Satelitska veza – temelji se na principu da se velike udaljenosti premošćuju

korištenjem satelitske veze preko postojećih umjetnih satelita u Zemljinoj orbiti. Od

opreme je potrebna DVB (Digital Video Broadcasting) kartica i digitalna satelitska antena.
Nedostatak ove veze je jednosmjernost,tj. putem nje je moguće samo primati podatke s
Interneta. Za slanje podataka na Internet treba koristiti neki od klasičnih načina
spajanja.

Bežične mreže (Wireless LAN) – pripadaju u mreže malog dosega (do nekoliko
stotina metara) i relativno male propusnosti podataka (54Mbps). Za realizaciju bežične
LAN mreže treba posebna bežična mrežna kartica i pristupni uređaj (Access Point).
Prednost bežičnog umrežavanja je što prostorno niste ograničeni dužinom mrežnih
kablova i razmještajem ostale mrežne opreme.

Povijest Interneta

Prethodnica današnjeg Interneta bila je mreža ARPAnet (Advanced Research Projects

Agency Network) koju je Ministarstvo obrane SAD-a razvilo 1969. kao projekt kojim
je trebalo istražiti kako se mogu direktno slati podaci s jednog računala na drugo,
bet upotrebe nekog memorijskog medija (diskete tad). Za prijenos paketa mrežom
stvoren je poseban mrežni protokol IP (Internet Protocol). Razvojem IP protokola
omogućena je komunikacija različitih vrsta računala, što do tada nije bio slučaj.

1982. prvi se put spominje Internet. Općeprihvaćeni, standardni protokol na

Internetu postaje TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). Daljnja
prekretnica nastupila je 1983. kada nastaju prve lokalne mreže. To je omogućilo
priključivanje ne samo pojedinih računala na Internet, već i cijelih lokalnih mreža.
Smatra se da je Internet nastao kada je ARPAnet kao vojna mreža povezan s drugim
javnim mrežama, sveučilištima i civilnim institucijama. Tako je Internet postao
svjetska, globalna mreža.

Hrvatska se priključila „svjetskoj mreži“ 1991. kad je osnovan CARNET – HRVATSKA

AKADEMSKA I ISTRAŽIVAČKA MREŽA - - > funkcije CARNETa danas:
 edukacija
 pristup Internetu
 multimedija
 sigurnost
 pomoć i podrška

Pretraživanje web-stranica

- ako ne znamo adresu web-stranicu na kojoj biste htjeli pronaći određene

podatke koristimo specijalizirane web-stranice i programi namijenjeni
pronalaženju podataka na webu:
 SEARCH ENGINES (tražilice ili indeksni pretraživači) - - > programi koji
omogućuju korisniku postavljanje upita pretraživanja: Google,AltaVista,
Lycos, HotBot, Ask Jeeves (www.ask.com)
 WEB DIRECTORIES (TEMATSKI KATALOZI) - -> katalozi za pretraživanje
organizirani po područjima i kategorijama: Yahoo!, WWW Virtual Library,
Microsoft Network, Look Smart, www.hr (hrvatski kataloški imenik)

1
  OSTALI PRETRAŽIVAČKI SUSTAVI – tražilice i katalozi zajedno
 PORTALI – nude pristup svim mrežnim resursima na jednom mjestu –
www.index.hr, www.monitor.hr
 METATRAŽILICE - - > metacrawlers, meta-search sites, meta-search
engines) – paralelne ili višestruke tražilice koje ne koriste svoju vlastitu
bazu web-stranica, već pretražuju wen istovremeno pomoću nekoliko
tražilica: Copernic

ŠTETNI PROGRAMI (MALWARE)

Svaki program kojem je svrha pravljenje štete na računalu spada u grupu tzv.
zlonamjernih štetnih, tj. malware programa.
Značajke ove vrste programa su:
- oštećivanje
- uništavanje i brisanje sustavskih ili korisničkih podataka
- uzrokovanje nekontroliranih radnji na računalu ili cijelim sustavom

Osnovne vrste malware programa su:

 virusi
 crvi
 trojanski konji
 logičke bombe

Osim njih, postoje i druge neželjene pojave od kojih može „oboljeti“ vaše računalo:
hoax, dialer.

