Professional Documents
Culture Documents
Moj Tekst
Moj Tekst
Summary
KWIGA ZA DECU
The issue that this work deals with is whether a reading I [KOLA
crisis could be considered in general terms. “@arko Zrenjanin“
primary school is an example of this, where an opinion poll (jedan od problema)
has been conducted in two classes of six-grade students and
two classes of eight-grade students about how many of the SA@ETAK: Rad se bavi oblicima krize ~itawa u os-
compulsory items in the reading list are read, possible rea- novnoj {koli. Pokazuje se da su vi{e u krizi po`eqni
sons for non-reading, which books are read and which lite- vidovi ~itawa, oni za koje se {kola zala`e, nego ~itawe
rary works are popular at this age and for what reasons. One samo. Krivica za to se otkriva ne samo u novoj kulturnoj
of the questions has been whether students are members of situaciji u znaku masovnih medija i novih oblika komuni-
any other libraries apart from the school library. The results kacije, ve} i u {kolskim programima. Rad sadr`i i anke-
of the poll have shown that six-graders read more than tu u kojoj u~enici petog i sedmog razreda odgovaraju na
eight-graders, that both choose to read items they like from pitawa vezana za ~itawe {kolske lektire i ~itawe po
their compulsory reading list as well as that they read accor- sopstvenom izboru. Otkriva se da deca radije ~itaju ono
ding to their own preferences or what has been recommen- {to nije deo {kolske obaveze.
ded to them. This work emphasizes the role of a parent in KQU^NE RE^I: ~itawe, lektira, kriza ~itawa, na-
cherishing children’s love for books together with the roles of stavni program, poezija, pripovetka, roman
pre-school teachers, lower-grade primary school teachers,
upper-grade primary school teachers and librarians as teach- Odavno se govori i pi{e o krizi ~itawa. Pre-
ing associates. The results of the poll have shown that stu- ~esto su to sentimentalne re~enice pune preuveli-
dents read books to a large extent and that those who do ~avawa kojima sa tuguje nad kwigom – prerano pre-
not might be stimulated if adjustments were made by adding minulim pokojnikom, kude se mladi nara{taji, od-
new titles to suit the readers’ tastes. The possible reading sustvo kwige u wihovom `ivotu ili pak wihov lo{
crisis could also be overcome with teachers’ greater creati- ~itala~ki ukus... Kada se u ~itavu pri~u ukqu~i
vity which may be used in making various workshops. jo{ i pogubni uticaj medija, novih vidova komuni-
Key words: reading crisis, cause of crisis, possibilities
of overcoming
kacije i zabave, nije te{ko zakqu~iti da je i pre
same borbe kwiga ve} uveliko pora`ena. Stvarno
stawe ba{ i nije takvo.
Kriza ~itawa postoji, u osnovnoj {koli je odav-
no i uveliko prisutna, ali vi{e kao kriza ~itawa
onoga {to bismo mi `eleli ili na~ina na koji
bismo mi `eleli da na{i {kolarci ~itaju1.
