Professional Documents
Culture Documents
Republika Austrija
Republika Austrija
Geografija
Austrija se proteže maksimalno u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu
294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpe. Na istočnoj
granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka
Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišću, koje je na rubu Panonske nizije. Ukupno 43%
Austrije je pošumljeno. Najniža tačka Austrije je Hedwighof u općini Apetlon u Gradišću
114 m, a najviši vrh je Großglockner sa 3.798 m
Najviši planinski vrh Großglockner 3.798 m u Austriji nalazi se u saveznoj pokrajini Koruškoj.
Osim njega Austrija ima preko 900 vrhova sa visinom većom od 3.000 m. [3] Neki veći vrhovi
su:
Wildspitze 3.774 m ,
Weisskugel 3.738 m,
Großvenediger 3.662 m,
Hinterer Brochkogel 3.628 m,
Hintere Schwärze 3.624 m,
Similaun 3.607 m,
Wiesbachhorn 3.564 m ,
Rainerhorn 3.560 m
Rijeke
Največi dio Austrije, oko 80.566 km² pripada Dunavskom slivu, a samo mala područja na
zapadu pripadaju slivu Rajne (2.366 km²), te na sjeveru slivu Elbe sa površinom od 918 km².
Ostale veće rijeke u Austriji su: Lech, Isar, Inn, Salzach, Traun, Enns, Ybbs, Erlauf, Pielach,
Traisen, Wienfluss, Fischa, Große Mühl, Kleine Mühl, Rodl, Aist, Kamp, Göllersbach,
Rußbach, Thaya, March, Mura i Lainsitz.
Jezera
Najveće jezero u Austriji je Neusiedler See u Gradišću. Ukupno 77% površine od ukupno
315 km² pripada Austriji, a ostatak pripada Mađarskoj. Drugo najveće jezero je Attersee sa
24 km² u Gornjoj Austriji, te Traunsee sa 24 km². Na tromeđi sa Njemačkom i Švicarskom
Austriji pripada i manji dio Bodenskog jezera. Tačna granica između država na Bodenskom
jezeru nije definirana. Osim njih, posebno za turizam, su važna jezera u Koruškoj:
Wörthersee, Millstätter See, Ossiacher See i Weißensee. Druga poznatija jezera u Austriji su
Mondsee i Wolfgangsee.
Nacionalni parkovi
Austrija ima sedam nacionalnih parkova: Hohe Tauern, Gesäuse, Nockberge i Kalkalpen,
Neusiedler See - Seewinkel, Thayatal i Donauauen.