VIRUS = program, tj. računalni kod , koji, pretvarajući se da je nešto drugo, ima za
cilj izazvati neočekivane, neugodne i često nepoželjne situacije, a može izazvati i
manju ili veću štetu na vašem računalu, kao što je npr. gubitak podataka sa tvrdog
diska. Često je napisan na način koji mu omogućuje samostalno “razmnožavanje” I
širenje sa jednog računala na drugo. To je samoreplicirajući program koji se širi
ugrađujući svoje kopije u izvršne datoteke ili dokumente.

Vrste virusa:
o virusi koji inficiraju datoteke: neki od takvih virusa zaraze programske
datoteke, obično određene .com i .exe datoteke. Kada se program pokrene,
pokrene se i virus. Drugi pak dolaze samostalno i njihovo pokretanje je
neovisno o ostalim programima.

o virusi koji inficiraju sistemske ili pogonske datoteke: smještaju se u određena

sistemska područja na disku ili boot sector diska (pogonska područja)

o makro virusi : virusi koji inficira npr. Microsoft aplikacije. Ova vrsta čini
uglavnom najmanje štete.

CRVI = program ili programski kod koji se nakon aktiviranja sam razmnožava u
računalu i širi po mreži, zagušujući tako promet podataka na mreži ili tvrdi disk
računala sve dok se on potpuno ne napuni. Najveći dio crva su privitak e-mail poruci.
Crvi sami pretražuju računalo, nalaze kontakte – adrese iz adresara i šalju zaražene

2
privitke bez znanja korisnika na druga računala. U privitcima se mogu pojaviti s
ekstenzijama .exe, .pif,.com, .scr, .vbs, .doc

TROJANSKI KONJ = program koji se pretvara da izgleda kao i svaki drugi korisnički
program.

npr. Npr. s interneta skinete neki “shareware” za rad npr. s fontovima. Program je
po vama genijalan, s fontovima činite čuda, jedino nakon što iz izbornika tog
programa deset puta izaberete opciju About...on vam obriše cijeli disk. Ovaj
program nema u sebi ugrađen kod koji mu omogućuje samostalno razmnožavanje,
ali se ipak može razmnožavati ukoliko netko posudi nekome kopiju na kojoj se nalazi
ovaj program. Današnji trojanski konji najviše se šire putem peer to peer mreža
“pretvarajući” se da su trenutno popularni programi ili crackovi za najnovije uslužne
programe.

VRSTE :

dropper - služi za naseljavanje pravog računalnog virusa u napadnuto računalo.

backdoor – zajednički naziv za postupke i programe koji drugom korisniku

omogućavaju da se služi vašim računalom dok ste spojeni na Internet: kopirati
podatke s vašeg računala na svoje, brisati ih, pomicati mouse pointer po zaslonu itd.

zaštita: firewall

spyware – oznaka za vrstu programa koji prate što radite na računalu i o tome
obavještavaju nekog drugoga.
npr. Postoje programi koji se namjerno instaliraju po (većim) firmama kako bi
direktor(i) imali uvida u to što se radi na njihovim računalima. Oni spyware-i o
kojima ovdje pišem su programi koji prate gdje vi surfate po internetu i o tome
izvještavaju razne marketinške agencije. Ako primjete da surfate npr. po stranicama
proizvođača printera, svako malo će vam na ekranu iskočiti stranica sa
“najpovoljnijom” ponudom printera. Nekada može biti korisno, ali je vaša privatnost
narušena.
zaštita: AdAware programi

LOGIČKA BOMBA = po vrsti između virusa i trojanskog konja. Ovdje se radi o dijelu
programskog koda koji je ubačen u korisničku aplikaciju, a aktivira se unaprijed
određenim “okidačem”. Okidač može biti: nekakav datum, dan u tjednu, kombinacija
tipki na tipkovnici...kad se aktivira, automatski radi štetu na računalu.

HOAX (LAŽNO UPOZORENJE) = vrsta malware-a u obliku obične e-mail poruke

čiji je cilj masovno slanje i primanje putem Interneta radi zagušenja prometa.

Hoax-i su klasične e-mail poruke u kojima vi sami preuzimate ulogu virusa.

