Professional Documents
Culture Documents
Analiza Osobina Web Preglednika - Seminarski Rad - Robert Ivanović2
Analiza Osobina Web Preglednika - Seminarski Rad - Robert Ivanović2
Robert Ivanović
SEMINARSKI RAD
Varaždin, 2009.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŽDIN
Robert Ivanović
Izvanredni student
Broj indeksa: S-36348/07-I, 2007.
Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju
VI/1 stupanj
SEMINARSKI RAD
Voditelj rada:
Dr. sc. Dragutin Kermek
2
Sadržaj
1. Uvod……..……………………….….………………………………………………………4
1.1. Razvoj web preglednika……….………………………………………………………..4
1.2. Najvažniji podaci o web preglednicima……...…..…………………………………….6
1.3. Web preglednici s posebnim namjenama………….……………………………………9
1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta….………………………………..10
1.5. Web preglednici za mobilnu platformu(mobitele ili PDA)……………………………10
1.6. Web preglednici za Java platformu……………...……………………………………10
1.7. Web preglednici za djecu…………………………………………….………………..10
2. Osobine web preglednika i njihova analiza…………….…………………………………11
2.1. Najvažnije osobine….………………….……………………………………………...12
2.2. Dodatne osobine…………………..………….………………………………………..15
2.2.1.Podrška protokolima……………..…………………………………………….…19
2.2.2. Podrška tehnologijama i standardima……………………………….……….….21
2.2.3. Podrška JavaScript tehnologiji…………………………………….………….…22
2.2.4. Podrška za Plug-in i Web Feed………………………………………..…....…....24
2.2.7. Podrška za različite formate slika……………………………….…………….…25
3. Dodaci……………………………………………………………………………………...25
3.1.Acid test..........................................................................................................................25
3.2.Ranjivosti web preglednika............................................................................................29
3.3. Lokalizacija web preglednika......................................................................................30
4. Zaključak…………...……………………………………………………………………..33
5. Literatura…………………………………………………………………………………..34
6. Linkovi…………………………………………………………………………………..…34
3
Popis slika
Popis tablica
4
1.Uvod
Iako je ime i svrha ovog seminarskog rada analiza osobina web preglednika, autor je smatrao
potrebnim započeti radnju opisom pojma web preglednik (engl. Web Browser) i kratkom
povijesti razvoja internet preglednika i navođenjem podataka o nekima od važnijih i
poznatijih browsera.
Razvoj web preglednika počinje krajem 80-tih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Početkom 1991. Britanski fizičar Tim Berners-Lee patentirao je prvi Internet preglednik
WorldWideWeb (http://info.cern.ch/ ) (ujedno i WYSIWYG ,“what you see is what you
get“ HTML editor), koji je koristio je ne samo FTP(File Transfer Protocol), nego i
HTP(Hypertext Transport Protocol). Slijedio ga je Mosaic, razvijen na NSCA(National
Centre for Supercomputing Applications). Marc Andreessen, djelatnik istog centra, pokrenuo
je vlastitu kompaniju Netscape, i izumio vlastiti web browser Netscape, koji ubrzo postaje
najrašireniji preglednik tog doba, kojeg koristi 90% tadašnjih korisnika interneta. Microsoft
odgovara razvojem svojeg browsera Internet Explorer, započinjući prvi rat browsera. Pošto
Internet Explorer dolazi u paketu sa OS Windows, uskoro MS IE postaje dominantan i
zadržava pokrivenost tržišta sve do danas. U listopadu 1994. na internetu se prvi put
pojavljuje novi Netscape-ov preglednika Mozilla. 1998. Netscape postaje Mozilla Foundation
i počinje razvoj novog web preglednika, koji će uskoro postati poznat pod imenom Firefox.
Opera se objavljuje 1996.(rad na njezinom razvoju počeo je još 1994.) i iako unatoč svim
svojim kvalitetama ne uspijeva postati popularna(1%), raste joj tržišni udjel među browserima
za mobitele. U siječnju 2003. Apple izbacuje Safari, koji pokriva Mac-ovo tržište i malo
5
izvan toga(oko 8%). Zadnji važniji web preglednik koji se pojavio na web pozornici je
Google-ov Chrome (rujan 2008.), i dosada je ostvario 1,5 tržišnog udjela.
