 00.00 Cijena po`ude, film 00.15 Alpsko skijanje, S[
Naftagas - 00.10 Crno - bijeli svijet 01.40 Sve {to niste znali o 02.00 Van Kontrole, film 02.00 48 sati, film Garmisch Partenkirchen,
Mega vizura (r) 00.40 Crna Gora - u`ivo (r) ljubavi, reality show 03.50 Sve Najbolje, film 04.00 Hvata~ pacova, film Njema~ka
OSLOBO\ENJE
petak, 18. februar 2011. godine
HRT1
08.35 Vijesti
08.40 Dobro jutro, Hrvatska
09.10 Studio 60 na Sunset
Stripu, serija (r)
09.53 Vijesti iz kulture (r)
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.10 [est stupnjeva mo`e
promijeniti svijet,
dokumentarni film (r)
11.05 Kod Ane, emisija pod
pokroviteljstvom (r)
11.15 Oprah show
12.00 Dnevnik
12.11 Sport
12.13 Vrijeme
12.15 Minuta zdravlja iz
Dietpharma
12.16 TV kalendar (r)
12.33 More ljubavi, serija
13.15 Puna ku}a Raftera 2, serija
14.05 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.14 Vrijeme sutra
14.17 Drugo mi{ljenje:
Manualna medicina i
akupunktura
14.57 Branitelji domovine,
info.-edukativni spot
14.59 Otkad si oti{la 3A,
humoristi~na serija
15.28 Crnolu{ki pesniki,
emisija pu~ke i predajne
kulture (r)
15.55 ZABA - 90 sekundi, emisija
pod pokroviteljstvom (r)
16.00 Hrvatska u`ivo
16.58 Vijesti
17.08 HAK - Promet info
17.11 [to se krije iza maske?,
dokumentarni film (r)
17.43 Iza ekrana
18.13 Minuta zdravlja iz
Dietpharma, emisija pod
pokroviteljstvom (r)
18.16 Kod Ane, emisija pod
pokroviteljstvom
18.29 Dnevnik plavu{e: Ljubav
traje tjedan dana, emisija
pod pokroviteljstvom
18.38 U istom loncu, kulinarski
show
19.23 Dora - idemo na
Eurosong
19.24 Minuta zdravlja iz
Dietpharma, emisija pod
pokroviteljstvom (r)
19.30 Dnevnik
19.56 Sport
20.01 Vrijeme
20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija
pod pokroviteljstvom
20.15 Mjesec ljubavnih filmova:
Danova prava ljubav, film
21.55 Dnevnik 3
22.20 Sport
22.23 Vrijeme
22.30 Vijesti iz kulture
22.35 Peti dan, talk show
23.35 Filmski maraton:
Muke s palcem, film
01.10 Filmski maraton: Danova
prava ljubav, film (r)
02.45 Skica za portret (r)
03.00 Peti dan, talk show (r)
EUROSPORT 2
03.30 Snuker, Newport, UK
05.30 Tenis, WTA Dubai, UAE
07.30 Fudbal, Bundesliga
10.00 Freestyle skijanje, SK
Blue Mountain, Kanada
11.00 Ko{arka, EuroLeague,
pregled
11.15 Hokej, Olimpijski festival
za mlade Liberec, ^e{ka
12.00 Hokej, Olimpijski festival
za mlade Liberec, ^e{ka
Live
14.30 Biciklizam, Tour of Oman
16.00 Tenis, WTA Dubai, UAE
Live, ~etvrtfinale
18.00 Watts
18.15 Ko{arka, EuroLeague,
pregled
18.30 Fudbal, Bundesliga,
pregled kola
19.45 Ko{arka, EuroLeague,
pregled
20.00 Fudbal, Bundesliga,
najava kola
20.30 Fudbal,, Bundesliga, live
22.30 Snuker, Newport, UK
live, ~etvrtfinale
23.00 Tenis, WTA Dubai, UAE,
~etvrtfinale
02.00 Biciklizam,
Tour of Oman
HRT2
09.33 Mali crveni traktor, crtani
film (r)
09.45 Garmisch-Partenkirchen:
Svjetsko skija{ko
prvenstvo - emisija
09.50 Garmisch-Partenkirchen:
Svjetsko skija{ko
prvenstvo - veleslalom
(M), prenos 1. vo`nje
10.50 Prijenos sjednice
Hrvatskog sabora
13.20 Garmisch-Partenkirchen:
Svjetsko skija{ko
prvenstvo - veleslalom,
2. vo`nja
14.20 Mala TV (r)
TV vrti}: Rogovi
(r)
Zauvijek prijatelji, crtani
film (r)
Tajni dnevnik patke
Matilde - Ro|endan je`a
Leopolda (r)
14.50 [kolski program:
Anoreksija (r)
Puni krug (r)
Glazbeceda:
NZS ekipa (r)
15.40 @upanijska panorama
Briljanteen
PROGRAM ZA MLADE 16.40
15.55 Studio 60 na Sunset
Stripu,
serija (r)
16.40 Briljanteen
17.25 Ritam tjedna
18.00 Puna ku}a Raftera, serija
(r)
18.45 [est stupnjeva mo`e
promijeniti svijet
(r)
19.40 Hit dana
19.57 Ve~eras
20.00 Vrhunske konstrukcije 2:
Super platforme, dok.
