Studija o Tradicionalnim Alatima 2008

SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA
STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama,
kogolom i strašinom) I RIBOLOVA OBALNIM
MREŽAMA POTEGAČAMA TE LUDROM,
ZAGONICOM I FRUŽATOM
Split, lipanj 2008.

SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA
STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama, kogolom i
strašinom) I RIBOLOVA OBALNIM MREŽAMA
POTEGAČAMA TE LUDROM, ZAGONICOM I FRUŽATOM
Prof. dr. sc. Perica Cetinić

Prof. dr. sc. Ivan Jardas
Prof. dr. sc. Vlado Dadić
Doc. dr. sc. Alen Soldo
Josipa Ferri, dipl.ing.
Mirela Petrić, dipl. ing.
Frane Škeljo, dipl. ing.
Voditelj projekta, Pročelnik Centra: Rektor Sveučilišta:
Prof. dr. sc. Perica Cetinić Prof. dr. sc. Ivan Pavić
Split, lipanj 2008.

SADRŽAJ
PREDGOVOR ......................................................................................................................2
1. UVOD................................................................................................................................4
1.1. Opći podaci o studiji, analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova ..........4
1.2. Broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i stvarnih i korisnika povlastica
analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i pojedinim područjima te
način njihovog utvrđivanja ..............................................................................................5
2. CILJEVI STUDIJE ........................................................................................................14
3. PRIKAZ DIGITALNIH KARATA UNUTRAŠNJEG RIBOLOVNOG MORA S

OZNAČENIM PODRUČJIMA LIVADA MORSKIH CVJETNICA, PODRUČJA
POSEBNIH REGULACIJA RIBOLOVA I PODRUČJA POSEBNIH STANIŠTA .......16
4. PRIKAZ TRADICIONALNIH RIBOLOVNIH ALATA I NAČINA RIBOLOVA I

NJIHOVIH LOVIŠTA TEMELJEM VAŽEĆIH PROPISA ...........................................32
4.1. Obalne povlačne mreže koćica, kogol i strašin .......................................................32

4.1.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim
lovinama 32
4.1.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ..................33
4.1.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u
lovinama ......................................................................................................................70
4.1.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ............85
4.1.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta................................89
4.1.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i raspored
obavljanja ribolova u pojedinom lovištu........................................................................90
4.1.7. Digitalne karte postojećih lovišta.........................................................................91
4.1.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ................94
4.1.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području...............................97
4.1.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva ......102
područja na kojem se obavlja ribolov ..........................................................................102
4.1.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u
ribolovu na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................102
4.2. Obalne mreže potegače migavica i girarica ..........................................................103

lovinama ....................................................................................................................103
4.2.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ................104
lovinama.....................................................................................................................130
4.2.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti..........144
4.2.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta..............................145
obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................................153
4.2.7. Digitalne karte postojećih lovišta.......................................................................153
4.2.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ..............158
4.2.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području.............................161
4.2.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva
područja na kojem se obavlja ribolov ..........................................................................166
4.3. Ostale obalne mreže potegače srdelara, šabakun, iglicara i oližnica ...................168
4.3.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima ...........................................169
4.3.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ................172
lovinama ....................................................................................................................178
4.3.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ..........184
4.3.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudiuonika u ribolovu i
rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................193
4.3.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području............................204
područja na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................208
4.3.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u .209
4.4. Ludar, zagonica i fružata.......................................................................................209

4.4.1. Temeljni podaci o analiziranim načinima ribolova.............................................209
4.4.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih načina ribolova.................211
lovinama.....................................................................................................................239
4.4.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ..........244
4.4.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i ..........248
rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................248
4.4.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području.............................257
4.4.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva ......261
područja na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................261
4.4.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u .262
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ....................................................263
6. KORIŠTENA LITERATURA ....................................................................................265
1
PREDGOVOR
Temeljem ugovora sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodnog gospodarstva, Uprave ribarstva i Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog studijskog centra
za studije mora izrađena je «STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA
PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama, kogolom i strašinom) I
RIBOLOVA OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA TE LUDROM, ZAGONICOM
I FRUŽATOM».
Kod izrade ove studije koristili su se postojeći podaci o istraživanjima analiziranih