6
Maxton 2.0, Google Chrome 3.0
Napomena: Postoji nekoliko stotina web preglednika. Većina ih je velikom djelu korisnika
interneta, čak i upućenijima, nepoznata. Zato se u tablicama spominju samo važniji i poznatiji,
s naglaskom na pet najzastupljenijih i najpoznatijih(IE, Firefox, Opera, Safari i Google
Chrome).
Izvori: http://www.livinginternet.com/w/wi_browse.htm
http://browsers.evolt.org/
U tablici ispod nalaze se glavni podaci za različite browsere - za koje operacijske sustave su
napravljeni, zatim softver koji preuzima sadržaj sa servera i prikazuje ga na ekranu. (u daljem
tekstu se koristi engleski originalni izraz Layout Engine ili Rendering Engine), cijena, autor
i softverska licenca.
Još jedna napomena: Od web preglednika temeljenih na MS Trident Layout Engine-u kao što
su CrazyBrowser, SlimBrowser, Maxton (kineski Trident-based web browser za Windows-
7
e), Sleipnir(japanski web browser za Windowse, baziran na Trident Rendering Engine-u),
AOL Explorer i Avant Browser u slijedećim tablicama je analiziran samo Avant Browser,
jer su navedeni browseri skoro potpuno istih osobina, kvaliteta i slabosti kao i Internet
Explorer. Također, nisu navedeni web preglednici kao što je The Orca Browser, koji je
Firefox-u isto što i Avant Browser za Internet Explorer (jer se temelji na Firefox-u 3.0).
Isto tako u tablici ne spominje se IE for Mac jer je njegov razvoj obustavljen (koristio je svoj
posebni Tasman Layout Engine).
Prikaz obitelji web preglednika temeljenih na Gecko Rendering Engine-u (Mosaic, Netscape,
Mozilla, Firefox, SeaMonkey, Flock, IceWeasel, Netscape Navigator, Camino i
Epiphany) nije previše reduciran(izbacio sam samo Epiphany i IceWeasel), jer ih smatram
zanimljivima, s tim da neki imaju posebitosti(npr. Camino, Gecko-based ali samo za Mac OS
X korisnike, K-Meleon isto Gecko-based ali samo za Windows OS itd.).
8
Spyglass
K-Meleon Da Ne Ne Ne Gecko Besplatan Dorian, GPL
KKO
Konqueror Da Da Da Da KHTML Besplatan KDE GPL
Mosaic Da Da Ne Ne Gecko Besplatan Andressen,Bina Nepozn
ata
Mozilla Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla MPL/GPL/
Foundation LPGL
Mozilla Fireox Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla MPL/GPL/
Foundation LPGL
GPL - GNU General Public Licence, GNU GPL ili jednostavno GPL, ime za široko
korištenu softversku licencu, koju je koncipirao Richard Stollman za GNU Project, projekt
razvoja besplatnog softvera GNU(„GNU's Not Unix“)
LPGL – The GNU Lesser General Public Licence, ime je modificirane, više dopustive
verzije GNU GPL softverske licence, originalno namijenjene za software libraries i za
softversku dokumentaciju
MPL – Mozilla Public Licence, softverska licenca za open source i besplatni softver, pod
koju spadaju svi proizvodi Mozilla zaklade
9
W3C - W3C Software Notice and License, dopustiva besplatna softverska licenca za sve
softverske proizvode W3C (World Wide Web Consortium), organizacije koja postavlja
međunarodne internetske standarde
**Shiira – namjera japanskih programera bila je stvoriti web browser za Apple koji je bolji
od Safari-ja
Postoji još hrpa web preglednika koje se može podijeliti u različite kategorije:
10
1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta:
Danas se više ne koriste jer je samo po sebi razumljivo da je Internet vizualna stvar, ima ih
više: Alynx, edbrowse, Elinks, Emacs, Links, Lynx, Net-Tamer, w3m, WebbIE
Kindle, Android, BlackBerry Browser, Blazer, Danger Browser, Embider, Fennc, IE mobile,
Iris Browser, jB5 Mobile Browser, Myriad, NetFront, Nokia Series 40, Novarra nWeb, Obigo,
Opera Mobile, Picsel, PlayStation Portable, Safari, Symphony, Wapaka Browser i Web
Browser for S60 (za Symbian OS).