20.50 In memoriam Predragu
Vu{ovi}u: Bitange i
princeze 4: Alkari i
manekenke, 15. ep.
(r)
21.30 Mu{karci na stablima 1,
serija
22.20 Dnevnik plavu{e:
Ljubav traje tjedan dana
(r)
22.30 Mo} ljubavi,
mini-serija
00.05 Na rubu znanosti:
Tragom bra}e Seljan
00.55 Gara`a: One Piece Puzzle
01.25 No}ni glazbeni program
SPORT KLUB
06.30 Euroleague: Valencia -
Olympiacos
09.30 Premier League
Magazin
10.00 FullTilt Poker
11.00 Euroelague:
Montepaschi - Partizan
13.00 NBA Live
13.15 NBA Action
13.45 Euroelague:
Efes - Real Madrid
15.30 Pregled Euroelague
16.30 NBA Live
16.45 Premier League
News
17.00 ATP Memphis,
~etvrtfinale,
direktno
21.00 Pregled Euroelague
22.00 FullTilt
Poker
23.00 Najava Premier League
23.30 ATP Maseille,
~etvrtfinale
02.30 NBA All Star Weekend -
INTRO
03.00 NBA All
Star Weekend - Rookie
Challange and Youth
Jam,
direktno
63
TV PROGRAM
NOVA TV1 TVSA TV TK
07.00 Na{i najbolji dani, serija 07.00-00.00 Vijesti, svaki sat 07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 12.00 Vijesti
07.50 Gospodin Magoo, crtana 07.12 Gumenko, 10.00 Vitaminix (r) 12.10 Bestseller TV
serija crtani film 10.02 Noody (r) 12.15 Ja sam tvoja sudbina,
08.15 Bumba, crtana serija 07.17 Obla~i}i, 10.15 ^arli i Mimo (r) serija
09.15 Slomljeno srce, serija (r) crtani film 10.21 Grimove bajke (r) 12.45 Mozaik, magazin
10.10 Gumus, serija (r) 07.23 Veseli autobusi, 10.45 Barimba (r) 13.55 Iz dana u dan...
11.40 Asi, serija (r) crtani film 11.00 Vijesti TVSA 14.00 Bestseller TV
12.55 IN magazin R 14.10 Hit dana
07.30 Zorro, animirana serija 11.05 Pansion Fali~nih,
15.00 Bestseller TV
13.35 Zauvijek zaljubljeni, 08.10 Music box serija (r)
15.50 Hit dana
serija 08.20 Veseli autobusi, 11.35 Frej`er, serija
14.35 Slomljeno srce, serija crtani film 12.00 BBC dok. program 16.00 Vijesti u 16
15.30 Provjereno, informativni 08.30 Kapri, serija (r) 13.00 Vijesti TVSA 17.30 Ja sam tvoja sudbina,
magazin R 09.30 Portreti nacije, 13.15 TVSA dokumenti (r) serija
16.30 Gumus, serija dok. serijal 14.15 Konstruktorske 18.00 Sponzoru{e, serija
17.00 Vijesti Nove TV 10.05 Music box katastrofe (r) 18.45 Skrivena kamera
17.25 Gumus, 10.30 Toyotin svijet divljine (r) 15.00 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik RTV TK
serija-nastavak 11.00 Biznis vijesti 15.15 Ulica Zoolo{kog vrta 20.50 Vremenska prognoza
18.25 IN magazin 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke 15.30 Pusti muziku (r) 22.30 Vijesti
19.15 Dnevnik Nove TV Jang Ce 16.00 Dobre vibracije, u`ivo 22.45 Film
20.05 Asi, serija 12.00 Vijesti plus 17.00 Vijesti TVSA 00.30 Dnevnik (r)
22.00 Policijska akademija 2: 12.20 Bogati i slavni, dok. 17.05 Nastavak emisije Dobre
Na prvom zadatku, igrani 13.00 Biznis vijesti vibracije, u`ivo MRE@A PLUS
film 13.10 Direktno, dijalo{ka 17.50 Pansion Fali~nih, serija
09.30 Zoro, crtani film
23.35 Nasljedstvo bijesa, igrani emisija, (r) 18.20 Tarih, dok. serijal 10.05 Pali an|eo, serija repriza
film 14.30 Toyotin svijet divljine 18.30 Dnevnik TVSA 11.00 Dragulj u carskoj pala~i,