ribolovnih alata i načina ribolova, koja su obavljali autori ove studije, kao i novi podaci iz
istraživanja u 2008. godini, koja su obavljana u suradnji s ribarima koji taj ribolov obavljaju
kao gospodarsku djelatnost i to samo na lovištima na kojima je po važećim propisima taj
ribolov dozvoljen. Prikupljanje podataka i istraživanja su se uglavnom odvijala u razdoblju
kada je ribolov analiziranim alatima po važećim propisima dozvoljen, osim kod ribolova
potegačom oližnicom te ludrom, zagonicom i fružatom. Naime, zbog kratkoće vremena, koje
je bilo na raspolaganju u izradi ove studije, nije bilo moguće istraživanja potegačom
oližnicom te ludrom, zagonicom i fružatom obaviti u vremenu kada je taj ribolov dozvoljen
sukladno važećim zakonskim propisima. Stoga su ta istraživanja za potegaču oližnicu
obavljena u mjesecu travnju i svibnju 2008. godine, dok za ribolov ludrom, zagonicom i
fružatom u mjesecu svibnju i lipnju 2008. godine.
Izrada ove studije je bila potrebna iz više razloga, od kojih se ističu najvažniji:
1. Obalne povlačne mreže koćice, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavice i
girarice su tradicionalni ribolovni alati, kojima se ribolov uglavnom obavlja na
livadama morskih cvjetnica, a taj je ribolov u zemljama Europske unije tim ribolovnim
alatima na livadama morskih cvjetnica zabranjen;
2. Obalne povlačne mreže koćice, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavica i
girarica se upotrebljavaju u zimskom ribolovu i namijenjeni su ulovu gire oblice,
Spicara smaris, koja je ciljana vrsta u ribolovu tim ribolovnim alatima i koja je
istovremeno jedna od najznačajnijih vrsta riba priobalnog ribolova u zimskom
razdoblju;
3. I ostale obalne mreže potegače, kao što su šabakun, oližnica, srdelara i iglicara, su
također alati tradicionalnog ribolova, kojima se ribolov u pravilu ne obavlja na
morskom dnu, niti na livadama morskih cvjetnica, nego u pelagijalu, jer se tim
mrežama potegačama love pelagične vrste ribe;
4. I ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, kao specifični i vrlo stari načini ribolova, koji
je namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba u ljetnom razdoblju je također tradicionalni
način ribolova u našem obalnom ribolovu, koji nije poznat za ulov tih vrsta riba na
drugim morima;
5. Svi navedeni ribolovni alati i načini ribolova imaju posebni značaj za naš priobalni
ribolov ne samo zato što su to tradicionalni i specifični ribolovni alati i načini
ribolova, koji se od davnine upotrebljavaju na istočnoj jadranskoj obali, o čemu
2
svjedoče mnogi pisani dokumenti, već i zato što bi njihova eventualna zabrana mogla
prouzrokovati ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice na nekim našim priobalnim
područjima.
3
1. UVOD
1.1. Opći podaci o studiji, analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova
Ribolov obalnim povlačnim mrežama, obalnim mrežama potegačama te ludrom, zagonicom i

fružatom obavlja se od davnine na istočnoj jadranskoj obali i zato se smatra značajnom
ribolovnom aktivnošću za obalno i otočno stanovništvo. O tome svjedoče mnogi dostupni
podaci, koji su stari i nekoliko stotina godina.
Prvi spomen tartane, koja pripada obalnim povlačnim mrežama koćicama datira iz 1739.
godine (D’Erco, 1973). Najstariji poznati dostupni zapis o fružati javlja se u statutu Pule
1331. godine (Basioli, 1984). Isto tako prvi poznati spomen o ribolovu ludrom javlja se 1631.
godine u naredbi providura Dalmacije, a zagonice 1791. godine u zapisima lošinjskog
bilježnika (Basioli, 1894).
I same konstrukcije obalnih povlačnih mreža koćica, kogola i strašina te obalnih potegača su
vrlo stare i nisu se promijenile već mnogo godina, te su uglavnom sačuvane u svom izvornom
obliku, a jedina promjena je u materijalu iz kojeg se danas izrađuju te uporabi modernije
ribolovne tehnike.
Obalne potegače ili trate spominje D'Erco (1973) u svojem djelu «O ribolovu na istočnom
Jadranu» u kojem navodi da te mreže imaju drugačiji oblik od mreža stajačica, te da najčešće
imaju u sredini vreću (saku) i dva krila za koja su pričvršćeni konopi kojima se mreža vuče
prema obali. Tratama se riba ne hvata u oka nego se samo opkoljujuje i tjera prema obali.
Prema tom autoru postoje različite vrste trata, čiji nazivi ovise o visini, širini i namjeni mreže.
Tako D'Erco navodi da postoje potegače za srdele, migavica i girarica.
Radi važnosti podataka koji se iznose u ovoj Studiji, a odnose se na povijest i vrijeme
korištenja analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova, potrebito je navesti da su ti podaci
sadržani u djelu, koje je D'Erco napisao na talijanskom jeziku u 19. stoljeću, koje je sačuvano
i pronađeno u rukopisu u Gradskoj knjižnici u Splitu, a koje je prevedeno i tiskano 1973.
godine. Činjenica da se građa u tim rukopisima odnosi u najvećem dijelu na razdoblje
mletačke uprave Dalmacijom, a manjim dijelom na razdoblje francuske i austro-ugarske
uprave, sve do 1860. godine svjedoči da se ribolovni alati, koje D'Erco navodi i opisuje u tim
rukopisima od davnine upotrebljavaju u našem morskom ribolovu.
I Lorini (1903) u svom djelu «Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog
mora» spominje sve mreže potegače koje su danas u upotrebi, kao i mnoge koje više nisu u
upotrebi. U tom svom djelu Lorini potegače spominje kao mreže koje se potežu s kraja i među
tim mrežama navodi geričaru, geravicu, lokardaru, migavicu, srdeljaru, ciplaru i šabakun.
Pored temeljnih konstrukcijskih značajki Lorini iznosi i namjenu svake mreže potegače, što
ukazuje na to da se već tada mnogo vodilo računa o namjeni pojedinih mreža.
Sve prije navedeno ukazuje da su to tradicionalni ribolovni alati i načini ribolova, koji su
uglavnom sezonskog značaja, što znači da je njihova upotreba ne samo prostorno, već i
vremenski ograničena.
U važećim propisima iz oblasti morskog ribarstva točno je propisano razdoblje godine kada je
dozvoljena upotreba tih ribolovnih alata i načina ribolova, a kod ribolova koćicom, kogolom i
4
strašinom te ludrom, zagonicom i fružatom su propisane ribolovne zone i lovišta u tim
zonama na kojima je dozvoljeno obavljati taj ribolov.
Posebnost obalnih povlačnih mreža koćica, kogola i strašina i obalnih mreža potegača
migavica i girarica je i ta da je njihova upotreba ograničena u uskom priobalnom dijelu
ribolovnog mora i to uglavnom u najvećoj mjeri na staništima livada morskih cvjetnica.
Studija o značaju tradicionalnih lovišta priobalnim povlačnim mrežama i obalnim mrežama