Ali postoji i hrpa web preglednika koji ne spadaju ni u jednu od podjela, npr Lunascape –
„World's First Triple-Engine Web Browser“, koristi tri layout engine-a(Trident, Gecko i
Webkit), s tim da korisnik sam namjesti default-ni rendering engine
(http://en.lunapedia.lunascape.tv/index.php?title=Switching_Engines).
Možda bi još trebalo spomenuti posebitosti nekih web preglednika, npr. kod browser-a Linux
platforme, Internet preglednici se mogu koristiti kao file menager-i tj. kao windows explorer,
za pregledavanje sadržaja nekog folder-a. Također, neki browseri se mogu koristiti kao html
editori(Amaya npr.).
www.google.com
11
2. Osobine web preglednika i njihova analiza
Address field (polje u kojeg upisujemo ili copy-paste adresu koju želimo otvoriti),
Autofill Forms Button (automatsko popunjavanje web obrazaca),
Back Button(gumb za vraćanje na prethodnu stranicu),
Forward Button (gumb za otvaranje slijedeće stranice),
Close Box (gumb sa X za zatvaranje preglednika),
Fonts or Larger or Smaller (izbor stila i veličine fonta slova u browser-u),
Home Button (stranica koja se prva otvara kod startanja preglednika),
Maximize Button i Minimize Button (gumbi za povećavanje i smanjivanje dimenzija
otvorenog browsera),
Restore Button(kad je browser spušten u alatnu traku na dnu ekrana i želi ga se opet otvoriti),
Status Bar (u dnu svakog preglednika, pokazuje adresu stranice kad mišem prelazimo preko
linka u prozoru otvorene stranice),
Window Title (ime otvorene stranice se pokazuje u gornjem djelu preglednika, osim ako
stranica nema ime, onda piše untitled, ili ime bookmark-a za tu stranicu, ako smo je označili)
12
Opće osobine web preglednika nisu toliko važne da ih se analizira za svaki preglednik
posebno, jer ima ih svaki web preglednik, bez njih se ne može surfati internetom i u svima
normalno funkcioniraju.
Provjera pravopisa(spell check) kod upisa teksta u input box prije slanja tog teksta,
korisno jer zbog ogromne količine bookmark-a koje se skupe kroz duže vrijeme, treba ih
organizirati u različite foldere(mape)
Alatna traka s tražilicom(search engine toolbar), kod novijih važnijih browsera moguće je
izabrati među više tražilica(ne samo Google, nego i Yahoo, answers.com,amazon.com, itd.)
Privatno surfanje – brisanje povijesti surfanja i cookie-ja nakon surfanja (postoji više imena
za taj pojam: inPrivate kod IE, PrivateBrowsing, Porn Mode itd.), tako da druga ili treća
strana ne može dobiti uvid u surferske navike korisnika.
13
Mozilla Firefox. Vrijedi i za Phishing site-ove (prevarantske stranice koje kradu brojeve
kreditnih kartica i dr. osobne podatke). Lista opasnih stranica se automatski ažurira bez
korisnikovog sudjelovanja u tome .
http://www.favbrowser.com/
http://news.zdnet.co.uk/security/0,1000000189,39578379,00.htm
14
http://www.mozillazine.org/
Na internetu su pronađeni i posebni web browsere namijenjeni za „porn mode“ surfanje, npr.