01.15 Pauk, film (r) 15.30 Rolling Stones, 19.00 Vitaminix serija (r)
02.45 Ezo TV, tarot show dok. film 19.02 Noody 12.05 India, serija (r)
04.15 Nasljedstvo bijesa, film 16.00 Biznis vijesti 19.15 ^arli i Mimo 13.00 Pali an|eo, serija
(r) 17.00 Vijesti plus 19.21 Grimove bajke 15.00 Direktno s Senadom
17.30 Urban music (r) 19.45 Barimba Pe}aninom, dijalo{ka
18.00 Biznis vijesti 20.00 @ivot, BBC dok. program emisija
18.25 Kapri, serija 20.50 Vijesti TVSA 16.00 1001 no},
19.30 Dnevnik tv1 21.00 Rebus, u`ivo serija (r)
20.15 [kola `ivota, film 22.25 Tarih, dok. serijal 17.20 India, serija
21.00 Biznis vijesti 22.30 Ne{to za raju 20.05 1001 no}, serija
22.00 Dnevnik u 22 23.15 Zelena, zelena trava, 21.00 Jesen sti`e, dunjo moja,
22.45 Borba za mladu, serija serija
film 23.45 BBC igrana 22.35 Grad an|ela, film
Gumu{ 00.00 Vijesti plus serija 00.05 Sex i grad, serija
00.15 Biznis vijesti (r) 00.35 Igrani film 00.30 Dragulj u carskoj pala~i,
SERIJA 16.30
01.00 Reprizni program 02.10 Reprizni program serija
TV MOSTAR TV KAKANJ RTV USK TV SLON
09.05 Privatna policija, 18.ep. 09.30 12.00 Flash vijesti 12.05 Vi{estruka 10.00 Vijesti 10.15 TV {kola 11.00 16.02 Vijesti 16.10 Talenti 5/12 16.20
Zoro, 18.ep. 10.05 Pali an|eo, serija li~nost, film 14.00 Svijet tajni 14.30 Avanture [irli Holms, 10/52 11.30 SMS centrala 16.45 TV Liberty 17.15
(r) 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, Autoshop magazin 15.00 Svi vole Gomboci, 12/62 12.00 Vijesti 12.05 Ko zna, zna, zabavni program (r)
serija 13 ep. (r) 12.05 India, serija (r) Rejmonda 15.30 Svako mo`e kuhati Strogo povjerljivo 13.05 @ak Kusto, 18.00 Crno i bijelo, info-program
13.00 Pali an|eo, serija 14.00 TV1 16.00 Pensacola 17.00 Flash vijesti dok. program (r) 14.00 Muzi~ki 18.15 Vremenska prognoza 18.40
ordinacija.r 15.00 Direktno s 17.05 Ludo srce 18.00 Budimo predah 14.30 Vijesti 14.35 Francuski Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS
Senadom Pe}aninom, dijalo{ka humani 18.30 Ja sam tvoja sudbina fokus 15.00 U fokusu (r) 16.15 TV muzi~ki salto 19.30 Sanjalica,
emisija 16.00 1001 no}, serija (r) 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik {kola (r) 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) program za djecu 20.00 KVIZ Extra
17.00 Vijesti tv1 17.20 India, serija FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole 18.15 Vikend ru~ak 18.45 Crtani film 20.20 Vremeplov... 20.30 @ivotne
18.15 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Rejmonda 21.00 Svakodnevnica 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki pri~e, dok. program 21.10 Sto~ar,
1001 no}, serija 21.00 Jesen sti`e, 22.00 Ja sam tvoja sudbina 22.30 program 20.00 Biografije: Ernest 122/130 22.05 Extra jukebox time
Dunjo moja, 15 ep. 21.40 Urban Hutba 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Hemingvej, 1. dio 20.45 Izgubljena 23.00 Slon extra Info
music puls, snimak 22.35 Grad Glas Amerike 00.00 Vijesti IC 00.10 ku}a, 4/8 21.30 Dnevnik 2. 22.00