1 Anketa ura|ena u Novom Sadu u Osnovnoj {koli „Prva voj-
vo|anska brigada” me|u u~enicima petog i sedmog razreda ot-
81
Krivac se naj~e{}e tra`i u svemu onome na {ta kve obaveze prema nastavniku, oceni, {koli. Tako
ne mo`emo da uti~emo. Retko kada se pitamo gde su }e i u~initi, ali samo 3 od 33 u~enika jednog ode-
gre{ke u onome {to mo`emo da mewamo, gde to gre- qewa. Sa druge strane, zapawuju}a je ~iwenica da
{e roditeqi, u~iteqi, nastavnici, nastavni pla- 11,84% u~enika petog i 31,15% u~enika sedmog ra-
novi i programi, metodolo{ki pristupi... Jedno je zreda ne ~ita i nikada ni{ta nije pro~italo osim
sigurno – posmatraju}i |ake kada, kako, koliko i lektire koju (nasuprot o~ekivawima) redovno ~i-
{ta ~itaju, mo`emo lako videti da im je {kola sve- ta4. Sve nam to pokazuje da su ocene i obaveze ko-
srdno pomogla u odbacivawu ovog „papirnatog pri- je name}e {kola jo{ uvek bitne i uticajne. Na`a-
jateqa“. lost, zahtevi koji se postavqaju pred u~enike, koji
Navela bih samo jedan od problema. U osnovnoj se odnose na wihov samostalni rad, na ~itawe kwi-
{koli caruje odlomak. On je sa velikom lako}om `evnih dela u celini, sve su ni`i. Problemi ko-
pregazio doma}u lektiru, pretvorio je samo u lek- ji se pojavquju pri obradi romana Tom Sojer i Ro-
tiru2, mic po mic brisao romane... i danas je situ- binzon Kruso u petom razredu, direktna su posle-
acija takva da se davimo u moru poezije uz po koju dica „ne~itawa” za koje je zaslu`na {kola. Iz ge-
bajku i pripovetku (u odlomku), poneki odlomak neracije u generaciju ove kwige se sve lo{ije pri-
drame, romana, a vrlo ~esto su tu i odlomci odlo- hvataju. Neki od nastavnika skloni su da ove lekti-
maka, „bez glave i repa“3... Spiskovi dela koja se re ~ak i okarakteri{u kao „neprimerene uzrastu“,
~itaju u celini (nekada{we doma}e lektire) sve su ali u kom drugom uzrastu, ako ne u ovom |aci tre-
kra}i, a ~itanke su iz godine u godinu sve debqe i ba da ~itaju Toma Sojera i Robinzona Krusoa? Da
ve}e. ^ini se da je {kola svojim nastavnim plano- li su za nove generacije ove teme dosadne i depla-
vima odlu~ila da kwige za decu protera iz u~ioni- sirane? Da li ove romane treba izbaciti iz oba-
ca i u~eni~kih ruku i {kolski susret sa kwigom vezne lektire? Problem je sasvim druge prirode –
svede na uxbenik. u~enici nisu navikli na roman, ne poznaju ga kao
Sa teorijske strane sve je dobro osmi{qeno, formu, ne snalaze se u radu na wemu, jer se od pr-
ali je prakti~no te{ko izvodqivo. Silno {areni- vog do ~etvrtog razreda osnovne {kole kao (doma-
lo na{ih ~itanki trebalo bi mladim ~itaocima da }a) lektira obra|uju gotovo same zbirke poezije, a
predo~i kakvo se more interesantnih dela, tema i {to se proze u nastavi ti~e prisutne su bajke, ba-
autora nalazi pred wima. Nastavni planovi i pro- sne, pripovetke... i odlomak. Iz razumqivih razlo-
grami treba da ih uvedu, upute i zainteresuju za to ga – tek savladanog ~itawa i pisawa – u prvom ra-
blago pisanih re~i, a u~enici zatim sami razbori- zredu nema romana. U drugom razredu nekada se obra-
to i savesno da biraju i ~itaju {ta `ele, bez ika- |ivalo od dva do ~etiri romana za decu (u zavisno-
krila je neobi~no veliki broj naslova koje u~enici smatraju 4 Ovaj podatak pojavio se sasvim spontano, jer su mnogi u~e-
interesantnim i tako pokazala da |aci „ipak ~itaju”. nici na posledwe pitawe („Kwiga koju sam pro~itao, a ne spa-
2 U novom sistemu obrazovawa, koji ministarstvo jo{ uvek
da u lektiru je (mo`e i vi{e primera)”) u anketi sasvim otvo-
nije sprovelo do kraja, vi{e ne postoji podela na {kolsku i reno odgovarali kako ne ~itaju ili ~ak nikada nisu pro~itali
doma}u lektiru. ni{ta osim obavezne lektire.
3 Nepotpuni odlomci izvu~eni iz konteksta, bez dovoqno ja-
Npr: „Samo sam jednu kwigu pro~itao u celom mom `ivotu,
snih dodatnih obja{wewa, par~i}i teksta pore|ani po ne~ijem a da nije lektira tako da nemam izbora da biram (davno, davno
proizvoqnom izboru, odlomci pesama kod kojih nije dovoqno sam je ~itao nese}am se imena)”. Gotovo svi u~enici koji su od-
jasno istaknuto da predstavqaju samo odlomak... govorili na ovaj ili sli~an na~in lektiru ~itaju redovno.
