Seminarski rad

Luka Split
 .
1.UVOD

1.1 Luka Split

Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, predstavlja važno kulturno, turističko,

industrijsko, trgovačko i posebno, sportsko središte Dalmacije.
Splitska luka, smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji na Mediteranu, jedno
je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski promet. Sa godišnjim
prometom od 3,5 milijuna putnika i 650 000 vozila, splitska luka je treća luka na
Mediteranu (poslije Napulja i Pireja).
Zbog izuzetnog povijesnog nasljeđa i 1700 godina tradicije, luka i grad Split su
postali neizbježna destinacija brodova koji krstare Mediteranom.

Slika 1: luka Split

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

 1.2. Povijest luke

Temelje današnjem Splitu postavili su grčki naseljenici s Visa, kad su u IV, ili III
st.podigli Aspalatos, stanicu za trgovanje sa susjednim ilirskim plemenima.
Rimskim osvajanjem ilirske Salone došao je Aspalatos pod vlast Rima (Spalatum).
Rimski car Dioklecijan povukao se godine 305. u palaču koju je izgradio u tihom
zatonu, ne sluteći da time postavlja temelje budućeg lučkog i pomorskog grada
Splita.
U XII stoljeću, zahvaljujući geografskom položaju koji omogućuje doticanja s
kopnom i dubokom pozadinom kao i prometne dodire s naseljima na Jadranskom i
Sredozemnom moru. Split razvija kopnenu trgovinu karavanskim putevima, a
pomorsku preko svoje luke. U to doba Split postaje autonomni pomorski grad, te se
širi i izlazi iz zidova Dioklecijanove palače. Grad raspolaže svojim ratnim brodovima i
vojskom, svojim prihodima, sklapa trgovačke ugovore s ostalim slobodnim
gradovima, kuje novac, “spalatin”, ima luku s brodogradilištem, te trgovačku
mornaricu, kojom prevozi putnike i robu preko Jadrana i Mediterana.
 
U XVI stoljeću Split postaje središnjom izvoznom lukom Balkanskog
poluotoka. Tako je iz cijelog turskog carstva, čak i iz Indije, Perzije, dolazila trgovačka
karavana u Split, odakle se roba u pratnji naoružanih galija prevozila u Veneciju.
Preko Splita se i izvozila roba iz Venecije u Turske krajeve. Izgradio se “Lazaret”
(mjesto gdje se roba raskuživala i gdje se vršila karantena), te se osnovala prva
novčarska kuća (banka).
 
Od sloma mletačke države 1797. do 1086. Split spada pod Okupaciju Austrije,
koju od 1806. do 1813. zamjenjuje Francuska. U ovom razdoblju, robni tokovi
skrenuli su drugim smjerovima, pa tako Split novim izgrađenim cestama održava
svoje trgovačke odnose sa jakim, bosanskim zaleđem, Srbijom pa čak Bugarskom i
Rumunjskom, dovozeći robu u svoj poznati Lazaret, odakle su je preuzimale lađe s
Jadranskog i Crnog mora.
 
Za vrijeme drugog austrijskog vladanja (1813 – 1918) zatvoren je splitski
Lazaret, te zabranjen dolazak karavana u Split, što je uvjetovalo stagnaciju splitskog
gospodarstva. Nakon 1850.
 
Split bilježi postupan gospodarski uspon, pa se razvija u trgovački centar svog
bližeg zaleđa i susjednih otoka. Gradi se veliki lukobran koji pospješuje razvoj
splitske luke. Gradi se željeznička pruga prema Siveriću i Kninu koja je 1925. godine
preko Gospića spojena s prugom Rijeka- Zagreb- Beograd. 1882. godine split dobiva
fizionomiju političkog,kulturnog, nacionalnog i gospodarskog centra srednje kopnene
i primorske Dalmacije.
 
