Professional Documents
Culture Documents
Etno Selo Borina
Etno Selo Borina
Etno Selo Borina
REGULACIONI PLAN
IV GRAFIČKI PRILOZI:
ETNO SELO "BORINA"
1. Granica obuhvata regulacionog plana MJ 1:1000
2. Postojeće stanje objekata i objekata infrastrukture, MJ 1:1000
S A D R Ž A J: 3. Namjena površina sa visinom planirane izgradnje- spratnost, MJ 1:1000
4. Plan snabdijevanja vodom i kanalizacijom, MJ 1:1000
I OPŠTI DIO: 5. Elektrodistributivna infrastruktura, MJ 1:1000
6. PTT infrastruktura, MJ 1:1000
7. Plan uređenja zelenih površina
1. Kopija registracije preduzeća 8. Plan saobraćajnica, MJ 1:1000
2. Uvjerenje o poreznoj registraciji 9. Karakteristike vjetra, MJ 1:1000
3. Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti 10. Inženjersko geološka karta, MJ 1:1000
4. Uvjerenje o registraciji obveznika poreza na dodanu vrijednost 11. Karta seizmičke mikrorejonizacije, MJ 1:1000
5. Rješenje o imenovanju odgovornog projektanta
6. Rješenje o imenovanju vršioca unutrašnje kontrole
7. Potvrda o izvršenoj unutrašnjoj tehničkoj kontroli
8. Kopija rješenja o položenom stručnom ispitu odgovornog projektanta
9. Kopija rješenja o položenom stručnom ispitu vršioca tehničke kontrole
II TEKSTUALNI DIO :
1. Uvodne napomene
2. Granica obuhvata plana
3. Ciljevi urbanog uređenja
4. Urbanističko-arhitektonska koncepcija
5. Namjena površina i koeficijenti izgrađenosti
6. Urbanističko-tehnički uslovi
7. Saobraćajna infrastruktura
8. Vodovod i kanalizacija
9. Elektrodistributivna infrastruktura
10. PTT istalacije
11. Uređenje prostora i zaštita stanovništva od ratnih i elementarnih nepogoda,
te zaštita čovjekove okoline
12. Aproksimativni troškovi uređenja građevinskog zemljišta i procjena vrijednosti
planiranih objekata
Grada Mostara
u sa za xmtJlerne.rltac:lju
odrzanom u Briselu
be run in a manner is def:ine:d godine, "izmz!o ZElciov'ollstv'o
by special Federation regulations relating to donio
archival and office operations the adminis Norbert Winterstein u rjesavanja dugo~
trative authorities, administrative organu;a~ This Decision shall supercede the Decision on trmjnog spora ako Hercegovacke radio-tele
other legal entities. the Establishment of the Spatial Planning vizije (HRT) i da ocekuje prijedloge gospodi
Institute adopted by the City Council on 29 na Wintersteina u pogledu daljnje popune
INTERIM AND FINAL May 2006. (No. of decision: 01-02-402/06). gradske administracije Mostll.ra i ujedinjenja
PROVISIONS The latter Decision shall not be published. gradskih komunalnih preduzeca, koji ce usko
fO biti dostavljeni, te pozvao viasti i politicke
16. Article 19. liden, u Mostaru da prihvate i provedu ove
odluke kako hi se zavrSila implementadja
AU authorisations granted by the founder to This Decision enters into force on the next Statuta grll.da Mostara";
companies Urbing d.d. Mostar and lP Zavod day after its publication in the Official Uzimajui:i u @bzir da su sporovi unutar
za urbanizam Grada Mostara Mostar (the lat Gazette of the City of Mostar . Gradskog Vijeca ViIi s gradonacelnikom Grada KonstlJltirajui:i dlJl, u nastojanju da postigne
ter: Public Company the Institute for Urban u vezi s odredenim brojem politicki osjetljivih rjesenje u pogledu upostave jedinstvenog
Planning of the City of Mostar) shall cease to pitanja osujetili napore u procesu ujedinjenja Zavada za prostomo uredenje koji je prih
exist on the date of the registration of the Grnda Mostara i imali neposredan utjecll.j nll. vatljiv kako za iZVIsne tako i za zakonodll.vne
mogucnost Gradskog vijeca da donosi kljucne organe u Gradu, specijalni izaslanik je odrZao
Institute at Court.
odluke poput odluke 0 budzetu odnosno da niz sastanaka s gradonacelnikom Grada, pred
It is the duty of the companies Urbing d.d. obavlja svoj redovan md i rukovodi javnim sjednikom Gradskog vijeca, predstavnicima
Mostar and JP Zavod za urbanizam Grada VISOKI PREDSTAVNIK poslovima u interesu gradana Grada Mostara; politickih stranaka koje ucestvuju u Gradskom
Mostara Mustar to submit to the Institute, vijecl1, sluzbenicima Gradske uprave i eksper
Prisjel:ajul:i se dll. je, 16. septembra 2006. tima za urbanizarn tokom 2006.godine;
through official records, all official docu godine, g. Norberta Wintersetena imenovao
ments, files, spatial development documents Koristeci se ovlastenjima koja su Visokom visoki predstavnik na funkciju specijalnog Uz zaljenje sto nije postignut sporazum u vezi s
and any other professional and official docu predstavniku data u clanu V Aneksa 10. izaslanika za Grad Mostar prema clanu 4. ovim problemom, 8to je navelo specijalnog iza
mentation within the founder's domain of (Sporazum 0 implementadji civilnog dijela Odluke visokog predstavnika 0 sprovodenju shmika da 14. decembw. 2006. uputi pismo
authority. Mirovnog ugovora) Opceg okvimog sporazu reorganizacije Grada Mostara od 28. janull.ra gradonll.celniku Grada i predsjedniku Gradskog
ma za mir u Bosni i Hercegovini, prema 2004. godine; vijeca s prijedlogom da Gradsko vijece, na pri~
Provisions referred to in Paragraphs 1 and 2 kojemje Visoki predstavnik konacni autoritet jedlog gradonacelnika, donese odredene izm
of this Article shall not apply to the activities u zemlji u pogledu tumacenja gore navedenog Konstatirajuci da je Upravni odbor Vijeca za jene i dopune u Odluci 0 osnivanju Zavoda z1'1
and tasks falling within the competency of the Sporazuma 0 implementaciji civilnog dijela implementaciju mira, na svom sastanku prostomo uredenje, koju je donijelo Gradsko
company Urbing of relevance for the manage Mirovnog ugovora; i posebno uzevsi u obzir odrzanom u Sarajevu dana 20. oktobra 2006. vijece dana 29. maja 2006. godine;
ment and maintenance of the housing fund: clan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem godine, "konstatirao da nije postignut konkre
Visoki predstavnik "pomaze, kada ocijeni da tan napredak na finaliziranju procesa ujedin :laleei t(l.koriJe zbog toga sto Gradsko vijece,
Article je to neophodno, u rjesavanju svih problema jenja gradske uprave Mostara, po zahtjevimll. na svom zasjedanju odrianom 20. decembra
koji se pojave u vezi sa implementacijom iz Statuta, sto je re:zultat politicke tvr 2006. godine, nije uspjelo donijeti izmjene i
Employment law status of the former employ civilnog dijda Mirovnog ugovom"; doglavosti, daje uspjesno ujedinjenje Mostara dopune navedene Odluke;
ees of the companies Urbing d.d. Mastar and ad sustinske je vainosti za politicku stabilnost
IP Zavad za urbanizam Grado. Mastam Pozivajuci se na staY XI.2 Zakljucaka Federacije i Bosne i Hercegovine kao cjeline, Uzevsi II IfJbzir i r~znwtrivsi sveukupnost prethod
Mastar shaH be regulated under the Rule Konferencije za implementaciju mira odrianc koja zeli krenuti dalje nll. svom putu ka Evropi, no pomenutih pitanja, visoki predstavnik
Book on Internal Organisation and u Bonu 9. i 10. decembm 1997. godine, u te da je Upravni odbor izrazio svoju punu ovim donosi sljedecu:
Systematisation of the Institute work positions kojem je Vijece za implementaciju mira poz podrsku specijalnom izaslaniku za. Mostar u
and on the basis of an internal competition. dravilo namjeru Visokog predstavnika da njegovim nastojanjima da posreduje iii, uko
ODLUKU
iskoristi svoj konacni autoritet u zemlji u vezi liko to zainteresovane strane budu trazile, kao o i!llonosenju Odluke I[] osnivanju Zavoda
Article 18. sa tumacenjem Sporazuma 0 implementaciji arbitar ponudi rjesenja za otvorena pitanja"; za prostorn([JI uredenje
civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako hi
KortstatirajuCi takmle da je Upravni odbor Ovdje utvrdena Odluka 0 osnivanju Zavada
On the day this Decision enters into force the pomogao u iznalazenju rjesenja za probleme
za pn:lstorno un~denje ove
odluke 0
obavlia stru,cne i
pr~Jstlorru) ure-
prostomog
uredenja o rje:savanju 0
denje "Arhitektonske i inzenjerske djelatnosti i teh za njeno prIDv()d~mje,
.,'Iv'fi,n,,",o,t; dU2:nm;tinm i oag;ovclIDolstincul d1~zcnrnih
osnovu, sve Grada nicko savjetovanje "; 72300 -- "Obrada poda koordinacija sa domaCim i stranirn sluzbenika i n81mjestenika iz radnog Odltlos:a
M~Jst:ara ne usvoji u obliku, bez tznlle~ taka" i - "Izrada i bazom institucijama, ekspertima i ucesce u drugih pojedinacnih odnosa donosi dirlektiJf
na i dopuna i bez dodatnih uvjeta. podataka "), lJl posebno: izradi naucnih projekata i studija u Zavoda.
izrada i implementacija strategije razvoja Grada,
Ova Odluka stupa na snagu odrnah i odrnah se
razvoja Grada i razvojnih pmgrama, ' (13) davanje strucnih ocjena, aka
Hercegovacko-neretvanskog kantona".
urbanistickog plana Grada Mostara. utvrdeno, te obavljanje drugih
17.
