Kristali i što trebamo znati

1. Navesti i objasniti razliku u građi amorfnih i kristalnih tvari

2. Opisati građu kristalnih tvari
3. Pojmovi: kristalne tvari, amorfne tvari, kristalna rešetka,
elementarna ćelija, ionski kristali, molekulski kristali, atomski
kristali, polimorfija, kalavost
4. Opisati građu kristalne rešetke ionskih kristala, kovalentnih
kristala i kristala metala
5. Opisati građu kristalne rešetka dijamanta i grafita
6. Povezati građu i vrstu veze u kristalima sa njihovim fizikalnim
svojstvima
7. Usporediti svojstva ionskih kristala, kovalentnih kristala i kristala
metala
 KRISTALNE I AMORFNE TVARI

• Čvrste tvari mogu se podijeliti u dvije skupine:

KRISTALNE I AMORFNE

• KRISTALNE TVARI su čvrste tvari čiji atomi, ioni

ili molekule čine visoko uređen sustav što se
odražava na njihov vanjski oblik pa se kristali
razvijaju kao geometrijska tijela s ravnim
plohama, bridovima i vrhovima.
• AMORFNE TVARI su čvrste tvari kojima nije svojstvena
pravila unutrašnja građa (npr. maslac, guma, staklo)

• Nemaju geometrijski oblik, niti simetriju, u njihovim

strukturama vlada popriličan nered.

• DAKLE: KRISTALNE TVARI AMORFNE TVARI

 VRSTE KRISTALNIH TVARI
- prema vrsti čestica od kojih su izgrađeni te vrsti sila među njima razlikujemo:

IONSKE KRISTALE ATOMSKE KRISTALE

MOLEKULSKE KRISTALE KRISTALE METALA

dijamant
natrijev klorid

bakar
led
 ELEMENTI SIMETRIJE KRISTALA I
KRISTALNI SUSTAVI

• Kristali su pravilna geometrijska tijela omeđena ravnim

plohama koje se sijeku u bridovima. Bridovi se sijeku u
uglovima.

• Pravila građa kristala posljedica je pravilne unutarnje

građe kristala. Plohe, bridovi i uglovi su elementi kojima
se opisuje kristal.

• Kutevi između ploha iste tvari uvijek su isti – STENOOV

ZAKON 1669. g.

• Niels Stensen je danski znanstvenik (1638.-1686.)

• Svaki kristal ima RAVNINU SIMETIJE i OS SIMETRIJE.

• Ravnina simetrije dijeli kristal na 2 jednaka dijela, kao

predmet i slika na zrcalu.

• Jedan kristal može imati više ravnina simetrije, ali ima i

kristala bez simetrije.

• Kristal ima os simetrije ako se rotacijom oko zamišljenog

pravca za kut 2πn (n=2,3,4,6) pojave istovrsne plohe,
bridovi i uglovi kakvi se vide na kristalu u položaju prije
rotacije.
• Os oko koje kristal treba zarotirati za 180° dok se ne pojave
istovrsni oblici zove se DIGONSKA OS SIMETRIJE ili DIGIRA ili OS
DRUGOG REDA.

• TRIGONSKA OS SIMETRIJE ili TRIGIRA ili OS TREĆEG REDA

pojavi se kada se kristal zarotira za 120°.

• Tada se pojave istovrsne plohe, bridovi i uglovi, odnosno ISTI

OBLICI POJAVE SE TRI PUTA U TOKU ROTACIJE ZA 360°.

• Na kristalu se još pojavljuje OS TETRAGIRE (90°) i OS

HEKSAGIRE (60°).

• Kod kristala se NE POJAVLJUJU osi petog reda niti ovi višeg reda
od šestog.
• DIGIRA = 360:2 = 180°
• TRIGIRA= 360:3 = 120°
• TETRAGIRA= 360:4 = 90°
• HEKSAGIRA= 360:6 = 60°

• Osi mogu biti različitih duljina i ne moraju

zatvarati kuteve od 90°.
• Svaki kristal ima ELEMENTARNU (JEDINIČNU) ĆELIJU
kristalne rešetke.

• To je najmanji dio kristala čija se periodičnim ponavljanjem

u prostoru može izgraditi cijeli kristal.

