Sociologija

Dinka
Tomašića

-poziv znanstvenika Tomašić je definirao kao akademski rigorozno

istraživanje i tumačenje društvene zbilje, ali politički su interesi(desnice i
ljevice) presudili njegovim tezama. Prvom fizičkom silom, zatim prešućivanje.

-u zbornik uključeni:
- predratni tekst «Plemenska kultura i njeni današnji ostaci» -
ključan za razumijevanje njegove ideje o «dinarskom» (plemenskom
mentalitetu) koji oblikuje povijest južnoslavenskog prostora
- tri rada tiskana u Americi tijekom ili neposredno nakon 2. svjetskog
rata

Dinko Tomašić
PLEMENSKA KULTURA I NJENI DANAŠNJI OSTACI

-Studij autohtone kulture Hrvata i ostalih južnih Slavena

-autohtona kultura - načini ponašanja, mišljenja i vjerovanja, umna i

moralna disciplina i sva iskustva koje je neka etnička zajednica usvojila i
umnožila sve dotle i toliko, ukoliko su ta iskustva u posjedu čitave zajednice
- ne mora biti izvorna, dovoljno je da je usvojena od čitave zajednice

-proces kulturnog mijenjanja ili kulturnog razvitka je u neprekidnom toku

-ukoliko je potrebno, da se utvrdi idealni tip neke kulture, to je moguće
učiniti samo za kratko određeno vremensko razdoblje, u kojem su okolnosti
sredine ostale nepromijenjene

-s metodološkog gledišta proučavanje razvitka određene kulture bit će u

stvari uspoređivanje sukcesivnih «idealnih tipova» i pronalaženje činioca, koji
su doveli do kulturnih promjena
-idealni tip – znači skup vodećih kulturnih osobina u određenim
prilikama sredine – to je određena kulturna razina

-Hrvati i ostali južni Slaveni od njihovog dolaska na Balkanski poluotok

1
 - ne postoji jedna nego više autohtonih kultura, iz kojih su se
izgradile poznije kulturne osobine ovih skupina i naroda
- dvije koje sačinjavaju glavnu podlogu – kultura Hrvata i kultura
Srba

-kao što se imigracija Slavena odvijala na dva načina i u različitim

vremenskim razdobljima, i kulturne osobine tih dviju skupina predstavljaju
dva različita kulturna tipa:
1. koji se zasnivao na stočarstvu i ratarstvu i kome je odgovarala
zadružna društvena organizacija; čiji su se nosioci selili u velikim
masama, i mirno zauzimali plodna polja i riječne doline
2. koji se zasnivao prvenstveno na pljački i stočarenju i kome je
odgovarala plemenska društvena organizacija – ovi su se selili u
manjim ratničkim skupinama, naglo upadali i zauzimali strateške
položaje u blizini ratara i nad morskim tjesnacima podesnim za
gusarenje
-u vezi s društvenom organizacijom –prva zadružna, druga plemenska
-ovaj članak daje samo opći pregled plemenske kulture u vezi sa
njenim današnjim ostacima

-osim zadružne i plemenske kao osnovnih kultura, od dolaska Slavena na

Balkan, u njihovoj neposrednoj blizini postojala je i kultura ostataka nekih
ranijih etničkih skupina, koja je bila više nomadskog tipa – treba uzeti u
obzir njihov izvjestan kulturni utjecaj

-nije isključeno, vrlo je vjerojatno, da su se nosioci i zadružnog i plemenskog

kulturnog tipa razvili iz jednog zajedničkog pratipa, čije je materijalna
podloga bila stočarenje i ekstenzivno vrtlarstvo, pa se je jedan dio te
zajedničke skupine pomiješao sa ratničkim upadačima sa istoka i tim putem
razvio ratničke osobine i plemensku društvenu organizaciju; drugi dio
etničke matice ostao uz zemlju, sporije se kretao. U prijelazu sa motike na
plug, taj dio je razvio svoju zadružnu društvenu organizaciju, i u svom
sporom kretanju ka zapadu bi očuvan od većih primjesa sa stranim
etničkim elementima – kroz vjekove održao svoje «izvorne» kulturne osobine