an|ela, film 00.05 Sex i grad, serija Pensacola Ple{i, ple{i, serija 23.00 Bonaventura
00.30 Dragulj u carskoj pala~i, 14.ep. 23.30 Strogo povjerljivo
TV ZENICA RTV VOGO[]A RTV BN ATV
13.00 Vijesti 13.05 Dok. program 13.00 Bonus, talkshow (r) 14.00 06.30 Jutarnji program 08.30 [esta 09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron
14.00 Iz dana u dan... 14.30 Zona Pret~as 14.30 Bajke iz cijelog svijeta, brzina, film 10.00 Novosti 10.20 Kid, crtani film 09.30 Fifi 10.00
kantona (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 crtani film 14.50 Wild Life, crtani film Kradljivac srca, serija (r) 11.05 Bela Bakugan 10.25 Ben 10 alien 10.55
Vijesti 15.10 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Serijski program (r) 16.00 la|a, serija11.50 Horoskop 12.00 Winx 11.20 Sirene, crtani film 12.00
(r) 15.40 Muzi~ki spotovi 15.55 TV izlog Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life, Novosti u podne 12.15 Bulevar 13.15 Indija, serija 13.00 Pali an|eo,
16.00 Iz dana u dan 16.05 Me|u nama crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika Iza scene sa 14.00 Novosti 14.05 120.ep. 15.50 1001 NO], 148. ep.
(r) 16.35 Paso{ za Ju`nu Ameriku (r) 18.30 SMS music19.30 I.R.I.B. 20.00 Bela la|a, serija15.00 Jelena, serija (r) 16.50 Sport centar 16.55 Indija, serija
17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program
17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog [to uzrokuje bolest 20.30 Reporta`e sa 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 18.20 Sasuke, ninja ratnici 20.00
18.00 Najava Zenice danas 18.01 Frejzer zemlje mira 21.00 Serijski program Bela la|a, serija17.10 Kradljivac srca, 1001 no}, 149. ep. 21.00 Austin
18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Powers 2 23.20 Sport centar 23.25
19.30 Muzi~ki program 19.50 Sense: Ha{ki tribunal 23.00 Info IC NTV Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Razotkrivanje, film
IC Kakanj 23.30 Glas Amerike 00.00 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00
Obavje{tenja 20.00 Ja sam tvoja
sudbina, serija 20.30 TV izlog 20.35 Otvoreni program (r) 01.50 Bela la|a, serija 22.30 Dnevnik 3
Igrani film 22.00 Sfera 23.00 Zenica Vogo{}anska hronika (r) 02.20 [to 23.00 Loto 23.10 D`oni ^a~kalica,
danas (r) Ze sport 23.30 Glas Amerike uzrokuje bolest, edukativni program (r) film 00.40 Riko{et, film
DICROVERY N. GEOGRAPHIC VIASAT HISTORY ANIMAL PLANET
06.00 Peta brzina 08.00 Pecanje ~udovi{ta: 06.00 Rembrantovo 07.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a
06.25 Prljavi poslovi Drevna zvijer “Optu`ujem” 08.10 Sve o psima, ma~kama,
07.15 Kako se pravi? 09.00 Pecanje ~udovi{ta: 08.00 Prerafaelitsko bratstvo: ljubimcima
07.45 Kako to rade? Invazija azijskog {arana Viktorijanski revolucionari 09.05 Najopasnije `ivotinje
08.10 Razotkrivanje 10.00 Gepardi: Bez izgleda 08.30 Velike britanske okeana
mitova 11.00 Podmorski detektivi: vojskovo|e 10.00 Policija za `ivotinje
09.05 Pametnjakovi} Ukleti brod 09.00 Krila ludila 10.55 Spa{avanje divljih