Razvojem industrije u regiji početkom XX stoljeća, splitska luka postaje centar
za robni promet ovog dijela Jadrana.
U novije doba dolazi do širenja gradske luke , izgrađeni su novi specijalizirani
robni terminali, pa je putnički promet izdvojen od robnog prometa. Tako se južni dio
splitske luke uz gradsku jezgru koristi za putnički promet, dok je robni promet
preusmjeren u industrijsku zonu, sjeverni dio Luke – Vranjičko-Solinski bazen i
Kaštelanske bazene.
1.3 Tehnički podaci

LUKA
 Otvorena: 24 sata

SIDRIŠTE
 Pozicija: 43o29.6 N 16o26.2E
 Dubina: 40 m
 Udaljenost od obalnog mjesta: 0,5 NM

VHF
 Split Radio na VHF 16 (24 sata)
 Lučki operativni centar na VHF 9 (24 sata)
 Peljar na VHF 12 (06:00-20:00 sati)
 Lučka kapetanija na VHF kanalu 10 i VHF kanalu 16 ( 24 sata)
 Tegljači na VHF 14 (24 sata)

LUČKI OPERATIVNI CENTAR (LOC)

 Lučki operativni centar je tijelo koje kontrolira pomorski promet na području
Lučke uprave Split
 VHF veza: kanal 09
 Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati
 Najava ETA na sidrište ili mjesto za ukrcaj peljara najmanje 2 sata prije
dolaska broda.

Kontakt adresa:
Lučki operativni centar
Gat sv. Duje 1, 21 000 SPLIT
Tel./fax: 021/338-262
e-mail: operativa@portsplit.com

LUČKO PELJARENJE
  Obavezno za brodove preko 500 BT
 VHF veza: kanal 12
 Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati
 Ukrcaj peljara: 0,5 nautičkih milja od lukobrana (43o29.6' N, 16o26.2' E)
 (Na zahtjev zapovjednika peljar se ukrcava JZ od svjetionika na rtu «Ražanj»,
na približnoj poziciji 43o19' N 016o25.0'E)
 Zapovjednik broda dužan je potvrditi ETA na mjesto za ukrcaj peljara
najmanje 2 sata prije dolaska
 Peljarska služba proslijedit će službi priveza vrijeme dolaska, kao i vrijeme
odlaska broda.

PRIVEZ/ODVEZ
 VHF veza: kanal 12
 Radno vrijeme: 00.00-24.00

LUČKO TEGLJENJE
 nije obavezno- VHF veza: kanal 14
 Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati
 Korištenje tegljača potrebno je najaviti 3 sata ranije, a otkazati 1 sat ranije.

1.4 Karte luke

Slika 2: Lučko područje
 Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

Slika 3: Gradska luka . vezovi

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

Slika 4: Prilaz luci

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

1.5 Lučka uprava

Odlukom Vlade Republike Hrvatske (a na temelju članka 31. stavka 1.i 2.

Zakona o morskim lukama Narodne novine br. 108/95) od 24. travnja 1997. godine
osnovana je Lučka uprava Split, radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split.
Splitska luka, prema namjeni kojoj služi je otvorena luka za međunarodni javni
promet, a prema veličini i značaju je luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog
interesa za Republiku Hrvatsku.
Lučka područja nad kojima se proteže nadležnost Lučke uprave su:
 Bazen Gradska luka
 Vranjičko – solinski bazen
 Kaštelanski bazen A
 Kaštelanski bazen B
 Kaštelanski bazen C
 Kaštelanski bazen D - Resnik

Lučka uprava je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i

djelatnost uređeno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.

Od svog osnutka do danas Lučka uprava Split ( 1997.-2007.g.) je u lučku infra i

supra strukturu uložila više od 120 milijuna kuna ( od toga više od 90 milijuna je
uloženo u gradsku luku) čime su stvoreni preduvjeti za što bolju protočnost putnika i
vozila u gradskoj luci, te jačanje međunarodne konkurentnosti ostalih bazena u
teretnom prometu.

