M.

Krleža

Baraka Pet Be

"Baraka Pet Be" je antiratna novela jednog od najvećih hrvatskih književnika Miroslava Krleže.Novela je
objavljena u zbirci "Hrvatski bog Mars",a nastala je u razdoblju između 1914. i 1929. koje je obilježeno
utjecajem ekspresionizma.

U noveli "Baraka Pet Be" opisuje se tragična sudbina unovačenog hrvatskog studenta Ivice Vidovića u
vrijeme Prvog svjetskog rata ili,kako saznajemo na početku,bio je "august godine šesnaeste".
Ivica Vidović je hrvatski domobran u austro-ugarskoj uniformi koji je stigao teško ranjen s prostrijeljenom
ranom pluća u malteški "špital" grofa Axelrodea. Vidović je tipični
predstavnik hrvatskog vojnika čiji život bespomoćno nestaje u apsurdnosti rata koji nije njegov i u kojem
ne vidi smisao.Vidović stiže u taj "blatni i krvavi" pakao bolnice u baraku Pet Be kao novi "kandidat smrti"
tj. onaj koji putuje iz kupaonice u mrtvačnicu i zauzima krevet broj osam.Činjenica da su se ostali
ranjenici počeli kladiti da "broj osam" neće izdržati do jutra izražava apsurdnost i grotesknost agonije u
kojoj Vidović umire,slušajući kako ostali ranjenici viču.Grof Axelrode je imao plemenito podrijetlo:u
njemu je "ključala modra krv",on je bio kontur malteškog reda i johaniterski chevalier de justice.U opisu
njegovog lika pisac se služi ironijom kad kaže da je grof Axelrode tugovao što prije 800 godina nije
"posijao svoje plemenite kosti sa velikim Gottfriedom Bonillonskim" nego je "pao ovamo na globus u
kukavno i glupo doba".Kad je proglašena mobilizacija dobio je životnu šansu i postao šefom malteške
bolnice koja se sastojala od 42 drvene barake.Groteska u opisu lika Axelrodea izražena je metaforičkim
opisom njegove bolnice koju se naziva malteškim cirkusom,što stvara pomalo nakaznu,a pomalo komičnu
(cirkus) sliku ratne bolnice.Grof Axelrode je predstavnik Austro-Ugarske monarhije i predstavnik
apsurdnosti rata jer nema osjećaja za patnju ranjenih vojnika.
U karakterizaciji likova pisac se služi opisima (grof Axelrode i Vidović),dok je karakterizacija ostalih
ranjenika postignuta putem dijaloga (Madžar iz grupe broj jedan),unutrašnjeg monologa i vanjskog opisa
lika (Monglol-Sibirjak),čime se postiže dramatičnost situacije.Baraka Pet Be u kojoj je smješten Vidović
pisac uspoređuje s "trobom velikog šlepa",a sadržavala je 60 postelja.Bila je podijeljena u tri grupe:u
prvoj grupi su bile polomljene kosti ,u drugoj grupi su amputirani,dok su u trećoj grupi otpisani,tzv.
cuvaksi.Bolnički interijer barake izgleda jezivo i pakleno,više kao neko mučilište,nego kao
bolnica.Pripovijedač je u 3. licu (opis grofa,Vidovića,ranjenika i barake),a javlja se i unutrašnji monolog
(Vidovićeva razmišljanja).Naturalistički elementi su prisutni u opisima ranjenika,njihovih rana i
kupaonice.Ekspresionistički element je izražen kroz sliku barake kao utrobe velikog šlepa i kroz motive
rata,psihoze i ratnog klanja i ubijanja.Djelo prikazuje tjeskobnu atmosferu punu krvi,smrti,teških
ranjenika i kaosa,a najpotresnije scene su one koje prikazuju kupaonicu punu krvavih zavoja i
gnoja,vojnika i njihovih teških rana(amputirane ruke i noge koje se "suše kao suhomesnata roba" i "kosti
koje strše kao iver").

U ovom djelu Krleža je opisao apsurdnost rata,ubijanja i međusobnog klanja.U ovoj noveli je uspio izraziti
ideju da je rat bolest društva,bolest od koje umiru i ljudi i zemlja.