-opisivanje plemenske kulture - funkcionalno, a ne formalno svaka

kulturna osobina vrši izvjesnu funkciju u zajednici i ona je samo dotle
kulturna osobina, dok vrši svoju funkciju, pa makar se ona i dalje formalno
održavala u obliku usmene tradicije ili pisanog zakona; svaku kulturnu
osobinu treba shvatiti elastično i dinamički

-materijalna podloga plemenske kulture je stočarenje i pljačka, i u vezi s tim

nosioci plemenske kulture zauzimaju strateške položaje u blizini drugih
stočara, poljodjelaca, u blizini prometnih i trgovačkih putova
-nomadski stočari posjeduju izvjesne preduvjete koji ih osposobljavaju
za ratnike: fizička snaga i obilnosti energije izgrađene uslijed obilnosti hrane

2
i obilnosti dokonog vremena, i uslijed periodičnog izlaganja fizičkim
naporima, iza kojih slijedi dugi odmor; pokretljivi su – nisu vezani za zemlju

-od naročite važnosti u vezi sa ovim prijelazom iz stočarsko-nomadske u

pljačkaško-ratničku kulturu, zauzimanje strateških položaja, to znači
privezanost uz izvjesni kraj i teritorij u cilju održanja položaja podesnih za
hajdučiju i gusarenje time povremena neorganizirana krađa prelazi u
sistematski organiziranu pljačku, koja postaje glavno zanimanje odraslih
muškaraca i glavno vrelo prihoda čitave zajednice
-s tim u vezi podjela rada po spolu i starosti – muškarci samo ratnici,
a svi ostali ostalo
-ta podjela rada na štetu uspješnosti stočarenja i poljoprivrede, a zajednica
se brojčano umnažala

-stalna nesigurnost, spremnost za obranu i napad povećan osjećaj krvnog

srodstva i lojalnosti i solidarnosti među bližim srodnicima
-osnova rodovske organizacije – svijest o krvnoj vezanosti pojačana
identičnošću života i zanimanja, zajedničkim uživanjem pašnjaka,
nastanjenošću u zbijenim skupinama koliba
-osnova rodovske organizacije će se održati kao osnovna društvena
jedinica i onda kad se više rodova ujedini u pleme

-niti rod nije sasvim homogena jedinica – isticanja pojedinih kuća

-od interesa za ovu raspravu – položaj glavara u rodu i plemenu, pošto
je fundiran na ekonomskim razlikama, postaje nasljedan

-društvena diferencijacija – pojedine glavarske kuće gospoduju rodom, a

snažni rodovi gospoduju plemenom
-solidarna odgovornost putem institucije krvne osvete
-drugi osim ovog sistema društvene hijerarhije:
- ukoliko je rod ili pleme zaposjelo nečije zemljište(ratarsko), tada su
na starosjedioce gledali kao na niži sloj – osvajači su bili «plemići» -
tj. pripadali plemenu i identificirali sebe sa snagom toga plemena,
dok starosjedioci nisu pripadali plemenskoj organizaciji i nisu
uživali tako snažnu zaštitu, prema tome nisu bili «plemići»

-oštra razlika među spolovima, nastala uslijed diobe rada; s tim u vezi je i
problem sklapanja brakova – jači rodovi sa jačim, što je pojačavalo
društvenu diferencijaciju
-društvena diferencijacija- očitovala se s jedne strane u utjecaju i vlasti, s
druge u nošnji i oružju, akumulaciji stoke i drugih pokretnina, manje u
akumulaciji nekretnina(obradiva zemlja zajednička)

-ovo hijerarhijsko društveno uređenje i autokratska vlast - prenijelo se iz

rodovske u obiteljsku organizaciju – očeva vlast apsolutna, hijerarhija među
braćom i sestrama na osnovu spola i starosti