10.00 Pre`ivljavanje 12.00 Divlja Rusija: Sibir 10.00 Bler `ivotinja
10.55 Ameri~ke 13.00 Pecanje ~udovi{ta: 11.00 Krakatau - posljednji dani 11.20 Spa{avanje divljih
drvosje~e Drevna zvijer 12.00 Misterija tri kralja `ivotinja {irom sveta
11.50 Hotrod {egrt 14.00 Slijetanja na Mjesec: 13.00 Jedan dan u borbi 11.50 Policija za `ivotinje
12.45 Generalka Tajna povijest 14.00 Rembrantovo 12.45 RSPCA
13.40 Prljavi 15.00 Napad u divljini “Optu`ujem” 13.10 Veterinari sta`isti
poslovi 16.00 @ivot s medvjedima 16.00 Duhovna muzika 13.40 Astro{impanza
17.00 Najokrutniji ameri~ki 14.30 Sve o psima, ma~kama,
14.35 Ameri~ke 17.00 Tajne dubina
zatvori: Djeca iza re{etaka ljubimcima
drvosje~e 18.00 Premijera: Azijske
18.00 [apta~ psima: Jezik 15.30 Divlja planeta
15.30 Pre`ivljavanje prostaka monarhije 16.00 Psi - jedna rasa, jedna pri~a
16.25 Oru`ja budu}nosti 19.00 Raj na Zemlji 19.00 Velika kriza 16.25 Sve o ma~kama
17.20 Razotkrivanje 20.00 [apta~ psima: Kako 20.00 Ostvo minotaura 17.20 Donald [ulc - stru~njak
mitova odgojiti savr{enog psa 21.00 Eksperimenti na za otrove
18.15 Pograni~na 21.00 [apta~ psima: Hardy - sopstvenoj ko`i 18.15 Bjekstvo u raj za
policija SAD napad ljubavi 22.00 Bob Marli, njegovo {impanze
19.10 Kako se pravi? 22.00 Zatvaranje: Seksualni putovanje 18.40 Borba za zmije sa
19.40 Kako to rade? prijestupnici 23.00 Pri~a o krompiru Brusom D`ord`om
20.05 Ekscentri~na borbena 23.00 [apta~ psima: Kako 00.00 Duhovna muzika 19.10 Sve o psima, ma~kama,
vozila odgojiti savr{enog psa 01.00 Tajne dubina ljubimcima
21.00 Razotkrivanje 00.00 [apta~ psima: Hardy - 02.00 Azijske monarhije 20.05 Avanture Ostina Stivensa
mitova napad ljubavi 03.00 Velika kriza 21.00 Borba za kitove
21.55 Ta~ka pucanja 01.00 Raj na Zemlji: Anamalai - 04.00 Ostvo minotaura 21.55 Rudove bubice
22.50 Pograni~na policija SAD indijska Slonovska 05.00 Eksperimenti na 22.50 Divlje i bez cenzure
23.45 Hotrod {egrt planina sopstvenoj ko`i 23.45 Astro{impanza
 Rukometa{i Bosne BH gas sutra do~ekuju St. Petersburg
OSLOBO\ENJE
Po trijumf uz SARAJEVSKO IZDANJE
pomo} publike 44. strana petak, 18. februar 2011. godine

U Zagrebu promovirana knjiga „Zlo~in nad djecom Sarajeva u opsadi“

MESI]: Ogoljena
povijest u ~itavoj
svojoj strahoti
 Ova knjiga je najpotrebnija onima koji se prave da ne
znaju, kazao biv{i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}
(Od na{e stalne dopisnice iz
Zagreba)
Prekrasna, u`asna i prijeko po-
trebna knjiga. Ovim rije~ima opi-
sao je svoj do`ivljaj knjige „Zlo~in
nad djecom Sarajeva u opsadi“
biv{i hrvatski predsjednik Stjepan
Mesi}, predstavljaju}i ovo djelo
na promociji u Europskom domu
ju~er u Zagrebu. Mesi} je knjigu
nazvao spomenikom za svu dje-
cu ubijenu za vrijeme opsade
Sarajeva, istaknuv{i da je „prije-
ko potrebna kako onima koji
znaju, tako i onima koji mo`da jo{
ne znaju“.
Knjiga promovirana u Europskom domu
Ogoljena povijest
„Ali je najpotrebnija najvi{e
onima koji se prave da ne znaju.
Pred nama je ogoljena, auten-
ti~na povijest u ~itavoj svojoj
strahoti“, kazao je.