12:
radtnnTI odnosom dr2:avJaih <1,."",., h propisa. za materiJa111e trosk:ovlel:
sre~:1shra " Urbing" i JP "Zavod za ur.I'un,o.
stlJlzben:ika i ureduje se obavezan na Gradskog sredstva za posebne namjene, i izam Grada Mostara" Mostar, regulisat ce se
u skladu sa posebnim federalnim zakonima 0 vijeca podnositi 0 svom radu, stanju sredstva opreme. prema Pravilniku 0 unutrasnjoj organizadji i
radno-pravnom statu~m sluzbenika, odnosno u oblasti i izvrsavanju zakona i drugih Naredbodavac za koristenj e sredstava iz sistematizaciji radnih mjesta Zavoda, na
namjestenika. propisa, odgovarati na pitanja Gradskog ovoga cHana, u skladu sa zakonom i drugim osnovu intemog konkursa.
vijeca i u skladu s programom rada Gradskog propisima, je direktor Zavoda. Clan Ut
Yo ODNOS ZAVODA PRJEMA GRAD vijeca, odnosno na njegov zahtjev, pripremati
SKOM I GRADONACELNIKU odredene odluke i druge propise, kaa i Danom stupanja nll. snagu ove Odluke presta
analiticke, informativne i druge materijale. je vrijediti Odluka 0 osnivanju Zavoda za
Clan UREDSKO I ARHIVSKO urbanisticko planiranje Grada Mostara
POSLOVANJE ("Gradski sluzbeni glasnik Grada Mostara",
Odnos Zavoda prerna gradonacelniku, kao broj 2/02).
organu izvrsne vlasti zasniva se na zakonu. VI. ODNOS ZAVODA PREMA ORGANI 15.
MA UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA Zavod je duzan voditi uredsko i arhivsko
Zavod je odgovoran gradonacelniku za svoj poslovanje iz svoje nadJeznost1. Ovom OdJukom zamjenjuje se Odluka 0 osni
rad i stanje u oblasti za koju je osnovan. Cbm 12. Urcdsko i arhivsko poslovanje vodi se na vanju Zavoda za prostomo planiranje koju je
nacin utvrden posebnim federalnim propisi donijelo Gradsko vijece 29. maja 2006.
Gradonacelnik ima pravo razmatrati rad Zavod suraduje s organima uprave Grada ma koji se odnose na arhivsko i uredsko godine (Odluka br. 01-02-402/06). Odluka br.
Zavada, ispitivati stanje u oblasti iz njegove Mostara i pravnim osobama po pitanjima iz poslovanje organa upmve, upravnih organiza 01-02-402/06 se ne objavljuje.
nadleznosti i pokretati postupak za smjenu svoje nadleznosti, koja su od macaja za rad cija i drugih pravnih osoba.
direktora Zavoda ako odjeni da Zavod ne Zavada su 00. interesa za rad organa uprave 19.
izvrsava pravilno i na zakonom predviden te pravne osabe.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od
nacin poslove iz svoje nadleznosti i da su PRlI:JELAZNE I ZAVRSNE
dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku
zbog toga nastale Hi mogu nastati stetne Organi uprave i pmvne osobe obavt:zne SU, u ODREDBE Grada Mostara".
poslj edice po prava i duznosti gradana, skladu sa zakonom, na zahtjev Zavoda,
pmvnih Hea i drugih subjekata iIi posljedice dostavljati podatke, informadje i drugu
za jayne interese. dokumentaciju iz oblasti svoje djelatnosti, Clan 16.
ako su ti podaci, informacije i dokumentacija
Danom upisa Zavada u sudski registar presta
U cilju provodenja zakona i drugih propisa od znacaja za vrsenje poslova iz nadleznosti
ju da postoje SVa ovlastenja dana od stnme 429
gradonacelnik moze Zavodu odrediti·sljedece Zavada.
osnivaca "Urbing-u" d.d. Mostar i JP "Zavod
zadatke koje je Zavod duzan izvrsiti: dati
za urbanizam Grada Mostara" Mostar.
upute i smjemice za rad u izvrsavanju zakona
DECISION OF
i drugih propisa, naloziti da u odredenom roku SREDSTVAZARAD ZAVODA Office oHhe THE HIGH
pripremi odredeni pmpis iz svoje nadleznosti, High Representative REPRESENTATIVE
Ii u okviru svojih ovlastenja, odrediti Chm13. "Urbing" d.d. Mostar i JP "Zavod za urban
izvrSavanje pojedinih zadataka i utvrditi izam Grada Mostara" Mostar, duzni su sva
sluzbena akta, spise, dokumente prostomog In the exercise of the powers vested in the
rokove za njihova izvrsavanje, odrediti da se Sredstva za rad Zavoda utvrduju se u budzetu
uredenja i svu drugu strucnu i sluzbenu doku High Representative by Article V ofAnnex 10
ispita stanje odredenih pitanja iz nadleznosti Grada, u visini koja osigurava vrsenje poslo
mentaciju, iz domena ovlastenja osnivaca, (Agreement on Civilian Implementation of
Zavoda i podnesu izvjestaji sa odgovarajucim va iz nadleznosti Zavoda, polazeci od prirode
zapisnicki predati Zavodu. the Peace Settlement) to the General
prijedlozima, ho i odrediti izvrsavanje i i obima poslova, broja izvrsHaca i drugih
Framework Agreement for Peace in Bosnia
drugih zadataka iz nadleznosti Zavoda uslova neophodnih za uspjeSno vrSenje poslo
and Herzegovina, according to which the
va iz njegove nadleznosti.
High Representative is the final authority in
Clan 11. Odredbe stava 1. i 2.ovoga clana ne primjen
theatre regarding interpretation of the said
Prihodi· koje Zavod ostvari svojom djelat juju se na poslove i zadll.tke iz nadld:nosti
"Urbing-a" koji se odnose na upravljanje i Agreement on the Civilian Implementation of
Odnos Zavoda prema Gradskom vijecu noscu cine sredstva budzeta Grada i koriste se
odrzavanje stambenim fandom. the Peace Settlement; and considering, in par
zasniva se na zakonu. za namjene utvrdene zakonom.
ticular, Article II.I.(d) of the last said
Na osnovu clan\1i! itt Zi<:lkon<li 0 1;J1R,lf~7nfili uiP!'avl ~1'l~l"lr,,"f:jiC!'l B©SI!1l(fffi i tHI~rc~~g€JIVlrl'<:l Datum: 13~09~2001
(J4~32.5~1~4227556170001/04
Na osnovu (;1. a. iii. Zakona 0 ~t::mrl~rrlnf'li klasifilkac;iji djeiatnosti u Faderaciji Bosna i Heirce'{:jo\flne
rSluzlJerla novine Federacija BiH" braj 6/95). iZdaja sa
Sa sjedistem: MOSTAR
Sjediste pravl10g lies:
Adresom: ADEMABUCA 19 Kanton: HERCEGOVACKO NERETVANSKI KANTON
Op6ina: GRAD MOSTAR
i identifikacijskim brojem: Ulica i broj: ADEMA BUCA 19
Qolik organizovanja : Organi uprava i upravna organizacije
Oolik vlasniswa :
Na osnovu prijave. odnosno po siuzbenoj dumosti. izvrseno je razvrstavanje pravnog lica U odgovaraju6i
podrazred prema djeiatnosti koju obavlja. Ako pravno lice obavlja vise djelatnosti razvrstavanje sa vrsi prema
Datum: 13-09-2007 Marina Mikulic pretemosti.
Trenutno stanje ovog lokaliteta djeluje veoma zapušteno, dijelovi ovog prostora su u poslijeratnom
REGULACIONI PLAN periodu služili za eksploataciju šljunka, zatim za odlaganje građevinskog otpada, a uz samo korito rijeke
ETNO SELO „BORINE“ Neretve su nastala odlagališta i ostalog otpada. Na samom rubu obale Neretve izgrađena je pumpna
stanica (sjevero-zapdni dio lokaliteta) za vodonatapni sistem vinograda Željuša. U zoni obuhvata ovog
Regulacionog plana postoje tri lokaliteta stećaka i to na samom sjeveru, u centralnom dijelu obuhvata
plana i na južnom dijelu (cca 120 m od granice obuhvata plana), te je iste potrebno zaštititi, odnosno
uklopiti ih u novoprojektovano stanje bez gradnje objekata u neposrednoj bilizini istih (zadržati lokalitete
1. U V O D u izvornom obliku).
Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj dana 26.06.2008. godine donijelo je Odluku o Prije bilo kakve gradnje, kako samih objekata tako i infrastrukture, neophodno je izvršiti rekultivaciju
pristupanju izradi Regulacionog plana Etno-selo „BORINA“, Gradsko područje Sjever, pod brojem: 01- devastiranog prostora (prethodno ukloniti otpad, te nakon toga sanirati sam teren).
02-160/08.
Također tokom pripreme terena neophodno je izmjestiti dalekovod – DV 10 kV Salakovac – Željuša, jer
Prema izvodu iz Prostornog plana Opštine Mostar, Službeni glasnik Opštine Mostar broj: 11/90, Urbano se isti ne uklapa u planiranu izgradnju objekata.
područje Mostara – Namjena površina, cjelokupni prostor obuhvata navedenog Plana nalazi se na
površinama za sport i rekreaciju,a sve u režimu građenja prvog stepena –R I (obaveza izrade Na sjevero-istoku uz granicu obuvata Plana izgrađena je benzinska pumpa gdje se trenutno uz rub iste i
Urbanističkog projekta ili Regulacionog plana). pristupa ovom lokalitetu. Što se tiče prirodnog uslova, geomorfološkog oblika terena (na predmetni
lokalitet i šire) susrećemo se sa: terasna ravan samog polja, erozioni zasjek rijeke Neretve, duboki
Sama lokacija za izgradnju Etno-sela „BORINA“ nalazi se u naselju Salakovac sjeverno od centra erozioni-denudacioni žljebovi, udoline na obodima polja i dr.