-mogućnost održavanja ovih psihičkih osobina putem obiteljskog odgoja i

obiteljske sredine i kad bude srušena plemenska organizacija

3
-u rodovsko-plemenskoj organizaciji se rod razvio u četu pljačkaša-ratnika –
pojam ubojitog oružja postao sinonim za čovjeka, vodeća društvena
vrijednost junaštvo – isticanje u otimanju i ubijanju
-česti krvavi sukobi među rodovima, međusobno istrebljivanje rodova u
okvirima istog plemena
-društvena kontrola je obuhvaćala samo teritorijalne i društvene granice
roda, van toga moralna i društvena nevezanost
-rodovski glavari izuzeti i one kontrole koja je važila unutar roda
-rivalitet u junaštvu među svim članovima roda – vječno pitanje «tko je bolji»,
tko je gori – djelovalo na razvijanje ličnih ambicija
-junačka pjesma – vjerojatno preinačena od nekih ranijih ratničkih
kultura, razvijenijih od slavenske
-odgojni i kontrolni utjecaj, izgradnja ličnosti

-sve ove opisane okolnosti poticale snaženje antagonističkih osjećaja,

simboliziranih u načelu osvete, krvne, koja je uz načelo osobnog ponosa i
časti, uz težnju za slavom utjecala na izgradnju impulzivnih i agresivnih
ličnosti, nasrtljivih i silovitih tipova, čija je prejak osjetljivost na ličnu čast
mogla dovesti do osjećajne prenapetosti, i to tako i odgovarajuće psihičke
malaksalosti – osjećajna neuravnoteženost
-u interesu ličnog isticanja dozvoljeno svako sredstvo – prijevara, podvala,
nadmudrivanje i okrutnost prema protivnicima, «izdaja» vlastitom rodu, ako
su povrijeđeni osobni osjećaji
-sila – prvotna društvena vrijednost
-slijepa poslušnost glavarima – često nadnaravne sposobnosti, spolno
gostoprimstvo
-mogućnost oduška antagonističkim impulsima - izgovori za osobnu
agresivnost – borba za pravdu, svetu osvetu, krst časni itd. simboli došli
preko svećenstva i ostalih pripadnika zapadnoevropske civilizacije

-izgradnja samopouzdanja i smjelosti, istovremeno i precjenjivanje vlastitih

sposobnosti, podcjenjivanje protivnika
-drugi činioci izgradnje agresivnih ličnosti
- kanalizacija spolnih nagona( u drugim kulturama se odražava u
idealizaciji suprotnog spola, lirici, glazbi) – u plemenskoj kulturi
žena je prezrena i shvaćena kao sredstvo rađanja muške djece,
svaki drugi doticaj među spolovima je slabost i šteta za ratničke
vrline
- spolni nagoni često usmjereni na isti spol(institucija pobratima i
posestrima) homoseksualnost društveno korisna, jer se
«pobratimi» nadmeću u junaštvu i pomažu pljačkaško-ratničkim
podvizima
- sodomija – česta pojava u plemenskoj kulturi

-glavne karakteristike plemenske kulture:

4
 - sklonost formiranju agresivnih ličnosti, osvajačkih osobina,
ratničke tehnike
-rivalstvo među rodovima i glavarima sprečavalo ekspanzivne tendencije
plemena
-kada su se te ratničke skupine nametnule starosjediocima zadružnog tipa, i
kad su uz pomoć kršćanskog svećenstva i okolnih političkih sila nastale
državne formacije, uslijed unutrašnjih rivaliteta su morale biti kratkog vijeka
- stvaranje feudalnog plemstva, omogućilo prodiranje stranih
političkih i kulturnih utjecaja
- pojedini glavari pretvorili u feudalnu gospodu - s jedne strane
nosioci tursko-orijentalne, s druge zapadno-evropske kulture
- svećenstvo došlo do snažnog utjecaja, održalo utjecaj u zoni
plemenske kulture sve do danas

-ta plemenska kultura utjecala na druge kulture s kojima je došla u dodir

-razmatrat će: pretvaranje plemenske kulture u kulturu hajdučko-uskočkog
tipa, doticaj plemenske kulture sa zadružnom i kapitalističkom kulturom, i
problem prijelaza ovih raznih kulturnih osobina među gornje slojeve putem
formiranja trgovaca, vojnika i intelektualaca