• ELEMENTARNE ĆELIJE kristalnih rešetki različitih tvari

međusobno se RAZLIKUJU.
• Sve poznate kristalne rešetke mogu se svrstati u 7
KRISTALNIH SUSTAVA.

• KRISTALOGRAFSKE OSI su elementi prema kojima se

kristali mogu svrstati u 7 osnovnih kristalnih sustava.
1. KUBIČNI SUSTAV – 3 osi
jednake duljine, međusobno
okomite.

a=b=c
α=β=γ=90°

2. HEKSAGONSKI SUSTAV – 2
osi jednake duljine i zatvaraju
kut od 120°. Treća os je
okomita na ravninu što je čine
prve dvije osi.

a=b≠c
α= β =90° γ =120°
3. TRIGONSKI ili ROMBOEDARSKI
SUSTAV – 3 osi jednake duljine
međusobno zatvaraju kut različit
od 90°.

a=b=c
α≠β≠γ≠90°

4. TETRAGONSKI SUSTAV – 2 osi

jednake duljine. Treća os dulja ili
kraća. Osi međusobno zatvaraju
kut od 90°.

a=b≠c
α=β=γ=90°
5. ROMPSKI SUSTAV - 3 osi različite
duljine i međusobno okomite.

a≠b≠c
α=β=γ=90°

6. MONOKLINSKI SUSTAV – 3 osi

različite duljine. Dvije osi međusobno
zatvaraju kut od 90° a treća os s
ravninom što je čine prve dvije osi
zatvara kut različit od 90°.

a≠b≠c
α=γ=90°≠β

7. TRIKLINSKI SUSTAV – 3 osi različite

dužine međusobno zatvaraju kut
različit od 90°.
a≠b≠c
α≠β≠γ≠90°
Elementarne (jedinične) ćelije u kubičnome
kristalnom sustavu:

1. JEDNOSTAVNA KUBIČNA
ĆELIJA – raspored građevnih
jedinica je na vrhovima ćelije

• N= 8 x 1/8 = 1

• N..broj atoma u elementarnoj

ćeliji
 2. PROSTORNO (VOLUMNO)
CENTRIRANA KUBIČNA
ĆELIJA – osim na vrhovima,
građevne jedinice ćelije nalaze
se i na sjecištu prostornih
dijagonala.
D
• N= 8 x 1/8 + 1 = 2

• D= a√3
• D= 4r
a√3
• r= 4

• D... prostorna dijagonala kocke

 3. PLOŠNO CENTRIRANA
KUBIČNA ĆELIJA – osim na
vrhovima, građevni elementi
ćelije nalaze se i na
sjecištima plošnih dijagonala.

• N= 8 x 1/8 + 6 x 1/2 = 4
d
• d=a√2

• d= 4r

a√2
• r= 4

NAPOMENA! Istaknuti su samo elementi d... dijagonala plohe

koji grade prednju stranu ćelije radi bolje
preglednosti. Ostali građevni elementi
prikazani su crnim točkama.
 Kako određujemo broj elemenata koji grade
elementarnu ćeliju, N?

• 1 za svaki element koji u cjelini pripada toj ćeliji

• ½ za svaki element na PLOHI jer ga dijele dvije ćelije

• ¼ za svaki element na BRIDU jer ga dijele četiri ćelije

• ⅛ za svaki element u VRHU jer ga dijeli osam ćelija

 IONSKI KRISTALI
• Izgrađeni su od iona suprotnog naboja
povezanih jakim elektrostatskim privlačnim
silama.

kristal NaCl
• Kloridni ioni razmješteni su u vrhovima i središtima ploha kocke gradeći tzv.
plošno centriranu kubičnu elementarnu ćeliju.

• Natrijevi ioni razmješteni su u prazninama između aniona.

• Broj iona, suprotnog naboja, koji neposredno okružuje odgovarajući ion naziva
se KOORDINACIJSKIM BROJEM.

• U kristalnoj rešetki natrijeva klorida kooordinacijski broj iona je 6.

 Svojstva ionskih kristala

• građeni su od iona

• među ionima postoje elektrostatske privlačne sile (sila

privlačenje među ionima je veća što su naboji veći, a
udaljenost među njima manja)

• u kristalnoj rešetki razmještaj iona je pravilan

• u čvrstome stanju ne provode električnu struju – izolatori.