82
sti od generacije, plana i programa), a danas nije- Romani koji se u celini ~itaju i obra|uju u ~e-
dan. U tre}em razredu trebalo je pro~itati ~etiri tvrtom razredu su Bela griva i Alisa u zemqi ~uda.
romana, a danas nijedan. U ~etvrtom razredu ~ita- Smawivawe je godinama i{lo polako, gotovo ne-
lo se od ~etiri do {est romana, a danas samo dva. primetno, uz stalne promene izbora. Ono {to pra-
Ako bismo sveli ra~unicu, nekada su u~enici do- ti umawivawe broja romana je i promena uzrasne
lazili u peti razred sa iskustvom od deset do ~etr- grupe za koju su predvi|eni. Odnos nekad – sad lako
naest pro~itanih romana, a sada samo sa dva. je uo~qiv:
NEKADA SADA
I – nema romana – nema romana
II Vladimir Nazor, Bjeli jelen 2 do 4 – nema romana
Aleksandar Popovi}, Sudbina jednog ^arlija romana
Luis Kerol, Alisa u zemqi ~uda
France Bevk, [areni svet
III Rene Gijo, Bela griva 4 romana – nema romana
Luis Kerol, Alisa u zemqi ~uda
Karlo Kolodi, Pinokio
Aleksej Tolstoj, Zlatni kqu~i}
ili Buratinovi do`ivqaji
Van~o Nikoleski, ^arobno samar~e
France Bevk, Mali buntovnik
Aleksandar Popovi}, Devoj~ica u plavoj haqini
France Bevk, Kwiga o Titu
IV Rene Gijo, Bela griva 4 do 6 Rene Gijo, Bela griva
Luis Kerol, Alisa u zemqi ~uda romana Luis Kerol, Alisa u zemqi ~uda 2 romana
Mato Lovrak, Vlak u snijegu
Anto Stani~i}, Mali pirat
Josip Vandot, Kekec
Elin Pelin, Jan Bibijan na Mesecu
Mirko Vuja~i}, Morski jastreb
Mirko Vuja~i}, Tu`ni cirkusanti
Vilijem Sarojan, Tata ti si lud
Vladimir Stoj{in, Bioskop u kutiji {ibica
An|elka Marti}, Pirgo
Oskar Vajld, Sre}ni princ
Ahmet Hromaxi}, Patuqak iz zaboravqene zemqe
^edo Vujovi}, Svemo}no oko
^edo Vujovi}, Tim lavqe srce
Anton Ingoli~, Tajno dru{tvo PGC
Gabro Vidovi}, Kurir sa Psuwa
Arkadij Petrovi~ Gajdar, Timur i wegova ~eta
83
Roman u petom razredu (Tom Sojer i Robinzon nivo odgovornosti i samosvesti kako bi postali
Kruso) obeshrabruje u~enike izme|u ostalog i obi- pravi ~itaoci i qubiteqi kwiga. Zaboravqa se pri
mom. Mo`da to deluje sme{no, alu u uzrastu od je- tome da su u pitawu samo deca. U~enici su prepu-
danaest godina broj stranica i debqina kwige vr- {teni sebi ili roditeqima i sve zavisi od wiho-
lo su va`ni (pogotovo ako je prethodno ~itala~ko vog afiniteta, a mnoge stvari u borbi sa kwigom
iskustvo oskudno)5. vrlo lako pobe|uju.