Npr. netko vam pošalje poruku u kojoj kaže:”UZBUNA! Pojavio se novi virus. Niti
jedan antivirusni program ga ne može otkriti, a aktivirat će se za nekoliko dana i
izbrisati sve datoteke na zaraženom kompjutoru. Provjeri da li imaš datoteku
ABC.EXE u svom WINDOWS direktoriju. Ukoliko imaš tu datoteku to znači da je tvoje
računalo već zaraženo. Odmah je izbriši kako se virus ne bi dalje širio i obavijesti sve

3
svoje poznanike o tome.” Netko povjeruje u tu priču, izbriše navedenu datoteku i
nakon toga mu ne radi pola programa.

Zaštita? oprez i zdrav razum

DIALER = program koji za spajanje na Internet podmeće svoj, većinom

međunarodni pozivni broj, a da vi to ne znate...npr. najčešće se instalira preko web-
stranica s pornografskim sadržajem – kaže da kliknete na sliku da biste vidjeli film,
ali prije toga instalirate potreban program.

Mogući simptomi zaraze

- vidljivo usporenje nekih (ili svih) programa

- povećanje veličine nekih datoteka (posebno izvršnih)
- pojava novih datoteka po raznim mapama
- smanjenje raspoložive radne memorije u usporedbi s normalnim stanjem
- iznenadni vizualni/zvučni efekti
- ako se OS počne sumnjivo ponašati (nestabilan; postoje određena mjesta kad se
sam od sebe resetira...)

Oblici zaštite i obrane od malware-a

www.cert.hr

- instaliranje i održavanje antivirusnih programa. Najvažnije je da redovno

dopunjavate svoj antivirusni program novim definicijama virusa.
Antivirusni programi su besplatni ili komercijalni programi raznih poznatih
proizvođača koji na različite načine sprečavaju djelovanje malware-a. Komercijalni
programi uglavnom sadrže i antispyware sw. Postoje i mnogi besplatni antispyware
programi.Potrebno je prije instaliranja bilo kakvog “primamljivog” besplatnog
programa za zaštitu računala provjeriti vjerodostojnost stranice i autora jer se često
upravo instaliranjem ovakvih programa računalo zarazi.
Vrste: Norton, McAfee, Sophos, Kaspersky, NOD32..Avast, Antivir - besplatni
- pravilno podešavanje mrežnih i Internet postavki: izbjegavanje sigurnosnih rupa
pravilnim instakiranjem programa i mrežnih postavka i aktiviranjem vatrozida
(Firewall)
FIREWALL – u velikim tvrtkama to je računalo koje stoji između lokalne mreže i
Interneta. To računalo nadgleda koji se sve podaci šalju na Internet i tko im izvana
pristupa. Ovisno o odrednicama programa ono odobrava ili onemogućava prijenos
podataka.
Da bi na sličan način zaštitili svoje osobno računalo upotrijebit ćete program koji se
ponaša kao vatrozid, pa ga zato nazivamo osobni vatrozid (Personal Firewall)
Neke vrste: Zone Alarm, Tiny Personal Firewall, Norton Internet Security, McAfee
Personal Firewall...Za uspješan rad tih programa morate znati odrediti postavke.
Osnovno je da ne dozvolite pristup vašem računalu s Interneta, a da pristup
Internetu s vašeg računala dozvolite samo onim programima koji su za to
primjereni, tj. koju ste odabrali za tu ulogu.
Windows XP – ICF (INTERNET CONNECTION FIREWALL) - - > bilježi i nadzire sav
promet između vašeg računala i Interneta te provjerava izvor i odredište svake
poruke.

4
- oprez i zdrav razum
- neprestano informiranje o mogućim rizicima, sigurnosnim rupama i novim
virusima
- redovito arhiviranje podataka
- preventiva

- - > najbolja zaštita PREVENTIVA (BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI)

POVIJEST VIRUSA

NETIQUETTE – pravila ponašanja na Internetu.

Izabrati 5 nekih pravila iz prioženog .pdf file-a.

Ako korisnik ne poštuje propisana pravila ponašanja, može biti sankcioniran u skladu
s pravilima rada Abuse službe. Svaki ISP ima svoju Abuse službu – bavi se
zaprimanjem i obradom prijava u koje su uključeni korisnici Internet usluga. To
mogu biti prijave o slanju spama (neželjene pošte), kršenju autorskih prava,
neovlaštenom pristupu, namjerno širenje virusa/crva/trojanaca, kršenje netiquettea.