2.ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA

PROMETNU POTRAŽNJU ZA USLUGAMA
LUKE SPLIT

Čimbenici koji utječu na potražnju potrošača za proizvodom ili uslugom su:

 cijena proizvoda ili usluge

 dohodak potrošača
 cijene povezanih proizvoda ili usluga
 organizacija poslovanja
 razvoj kopnenih prometnica
  drugi specifični čimbenici, što znači da promjena jednog od tih
čimbenika analogno dovodi do promjene drugog

Individualna potražnja za proizvodom ili uslugom temelji se na volji

potrošača da određeno dobro kupi. Na temelju dobivenih i sumiranih
individualnih potražnji dobiva se tzv. tržišna krivulja potražnje.

Tržišna krivulja potražnje determinira tržišnu funkciju potražnje, čija je

formula slijedeća:

QDX=F(PX, I, PY, T)

QdX – količina dobra X koju pojedinac potražuje u određenom razdoblju

(godina, mjesec, tjedan, dan ili dr.),
PX – jedinična cijena dobra X,
I – dohodak potrošača,
PY – cijena povezanog (komplementa ili supstituta) dobra,
T – ukusi potrošača.

2,5

2
Jedinična cijena (kn)

1,5

0,5

0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5
Potraživana količina u danom razdoblju (kom)
3. STATISTIČKI PODACI O POSLOVANJU
LUKE SPLIT

Luka Split d.d. je u prijeratnim godinama zauzimala vodeće mjesto među

srednjodalmatinskim lukama po prometu roba, a poziciju treće po veličini hrvatske
luke drži posljednjih 30-tak godina. Splitska je luka, nakon riječke, dugo bila druga po
važnosti s godišnjim prometom od 1.5-2.0 milijuna tona robe zahvaljujući svom
povoljnom geografskom položaju i prirodnim uvjetima za prihvat brodova s velikom
dubinom gaza.

TERETNI PROMET
GODINA (u tonama)
1989. 2809505
1990. 2298853
1991. 1382552
1992. 1548348
1993. 1400815
1994. 1893249
1995. 1370778
1996. 1349673
1997. 1248183
1998. 1523390
1999. 1520360
2000. 1863351
2001. 2151013
2002. 2082502
2003. 2401549
2004. 2581931
2005. 2773912
2006. 3032701
2007. 3024279
2008. 2993257

Grafikon: Promet u tonama tereta od 1989.-2008.godine

3500000
3000000
2500000
2000000
tone tereta
1500000
1000000
500000
0
1989

1992
1993

1995

1997
1998

2000
2001
2002
2003

2005
2006

2008
1990
1991

1994

1996

1999

2004

2007
4. OCJENA POTRAŽNJE
 Ocjenjena funkcija: y= 134,1681718x + 2061101,284

Što znači da, ukoliko je varijabla x nula, tada bi prosječna količina prevezenog tereta
2061101,284 tona . Parametar b (134,1681718) predstavlja koeficijent povećanja
potražnje. Da je, u nekom slučaju, parametar b negativnog predznaka, to bi značilo
da potražnja ne raste nego, upravo suprotno, pada, te bi to značilo poslovanje s vrlo
malim prihodom te ukoliko se nastavi to negativno poslovanje, sa gubicima.
5. PROGNOZA PROMETNE POTRAŽNJE
(za sljedećih 5 godina)

GODINA TONE TERETA

2009. 2063918,816
2010. 2064052,984
2011. 2064187,152
2012. 2064321,32
2013. 2064455,488

Promet u tonama tereta

3500000
3000000
2500000
tone tereta

2000000
1500000
1000000
500000
0
1989. 1991. 1993. 1995. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007.
godine

6. ZAKLJUČAK
S obzirom na statističke podatke i procIjenjene podatke za narednih pet godina, lako
možemo uočiti kako luka posluje u konstantnom dobitku, što nam ukazuje na njenu
stabilnost i konstantan napredak.
7.LITERATURA
- Skripta: „Planiranje prometne potražnje“
- Internet: www.portsplit.com