Mostara cca 15 km, uz magistralni put M-17 Mostar – Sarajevo. Bitno je naglasiti da predmetna parcela
cijelom svojom dužinom izlazi na rijeku Neretvu, tačnije smještena je u obalnom pojasu između Rijeka Neretva napušta kanjonsku dolinu i ulazi u morfološku depresiju Bijelog polja. Kroz Bijelo polje
magistralnog puta M-17 i rijeke Neretve. ona teče pretežno uz njen zapadni rub gdje je u mlađem kvartaru duboko usijekla svoje korito u
naslagama koje je sama prethodno u starijem kvartaru nataložila. Zbog toga se erozioni zasjek korita
Lokacija za izgradnju Etno-sela „BORINA“ je smještena na samom ulasku u mostarsku kotlinu, a trebala rijeke Neretve jasno ističu u savremenom reljefu i predstavlja najmarkantniji morfološki oblik u Bijelom
bi biti u neposrednoj blizini sjevernog priključka budućeg Autoputa – Koridor Vc. Cilj pristupanju izrade polju. Uticajem korita rijeke Neretve formirana je prostorna terasa koja se prostire uglavnom na lijevoj
Regulacionog plana bio je poboljšanje turističke ponude, upošljavanje lokalnog stanovništva, aktiviranje obali Neretve, a njena širina u pojedinim sektorima je različita. Najuži dio polja i terasne ravni je u
više vidova djelatnosti i to: privrede, zanatstva, kulture, sporta. prostoru profila brane HE „Mostar“, kao i na potezu Željeznička stanica Raška Gora – Potoci, gdje širina
terasne ravni od jednog do drugog oboda iznosi jedva 1,0 km, a u kojem obuhvatu se nalazi i predmetni
Ovakvim načinom rješavanja ovog prostora maksimalno iskorištavamo domaće resurse, prezentiramo lokalitet Etno-sela „BORINA“.
način življenja na ovim prostorima, tradiciju, kulturu, a sve u svrhu atraktivne destinacije za odmor i
rekreaciju. Neogeni sedimenti koji leže ispod terasnog materijala kao i naslage donjeg trijasa predstavljaju
vodonepropusne stijene s hidrogeološkom funkcijom apsolutne barijere, što potvrđuje i pojava kraških
vrela na obodu depresije Bijelog polja.
2. GRANICA OBUHVATA PLANA
Područje koje razmatra Regulacioni plan Etno-sela „BORINA“ zauzima površinu cca 9,80 ha i SEIZMIČKA OBLAST
ograničeno je:
- sa istoka magistralnim putem M-17 Prema karti seizmičke rejonizacije i to šire oblasti Mostara jasno proizilazi da lokalitet brane HE Mostar
- sa zapada rijekom Neretvom sa dubokim zapadnim i južnim zaleđem leži unutar područja okonturenog izolinijom 8º MCS. Sa druge
- sa sjevera od Benzinske pumpe uz magistralni put M-17 do pumpe za vodu u rijeku Neretvu (u strane pod šire zaleđe istočnog oboda polja kao i sjeverni dio polja na potezu Potoci – Salakovac (a u
pravcu istok – zapad) zoni obuhvata plana Etno-sela „BORINA“) nalazi se unutar zone izolinija 9º MCS. Po jačini trusni udari
- sa juga od magistralnog puta M-17 prema rijeci Neretvi (cca 120 m od najjužnije lokacije 8º MCSD kao ograničeno razorni zemjotres.
stećaka)
Zaključak je taj da se kod projektovanja i građenja moraju uzeti strožiji seizmički parametri koji će imati
Granice obuhvata su utvrđene i opisane u Odluci o pristupanju izradi Regulacionog plana Etno-sela uticaja na stabilnost, pa se predlaže da se za proračun usvoji 9º MCS. Kod projektovanja konstrukcije
„BORINA“. objekata veliki značaj imaju maksimalna ubrzanja tla i učestalost vibracija u njima, te se kod ovog
stepena seizmičnosti predlaže da se u proračunu usvoji zemljotresno ubrzanje od 250-500 mm/sec².
U svim etapama izrade projektne dokumentacije i građenja građevine treba se u potpunosti pridržavati 5. OBRAZLOŽENJE KONCEPCIJE PLANA
važeće zakonske regulative: Pravilnika o geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima te organizaciji i
sadražju misija geotehničkog inženjerstva („Službene novine Fedracije BiH“ br. 60/09) i Pravilnika o Premdetni prostor je veoma pogodan za organizaciju Etno-sela i prilikom planiranja istog vodilo se
tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje i seimičkim područjima („Službeni list računa da isto bude podijeljeno po funkcionalnim povezanim cjelinama koje mogu i zasebno egzistirati,
SFRJ“ br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) koji je važeći propis u BiH. te se prema tome može vršiti i fazna izgradnja objekata. Osnovna ideja ovog Plana bila je formiranje
nizova objekata – pauziona koji se zrakasto spuštaju sa istoka prema zapadu (prema rijeci Neretvi).
Klima područa Mostara predstavlja modificirani tip mediteranske – jadranske klime. Srednja godišnja - ugostiteljski sadržaji (restorani, caffe-barovi, dućani, internet klubovi, terase sa ljetnim
temparatura iznosi 15º C, najtopliji mjeseci su juli i august sa srednjom temparaturom od 25,2º C. šankovima)
Apsolutni dosad zabilježeni temparaturni minimum iznosi minus 13º C, a apsolutni maksimum plus 46,2º - sportski sadržaji (bazen, plaže, „Liman“ na Neretvi, kajakaštvo, skakaonice), a sve povezano sa
C. Količina padavina i njihov raspored tokom godine također ispoljava mediteranski karakter. Ukupne šetnicom uz obalu Neretve
količine padavina su vrlo velike 1399 mm (a u zaleđu se povećavaju). - zeleni pojas uz Neretvu (formiran je park, zatim izgradnja pergola, postavka skulptura, fontana i
sl.)
Odnos režima temparature i padavina u toku ljetnih mjeseci, posebno juli i august čini klimu suhom i - smještajni kapaciteti (kuće raznih dispozicija, hotelski smještaj, na slobodnim zelenim
žarkom do te mjere da veliki broj kultura u tim mjesecima ukoliko ne postoje mogućnosti za površinama, mogućnost formiranja manjih kampova). Cijeli prostor Etno-sela bio bi isprepleten
navodnjavanje, ne može da uspjeva ili sasvim uspori vegetativnu aktivnost. sa manjim vještačkim potocima – đerizima koji bi se iz pravca istoka provlačili prema zapadu (do
većeg vještačkog jezera uz rijeku Neretvu)
Relativna vlažnost vazduha, kao važan ekološki faktor, posmatrano u globalu je dosta niska. Mofrološka - uslužne djelatnosti i prateći sadržaji (trgovine, agencije, suvenirnice, prostori za iznajmljivanje
orjentisanost doline Neretve u smjeru sjever-jug uslovila je na području doline pojavu sjevernih, sjevero- sportskih rekvizita, zanaske radnje i sl.)
istočnih i južnih vjetrova. Postojanost vjetra je vrlo velika i iznosi preko 80%. - kulturno-umjetnički sadržaji (multifunkcionalna sala, otvorena scena-amfiteatar, trg, umjetnička
kolonija, aleje, skulptura BH umjetnika i šire)
Analiza elemenata klime područja Mostara pokazuje da ona raspolaže velikim količinama sunčeve - administrativno-tehnički objekti (smješteni su na istočnoj strani lokaliteta uz magistralni put M-
energije. Prosječna godišnja insolacija iznosi 2400 sati, što čini 54% od dnevnih sati. U prosjeku dnevno 17 i novoformirana parking mjesta) i predviđaju se objekti za upravu, info servis, prostori za
trajanje osunčanja iznosi 6 sati i 30 minuta, što čini da je Mostar jedan od najsunčanijih gradova u bivšoj uposlene, radionice skladišta, kontejneri i sl.)
Jugoslaviji (samo je Hvar bio sunčaniji od Mostara). - infrastrukturni objekti (predviđa se izgradnja kolskih saobraćajnica za snabdijevanje svih
sadržaja, pješačkih saobraćajnica, parking prostora, zatim izgradnja trafo stanica, podzemnih
Od stvorenih uslova na predmetnom lokalitetu postoje tri grupacije stećaka koje se moraju autentično elektroinstalacija, TT instalacija, vodovoda i kanalizacije, separatora (okolnih voda i sl.).
zadržavati, odnosno interpolirati u buduće Etno-selo. Pomenuti stećci su upisani kao lokalitet
graditeljskog naslijeđa iz srednjovjekovnog perioda. Također na sjevero-zapadu predmetnog lokaliteta Ukupan broj planiranih objekata je 116, površine istih u osnovi iznosi cca 9900 m², a brutto razvijena
izgrađen je objekat za vodonatapanje vinograda Željuša (pumpna stanica) koja se također zadržava i površina iznosi cca 15.952,00 m². Visina objekata je isključivo P i P+1. Planom se predviđaju tri
uklapa u planirano stanje. vještačka jezerca (od čega dva manja i jedno veće za rekreaciju) ukupne površine 2.767,0 m² kao i pet
vještačkih potoka – đeriza (na istim se predviđa izgradnja manjih mlinica). Na prostoru obuhvata plana
zelene površine su zastupljene cca 60% ukupne površine obuhvata plana što iznosi cca 6,0 ha.
4. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA Na istim su predviđeni (travnjaci, igrališta za malu djecu, boćalište, mini golf tereni i sl.). Samu obradu
zelenih površina predvidjeti u vidu cvjetnjaka – sofa, drvoreda, niskog žbunja, travnjaka i sl. U rubnim
Prema Odluci o donošenju i provođenju Prostornog plana Opštine Mostar broj: 11/90 iz izvoda Urbano prostorima obuhvata plana moguće formirati ograđene cjeline u sklopu istih manje pomoćne objekte –
područje Mostara – Namjena površina, vidljivo je da se predmetni lokalitet nalazi na površinama za štale za smještaj domaćih životinja, sa ciljem da se upotpuni ambijent sela.
SPORT I REKREACIJU ( priobalje rijeke Neretve).
Realizacijom ovog Plana znatno će se promjeniti karakter ovog prostora i to u pozitivnom smislu
Ovaj vid formiranja Etno sela se uklapa u Prostorni plan jer sadrži sve elemente rekreacije kojima se (trenutno je prostor do devastiran i služi za odlaganje kako građevinskog tako i drugog komunalnog
upotpunjuje turistička ponuda Grada Mostara. otpada), a krajnji cilj je da se upotpuni turistička ponuda Grada Mostara sa jednim ovakvim sadržajem,
koji se u posljednje vrijeme aktuelizira na više lokaliteta u BiH.