Mesi} je knjigu ~iji su autori sa-
rajevski znanstvenici prof. dr.
Smail ^eki}, prof. dr. Muhamed
[estanovi}, Merisa Karovi} i Zil-
ha Mastali} - Ko{uta, nazvao pre-
krasnom, zato {to pokazuje kako
upravo najmla|i, one bez i naj-
manje dvojbe posve nevine `rtve
bezumne opsade Sarajeva nisu
izgubile nadu u `ivot, mada su
Mesi}: Prijeko potrebna knjiga
oko njih iz dana u dan pogibali
njihovi vr{njaci.
Kako je naglasio, dana{njim
politi~arima preporu~io bih da
pro~itaju svakoga dana prije spa-
vanja makar dio ove knjige.
„Pa }e se mo`da s visina kvazi-
povijesnih mitova spustiti na ze-
mlju i mo`da }e se prestati diviti
svojoj slici u ogledalu i po~eti mi-
sliti na one druge koji ~esto upra-
vo o njima ovise“, konstatirao je.
Komentiraju}i dileme koje se
javljaju u posljednje vrijeme o to-
me je li Hrvatska promijenila
politiku prema BiH, rekao je da na
takve dileme ima samo jedan
odgovor.
„Niti ju je promijenila niti ju
smije bilo tko promijeniti. Mo`e
se mijenjati stil ali sadr`aj nika-
Dirljiv istup ko. Ako bi bilo tko do{ao u isku-
U ime predsjednika RH Ive Josipovi}a na skupu je bila sa- {enje da to u~ini, preporu~am mu
vjetnica predsjednika Zrinka Vrabec - Mojze{, a me|u oku- da uzme u ruke knjigu {to je ov-
pljenima bili su i predstavnici Udru`enja roditelja ubijene dje- dje promoviramo“, zaklju~io je
ce iz Sarajeva s predsjednikom Fikretom Grabovicom na ~elu, Mesi}.
te skupina Albanaca koji `ive u Zagrebu. Politi~arka Vesna Pusi} iskaza-
Dirljiv istup imala je Blanka Segovic el Khalifa koja je govo- la je posebno priznanje i po{to-
rila o tome da su sva djeca ista, bez obzira na rasu ili religiju, vanje autorima ovog znanstvenog
a u dvorani su mnogi zaplakali dok je svoju `ivotnu dramu dos- pothvata jer su insistirali na znan-
tojanstveno opisivala Aj{a Pekez, majka 10-godi{nje Tine, ko- stvenim instrumentima istra`iva-
ju su agresori ubili na sarajevskoj ^engi}-Vili dok se ispred nja usprkos krajnje delikatnoj
zgrade u kojoj je stanovala igrala s drugaricama. temi koja podrazumijeva ne sa-
mo intelektualni nego i veliki
Pekez: Majka ubijene djevoj~ice
emotivni anga`man. Osvr}u}i se
na pitanje genocida nad Bo{-
njacima u ratu u BiH koje ova
knjiga tako|er problematizira,
rekla je da smatra va`nim da su
autori knjige otvorili ovu temu.
Genocidna politika
„U ovoj knjizi se, izme|u osta-
loga, na stranici 94. genocidnom
politikom progla{ava politika
dr`ave SRJ, dakle Srbije i Crne
Gore ali i Hrvatske. To je tema o
kojoj apsolutno treba rasprav-
ljati. Da li je zaista tako, drugo je
pitanje“, kazala je Pusi}.
Recenzent knjige prof. dr. Ismet
Dizdarevi} aktualizirao je, me|u
ostalim, pitanja kajanja i gri`nje
savjesti. „Mi govorimo o pomire-
nju, o budu}nosti, i lahko prela-
zimo preko onoga {to je bilo,
preko smrti te djece, zanemaru-
jemo ono {to je bilo“, ustvrdio je,
nagla{avaju}i da jedan od uvjeta
nezaborava ne samo zlo~ina pre-
ma djeci o kojima knjiga govori
ve} op}enito jest dokaz o kajanju.
„Mora se razmi{ljati i o katar-
zi, ne samo onih koji su izvr{ili taj
zlo~in, jer genocid nikad nije in-
dividualna stvar, neko je morao
genocid podr`ati“, istaknuo je.
