Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

1.

Uvod

1. UVOD
Most je građevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je
čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,
osobito područje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele građevine koje pobuđuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova isprepliće se sa
sudbinom ljudi. Mnogi značajni događaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,
postojanjem i rušenjem. Događaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive priče običnih ljudi.
Razvoj građenja mostova nije tekao bez poteškoća. Dogodile su se mnoge katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreću, neke velike nezgode dovele su do važnih
otkrića korištenih u gradnji novih mostova. Profesija građenja mostova zahtjevno je i
nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan čovjek, niti su u procesu građenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrađuju.
Građenje mostova teklo je stoljećima svojim polaganim razvojem, pretežito na osnovi
iskustva s već izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ograničeni su
na pješačke prijelaze i mostove. Pojava željeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagrađeni.
Graditeljstvo je te zadatke rješavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i
oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i željezničkog prometa nametnuo je potrebu čvrstog
prijelaza često veoma širokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnička i tehnološka
postignuća u građenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omogućili su da nekada
želje o čvrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih složenih projekata, troškovi kojih se iskazuju u milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo
maštalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, već se ponajprije temelji na gospodarskoj
opravdanosti.
Projektiranje mostova složen je građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge
zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane
nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
Mostovi, kao i sve druge građevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti,
sigurnosti, trajnosti, ekonomičnosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoliš). Za uspješno
rješavanje takvih zahtjeva treba vladati širokim saznanjima, a u slučaju većih i složenijih
projekata nužno je uključenje većeg broja stručnjaka različitih specijalnosti. Navedeni
zahtjevi međusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.
Problemi projektiranja i građenja nosivih konstrukcija sastavni su dio građenja mostova.
Stoga je neophodno poznavanje različitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i
ekonomičnih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je značajan veliki napredak u
području proračuna nosivih konstrukcija. Razvoj numeričkih metoda proračuna, a osobito
metoda konačnih elemenata, potaknut ekspanzijom računala, omogućava pouzdane statičke i
dinamičke, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proračun nosivih konstrukcija, nekad
osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom često i dominantni dio projekta mosta, danas je postao
gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za proračun njegovih
nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo šira saznanja u cilju postizanja optimalnog
rješenja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature 2


1. Uvod

Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i sklopova,
te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih gradiva i postupaka
izvođenja. Nažalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas specijalizirani samo za
pojedine materijale, a izvođači nameću svoje postupke izrade.
Princip ekonomičnosti nedvojbeno je jedan od središnjih zahtjeva na most. Ekonomičnost i
jeftinoća nisu isti pojmovi iako ih nažalost neki ponekad poistovjećuju. Naime, mnoga jeftina
projektna rješenja mostova u uporabi su zahtijevala velike troškove održavanja, što se kasnije
pokazalo sveukupno neekonomičnim. U ukupnu cijenu mosta, osim troškova izrade, treba
uračunati i očekivane troškove održavanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu pažnju
treba posvetiti trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okolišu. S tim u svezi, nužno je
detaljno propisati i u izvođenju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno
ponešto povećana ulaganja u fazi izrade mosta, u konačnosti bi se trebalo pokazati sveukupno
ekonomičnijim rješenjem.
U svezi ekonomičnosti povezano je i pitanje brzine građenja. Pod argumentima brzine i
štedljivosti nerijetko su proturena rješenja za koja se kasnije ustanovilo da nisu bila ni tako
jeftina, ni brzo gotova, kako se unaprijed obećavalo. Posljedice su toga nepovratno i trajno
manje vrijedne građevine, a sve za časovite probitke. Brzina građenja ne smije utjecati na
kvalitetu, jer jednom kad građevina bude dovršena vremenski rok njene izgradnje nikome
neće biti interesantan, već njena sveukupna i trajna vrijednost.
Kao utilitarne građevine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom
oblikovanja uključeni su različiti čimbenici koji uvjetuju opću vrijednost mosta. Osim svoje
unutrašnje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoliš. Oblikovna vrijednost mosta
prvenstveno ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj obdarenosti i shvaćanju,
ali isto tako i o investitoru i izvođaču.
Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odlučujući, a osobito kod gradskih mostova.
U izvjesnim slučajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta uključiti arhitekta. U
svakom slučaju, nedopustivo je građenje ružnih mostova.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature 3

You might also like