Bela griva, koja se obra|uje u ~etvrtom razre- A kakva je trenutna situacija me|u {kolarci-
du, u zavisnosti od izdava~a ima 80–115 strana. Ka- ma? Rezultati ankete ura|ene u Novom Sadu u Os-
da se u~enici sretnu sa Tom Sojerom i Robinzonom novnoj {koli „Prva vojvo|anska brigada” me|u
Krusom i kada vide 250–300 stranica koje ih ~eka- u~enicima petog i sedmog razreda pokazuju da se
ju, nastaje {ok i odbojnost. Vi{e ne ~udi taj strah poezija ne ~ita, drame jo{ mawe, da pripovetke
od kwige – roman oni tretiraju ravnopravno od- pre`ivqavaju, ali da se romani jo{ uvek dosta do-
lomku, poku{avaju}i da zapamte sve bitne i nebit- bro dr`e.7 Pitawa u anketi bila su slede}a:
ne detaqe, junake... U moru teksta koji je pred wima Lektiru ~itam:
oni ne mogu da razlu~e bitno od nebitnog, ne ume- redovno
ju da razdvoje zna~ajan doga|aj od zanimqivog. Uop- ponekad
{te, te{ko se snalaze u ovakvom delu.6 ne ~itam lektiru
Lektira obavezuje u~enike na ~itawe, a ovakvim Najboqa lektira koju sam pro~itao je:
izborom i rastere}ivawem u~enika {kola im ne Za{to?
poma`e, ve} podilazi. Izbori romana u lektiri Najgora lektira koju sam pro~itao je:
nekada su bili ve}i, a osim lektire postojala je i Za{to?
~itala~ka zna~ka koja je dodatno motivisala u~e- Kwiga koju sam pro~itao, a ne spada u lektiru je
nike na ~itawe. Ona je predstavqala izbor kwiga (mo`e i vi{e primera):
primeren uzrastu, sli~an lektiri i osim ponu|enog Anketirano je 76 u~enika petog i 61 u~enik sed-
izbora u~enik je morao da pro~ita jo{ nekoliko mog razreda.
kwiga po sopstvenom izboru. ^itav razred po~iwao V razred VII razred
bi da radi za ~itala~ku zna~ku, mo`da bi je osmoro 56 73,68 % redovno 47, 54 % 29
do desetoro i zavr{ilo, ali to je opet zna~ilo da 20 26,32 % ponekad 45,90 % 28
je ve}ina u~enika pro~itala bar jo{ neku kwigu 0 – ne ~itam 6,56 % 4
mimo lektire. Danas toga vi{e nema. Nastavni lektiru
planovi i programi odnose se prema u~enicima kao
prema „idealnim ~itaocima“, o~ekuju od wih visok Dela koja se prema nastavnom planu i programu
5 Svaki nastavnik ~est je svedok situacije kada u~enici mere
obra|uju u celini u petom i sedmom razredu osnov-
kwige, ~ija je debqa ili ve}a i koja ima koliko strana...
ne {kole zapravo im se ba{ mnogo i ne svi|aju.
6 ^itava ova pri~a i teza koju zastupam odnosi se na one Danijel Defo, Robinzon Kruso – 32 (od 76) u~e-
u~enike koji ~itaju samo lektiru, koji se sa kwigom za decu nika petog razreda je smatra najgorom lektirom ko-
sre}u samo kroz obaveze vezane za {kolu. S obzirom na tempo
`ivota kojim `ivimo, promenu odnosa u porodici, sistem vred- 7 Od naslova koje su u~enici navodili kao najboqe ili najgo-
nosti dru{tva u kome `ivimo, ovakve dece je iz dana u dan sve re lektire, kwige koje su ~itali osim lektire samo su zbirke
vi{e. pesama, zbirke pripovedaka i, na`alost, nijedna drama.