Cjelokupni obuhvat plana podijeljen je na deset cjelina – BLOKOVA i to od A do J.
6. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI
BLOK A: Planirani su objekti za smještaj – apartmanskog tipa (slobodno stojeći i u nizovima) i u Tokom izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju planiranih objekata u okviru Regulacionog plana
centralnom dijelu bloka zadržava se grupacija stećaka kojima se pristupa planiranim pješačkim stazama Etno-sela „BORINA“ pridržavati se slijedećih uslova:
(iste je potrebno osvijetliti niskim reflektorima). Ukupna BRUTOO planirana površina objekta u ovom
bloku iznosi P = 1.747,0 m². - Gabariti objekata dati su orjentaciono, oblik i dimenzije istih definisati će idejni arhitektonski
projekat koji treba da poštuje planirane površine
- Moguća spratnost objekata, suteren, prizemlje i sprat, odnosno kombinacija S+P (suteren i
BLOK B: Također i u ovom bloku su planirani objekti za smještaj gostiju, zatim parking prostori za prizemlje) i P+1 (prizemlje i sprat) izuzetno P+2.
autobuse (5 PM). Ukupna BRUTTO planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P = 1.152,0 m². - Poštovati orjentaciju planiranih objekata, a svi detalji će se utvrditi prilikom određivanja
urbanističko-tehničkih uslova za svaki objekat (ili gupaciju istih) posebno
- U sklopu objekata (ako je to tehnički izvodljivo ili kao zasebne objekte moguće izgraditi
BLOK C: I u ovom bloku planirani su objekti za smještaj gostiju, zatim manje jezerce sa potocima dvonamjenska skloništa osnovne zaštite (u podrumskim prostorima)
na kojima su predviđene mlinice. Ukupna BRUTTO planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P - Prilikom izrade arhitektonskih projekata za planirane objekte potrebno je primjeniti materijale:
= 1372,0 m². kameni zidovi sa dijelovima koji se mogu malterisati, drvenim krovnim konstrukcijama sa
pokrovom od kamenih ploča, drvenim fasadnim otvorima
- Konstruktivni elementi objekata mogu biti AB stubovi, AB grede i serklaži sa AB ravnim
BLOK D: U ovom bloku planirani su objekti za smještaj gostiju, prostor za parkiranje autobusa (5 međuspratnim pločama
MP), potoci sa dvije manje mlinice, te lokalitet sa stećcima. Ukupna brutto planirana površina objekata u - Konstrukcije objekata prilagoditi zaštiti od potresa (prema mikro-seizmičkoj reonizaciji), zatim
ovom bloku iznosi P = 3041,0 m² zaštiti od podzemnih voda, vjetrova i oborina
- Partere objekata riješiti tako da imaju interne saobraćajnice, a prilaze svim objektima prilagoditi
licima sa posebnim potrebama
BLOK E: Ovaj blok u centralnom dijelu obuhvata plana i u ovom bloku planirani su sadržaji - Samu obradu partera riješiti primjenom različitih materijala (kamene ploče, kaldrma, zelene
(kulturno-umjetnički, uslužni, ugostiteljski i dr.), zatim potoci sa mlinicama. Ukupna BRUTTO planirana površine, drvo i sl.), te pravilno regulisati uticaje oborinskih voda sa istih
površina objekata u ovom bloku iznosi P = 3082, 0m². - Instalacione priključke na objekte izvesti u sklopu planirane mreže, a za fekalnu kanalizacionu
mrežu potrebno je izvesti SEPARATOR (uz rijeku Neretvu)
- Posebnu pažnju obratiti na obezbjeđenje zaštitnog pojasa uz rijeku Neretvu
BLOK F: Prostor koji zauzima ovaj blok smješten je na rubu obuhvata plana (južni dio) i od
sadržaja su zastupljeni objekti za smještaj gostiju i tehnički objekti (uz magistralni put M-17). Ukupna REALIZACIJA PLANA
BRUTTO planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P = 3296,0 m²
Za svaku fazu realizacije plana ukoliko nadležna služba smatra za shodno, može se uraditi za pojedine
segmente Regulacionog plana Urbanistički projekat ili Idejne arhitektonske projekte.
BLOK G: U ovom bloku planirani su također objekti za smještaj gostiju i mlinica na vještačkom
potoku Ukupna BRUTTO površina planiranih objekata u ovom bloku iznosi P = 708,0 m² Izvedbene (Glavne) projekte raditi na osnovu usvojenih i odobrenih idejnih projekata kao i prethodno
provedenih istraživanja vezanu za buduću stabilnost objekata uključujući elemente za nosivost tla,
seizmičke karakteristike područja, nivo podzemnih voda, predvidjeti zaštitu objekata od uticaja plavnog
BLOK H: Smješten je na sjevernom rubu obuhvata plana i od sadržaja su zastupljeni objekti za vala, zaštitu od pojačanih vjetrova i drugo.
smještaj gostiju vještačko jezerce sa potokom i mlinicom, te grupacija stećaka. Ukupna BRUTOO
planirana površina objekta u ovom bloku iznosi P = 1550,0 m² Paralelna sa izgradnjom pojedinih dijelova grupacije objekata, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu
pojedinih objekata, izvršiti opremanje i uređenje građevinskog zemljišta.
BLOK I: Ovaj blok smješten je uz rub rijeke Neretve (zapadni dio obuhvata plana) i na tom
prostoru nisu planirani objekti, predviđeno je vještačko jezero za rekreaciju (kupalište sa plažom i
restoranom, zatim park sa sadržajima (mini golf, boćalište i dječija igrališta).
BLOK J: U ovom bloku također nisu planirani objekti, isti je smješten na samom rubu obuhvata
plana (istočni dio) a na tom prostoru su planirani parking prostori cca 150 PM, te zaštitni pojas uz
magistralni put u vidu drvoreda, uz magistralni put u vidu drvoreda, niskog rastinja i travnjaka.
KOEFICIJENTI IZGRAĐENOSTI I ISKORIŠTENOSTI
REGULACIONI PLAN ETNO SELO "BORINA"
P Ps (brutto ) Po
Z = o x100 Ki = Kis =
Pz Pz Pz
Postojeći Planirani Ukupno
Po= + 1.168,60 = 1.168,60 Z= 21%
BLOK "A" Ps= + 1.747,90 = 1.747,90 Ki= 0,32
Pz= 5.400,00 Kis= 0,21
Po= + = Z=
BLOK "J" Ps= + = Ki=
Pz= 6.800,00 Kis=
Regulacionim planom je predviđeno priključivanje zone obuhvata regulacionog plana , odnosno etno
sela „Borina“ na magistralni put M17 koji prolazi granicom obuhvata.
Priključak na M17 predviđen je na dvije tačke :
a) na sjevernom dijelu obuhvata sa lijevim i desnim skretanjem iz oba pravca. Na ovoj tački postoje
REGULACIONI PLAN priključci za benzinsku pumpu – skretanje desno-desno, te priključak lokalnog nekategorisanog puta
ETNO SELO "BORINA" prema industrijskoj zoni Salakovac i asfaltnoj bazi HP Investing.
GRADSKO PODRUČJE SJEVER Detalji priključenja će biti obrađeni u saglasnosti za priključenje koju izdaje Direkcija Cesta FBiH.
b) na južnom dijelu , sa samo desnim skretanjem u pravcu juga
Načelno, moguće je izgraditi priključak u široj zoni – cca500m , ne remeteći unutrašnje saobraćajnice.
PUTNA INFRASTRUKTURA Ipak točka priključka će u konačnici zavisiti od rješenja odobrenog od strane JPDCFBiH.
Unutrašnje saobraćajnice su predviđene samo kao servisno-dostavne. Gosti Etno sela će odmah po
ulasku u područje imati obezbijeđene parkinge P1 i P2, a nakon toga se ukupni saobraćaj tretira kao
pješački, eventualno kao biciklistički ili zaprežni.
S ciljem stvaranja osjećaja autentičnog sela, kolovozna konstrukcija je planirana kao kaldrma od
kamenih ploča na podlozi od betona. Sa bokova je kolovoz završen upuštenim ivičnjacima.
Širina svih saobraćajnica je 5-6m, bez ikakve horizontalne signalizacije.
Na dijelovima saobraćajnice gdje je potrebna izrada potpornih zidova ili propusta, sve betonske površine
će biti pokrivene završnom obradom od lomljenog kamena.
Maksimalni uzdužni nagib iznosi 7%. Poprečni nagib se ostvaruje dvostrano sa po 2,5%, sa direktnom
odvodnjom na zelene površine , bez rigola.
3. Parking površine P1 i P2
Predviđena je i gradnja pješačkih staza i stepeništa ukupne dužine od cca 1105m. Ove površine se
obrađuju na isti način kao i ostale saobraćajnice – kamena kaldrma na podlozi od betona. Širina ovih
staza i stepeništa je cca 2m.
Troškovi uređenja putne infrastrukture
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 384,90 153,96 38.490,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 508,80 203,52 50.880,00
6. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 130,00 52,00 13.000,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 108,50 43,40 10.850,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 86,00 34,40 8.600,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 114,25 45,70 11.425,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 329,75 131,90 32.975,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 154,90 61,96 15.490,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 216,95 86,78 21.695,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,40 163,75 65,50 16.375,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 0,00 0,40 1.345,00 0,00 0,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 0,00 0,40 3.216,00 0,00 0,00
5. Izrada potpornih zidova od betona obloženih prirodnim lomljenim kamenom m3 250,00 0,10 1.105,00 110,50 27.625,00
UKUPNO cijena
Poz.
Parking P1- P2
2. 99.027,00
UKUPNO: 1.178.021,60
IDEJNO RJEŠENJE REGULACIONOG PLANIRANA FEKALNA KANALIZACIONA INSTALACIJA
PLANA «ETNO SELO BORINA» Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» potrebno je
izgraditi fekalnu kanalizaciju sa separatorom u kojem će se vršiti prečišćavanje odpadnih fekalnih voda
VODOVODNA INSTALACIJA prije upuštanja u rijrku Nertvu.
Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» nema izgrađena POSTOJEĆA OBORINSKA KANALIZACIONA INSTALACIJA
vodovodna instalacija , i gdje je potrebno izgraditi vodovodnu instalaciju koja će zadovoljiti potrebe
budućih korisnika. Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» nema izgrađena
oborinska kanalizacija..
