Professional Documents
Culture Documents
O Berzi
O Berzi
Berza je institucija finansijskog tržišta, ali je i sama po sebi finansijsko tržište. Berze
kao institucije organizovanog finansijskog tržišta kapitala, predstavljaju samostalne
organizacije koje poseduju sopstveni poslovni prostor (zgradu), članstvo i poslovna
pravila.
Iako berze u promet ne unose svoje hartije od vrednosti, niti same kupuju i prodaju
hartije od vrednosti, one spadaju u finansijske institucije, ali nisu intermedijarne
finansijske institucije.
Predmet trgovanja
Predmet trgovanja na berzi mora da bude tipiziran i standardizovan kako bi bio lako
zamenljiv i time trgovina njime jednostavna, brza i efikasna. Ovo omogućava
odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kom se trguje.
Pravila trgovanja
Pravila uređuju način rada berzanskih službi. Ona su kodifikovana u zbornike pod
različitim nazivima.
Vrste berzi
- Na robnim berzama se trguje različitim vrstama roba (žito, krompir, meso, kafa,
nafta, obojeni metali, nemetali, pamuk, šećer, vuna, zlato, kalaj, itd.)
- Finansijske berze mogu biti univerzalne i specijalizovane.
Univerzalne berze su one berze na kojima se trguje hartijama od vrednosti, najčešće
onima koje predstavljaju finansijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničkim i
dugoročnim dužničkim hartijama), ali nije isključeno ni trgovanje kratkoročnim
hartijama, zatim novcem, devizama, finansijskim derivatima (fjučersima i opcijama) i
zlatom.
Značaj berze
Funkcija berze
Kontinuitet tržišta
Dužnosti berze
- dividendu
- likvidacioni ostatak
Vrste akcija
Akcije sa pravom glasa - Jedno od osnovnih prava koje vlasnici akcija imaju jeste
pravo glasa na skupštini akcionara. Veliki broj odluka koje su od značaja za
poslovanje preduzeća donose se na skupštini akcionara, što je uglavnom propisano
statutom preduzeća. Najčešća situacija je da jedna akcija donosi jedan glas na
skupštini akcionara, ali nije retkost da, u zavisnosti od statuta i vlasničke strukture
preduzeća, jedan glas bude predstavljen većim brojem akcija.
Trenutak kada preduzeće odluči da emituje akcije koje će kotirati na berzi naziva se
"otvaranje preduzeća" i to znači da će od tog momenta preduzeće raspolagati većim
kapitalom, ali da će istovremeno veći broj novih vlasnika imati prava koja sa sobom
nosi vlasnički kapital iz akcija.
Finansijski rečnik
BAISSE – razdoblje, kada vrednosti hartija od vrednosti na berzi duže vreme padaju.
Upotrebljava se i izraz medveđi trend.
CALL OPTION – engleska reč za kupovnu opciju. Kupac takvog papira pridobija
pravo, međutim ne i obavezu, za kupovinu neke hartije od vrednosti po ceni, koja je
utvrđena na opciji.
CERTIFIKAT – vlasnički udeo kod rasti hartije od vrednosti ili finansijskog produkta.
Može se raditi o berzanskim indeksima, jednoj ili više akcija, jednoj ili više obveznica
itd.
CIKLIČKE AKCIJE – akcije, kod kojih se cena kreće slično kao ukupni berzanski
trend. Te akcije padaju, kada berza pada i rastu kada berza raste. Nasuprot njima su
anticikličke akcije, koje nisu u snažnoj vezi sa celokupnim berzanskiim trendom.
ETF FOND – indeksni fond (Exchange Traded Fund) sa kojim se stalno trguje na
berzi. Kod kupnje se ne plaća se ulazna provizija već samo provizija berze, kao za
druge hartije od vrednosti.
GARANCIJSKI FOND – fond, koji ulagaču na kraju određenog razdoblja jamči neki
profit. U isto vreme postoje ograničenja kod isplate profita u slučaju, da berza raste
jače.
HAUSSE – razdoblje, kada vrednosti akcija na berzi duže vreme rastu. Upotrebljava
se i izraz bikovski trend.
HEDGE FOND – fond, koji jedan deo novca ulaže u akcije, dok drugi deo investira
na terminska tržišta. Suština tih fondova je ograničenje gubitaka u vreme kada berza
pada. U slučaju, da berza raste ti fondovi imaju obično niže profite od fondova rasta
vrednosti imovine.
INDEKSNI FOND – fond, koji kupuje akcije u takvom razmeru kao što je sastavljen
određeni berzanski indeks, na primer Dow Jones, DAX-30 itd.
IPO – novo javno izdavanje hartija od vrednosti (Initial Public Offering), gde investitor
može kupiti hartiju direktno kod izdavača.
JUNK BOND – obveznica rizličitog izdavača, gde je u pitanju sigurnost isplate tako
kamata kao i glavnice. Takva obveznica ima uobičajeno više kamate od tržišnih.