„HeatSeek-the ultimate software for adults“( http://www.heatseek.com/?ai=82 ), „The point
of this software is to make porn browsing more efficient and more secure“- kažu na
http://www.techcrunch.com/2006/07/11/porn-browser-heatseek-launches-yeah-porn-browser/,
ali piše da se temelji na IE browseru, tako da smatram ne može biti previše privatan.
Chrome Da Da Da Djelomično
Dillo Djelomično ? ? ?
Flock Da Da ? Djelomično
Galeon Da Da ? ?
IE Da Da Da Djelomično
K-Meleon Da ? ? ?
Konqueror Da ? Ne ?
Mosaic Ne ? ? ?
Mozilla Da Da Ne Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da
Netscape Da Da Ne ?
NetSurf Da ? ? ?
15
SeaMonkey Da Da ? Djelomično
Shiira Da ? ? ?
WorldWideWeb Ne ? ? ?
Glavnih 5 browsera uglavnom imaju osobine analizirane u ove dvije tablice, ostali manje.
http://www.about-the-web.com/shtml/browsers.shtml
Blokiranje pop-up prozora(Pop-up blocking), iritantni pop-up prozori koji se sami otvaraju
bez korisnikove želje za tim, treba li reći koliko je korisno mogućnost blokiranja istih ako
želite spriječiti invaziju porno sadržaja ili drugih neželjenih sadržaja, Firefox je možda
najbolji glede toga problema
16
Zumiranje stranice(Page zooming) osobina koja dobro dođe tako da ne morate save-ati sliku
i otvarati je u pregledniku slika nego je otvorite u novom tabu i tu je zumirate
Filtriranje reklama(Ad filtering), filtriranje reklama, bile one u obliku banner-a, pop-up
prozora, animacije ili sl. zanimljivo je da ga Firefox i IE nemaju dok Opera, Safari, Flock i
neki manje poznati preglednici ga imaju.
Glavnih 5 browsera imaju sve ili skoro sve osobine navedene u ovoj tablici, drugi uglavnom
pola-pola.
17
Slijedeće osobine su:
18
Mozilla Fireox Da Da Da Da Da
Netscape Ne Ne Ne Da Da
NetSurf Ne Ne Ne Da Ne
Opera Ne Da Da Da Ne
Safari Da Ne Da Da Ne
SeaMonkey Ne Ne Ne Da Da
Shiira Da Ne Da Da Da
WorldWideWeb ? Ne Ne ? ?
I ovdje je vidljivo da samo Firefox ima sve, a ostali jako malo naprednih osobina potrebnih za
navigaciju kroz prostranstva interneta.
Izvori:
http://www.opera.com/browser/tutorials/nomouse/
http://www.mozilla.org/access/keyboard/snav/
Nije stavljeno u tablicu, ali važna je i jednostavna instalacija (bez potrebe za resetiranje
računala, kao što još uvijek traži IE), ali većina preglednika ima jednostavnu instalaciju.
Brzina otvaranja stranica, većina preglednika nema problema s tim, ponekad ta brzina ovisi
i o veličini memorije koju korisnik ima na računalu, brzini konekcije na Internet i veličini i
kompliciranosti(sadržaji u vidu slika, flash-a i sl. sadržaja) same stranice.
Nisam spomenuo još neke osobine koje nisam stavio u tablicu jer ih jako malo browsera ima:
Parental Control – za one korisnike koji žele blokirati pristup sadržajima „za odrasle“, dakle
djeci ili zaposlenicima tvrtki tako da ne zlorabe svoje radno vrijeme i poslodavca – pronašao
sam samo da IE ima u „Settings“ mogućnost blokiranja tih sadržaja. Postoji različiti softveri
za blokiranje adult-sadržaja koji se integriraju u browser ili čak web preglednici za djecu koji
ne otvaraju te stranice- npr. http://kidrocket.org/ , http://www.kidzui.com/ ,
http://www.mykidsbrowser.com/ itd.
Offline Browsing-pregledavanje stranica kad računalo nije spojeno na Internet, ali je moguće
samo ako history i privremena memorija nisu izbrisane, imaju ga npr. Firefox i Safari.