• Svi ionski kristali imaju svojstvo kalavosti, koje se očituje u

tome da pod djelovanjem vanjske mehaničke sile dolazi do
pomicanja slojeva u kristalu.
• velika tvrdoća

• topljivi su u vodi (polarne molekule razlažu kristalnu rešetku na

slobodne ione koje zatim okružuju molekule vode – hidratizirani
ioni)

• vode električnu struju u rastaljenom stanju i kao vodene otopine

(elektroliti)

• visoko talište i vrelište

• pri sobnoj temperaturi su u čvrstom stanju

 ATOMSKI KRISTALI

• građeni su od atoma koji su međusobno povezani

kovalentnim vezama.

• Formiraju mrežu čitavim kristalom te je zapravo cijeli

kristal jedna velika molekula.

• Ovoj skupini kristala pripadaju dvije alotropske

modifikacije ugljika - grafit i dijamant.
Dijamant
• svaki ugljikov atom vezan je s kovalentnim vezama na
četiri susjedna, tetraedarski razmještena, ugljikova atoma.

• Jake kovalentne veze između atoma uzrok su velike

tvrdoće dijamanta.
• Zahvaljujući građi prostorne rešetke, dijamant se
odlikuje specifičnim kemijskim i fizičkim svojstvima:

• bezbojan kristal;
• najtvrđa poznata prirodna tvar;
• visoko talište ( 3600 °C );
• visok indeks loma svjetlosti;
• nema slobodnih elektrona pa je dobar izolator

• Upotreba dijamanta:

• za brušenje najtvrđih materijala;

• kao elektrodni (andoni) materijal za različite elektrokemijske
procese;
• za rezanje stakla;
• za izradu alata za bušenje i rezanje tvrdog kamena;
• za izradu nakita
Grafit
• Svaki atom ugljika povezan je kovalentnom vezom sa
susjedna tri C-atoma u istoj ravnini gradeći šesteročlane
prstenove.
• Preostali nespareni elektron svakog pojedinog ugljikovog
atoma delokaliziran je pa se može kretati u sloju.
• Između slojeva djeluju slabe van der
Waalsove privlačne sile što omogućuje
klizanje slojeva.

• Grafit je crna, mekana čvrsta tvar s

visokim talištem i dobrom električnom
vodljivošću.
Upotreba grafita:

• kao elektrodni materijal za razne elektrokemijske

procese,
• za izradu posuda i lončića za taljenje metala,
• za izadu grafitnih uložaka običnih olovaka,
• raketnih mlaznica,
• vlakana i odjeće (za povećanje otpornosti na
visoke temperature)
• teniskih reketa,
• automobilskih guma...
KALAVOST
• Pravilno lomljenje smjerom određene plohe ako se na
kristal djeluje mehaničkom silom.

• Javlja se i kod ionskih kristala i drugih vrsta kristala kao

npr. grafita.

POLIMORFIJA
• pojava da se kemijski spoj javlja u dva ili više kristalnih
oblika pri promjeni tlaka i temperature.
• Ukoliko je polimorfija prisutna među elementima nazivamo
je ALOTROPIJA. Npr. Dijamant, grafit i fuleren su
alotropske modifikacije ugljika.
 MOLEKULSKI KRISTALI

• građeni su od molekula kao npr. suhi led,

jod, fosfor, sumpor.

• karakteristike ovakvih kristala su jake

kovalentne veze u molekulama, ALI slabe
međumolekulske sile.
Svojstva molekulskih kristala:

• mekani su
• imaju nisko talište i vrelište
• uglavnom netopljivi u vodi, ali dobro topljivi
u organskim otapalima
• najčešće su to plinovi i tekućine, a ako su
to čvrste tvari, lako su hlapljive
• ne provode električnu struju jer nemaju
električki nabijenih čestica
 KRISTALI METALA
• izgrađeni su od iona metala i elektrona npr.
zlato, srebro, željezo, aluminij

• tvore guste slagaline, međusobno povezane u

svim smjerovima.

• možemo razlikovati:
- plošno centriranu kubičnu slagalinu
- heksagonsku slagalinu
- volumno centriranu kubičnu slagalinu
Svojstva metalnih kristala:

• metalni sjaj
• kovkost
• dobra električna i toplinska vodljivost
• uglavnom tvrdi
• visoko talište i vrelište
• topljivi samo u tekućim metalima