PLANIRANA VODOVODNA INSTALACIJA
Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» planirano je da se PLANIRANA OBORINSKA KANALIZACIONA INSTALACIJA
izgradi distributivna vodovodna mreža sa koje će se vršiti vodosnabdijevanje objekata.
Iz postojećeg vodovodnog sistema Salakovac , moguće je zahvatiti potrebne količine vode radi
snabdjevanja sanitarnom vodom području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO Lokalitet iz obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» gdje nisu izgrađeni
BORINA», možemo ali uz predhodnu izgradnju priključnog cjevovoda. objekti nema izgrađenu oborinsku kanalizaciju i za taj lokalitet je potrebno predvidjeti izgradnju
Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA», u proračunu su oborinske kanalizacije koja će evakuisati oborinske vode sa toga lokaliteta ,a projektovanju treba
predviđene potrebne količine protivpožarne vode ali nije razmatran položaj i izgradnja hidrana sa kojih pristupiti kada se izrade projekti saobraćajnica i partera na tom lokalitetu, radi nagiba kao i poprečnih i
će se potrebna voda uzimati i to je ostavljeno da se rješava prilikom izrade projekata uređenja partera podužnih padona saobračajnica i partera..
objekata.
Obuhvatom idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» predviđena je vodovodna
instalacija koja je vezana u prstenasti sistem i koja će osigurati uredno vodosnabdijevanje budućih
korisnika.
Snabdijevanje jezera koji se planiraju graditi u obuhvatu «ETNO SELO BORINA» predviđeno je sa
cjevovoda koji bi se trebao graditi radi vodonatapanja poljoprivrednih površina iz akumulacije
Salakovačkog jezera.
Razmatrana druga varijanta, koja je predviđala pumpanje vode iz rijeke Neretve, pokazala se kao
neekonomična iz razloga da bi poslovanje opteretili enormni računi za struju, što bi u eksploataciji
stvorilo neodrživost poslovanja.
KANALIZACIONA INSTALACIJA
POSTOJEĆA FEKALNA KANALIZACIONA INSTALACIJA
Na području obuhvata idejnog rješenja regulacionog plana «ETNO SELO BORINA» nema izgrađena
fekalna kanalizaciona instalacija i gdje je potrebno izgraditi fekalnu kanalizacionu instalaciju koja će
zadovoljiti potrebe budućih korisnika.
REGULACIONI PLAN ETNO SELO "BORINE"
APROKSIMATIVNA VRIJEDNOST RADOVA NA
VODOVODNOJ I KANALIZACIONOJ INSTALACIJI
1 VODOVODNA INSTALACIJA
UKUPNO: 269.400,00
2 FEKALNA KANALIZACIJA
UKUPNO: 37.550,00
4 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
5 OSTALI RADOVI
UKUPNO: 70.000,00
REKAPITULACIJA
UKUPNO: 484.860,00
PDV 82.426,20
SVEUKUPNO: 567.286,20
REGULACIONI PLAN ETNO - SELO „BORINA“
GRADSKO PODRUČJE SJEVER
ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Uvod
Granice obuhvata prostorne cjeline Regulacionog plana Etno – selo “Borina određene su sa istoka
magistralnim putem M-17, sa zapada rijekom Neretvom, sa sjeverne strane neposredno uz pumpu za
navodnjavanje pa do benzinske pumpe locirane uz magistralni put M-17, a sa južne strane cca 120 m od
najjužnije lokacije stećaka.
Koncepcija ovog Plana se svodi na formiranju nizova objekata – pansiona, sa izdvojenih osam cjelina i
sa razgraničenim primarnim i sekundarnim saobraćajnicama.
REGULACIONI PLAN Pristup Etno selu “Borina” je sa magistralnog puta M-17, dok su interne kolske saobraćajnice riješene
ETNO SELO „BORINA“ tako da se istim ne remete pješački tokovi, a ujedno je omogućen pristup svim dijelovima Etno sela za
snabdijevanje, odvoz smeća, hitnoj pomoći, vatrogasnim vozilima i slično.
GRADSKO PODRUČJE SJEVER Na centralnom prostoru – trgu, planirani su ugostiteljski i trgovinski sadržaji. Ukupan broj planiranih
objekata na predmetnoj prostornoj cjelini je cca 116 sa visinom P i P+1.
ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Postojeće stanje
NN kablovski razvod predviđa se izvesti sa kablovima XPP00-A 4x150 mm2 koji se polažu u kablovske
rovove od trafostanice KBTS do slobodnostojećih distributivnih razvodnih ormara RO-6. Ormari su sa
betonskim temeljima i na ovom lokalitetu ih je predviđeno šest.
Aproksimativni predračun radova, opreme i materijala B) Javna rasvjeta
za izvođenje elektroenergetske infrastrukture predviđene Regulacionim
planom Etno selo „Borina“ 1. Iskop rova i zatrpavanje po polaganju kabla, te isporuka
i polaganje NN kabla PP00 4x35 mm2 (cca 5 m),
PP00 4x6, 10, 16, 25 mm2 (4050 m), isporuka i montaža
A) Elektroenergetski SN i NN razvodi, KBTS, izmještanja razvodnog ormara RO-6 JR (kom. 1), PVC zaštitnih cijevi
i demontaže Fi 110 mm (40 m), sa ostalim pratećim materijalom.
Sve komplet. kom. 1 55.000,00 55.000
1. Isporuka i izgradnja transformatorske stanice sa vanj-
skim posluživanjem tipa KBTS 10(20)/0,4 kV, 630 kVA, 2. Iskop temelja, betoniranje, isporuka i montaža rasvjetnih
sa transformatorom, kućicom, SN (3+1) i NN (10 odvo- stubova:
da) blokom. Sve komplet. kom. 1 75.000,00 75.000 a) visine 10 m sa dvije konzole 1,5 m kom. 5 i sa jednom
konzolom 1,5 m kom. 2,
2. Iskop rova i zatrpavanje po polaganju kabla, te isporuka b) visine od 3 do 5 m kom 110.
i polaganje SN kabla XHE49-A 3x(1x150 mm2), sa pratećim Sve komplet sa stavljanjem u funkciju. kom. 1 45.000,00 45.000
materijalom i povezivanjem. Sve komplet. m. 650 45.000,00 45.000
3. Isporuka i montaža svjetiljki na rasvjetne stubove,
3. Iskop rova i zatrpavanje po polaganju kabla, te isporuka komplet sa kablom PP-Y 3x1,5 mm2, svjetiljke Na-VT do
i polaganje NN kabla XP00-A 4x150 mm2 (cca 2500 m), 250 W kom. 12 kom (rasvjeta uz M-17 i parking), svjetiljke
XP00-A 4x50 mm2 (410 m), isporuka i montaža razvodnih do 150W 110 kom. (rasvjeta pješačkih i servisnih saobra-
ormara RO-6 (kom. 6), PVC zaštitnih cijevi Fi 110 mm ćajnica), reflektorske svjetiljke sa usmjeravanjem rasvjete
(80 m), sa ostalim pratećim materijalom. 150W (kom. 11)
Sve komplet. kom. 1 110.000,00 110.000 Sve komplet sa stavljanjem u funkciju. kom. 1 29.000,00 29.000
4. Iskop temelja za AB stubove (6 kom), isporuka i montaža 4. Izrada projektne dokumentacije, saglasnosti, nadzor, štete,
AB stubova 12/1600 (kom. 2); samo demontaža i premješta- atesti, tehnički pregledi, katastarski snimak.
nje12/1000 (kom. 2); 10/1000 LR (kom. 1); 12/1600 za STS Sve komplet. kom. 1 5.000,00 5.000
(kom. 1), užeta, konzola, rastavljača. Betoniranje temelja. Ukupno B (KM): 134.000,00
Sve komplet sa stavljanjem u funkciju DV-a. kompl. 1 10.000,00 10.000
BROJ STANOVA
PROSTORA m²
OBJEKATA m²
OBJEKATA m²
OBJEKATA m²
OBJEKATA m²
POSTOJEĆIH
POSTOJEĆIH
PLANIRANIH
PLANIRANIH
PODZEMNIH
IZGRAĐENA
IZGRAĐENA
POSLOVNIH
GARAŽA m²
RAZVIJENA
RAZVIJENA
POVRŠINA
POVRŠINA
POVRŠINA
POVRŠINA
POVRŠINA
POVRŠINA
URBANISTIČKI POKAZATELJI
ha
BLOK
A
0,54 1.168,60 1.747,90 1.747,90
- BROJ STANOVNIKA (smještajni kapaciteti) 400
B
0,38 792,60 1.152,40 5,00 1.152,40
C - BROJ STANOVA (apartmana) 275
0,61 893,60 1.372,00 1.372,00
D
1,12 1.879,10 3.041,80 5,00 3.041,80
- GUSTINA NASELJENOSTI 41 st/ha
E
1,04 1.750,00 3.082,00 3.082,00
F - BROJ PARKING MJESTA 10 AUTOBUSI + 150 AUTOMOBILI
1,27 2.030,05 3.296,85 3.296,85
G
0,39 385,30 708,60 708,60
- STEPEN MOTORIZACIJE 1,0
H
1,56 1.001,80 1.550,60 1.550,60
I - POVRŠINA BLOKOVA 8,85 ha
1,26 154,00 154,00
J
0,68 150,00
- POVRŠINA POD SAOBRAĆAJEM 1,40 ha
Ukupno
8,85 154,00 9.901,05 154,00 15.952,15 160,00 15.952,15
na
' {
je za
prip'reme).
Nosilaq pdpr~~e duzan je osigurati saradnju i usaglasavanje stavova sa
planirru~ja I. dtuginl zainteresir~nim osobama na odnosnom podru,cju~ i sa vlasnicima
nekretnina, nq$iqchna prava raspolaganja i koristenja dijelova podrucja i objekata na tom
podru(;ju. Poseb:nu saradhju i usagla§avanje stavova u pogledu planskog uredenja podrucja;
nosHac pripreme osigurat ce sa dru§tvhna i· drugim pravnim osoba:rna nadle:Z.tum za
vodoprivredu, saobracaj, turizam, zdravstvo,· obrazovanje, kulturu, za3titu kulturno-
historijskog i prirodnog nasljeda, za.Stitu okolisa, drustvima i drugim pravnim osobama
nadlezrum za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti misljenja
i saglasnosti nadlefuih organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje.