-plemenska organizacija – duž jadranske obale, južna Bosna, Hercegovina,

Sliv Vardara i Crnog Drima otuda u okolne predjele Balkanskog
poluotoka, noseći sa sobom prvenstveno svoje psihičke osobine
-plemensko-rodovska organizacija se razbija čim se udalji iz svoje
ratničke sredine, iseljenici ne održavaju više svoju društvenu organizaciju,
kad dođu u područje druge kulture

-nestankom rodovske discipline pojedinac je mogao biti asimiliran od nove

kulture, u čiju se sredinu uselio ili koja se je razvila na bivšem teritoriju
plemenske kulture
-teško su se prilagođavali novoj kulturnoj sredini(naročito ako je ova
bila ratarsko-zadružnog tipa)
-teško privikavanje na zemljoradnju, oskudan život bez promjena i
senzacija
-oštar sukob dvaju kultura – riješen ili unutrašnjim psihičkim poremećajem
pojedinaca, ili otvorenim revoltom protiv nove sredine
-otvoreni sukobi sa sredinom mogu dobiti oblik masovnih pojava – npr.
odmetanje u hajduke, prebjezi, uskoci – u nekim krajevima Balkana veliki
povijesni periodi

-južna Ugarska, Srijem, sjeverna Srbija, Slavonije, Hrvatska krajina, Lika,

dalmatinska Zagora, zapadna BiH – dugo vremena podesan teritorij za
formiranje hajduka i uskoka – ta zona ostavila mnogo kulturnih i psihičkih
tragova(još i danas)

5
 vodeće osobine ove hajdučko-uskočke kulture(važno radi veze sa kulturnim
razvitkom Srba i Hrvata)

-kad se govori o toj kulturi – družine, i sredina u kojoj se formiraju

-za hajdučke operacije potrebna suradnja stanovništva, hajdučki
jataci, sigurno zaleđe i sklonište
-jataci pomažu iz koristi i iz straha
-hajducima se koriste krčmari koji kupuju pa prodaju plijen, i svi oni
kod kojih hajduci zimuju i ostavljaju novac i duge vrijednosti
-hajdučka osveta – palež sela, ubijanje djece, mučenje
-hajdučki društveni ugled, slava, pjesme
-hajdučki kult – širi se putem odijela, oružja koji su simboli moći, sile,
pojedine ličnosti i njihova djela se idealiziraju i time postaju društveno
prihvatljiva i korisna

-hajdučko-uskočka kultura – održala i pojačala psihičke osobine plemenske

kulture – agresivnost, impulzivnost, antagonističke emocije, autokratske
težnje, egocentrički osjećaji, smisao i vrijednost prijevare u borbi i
društvenim odnosima
-te osobine se mogle nesmetano razvijati u toj kulturi
-čete – 20-30 članova; unutrašnja hijerarhija prema godinama četovanja i
autokratska vlast harambaše; jedina društvena svrha plijen i grabež
-četovanje – napori teški, a zimovanje(od Mitrova do Đurđeva) potpuni nerad
i dokolica
-podesne granične oblasti, gdje se sukobljavaju interesne sfere dviju ili više
pravnih vlasti
-ako se okolne vlasti nalaze u sukobu, otvorenom ili latentnom, hajduci
podstrekivani u cilju – primame nagradama, titulama za sistematsko
upadanje preko granice i sistematsku pljačku; često darivani zemljištem;
često od četa najamna vojska
-hajduci se dali iskoristiti kao nosioci ideologija i osnivači država – interesi
ugroženih evropskih država se prikazuju kao borba Kršćanstva protiv
Islama
-njima se koristili Austrija, Venecija i Rusija u međusobnoj borbi i u
zajedničkoj borbi protiv Otomanskog carstva