Jadranka DIZDAR

POSLJEDNJE VIJESTI Britanski ministar za Evropu David Lidington U Konjic odlazi

LANSIRANA EVROPSKA SVEMIRSKA RAKETA -
Evropska svemirska agencija lansirala je raketu
koja nosi potrebne namirnice Me|unarodnoj
EU mora odigrati 650.000KM
Jackpot u igri LOTO vrijedan
650.000 maraka oti{ao je u Konjic.
svemirskoj stanici (ISS). Raketa je lansirana iz
ESA-ine baze u Francuskoj Gvineji. Ova bespilo-
klju~nu ulogu u BiH Sretni dobitnik je svoj listi} upla-
tio u ponedjeljak 14. 2. 2011. u Ko-
tna raketa nosi gorivo, hranu, odje}u i boce s ki- U Bri ta ni ji sna`no po - mora odigrati klju~nu ulogu njicu na uplatnom mjestu Lutri-
sikom posadi, kao i rezervne dijelove potrebne za dr`avamo politiku susjed- na zapadnom Balkanu. je BiH na Trgu dr`avnosti bb.
popravke. Raketa bi uz ISS trebala pristati za stva EU i vjerujemo da ~lan- Zemlje zapadnog Balkana Brojevi koji su ovom igra~u doni-
osam dana, prenose agencije. stvo u Uniju treba biti otvo- su, pre ma nje go vim ri - jeli dobitak su 1, 11, 21, 27, 29,30.
EKSPLOZIJE U TANZANIJI - Najmanje 17 osoba reno za svaku evropsku ze- je~ima, ostvarile dobar na- Dobitnik Jackpota je za 3,80
je poginulo u eksplozijama u odlagali{tu municije mlju koja `eli da se pridru`i, predak, iako problemi osta- KM odigrao sistem od 7 brojeva
u Tanzaniji. Eksplozije su se dogodile u tanzanij- a koja mo`e zadovoljiti stro- ju. Evropska unija treba odi- uz dodatnu igru.
skoj ekonomskoj prijestolnici Dar es Salaamu, ge kriterije pristupanja, ka- gra ti klju~nu ulo gu u
pored gradskog aerodroma. Eksplozije su trajale zao je ministar za Evropu podr`avanju potrage za rje-
nekoliko sati. Premijer Tanzanije Mizengo Pinda David Lidington tokom po- {enjima ovih problema. brzo osnuju nove koalicione
je putem dr`avnog radija objavio da je u eksplozi- sjete Be~u. „Osnovno u na{em intere- vlade sa planom EU reformi PRO DA JE SE
jama poginulo najmanje 17 osoba, prenosi BBC. „Kada govorim o slomu su je da imamo sigurne, pro- u centru svojih programa. POSLOVNI PROSTOR NA
U seriji eksplozija, uni{tena su 23 vojna skladi{ta, Evrope 1914. godine, to je speritetne susjede i da pomo- Ujedinjeno Kraljevstvo vjeru- TRGU HEROJA, 60 m2
dvije ku}e i jedna srednja {kola. naravno bilo na Balkanu ka- gnemo u uklanjanju prepre- je da }e EU tada trebati uze-
PRESUDA PIRATU - Somalski pirat koji je jedini da se pojavila prva pukotina ka pristupanju tih zemalja“, ti proaktivnu i dalju ulogu u
pokretanju napretka refor- CIJENA
pre`ivio poku{aj otmice ameri~kog broda Maersk sa atentatom na nadvojvodu naglasio je. „Mo`emo po-
Franza Ferdinanda u Saraje- mo}i u rje{avanju sporova mi. I vidimo jednako va`nu 3.000,00
Alabama u aprilu 2009, sprije~en intervencijom KM/m2
mornari~kih snajperista, u sudu u New Yorku vu“, kazao je Lidington. izme|u zemalja i u promovi- ulogu za EU i {iru me|unaro-
osu|en je na 33 godine i devet mjeseci zatvora, Austrija i Ujedinjeno Kra- sanju neophodnih reformi dnu zajednicu u o~uvanju
uz obrazlo`enje da je tako duga kazna nu`na radi ljevstvo, prema njegovim ri- u njima. Uzmite za primjer stabilnosti i podr`avanju Dej-
odvra}anja drugih od piratstva. je~ima, di je le sna`no Bosnu i Hercegovinu gdje tonskog sporazuma u Bosni TEL: 061 250 513
ubje|enje da aktivna EU pozivamo politi~ke lidere da i Hercegovini.“ 061 237 039