(3) Nosilac pripreme ce za potrebe ukljucivanja javnosti u proces i:.rxade regillacionog plana
izraditi program kojim ce se definisati organizacija tribina, okruglih stolova, javnih uvida i
rasprava i drugih oblika uklj1.tcivanja javnosti u svim fazama pripreme i izrade regulacionog
plana. ·
na
2. 1
3. Regulacioni ,Etno-selo -'W''U'A"''"
Izmjene i dopune Regulacionog plana ,Industrijska zona
provedbenog urbanistickog plana na potezu most Franje Blazevica- M 17;
5. Iz:mjene i dopune Regulacionog ,Sireg putnickog, zeljeznic.kog i
autobusnog terminala";
6. Izmjene i dopune Regulacionog plana ,Rondo II".
Clan2,
JAVNA RASPRAVA:
11 0. godine u 11
11.2010. u 11
Je nesmetano
Gosp. Sejo Kazazic: Ispred MZ
1997. go dine
stran? li
Gosp. Hamzic: ovo je prijedlog. protivrJoi:lmi put?
Gda. Music Dzenana: Vine uvaiavate misljenje stanara, ne pravite igraliste, jer sene objasnjenje na ovo
misli na djecu.
Gda. Palikuca Almasa: Energoinvest sa P+6 -to ne moze, jer cete zagraditi cijelu stranu Gosp. Regulacioni sto prije a puteve poslije.
zgrade Bejrut i nece imati sunca.
Gosp. Dzenan Omanovic: Kako je zivjeti s druge strane (iza hotela Energoinvest) ako bude Hamzi6: Bescarinska zona posebno uraditi.
P+6.
Gda. Sunita Kazazi6: Postojeci objekat energoinvesta napraviti kako je i bio, a ne da
se pravi P+6 tj. da se napravi rekonstrukcija zgrade u postojeCim Gosp. Husnic - Jugoistok: javne rasprave da budu u Blagaju da gradani znaju kako se radi.
gabaritima. Nemamo zelenih povrsina vee pijesak i beton. Gradani nisu dovoljno informisani.
Gosp. Dzenan Omanovi6: Kod Vatrogasne kule ovaj objekat ugrozava ljude koji imaju
svoje kuce u okolini. Ne moze biti tolika spratnost na ovom
mjestu.
Javna rasprava zavrsila sa radom u 13,05 sati.
Ad4.
Izmjen i dopune provedbenog urbanistickog plana za podrucje od Biskupove glavice, kneza
Branimira i kralja Petra Kresimira IV do Partizanskog groblja i provedbenog urbanistickog
na
Fuad Da li je raden na na na
objekta (u planu obiljezena brojevima 8,9 i 10), tj. Trazi da se isti brisu ida se na njihovom ,Energoinvest". Predlaze da se zadrzi ranija spratnost, tj. da se objekat vrati u postojece
mjestu planira zelena povrsina. stanje.
Rasim BOJCIC: Pita kolika je spratnost objekata juzno od autobuske stanice, te ko je vlasnik. Emir RAMADANOVIC: Primjedba nato da se izmjena plana nije radila za cijeli obuhvat,
Posto je on vlasnik objekta u autobuskoj stanici, traii da se spratnost njegovog objekta vee samo zajedan dio.
uskladi, tj. Izjednaci sa novoplaniranim objektima.
ina
MERDANIS: Primjedbe na
Antonio ZELENIKA: Kod planiranja objekta na mjestu nekadasnje ,Lire" nisu traiena
misljenja i saglasnosti vlasnika neretnina, posto je onjedan od njih.
Jarosav VEGO: Posto je investitor odustao od nadogradnje na zgradi preko puta ,Bogodolke",
Predstavnica Islamske zajednice je nakonjavnog izlaganja istakla kako nije istina daje zasto to nije prikazano planom.
zemljiste iznad zeljeznicke stanice na kome je predvideno vracanje harema vlasnistvo
Zeljeznicke stanice, vee daje isto vlasnistvo Islamske zajednice sa 1/l dijela. Fuad CATOVIC: Ne vodi se racuna o seizmici.
Nakon Javne rasprave dostavljen je pismeni prigovo-zahtjev grupe gradana naselja "iznad
Zeljeznicke stanice" kojim se trazi da se Planom predvide postojece garaie i pristupni putevi
do njih, uz novoplanirani podvoznjak.
Koordinacij ska grupa
sa
II l
provedbenog urbanistickog na
li se zelene povrsine mogu
T~ka2 i~ a
parkovi nisu planirani, jer nema mogucnosti, a postojece ""'-''''-'H'-'
povr§ine treba urediti i odrzavati, kada se donese Odluka na
Javna raspravaje pocela sa radom u 11,05 sati.
Gradskom vijecu tada ce se raditi parkovi.
Staje sa otpadnim vodama?
Gosp. Nije predvidena infrastruktura.
Gda. Marina Deronjic je pozdravila prisutne, rekla da se primjedbe i sugestije mogu dostaviti
Gda. Marij a: Kome se treba dostaviti prigovor za otpadne vode?
Odjelu za urbanizam i gradenje, kao i Zavodu za prostorno uredenje Grada Mostara. Posto je
Gda. Deronji6: Prigovor dostaviti nadleznom Odjelu za komunalne i inspekcijske
Zavod za prostorno uredenje Grada Mostara Nosilac izrade navedenih planova dala je rijec
poslove, oni se brinu o odr:lavanju postojece infrastrukture
inzenjerima Zavoda.
Gosp. Zoran Marie: gospodin ima objekat preko puta ,Mostarke" ina objektu dva stana.
Izgradnjom novog objekta zatvorio bi se ulaz u stanove u kojima :live
l,
njegove kcerke.
Gosp. Zeljko Marie: Predstavlja njih osmoro koji imaju poslovne objekte preko puta
Izmjene i dopune provedbenog urbanistickog plana za podrucje od Biskupove glavice, kneza ,Mercatora"- podnijeli su zahtjev za nadogradnju ima dvije godine ista
Branimira i kralja Petra Krdimira IV do Partizanskog groblja i provedbenog urbanistickog ce biti sa njihovim objektima?
plana za podrucje od Biskupove glavice, kneza Branimira i kralja Petra Kresimira IV do Gosp. Minarik: Mi smo primili taj zahtjev ito cemo razmatrati a konsultovat cemo se sa
Partizanskog groblja (Rondo II)
Mjesnom zajednicom.
Gosp. Darko Minarikje prezentirao navedeni Plan.
Gosp. Zoran Knezovic: Staje sa prostorima u ulici Stjepana Radica?
~ ~0 ~
neko rjesenje.
Gosp. Ivan Milicevic: Objekat kod ,Mljecnog restorana"- sta
kao i ostali.
???? U ulici Hrvatske mladezi previdjeti
infrastrukturu jer im ulica pliva. Gosp. Minarik: Isto je predvideno u Sjevernom logoru
Gosp. Jozo Prkovic: Slivnici- cija su oni nadle:lnost, nisu kako trebajer ulica pliva, parking
prostori ugrozeni, zelene povrsine ne unistava niko, ali gradnjom novih
objekata rnoze biti ugrozena statika objekata u blizini.
Gosp. Minarik: dao obrazlozenje gradnje Izrada izrnjena i dopuna Regulacionog plana ,Centralna zona- rekonstrukcija"- Gradsko
Gosp. Danijel Vidovic: Predlaze Zavodu za prostorno uredenje Stari grad
rijese zone i
a da se
UU!.'-<LL.UU.V
Zavod
L tj.
djelatnosti je uputio zahtjev za urbanizarn
rjesavanje i druga prirnjedba rijesiti ekonomski
Gda. Dobili zahtjev Odjela drustvenih djelatnosti i ocJem.
bio uraden prije primjedbi. Vatrogasne irna investitora. u
Gosp. Antonio Zelenika: Problem poplave u ulici Hrvatske mladezL Kada se kolektor visinu a ne u sirinu. Zasto sene bi jedan objekat sa
resetka za odvod vode je postavljena uzastranu, tj. voda ne rnoze iCi uz spratova? Da se ostavi vise zelenih povrsina.
brdo, ja sam skinuo lezeceg policajca jer je na tom mjestu voda nuuu.'"" Dapic: Smetaju gradevine i nema ukusa, protiv gradnje ali da se gradi u
preljev (voda sa Bijelog Brijega), resetka zabetonirana a kod rnanjim gabaritima.
,Piramide" voda izbija saht.
Izmjena i dopuna Regulacionog plana ,Industrijska zona Bisce polje" i dijela provedbenog
Izrada Regulacionog plana Etno selo ,Borina" Gradsko podrucje Sjever urbanistickog plana na potezu most ,Franje Blazevica" - 7
Gosp. Senadin Hamzic je prezentirao Regulacioni plan i nije bilo pitanja vezanih za ovaj plan. Gosp. Senadin Harnzic je detaljno prezentirao navedeni Plan.
Pitanja:
Gosp. Mario StojCic: ovo je sesti prostomi plan- ovdje se privatno vlasnistvo uzurpira a nika
ne pitaju. On irna 8 dunurna zemlje i niko ga nista ne pita- rotor je nacrtan na njegovoj
Izrnjene i dopune Regulacionog plana ,Siri kompleks putnickog, zeljeznickog i autobusnog privatnoj zemlji, gdje su oni taoci, zato sto svoju zemlju ne mogu prodati, ne rnogu graditi, od
terminal a"
se
1. restorana.
Posto je investitor
zasto to nije prikazano planom. Istice ako
i organizirati javnu raspravu.