-kad je razbijena rodovsko-plemenska društvena organizacija, plemenska

kultura može doći u doticaj sa zadružnom kulturom
-zadružna društvena organizacija mogla preuzeti funkcije roda u pogledu
društvene kontrole i discipline nad pojedincima, utječući na obuzdavanje
njihovih agresivnih i ekspanzivnih težnja i na privikavanje u obrađivanju
zemlje
-mogla je utjecati i u drugim pravcima, a mogao je biti i obratan slučaj
-stupanj utjecaja jedne i druge kulture je ovisio o raznim okolnostima

6
-prijelaz iz plemenske u zadružnu kulturu – napori i samodisciplina, kojima
nosioci plemenske kulture nisu bili dorasli, pa se sukob tih dvaju kultura
očitovao u raznim oblicima revolta protiv postojeće društvene sredine, i
političkih i društvenih sistema
-zato feudalni sistem nije mogao biti dovoljno čvrst, ali je imao izvjesnu
ulogu u toku političko-ekonomskog razvitka; ekonomsko značenje je naročito
u privezivanju stočara uz zemlju

-tamo gdje feudalni sistem nije bio čvrst ili nikako nije postojao, manjkala je
izvjesna predsprema za uspješan prodor kapitalističkog sistema i načina
proizvodnje
-taj nedostatak, plus psihičko-kulturne osobine koje su otežavale
privođenje zapadnoevropskoj kulturi i industrijskoj civilizaciji i kad je
uvedena osobna sigurnost i stabilan pravni poredak

-pomanjkanja autoriteta i sistematskog znanja o iskorištavanju fizičke

sredine, uz naslijeđenu težnju za lakom zaradom i pomanjkanje smisla za
akumulaciju potrošnih dobara – utjecalo na moralnu i umnu disciplinu
stanovnika tih krajeva
-k tome geografska izolacija većine krajeva i osjećaj kulturne
«superiornosti» prema okolnim kulturama(tumači se njihovim slobodnim
životom) potrebe se veoma sporo umnažale, standard života relativno
nizak
-niti govora o nekoj inicijativi o uvođenju savršenijih tehničkih
sredstava za proizvodnju

-ostatak kolektivnog vlasništva otežavao definitivan prelazak na intenzivniju

poljoprivredu
-jače razmnožavanje stanovništva uslijed shvaćanja iz plemenske i zadružne
kulture – neizbježna posljedica – opća pauperizacija

-pauperizacija pojačala sklonost pokretljivosti

-u feudalno doba iseljenici naseljavani na feudalnim dobrima ili na pustim
zemljištima, ili su od njih formirane tzv. vojničke granice
-s razvitkom kapitalističke privrede, industrije, radovima na putovima –
nalazili poslove kao industrijski radnici, sezonski radnici, u gradovima kao
posluga, kućarenje, prosjačenje – mnogo profesionalnih prosjaka, jer im je to
bilo isto časno kao i raditi za nadnicu

-jedina vrsta kapitalističke privrede uspješnija u ovim krajevima je

trgovina(jer je uvijek bila povezana uz pljačku i grabež)
-gusari u trgovce, ili i jedno i drugo
-hajduci – trgovina otetih predmeta, ili u neprohodnim krajevima
prevoženje trgovačke robe(kiridžijanje), kojoj su osiguravali nesmetan prolaz
krajevima koji su bili pod njihovom kontrolom
-stočari – trgovina

7
 -osobine tipa trgovca u ovim krajevima – pokretljiv, lukav, sklon
prevari(psihičke osobine ovih krajeva uvjetovane kulturnim razvitkom)
prelazi u gradove kao krčmar, kasnije prodavač mješovite robe,
na kraju ugledan restorandžija ili trgovac na veliko

-poslovni moral se u zoni plemenske i hajdučko-uskočke kulture nije

izmijenio – mito korisna društvena ustanova, kradljivac si je pomogao,
tamnica pomaže popularnosti utamničenog, otmica česta forma sklapanja
braka, krivotvorenje novca, isprava
-uz moral i mnoge druge kulturne i psihičke osobine nepromijenjene –
položaj žene, sila i dalje vodeća društvena vrijednost, težnja za vojničkim
zanimanjima,