19
Postoje i posebni offlline browseri za tu svrhu(pregledavaju snimljene stranice u .html
formatu, samo treba upisati u adress bar adresu gdje se file-ovi nalaze na računalu), primjeri
su: BackStreet Browser (http://www.spadixbd.com/backstreet/ ), WebStripper
(http://webstripper.net/), itd.
Search Suggestions – kod tražilice u browseru, kako upisujete pojam sama tražilica daje
sugestije, Firefox ima tu ososbinu
Session Restore – kod nenajavljenog zatvaranja browsera, npr. kod naglog gašenja računala
ili zatvaranja aplikacije uslijed rušenja preglednika, web preglednik pamti koje su stranice
bile otvorene u trenutku zatvaranja i nudi mogućnost restauracije istog tog trenutka(session
restore) kod ponovnog pokretanja preglednika (Mozilla Firefox uvijek nudi tu mogućnost
nakon crash-a browsera), imaju ga npr. Camino, Firefox, OmniWeb,
http://download.cnet.com/windows/firefox-add-ons-and-plugins/
http://www.netmag.co.uk/zine/discover-culture/the-top-50-firefox-extensions
Internet Explorer
(http://www.microsoft.com/windowsxp/using/web/sp2_addonmanager.mspx )
Tema add-ons, plugins i extensions bila bi možda sama dovoljna za posebnu radnju
Source(IE)iliPage Source(Firefox), pod View- daje prikaz koda stranice, otvara se u novom
prozoru, što je jako korisno za web programere i one koji to žele postati
20
2.2.1. Podrška protokolima
http://www.experiencefestival.com/a/Web_browser_-_Protocols_and_standards/id/2001076
21
Objašnjenje pojmova:
E-mail-elektronička pošta, tj. sadrži li web preglednik svoj vlastiti program za e-mail
IRC-Internet Relay Chat, oblik tekstualnog komuniciranja porukama u realnom vremenu, ili
sinhroniziranog konferenciranja, korisnik se programom(klijentom) povezuje na poslužitelj
neke od IRC mreža
IDN- Internationalized domain name, ime internetske domene koja sadrži jedan ili više ne-
ASCII znakova
Ipv6-Internet Protocol version 6, internetski protokol slijedeće generacije koji treba zamijeniti
trenutnu verziju Ipv4
Što više Internet protokola podržava neki browser, naravno to je i bolje jer može komunicirati
s više izvora informacija.
Koje web standarde i tehnologije preglednici podržavaju, osim za JavaScript koji je detaljnije
prikazan u slijedećoj tablici.
22
Camino Da Da Da Da Da Da Ne
Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Djelomično Ne
Flock Da Da Da Da Da Da ?
Galeon Da Da Da Da Ne Da ?
Google Da Da Da Da Ne Da Ne
Chrome
IE Djelomično Da Ne Ne Ne Da Ne
K-Meleon Da Da Da Da Ne Da ?
Konqueror Da Ne Da Da Ne Da Da
Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne ?
Mozilla Da Da Da Da Da Da Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da Da Da Ne
Netscape Da Da Da Da Da Da ?
NetSurf Da Ne Ne Ne Ne Da Ne
Opera Da Da Da Da Da Da Da
Safari Da Da Da Da Ne Da Ne
SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da
Shiira Da Da Da Da Ne Da ?
WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne ?
Objašnjenje pojmova:
CSS2.1 – Cascading Style Sheets, označava upotrebu uzoraka stilova koji se mogu koristiti
u HTML dokumentima, CSS omogućava definiranje načina prikaza teksta ili drugih
elemenata HTML dokumenta, odnosno definiranje stila koji će se koristiti
Što više web tehnologija neki browser podržava, to ga čini boljim. Vidljivo je da sve ili
većinu web tehnologija podržavaju uglavnom samo bolji i popularniji preglednici.