Kucni savjet kralja Petra Kresimira 2b, lamela 3: Primjedba na nadogradnju jednog sprata
na zgradi preko puta ,Bogodolke".- Primjedba u pismenoj formi dostavljena komisiji za Danijel VIDOVIC: Predlaze da se Gradskom vijecu po mogucnosti istovremeno daju na
pracenje strucne rasprave i ista je sastavni dio ovog zapisnika. usvajanje prijedlog ovog Regulacijskog plana i Urbanisticki projekt objekata na javnim
povrsinama uz Ulice kralja Tomislava i Stjepana Radica, koji su nacrtom ovog plana
Predstavnik kucnog savjeta stanara zgrade na adresi Zagrebacka 38: Primjedba na objekat ostavljeni kao zona za detaljno planiranje.
broj 9 (iza Sivrica)Jzgradnjom ovakvog objekta bi se ugrozilo osuncanje
0 bj ekta prema UUUH.U~'.HUU u
na
Marko: na 9
i Regulacionog u I
Hrvatske mladdi, i SpHtske
Vesna KRA TZL: Primjedba da se planom predvidi intervencija na prometnici - Ulica Edin MAKSUMIC: Nema dovoljno igralista, sportskih terena i zelenih povrsina.
hrvatske mladezi, pogotova na njenom ju:lnom izlazu, tj. spoju sa Ulicom Stjepana Radica, Senada DONKO: Trazi da se pored novoplaniranog podvoznjaka umjesto pjesacke staze
kao ida se predvidi uklanjanje kontejnera sa zelenih povrsina. planira kolski pristup garazama (dostavljena primjedba u pismenoj formi).
Fikreta BRAJKOVIC: Trazi da se pored novoplaniranog podvoznjaka umjesto pjesacke staze
Anamarija LJEV AK: Primjedba da nema dovoljno zelenih povrsina. Primjedbe na planirane planira kolski pristup garazama.
prizemne objekte izmedu solitera u Ulici hrvatske mladezi da se isti brisu. Takode trazi da se Ivanka KRSTANOVIC: Trazi da se plan dostavi Zeljeznice FbiH na misljenje.
6,
Mario na rotor
(spoj Ml7 i M6,
grupa
-clan
Na osnovu člana 21. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog
kantona“ br. 4/04), „Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata“ (Službene
novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 63/04 i 50/07) i člana 28. Statuta Grada Mostara („Gradski
službeni glasnik Grada Mostara“ 4/04 i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09), Gradsko vijeće
Grada Mosta na sjednici održano dana _________________donosi
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKU
Hercegovačko-neretvanski kanton o donošenju i provođenju Regulacionog plana ETNO-SELO„BORINA“
GRAD MOSTAR
I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovom Odlukom donosi se Regulacioni plan Etno-selo „BORINA“ Gradsko područje Sjever, te se reguliše
planiranje, izgradnja i uređenje prostora na području obuhvata regulacionog plana i to: status postojećih
objekata, buduća namjena prostora i objekata, visina i regulacija izgradnje, saobraćaj, komunalna
infrastruktura, uređenje partera i javnog zelenila, zaštita stanovništva i čovjekove sredine, te se utvrđuju
uslovi, način i postupak njegovog provođenja.
ODLUKA
O DONOŠENJU I PROVOĐENJU II GRANICE PROSTORNE CJELINE
REGULACIONOG PLANA
ETNO-SELO „BORINA“ Član 2.
Granice obuhvata prostorne cjeline Regulacionog plana Etno-selo „BORINA“ definisane su: sa istoka
magistralnim putem M-17, sa zapada rijekom Neretvom, sa sjeverne strane neposredno uz pumpu za
navodnjavanje pa od benzinske pumpe (uz magistralni put M-17) a sa jućne strane cca 120 m od
najjužnije lokacije stećaka, ukupna površina zone obuhvata plana iznosi 9,8 ha. Granica obuhvata
prostorne cjeline Regulacionog plana Etno-selo „BORINA“ data je u grafičkom prilogu koji čini sastavni
dio ove Odluke.
NOSILAC PRIPREME:
Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara Grafički prilog broj 1.
NOSILAC IZRADE:
Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara III USLOVI ZA IZGRADNJU
a) NAMJENA POVRŠINA
Član 3.
Na prostoru obuhvata prostorne cjeline Regulacionog plana Etno-selo „BORINA“ utvrđuje se postojeće
stanje i obrađuje se odnos prema postojećim objektima prikazanim u grafičkom prilogu koji je sastavni
dio ove Odluke.
- Mostar, novembar 2010. god. -
GRAFIČKI PRILOG BROJ 2.
Član 4. b) VISINA IZGRADNJE (SPRATNOST OBJEKATA)
Na prostoru obuhvata prostorne cjeline Regulacionog plana utvrđuje se plan namjene površina i izgradnja Moguća spratnost objekata je: suteren, prizemlje i sprat, odnosno kombinacija S+P (suteren i prizemlje)
novih objekata utvrđenih ovim planom, a koji su prikazani u grafičkom prilogu koji čine sastavni dio ove P+1 (prizemlje i sprat) izuzetno P+2.
Odluke (po blokovima od A do J).
c) UDALJENOST IZMEĐU OBJEKATA
Cjelokupni obuhvat plana podijeljen je na deset cjelina – BLOKOVA i to od A do J. (Regulaciono-nivelaciona osnova)
BLOK A: Planirani su objekti za smještaj – apartmanskog tipa (slobodno stojeći i u nizovima) i u Položaj objekata u prostoru uslovljen je datim regulacionim i građevinskim linijama, kao i orjentacionim
centralnom dijelu bloka zadržava se grupacija stećaka kojima se pristupa planiranim pješačkim stazama gabaritima (markicama) predloženim u Regulacionom planu. Orjentacioni gabariti treba da posluže
(iste je potrebno osvijetliti niskim reflektorima). Ukupna BRUTOO planirana površina objekta u ovom arhitektima za oblikovanje objekata koji investitori zahtjevaju, a ujedno da se kroz ubanističko-tehničke
bloku iznosi P = 1.747,0 m². uslove između najprihvatljivija estetska rješenja.
BLOK B: Također i u ovom bloku su planirani objekti za smještaj gostiju, zatim parking prostori za GRAFIČKI PRILOG BROJ 3b.
autobuse (5 PM). Ukupna BRUTTO planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P = 1.152,0 m².
d) PLAN PARCELACIJE
BLOK C: I u ovom bloku planirani su objekti za smještaj gostiju, zatim manje jezerce sa potocima na
kojima su predviđene mlinice. Ukupna BRUTTO planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P = Položaj građevinskih parcela usvojen je Regulacionim linijama i predložen je u Regulacionom planu.
1372,0 m².
GRAFIČKI PRILOG BROJ 3c.
BLOK D: U ovom bloku planirani su objekti za smještaj gostiju, prostor za parkiranje autobusa (5
MP), potoci sa dvije manje mlinice, te lokalitet sa stećcima. Ukupna brutto planirana površina objekata u e) GUSTINA NASELJENOSTI
ovom bloku iznosi P = 3041,0 m²
Gustina naseljenosti u obuhvatu plana je G(brutto) 41 st/ha.
BLOK E: Ovaj blok u centralnom dijelu obuhvata plana i u ovom bloku planirani su sadržaji
(kulturno-umjetnički, uslužni, ugostiteljski i dr.), zatim potoci sa mlinicama. Ukupna BRUTTO planirana f) KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
površina objekata u ovom bloku iznosi P = 3082, 0m².
Koeficijent izgrađenosti za područje obuhvata plana iznosi: Ki-0,16
BLOK F: Prostor koji zauzima ovaj blok smješten je na rubu obuhvata plana (južni dio) i od sadržaja
su zastupljeni objekti za smještaj gostiju i tehnički objekti (uz magistralni put M-17). Ukupna BRUTTO g) KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI
planirana površina objekata u ovom bloku iznosi P = 3296,0 m²
Koeficijent iskorištenosti za područje obuhvata plana iznosi Kis-0,10, Z-zauzetost parcele 10%.
BLOK G: U ovom bloku planirani su također objekti za smještaj gostiju i mlinica na vještačkom
potoku Ukupna BRUTTO površina planiranih objekata u ovom bloku iznosi P = 708,0 m² h) STEPEN MOTORIZACIJE
BLOK H: Smješten je na sjevernom rubu obuhvata plana i od sadržaja su zastupljeni objekti za Stepen motorizacije u obuhvatu plana iznosi 1,0
smještaj gostiju vještačko jezerce sa potokom i mlinicom, te grupacija stećaka. Ukupna BRUTOO
planirana površina objekta u ovom bloku iznosi P = 1550,0 m²
IV URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA
BLOK I: Ovaj blok smješten je uz rub rijeke Neretve (zapadni dio obuhvata plana) i na tom prostoru
nisu planirani objekti, predviđeno je vještačko jezero za rekreaciju (kupalište sa plažom i restoranom, Član 5.
zatim park sa sadržajima (mini golf, boćalište i dječija igrališta).
Tokom izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju planiranih objekata u okviru Regulacionog plana
BLOK J: U ovom bloku također nisu planirani objekti, isti je smješten na samom rubu obuhvata Etno-sela „BORINA“ pridržavati se slijedećih uslova:
plana (istočni dio) a na tom prostoru su planirani parking prostori cca 150 PM, te zaštitni pojas uz
magistralni put u vidu drvoreda, uz magistralni put u vidu drvoreda, niskog rastinja i travnjaka. - Gabariti objekata dati su orjentaciono, oblik i dimenzije istih definisati će idejni arhitektonski
projekat koji treba da poštuje planirane površine
GRAFIČKI PRILOG BROJ 3 I 3a.
- Moguća spratnost objekata, suteren, prizemlje i sprat, odnosno kombinacija S+P (suteren i Plan izgradnje putne infrastrukture prikazan je u posebnom grafičkom prilogu koji je sastavni dio ove
prizemlje) i P+1 (prizemlje i sprat) izuzetno P+2. Odluke.
- Poštovati orjentaciju planiranih objekata, a svi detalji će se utvrditi prilikom određivanja
urbanističko-tehničkih uslova za svaki objekat (ili gupaciju istih) posebno GRAFIČKI PRILOG BROJ 8 I 8a.