-uslijed siromaštva i nezadovoljstva, agresivnosti, impulzivnosti i

pokretljivosti, nosioci ovog kulturnog tipa se mogu lako pridobiti za
revolucionarne ideologije i iskoristiti u cilju društvenih prevrata
-taj psihički tip - jak u ofenzivi i slab u defenzivi

***

-mnoge kulturne i psihičke osobine iz zone plemenske kulture se mogu

prenijeti gotovo bez modifikacija u gradove, gdje kratko razdoblje studija u
srednjim i višim školama nije u stanju izbrisati ih

-gradovi uglavnom predstavljaju zapadnoevropsku kulturu i civilizaciju, a

seoski element iz plemenske kulturne zone unosi u njih svoja shvaćanja,
svoje navike i psihičke osobine

-pitanje kakvoće društvene strukture gornjih slojeva neke zajednice; iz tih

gornjih slojeva se formiraju vladajuće skupine
-važno iz kakvih je ekonomskih, idejnih, i psihičkih momenata
sastavljena vladajuća skupina, jer će ona svoja shvaćanja i interese
poistovjetiti sa interesima čitave zajednice i težit će da ih putem svoje vlasti i
organa nametne i ostalim članovima zajednice

-element iz plemenske kulture je prelazio u razna kulturna i politička

područja i u raznim historijskim razdobljima, a to je nemoguće sve odjednom
obuhvatiti i generalizirati
-idealni tip građanina formiranoga iz elemenata plemenske kulture,
koja je u toku svog razvitka prešla već navedene kulturne razine

-već druga generacija ovako formiranog sloja trgovaca(gore opisano) i vojnika

bit će znatnim dijelom naobraženo u srednjim i visokim školama i pokazivat
će naročite sklonosti k slobodnim zvanjima i političkim djelatnostima

8
 -takav razvitak uvjetovan je trgovačkim kapitalizmom, koji omogućava
izobraženim mladim ljudima slobodne profesije ili činovnička zanimanja

-tri osnovna elementa gornjih slojeva neke zajednice, koja je na prijelazu iz

plemenske kulture u kapitalističko društveno uređenje i zapadnoevropsku
civilizaciju: vojnici, trgovci i profesionalci-političari
ako se iz ovakvih elemenata formira pravna vlast, tj. država, ona će
pokazivati jake ekspanzivne težnje, i u tom slučaju će se pravna vlast
oslanjati prvenstveno na vojnike i trgovce, a zadatak intelektualaca-
političara biti formiranje ideologija i teorija, kojima će se najbolje opravdati
ekspanzivne težnje ovakve zajednice
vrlo vjerojatno da će militarizam i nacionalni imperijalizam postati
vodeće vrijednosti javnoga života

-na ovaj način plemenske kulturne osobine nisu bile u osnovi izmijenjene,
nego samo poprimile nove oblike, nove načine ispoljavanja
-za očekivati je održanje psihičkih osobina plemenske kulture, makar
u nekom novom obliku

-kulturne i psihičke osobine plemenske kulture očitovat će se npr. u

autokratskim težnjama istaknutih ličnosti, tako da će primjena
demokratskih načela u praksi biti gotovo nemoguća ili znatno ograničena
-bit će snažno razvijen nepotizam kao ostatak osjećaja rodovske
solidarnosti
-pojava urotništva, tj. revolucionarna raspoloženja ograničena na male
skupine i bez veza sa širim masama, uz to i težnja za vlašću pod svaku
cijenu i održanje vlasti svim sredstvima, jer je vlast u ovoj sredini ostala
vodeća društvena vrijednost
-pomanjkanje autokritike, vlastito precjenjivanje, podcjenjivanje i
netolerancija protivnika, slabo razvijen osjećaj odgovornosti i pomanjkanje
smisla za sitan, discipliniran rad, pomanjkanje mislioca, pomanjkanje
humanih osjećaja, pohlepa za materijalnim, sila kao glavno sredstvo
vladanja, prijevara kao društveno dozvoljen način ponašanja – slika uprave
društvenih odnosa ovakve zajednice koja će znatno odstupati od standarda
postavljenih sa strane zapadnoevropske civilizacije.