24
Objašnjenje pojmova:
JavaScript – skriptni jezik koji se koristi za programski dostup objektima unutar drugih
aplikacija, razvijen od Netscape korporacije, za dizajniranje interaktivnih stranica, korišten na
milijunima web stranica radi dodavanja funkcionalnosti, validacije podataka u HTML obrascu
prije slanja na server, detekcije browsera itd
Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje
povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta
Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje
povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta
http://www.w3schools.com/js/default.asp
Neće biti prikazani u obliku tabele nego samo navedeni, i browseri koji ih imaju:
25
web sadržaja, iako se može koristiti i za desktop aplikacije i ostale programe. ActiveX je
Microsoftov odgovor na Javu.( http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/activex/ ). Sadrže ga samo
Internet Explorer, AOL Explorer, Avabt browser, Maxton i Sleipnir
Java – programski jezik originalno razvijen od Jamesa Goslinga, koriste ga samo Google
Chrome, IE i Opera(Mozilla obitelj i ostali browseri ne)
Gears, nekada Google Gears, besplatni open source plugin kojeg je razvio Google,
omogućuje prikaz i korištenje web aplikacija i usluga ako računalo zbog nekog razloga ne
može biti na Internetu (http://www.pcchip.hr/vijesti/recenzije-softvera/google-gears-beta )
RSS (skraćeno od Really Simple Syndication), skup web formata rabljenih za web stranice
koje se često osvježavaju, i sam njih izvor(feed) i preglednici za vijesti iz tog izvora (RSS
readers), tehnologija koja omogućava da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate
naslove i sažetke vijesti, blogova i sličnog(http://www.bug.hr/rss/ )
Atom – Kao i RSS, format kojim se povezuje (dobija, šalje ili pregleda) sadržaj iz blog
zajednice ili izvora vijesti sa weba, dozvoljava softveru da provjeri updates na webu.
Velika većina web preglednika koristi JPEG, GIFF i PNG format, ostale formate(JPEG,
APNG, MNG, TIFF, SVG, 2D Canvas i XBM) vrlo malo, skoro uopće ne.
3. Dodaci
3.1.Acid test
Acid testovi provjeravaju koliko web preglednici poštuju standarde. Prikaz slike trebao bi biti
što bliži, odnosno identičan referentnoj slici testa koju je moguće vidjeti na web stranici
testa(www.webstandards.org ).
26
Idealan prikaz Acid3 testa u web browseru:
U većini slučajeva je prikaz slike odgovarao referentnoj slici, osim u slučaju Internet
Explorera.(Pcchip br. 162, studeni 2008, www.pcchip.hr ).
27
Opera zadovoljava skoro 90 % web standarda, jedini je browser koji zadovoljava web2.0
obrazac, trenutno uklopljen u HTML5
(http://www.webstandards.org/2008/10/02/dowehaveawinner/).
28
Npr. preglednik u kojem autor ove radnje obavlja 99% surfanja internetom (Firefox),
zadovoljio je 71/100 na acid testu ovog tipa: http://acid3.acidtests.org/ .
Slika:
29
Safari, kako tvrde na svojim stranicama(http://www.apple.com/safari/features.html ), jedini je
browser na svijetu koji prolazi Acid 3 test sa 100%(Lunascape također), ali čini se da to više
ne važi, jer i Chrome i Opera 10 tvrde isto.
Premda, kad se autor ove radnje spojio na test stranicu http://acid3.acidtests.org/ , dobio je
99/100.
Ranjivosti web preglednika mogu biti iskorištene od napadača da pokrene kod i instalira
softver bez znanja korisnika(http://blogs.zdnet.com/security/?p=2778).
Exploit je softver, hrpa podataka, ili niz komandi, koji iskorištava bug, nedostatak ili ranjivost
sa namjerom da izazove neku štetu na softveru ili hardveru, ili s namjerom preuzimanja
kontrole nad računalom, da bi ga koristio za svoje svrhe.
http://www.techzoom.net/publications/insecurity-iceberg/
Ne služe se nužno svi korisnici interneta engleskim jezikom, tako da dostupnost web
preglednika na što više jezika ima smisla.