- U sklopu objekata (ako je to tehnički izvodljivo ili kao zasebne objekte moguće izgraditi
dvonamjenska skloništa osnovne zaštite (u podrumskim prostorima) Grafički prilozi sa karakteristikama vjetra (RUŽA VJETROVA)
- Prilikom izrade arhitektonskih projekata za planirane objekte potrebno je primjeniti materijale:
kameni zidovi sa dijelovima koji se mogu malterisati, drvenim krovnim konstrukcijama sa GRAFIČKI PRILOG BROJ 9.
pokrovom od kamenih ploča, drvenim fasadnim otvorima
- Konstruktivni elementi objekata mogu biti AB stubovi, AB grede i serklaži sa AB ravnim Grafički prilog inženjerijsko-geološke karte.
međuspratnim pločama
- Konstrukcije objekata prilagoditi zaštiti od potresa (prema mikro-seizmičkoj reonizaciji), zatim GRAFIČKI PRILOG BROJ 10.
zaštiti od podzemnih voda, vjetrova i oborina
- Partere objekata riješiti tako da imaju interne saobraćajnice, a prilaze svim objektima prilagoditi Grafički prilog – karta seizmičke mikrorejonizacije.
licima sa posebnim potrebama
- Samu obradu partera riješiti primjenom različitih materijala (kamene ploče, kaldrma, zelene GRAFIČKI PRILOG BROJ 11.
površine, drvo i sl.), te pravilno regulisati uticaje oborinskih voda sa istih Član 7.
- Instalacione priključke na objekte izvesti u sklopu planirane mreže, a za fekalnu kanalizacionu
mrežu potrebno je izvesti SEPARATOR (uz rijeku Neretvu) Realizacija sekundarnih priključaka na primarne instalacije prikazanih u članu 6. ove Odluke rješavat će
- Posebnu pažnju obratiti na obezbjeđenje zaštitnog pojasa uz rijeku Neretvu se na osnovu detaljnih uslova koje će propisati nadležna služba.
Član 8.
V UREĐENJE I OPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Uređenje građevinskog zemljišta izvršit će se u obimu i na način utvrđen ovim Planom i Programom
uređenja građevinskog zemljišta.
Član 6.
VI ZAŠTITA I UREĐENJE ČOVJEKOVE OKOLINE
Uređenje i opremanje građevinskog zemljišta u sklopu prostorne cjeline Regulacionog plana Etno-selo
„BORINA“ izvršit će se u obimu i na način utvrđen ovim Planom. Član 9.
Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže data je u posebnom grafičkom prilogu „Vodovod i Pri projektovanju objekata i uređenja javnih prostora posebno je potrebno uvažiti mikroklimatske uslove
kanalizacija“ koji je sastavni dio ove Odluke, a koji će poslužiti za projektovanje primarne i sekundarne u cilju unapređenja kvaliteta stanovanja i zaštite životne sredine.
mreže.
U cilju obezbjeđenja i zaštite stanovništva od elementranih i ratnih dejstava predvidjeti izgradnju
GRAFIČKI PRILOG BROJ 4 I 4a. skloništa, a u skladu sa zonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća (Sl.novine FBiH broj 39/03 i 22/06).
Plan instalacija za snabdijevanje električnom energijom je dat u grafičkom prilogu koji je sastavni dio ove
Odluke. Prilikom izrade Plana primjenjeni su parametri za zaštitu prava lica sa smanjenim tjelesnim
sposobnostima koje je regulisano Uredbom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uslovima i
GRAFIČKI PRILOG BROJ 5. normativima za sprečavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima
(Sl.list FBiH broj 48/09).
Plan instalacije TT infrastrukture dat je u posebnom grafičkom prilogu koji je sastavni dio ove Odluke.
GRAFIČKI PRILOG BROJ 7. - Za svaku etapu realizacije Regulacionog plana uraditi prethodnu dokumentaciju na nivou
urbanističkog projekta ili idejnih arhitektonskih projekata
- Troškove uređenja građevinskog zemljišta za svaki objekat obračunati će se na osnovu odluke o
donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za zonu koja je u obuhvatu ovog O b r a z l o ž e nj e
Regulacionog plana.
Paralelno sa izgradnjom pojedinih dijelova zone obuhvata Plana, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu
pojedinih objekata, potrebno je izvršiti opremanje i uređenje građevinskog zemljišta.
I ZAKONSKA OSNOVA
VIII POSEBNE ODREDBE I SMJERNICE ZA PROVOĐENJE PLANA
Zakonska osnova za donošenje Odluke o donošenju i provođenju Regulacionog plana Etno-selo
Član 11. „BORINA“ je:
- član 23. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine HNŽ/HNK“, broj 4/04), kojim je
Sve intervencije u sklopu prostorne cjeline Regulacionog plana Etno-selo „BORINA“ moraju biti u utvrđeno da Odluku o pristupanju izradi/izmjeni planskog dokumenta donosi predstavničko tijelo
skladu sa ovim Planom. jedinice lokalne samouprave, kao i obavezan sadržaj Odluke o pristupanju izradi i izmjeni
Član 12. planskih dokumenata.
- Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Službene novine
U toku provođenja Plan se može mijenjati i dopunjavati u cilju usklađivanja sa dostignutim stepenom i Federacije BiH“ broj 63/04, 50/07), kojom je detaljno propisana procedura pripreme, izrade i
ciljevima razvoja, uslijed nastalih potreba na način kao u postupku za donošenje ovog Plana. usvajanja planskih dokumenata.
Član 13. - Član 28. Statuta Grada Mostara propisuje nadležnost Gradskog vijeća za odlučivanje o ovim
pitanjima u skladu sa Ustavom i zakonima.
Sve intervencije u području obuhvata Plana u periodu od pet godina od dana stupanja na snagu Plana
moraju biti u skladu sa istim. II RAZLOZI DONOŠENJA ODLUKE
Član 14. Razlog za donošenje ove Odluke je to što se ukazala potreba Grada Mostara za upotpunjavanjem
turističke ponude, upošljavanje lokalnog stanovništva kao i cjelokupnog privrednog razvoja.
Ova Odluka stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Mostara“.
III FINANSIJSKA SREDSTVA
GRADSKO VIJEĆE PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Za realizaciju Odluke nisu potrebna finansijska sredstva.
GRADA MOSTARA
Murat Ćorić,s.r. ................................................
Na temelju članka 70. Zakona o građevinskom zemljištu («Službene novine Federacije BiH», broj 25/03 i 16/04) a
shodno članku 52. Odluke o građevinskom zemljištu («Službeni glasnik Grada Mostara», broj 7/05), Regulacijskom
planu naselja Etno selo «Borina» i članku 28. Statutu Grada Mostara («Gradski službeni glasnik Grada Mostara», broj
4/04), Gradsko vijeće Grada Mostara, na svojoj …….. sjednici održanoj dana ………………. 2010. godine, donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU PROGRAMA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
ZA NASELJE ETNO SELO «BORINA» U MOSTARU
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Članak 1.
Hercegovačko-neretvanska županija/kanton Donosi se Program uređenja građevinskog zemljišta za naselje Etno selo «Borina» u Mostaru (u daljnjem tekstu:
GRAD MOSTAR Program uređenja građevinskog zemljišta).
Članak 2.
Prema Programu uređenja građevinskog zemljišta, stvarni troškovi uređenja građevinskog zemljišta iznose ukupno
……………… 2.638.444,00 KM, i to:
ETNO SELA «BORINA» Planirana izgradnja građevina na predmetnom lokalitetu je 15.952,15 m2.
u Mostaru
Članak 3.
Naknada uređenja građevinskog zemljišta snose investitori građevina a obračunavaju se po
165,39 KM / m2 izgrađene korisne površine građevine.
Naknada iz stavka 1. ovog članka uplaćuju se prije izdavanja odobrenja za građenje.
Sredstva ostvarena od naknade za uređenje građevinskog zemljišta trošiti će se isključivo na osnovu Plana i programa u
obuhvatu Regulacionog plana Etno selo „Borina“.
Članak 4.
Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaćeno Programom iz članka 1. vršiti će se usporedno sa gradnjom građevina,
sukladno prilivu sredstava po osnovu naplaćene naknade iz članka 3. a što će pobliže biti regulirano posebnim
ugovorom sklopljenim između Grada Mostara i investitora.
Članak 5.
Troškovi priključka građevina na vodovod i kanalizaciju i opremanje zemljišta, sukladno urbanističkoj suglasnosti,
padaju na teret Investitora.
Članak 6.
Realizaciju Programa uređenja građevinskog zemljišta u obuhvatu Regulacionog plana Etno selo „Borina“ provodi
Odjel za Urbanizam i građenje.
Članak 7.
Predlagač: Gradonačelnik Ovaj Program stupa na snagu danom objavljivanja u «Službenom glasniku Grada Mostara».
Obrađivač: Zavod za prostorno uređenje
PREDSJEDNIK
Mostar, Decembar / 2010. godine GRADSKOG VIJEĆA
Murat Ćorić
O b r a z l o ž e n j e
Pravna osnova za donošenja ove odluke nalazi se u članku 70. Zakona o građevinskom zemljištu («Službene novine
Federacije BiH», broj 25/03 i 16/04) i članku 52. Odluke o građevinskom zemljištu («Službeni glasnik Grada Mostara»,
broj 7/05).
Člankom 70. Zakona o građevinskom zemljištu propisano je da naknada za uređenje građevinskog zemljišta
«obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta, kao što je predviđeno prostornim
ili urbanističkim planom».
U stavku 2. istog članka stoji da se «iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje suglasno
Programu uređenja gradskog građevinskog zemljišta».
Člankom 52. Odluke o građevinskom zemljištu propisano je da naknada za uređenje građevinskog zemljišta
«obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta, kao što je predviđeno
urbanističkim planom, regulacijskim planom ili urbanističkim projektom».
U stavku 2. istog članka stoji da se «iznos naknade iz prethodnog stavka utvrđuje suglasno Programu uređenja
građevinskog zemljišta, koga donosi Gradsko vijeće».
Dokument prostornog uređenja za ovo područje donesen je Odlukom o donošenju i provođenju Regulacijskog plana
naselja Etno selo «Borina» u Mostaru.
Prema Programu uređenja građevinskog zemljišta, stvarni troškovi uređenja građevinskog zemljišta iznose ukupno
............... 2.638.444,00 KM.
Planirana izgradnja građevina na predmetnom lokalitetu je ……15.952,15 m2.
…………………………
PROGRAM UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
1. OPĆI PODACI
Program uređenja građevinskog zemljišta urađen je na temelju Regulacijskog plana naselja Etno selo «Borina» u
Mostaru.
Planirana površina objekata koji su obuhvaćeni ovim Programom je ……… 15.952,150 m2.
……………………..