84
ju su pro~itali8. Drugo mesto na listi najgorih zima roman Orlovi rano lete B. ]opi}a, a tre}e
lektira zauzima Tvenov Tom Sojer (20 od 76 u~eni- se ne mo`e ni izdvojiti jer se sve svodi na pojedi-
ka), tre}e Alisa u zemqi ~uda (9 u~enika), dok su na~ne slu~ajeve dopadawa. Ono {to sedmaci vole
sve ostalo pojedina~ni izbori. Veliki broj petaka da ~itaju osim Harija Potera su i Tolkinovi ro-
i daqe je odu{evqen Nu{i}evim Hajducima (wih mani, romani Agate Kristi, Grozomora horor-pro-
35)9. Kroz predloge dobrih kwiga koje su pro~ita- za u nizu nastavaka R. L. Stajna, niz dnevnika devoj-
li osim lektire, rodila se lista od 67 naslova na ~ica / devojaka u nastavcima K. Makombi, X. Blum,
kojoj prvo mesto zauzima serijal kwiga X. K. Rou- L. Renison, X. Bentona, S. Mlinovski... Koliko
ling o Hariju Poteru, drugo Peti leptir Uro{a mediji uti~u na izbor pokazuju i Draguq Medine
Petrovi}a, tre}e [empi ti smopi da limvo te [. Xouns12, Raweni orao Mir Jam13, @ena s gre{-
A. \. Pongra{i}... Kao hit kwige izdvajaju se avan- kom A. Basalo14, niz kwiga Isidore Bjelice, Vesne
ture u nastavcima: Devoj~ica sa {estog meseca M. Radusinovi}15...
Vi~er, Vandini dnevnici i bele{ke D. Gajsler, Sve ovo nam pokazuje da se ipak ~ita.
avanture Xeronima i Tee Stilton X. Stiltona, Natrpani nastavni planovi i prevelik broj od-
Princezini dnevnici M. Kebot, Groza proza R. L. lomaka, svakodnevno smewivawe kwi`evnih dela i
Stajna... Kao neo~ekivani rezultat ankete pojavi- isuvi{e kratko vreme predvi|eno za obradu vode u
la su se i neka dela koja vi{e ne spadaju u lektiru povr{nost i dovode do nezainteresovanosti u~eni-
za peti razred, ali ih deca rado ~itaju: Londonovi ka i udaqavaju ih od kwige za decu. Novi nastavni
i Vernovi romani, Tajno dru{tvo PGCA.. Ingoli- planovi za starije razrede osnovne {kole koji deo
~a, ili roman Orlovi rano lete B. ]opi}a, koji izbora lektire prepu{taju i nastavniku ulivaju na-
se obra|uje u {estom razredu, a koji je veliki broj du da }e se situacija bar jednim delom promeniti.
petaka ve} pro~itao. Ovo je samo jedan problem, vrh ledenog brega
U~enici sedmog razreda najgorom i najnerazum- dat iz perspektive nastavnika koji je u stalnom do-
qivijom lektirom smatraju epske narodne pesme diru sa |acima. Kada bi svako prilo`io svoju sli-
(23 od 61 u~enika), koje se u izborima, po ciklu- ku, vrlo lako bismo sklopili slagalicu i na{li
sima, obra|uju u svim vi{im razredima osnovne na~in da pomognemo „malim ~itaocima“.
{kole10. Na drugom mestu nalazi se Robinzon, na
tre}em Mali princ – lektira oko koje su mi{qe-
wa podeqena jer je ona istovremeno i omiqena lek-
tira sedmaka11 (30 od 61 u~enika). Drugo mesto zau-
8 Da ih taj utisak ne napu{ta ni kasnije, pokazuje top lista
najgorih kwiga za sedmake, gde Robinzon zauzima drugo mesto.
9 Neki od u~enika su i dopisali: „Zbog wene pri~e, zanim-
qivosti koju do`ivqava{ dok je ~ita{.“ ili „Volim avanture
i {to su oni ko ja“. 12 Zabrawivana kwiga o kojoj se dosta govorilo i pisalo.
10 Navodili su: „Smor su jer ni{ta ne kontam; Kapiram samo 13 Po ovom romanu snimqena je i prikazana serija koja je
ono {to smo radili na ~asu kad nastavnica prevede...“ probudila novo interesovawe za pomenutu autorku.
11 U~enici su navodili: „Svi|a mi se jer govori o qudima 14 Biv{a hot lajn devojka, koja pi{e erotske pri~e.
i kakvi su oni zapravo; Kad ~ita{ ima ne{to i o nama; Nau~i{ 15 Kwige koje se izme|u ostalog bave i „javnim li~nostima
ne{to...“ Srbije“.
85
Marina TOKIN UDC 821.163.41–4.09 Radovi} D.
821.163.41–93.09 Radovi} D.
821.163.41–95
BOOK FOR CHILDREN AND SCHOOL
(One of the Problems)