31
katalonski, norveški, portugalski, poljski, ruski, španjolski, švedski
Dillo engleski, japanski, poljski, ruski
Flock kineski, engleski, finski, francuski, njemački, mađarski, poljski, ruski,
slovački, španjolski, portugalski
Galeon azerbejdžanski, bjeloruski, bugarski, katalonski, češki, danski, njemački,
grčki, engleski, španjolski, estonijski, finski, francuski, irski, galicijski,
hrvatski, mađarski, italijanski, japanski, korejski, litavski, latvijski,
makedonski, mongolski, malajski, norveški, poljski, portugalski,
rumunjski, slovački, slovenski, albanski, srpski, švedski, tamilski,
turski, ukrajinski, vijetnamski, valonski, kineski
Google Chrome arapski, portugalski, bugarski, katalanski, kineski, hrvatski, češki,
danski, nizozemski, engleski, estonski, filipinski, finski, francuski,
njemački, grčki, hibru, hindu, mađarski, italijanski, indonezijski,
japanski, korejski, latvijski, litavski, norveški, portugalski, rumunjski,
ruski, srpski, slovački, španjolski, švedski,tajlandski, turski, ukrajinski,
vijetnamski
IE arapski, bugarski, katalanski, kineski, hrvatski, češki, danski,
nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, hibru,
hindu, mađarski, italijanski, japanski, korejski, latvijski, litavski,
norveški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski,
španjolski, tajlandski, turski
K-Meleon engleski, njemački, španjolski, francuski, ruski, poljski
Konqueror burski(Afrikaans), arapski, bjeloruski, bugarski, bengalski, katalanski,
kineski, češki, velški, danski, njemački, grčki, engleski, esperanto,
španjolski, estonski, baskijski, perzijski, finski, francuski, galicijski,
hibru, hindu, hrvatski, mađarski, islandski, italijanski, japanski,
mongolski, malajski, norveški, nizozemski, norveški, poljski,
portugalski, rmunjski, ruski, slovački, slovenski, srpski, švedski,
tamilski, tadžik, turski, ukrajinski, uzbečki
Mosaic engleski
Mozilla katalanski, kineski, češki, danski, engleski, finski, francuski, njemački,
grčki, hibru, irski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski,
norveški, poljski, portugalski, pundžabi, rumunjski, ruski, slovački,
slovenski, španjolski, švediški, turski, velški
32
Mozilla Firefox burski(afrikaans), albanski, arapski, asturijski, baskijski, bjeloruski,
bengalski, bugarski, katalanski, kineski, češki, danski, nizozemski,
engleski(UK,US), esperanto, estonski, finski, francuski, galicijski,
gruzijski, njemački, grčki, gudžurati, hibru, hindu, mađarski, islandski,
indonezijski, irski, italijanski, japanski, korejski, kurdski, latvijski,
litavski, makedonski, mongolski, norveški, poljski, portugalski,
pundžabski, rumunjski, ruski, srpski, slovački, slovenski, španjolski,
švedski, tajlandski, turski, ukrajinski, velški
Netscape (u verziji Netscape Navigator podržavao je najveći broj jezika)
portugalski, kineski, češki, danski, finski, francuski, njemački, grčki,
mađarski, italijanski, japanski, korejski, norveški, poljski, ruski,
slovački, španjolski, švedski, turski, engleski
NetSurf nizozemski, engleski, francuski, njemački
Opera bjeloruski, bugarski, katalanski, hrvatski, češki, danski, engleski,
estonski, finski, francuski, gruzijski, njemački, grčki, hindu, mađarski,
indonezijski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski,
norveški, poljski, portugalski, ruski, španjolski, švedski, tamilski, turski
Safari engleski, francuski, njemački, italijanski, norveški, poljski, norveški,
portugalski, danski, finski, korejski, kineski, nizozemski
SeaMonkey baskijski, bjeloruski, katalanski, češki, engleski, finski, francuski,
njemački, italijanski, korejski, norveški, poljski, slovački, španjolski,
turski
Shiira Kineski, danski, engleski, nizozemski, finski, francuski, njemački,
italijanski, korejski, norveški, poljski, portugalski, slovački, španjolski,
švedski
WorldWideWeb Engleski
Korisna je mogućnost koju nude neki browseri(imao ju je stari Mozilla web preglednik,
www.mozilla.org , čiji je razvoj nažalost prekinut u koris Firefox-a), translate page opcija(ali
ne na jezik korisnika, nego sa drugih jezika na engleski. Google nudi mogućnost prevođenja
na jezik korisnika na stranicama sa rezultatima, a tu je i copy-paste metoda i Google
translate(http://translate.google.com/?hl=en# ).
33
4. Zaključak
Web preglednik je vrlo važna aplikacija jer se njome korisnik svakodnevno služi, i poželjno je
da svakodnevna uporaba bude ugodna i sigurna. Zbog važnosti ove aplikacije bilo je potrebno
detaljnije razmotriti mogućnosti i osobine pojedinog browsera.
Može li se na osnovu analiza osobina web preglednika odabrati najbolji browser, teško je reći
jer svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Autoru ovog rada osobno je već više godina drag
Mozillin Firefox, zbog sigurnosti i raznih dodataka koji pojednostavljuju i ubrzavaju surfanje,
ali to bi bilo osobno.
Na svakom korisniku je da odabere onaj browser koji mu odgovara zbog njegovih potreba,
njegovih surferskih navika i osobina.
5. Literatura:
1. Gračanin Matija, „Rat za web“, časopis Bug, svibanj 2009., br. 198, str.58-67
2. Kovač Dragan, „U raljama velikog Googlea“, časopis Bug, listopad 2008., br. 191, str. 99-
102
3. Kriška Marko, „Znatiželjni tragači“, časopis PCChip, studeni 2008.br. 162, str. 69-78
6. Linkovi:
Linkovi za svaki od browsera navedenih u tablicama, onim redom kako su navedeni:
http://www.avantbrowser.com/
http://caminobrowser.org/
http://www.dillo.org/
http://flock.com/
http://galeon.sourceforge.net/
http://www.google.com/chrome/
34
http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/ie/default.mspx
http://kmeleon.sourceforge.net/
http://www.konqueror.org/
http://www.ncsa.uiuc.edu/Projects/mosaic.html
http://www.mozilla.org/
http://www.mozilla.com/en-US/firefox/personal.html
http://browser.netscape.com/
http://www.netsurf-browser.org/
http://www.opera.com/
http://www.apple.com/safari/
http://www.seamonkey-project.org/
http://shiira.jp/en
http://www.w3.org/People/Berners-Lee/WorldWideWeb.html
http://www.lunascape.tv/Home/tabid/36/Default.aspx
http://www.ioage.com/en/
http://www.allwebdesignresources.com/webdesignblogs/graphics/browser-compatibility-
tools-mega-list-of-browser-checkers-to-check-your-web-sites-for-browser-support/
http://webtrends.about.com/od/mobileweb20/tp/list_of_mobile_web_browsers.htm
http://webtips.dan.info/brand-x/
http://www.free-web-browsers.com/freebrowsers.shtml
http://www.w3.org/WAI/References/Browsing
http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html
http://www.webdevelopersnotes.com/design/browsers_list.php3
http://browsers.evolt.org/
www.webstandards.org
www.pcchip.hr
http://www.bug.hr/
http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html
http://home.comcast.net/~SupportCD/FreewareBrowsers.html
http://www.webdevout.net/browser-support
http://www.eskimo.com/~bloo/indexdot/history/browsers.htm
www.google.com
http://webbrowserguide.com/
http://164.100.24.167/security/security_browser.htm
35
https://ssd.eff.org/tech/browsers
http://www.privacylover.com/other-personal-privacy/list-of-opera-browser-security-and-
privacy-widgets/
http://4browser.com/
http://codeutopia.net/blog/2007/12/08/the-future-of-browser-widgets/
http://www.youtube.com/watch?v=aOLrCLkLC-g&feature=related
http://www.apple.com/safari/features.html
36