potegačama migavicom i giraricom ima za naš morski ribolov posebni značaj, jer je ribolov
tim alatima na livadama morskih cvjetnica u zemljama Europske unije zabranjen i
pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i primjena tog propisa bi mogla prouzrokovati ozbiljne
ekonomske i socijalne probleme, budući bi jedan značajni broj ribara koji obavljaju
gospodarski ribolov tim ribolovnim alatima i načinima ribolova bio prisiljen se prestati baviti
ribolovom, posebice u zimskom razdoblju. Naime, svi su ti ribolovni alati, osim ribolova
ludrom, zagonicom i fružatom, su alati zimskog ribolova i prvenstveno su namijenjeni ulovu
gire oblice, Spicara smaris, koja je jedna od najznačajnijih vrsta riba u zimskom razdoblju
priobalnog morskog ribolova, jer kao što je srdela jeftini izvor prehrane obalnog i otočnog
stanovništva u ljetnom razdoblju, to je isto gira oblica u zimskom razdoblju.
Kako se u ovoj studiji govori o lovištima analiziranih ribolovnih alata, a kako se ni u jednom
propisu iz oblasti morskog ribarstva ne daje značenje pojma lovište, smatra se potrebnim to
napraviti ovom prigodom.
Iskorištavanje živih bogatstava mora je otežano zato što područje smišljene ribolovne
djelatnosti nije čitavo morsko prostranstvo, već samo jedan njegov manji dio, koji se naziva
lovište ili «pošta».
Lovište ili «pošta» je dakle dio morskog prostora na kojem se kroz dulje ili kraće vremensko
razdoblje pojavljuju odgovarajuće koncentracije ribe ili drugih morskih organizama i koje je
podesno za obavljanje ribolovne djelatnosti.
1.2. Broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i stvarnih i korisnika povlastica

analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i pojedinim područjima te
način njihovog utvrđivanja
Kako je broj sudionika u ribolovu, odnosno broj ovlaštenika i stvarnih korisnika povlastica
analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova na pojedinim područjima vrlo značajan podatak
za izradu ove studije, jer o njemu može ovisiti i sudbina analiziranih ribolovnih alata i načina
ribolova, a kako će se temeljem broja sudionika u ribolovu na pojedinom području dati opća
ocjena utjecaja pojedinih ribolovnih alata i načina ribolova na življenje stanovništva pojedinih
područja, na kojima se taj ribolov obavlja te ocjena njihovog ekonomskog i socijalnog
značaja, ovisno o broju sudionika u ribolovu na pojedinim područjima, na kojima se taj
ribolov obavlja, trebalo ga je što točnije odrediti.
Egzaktnih podataka, međutim, o stvarnom broju sudionika u ribolovu na pojedinim

područjima nije bilo niti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, niti u
njegovim područnim jedinicama u županijama na obali, koji izdaju povlastice za obavljanje
gospodarskog ribolova.
5
U tu svrhu su autori ove studije koristili različite izvore, koji su na bilo koji način mogli
pomoći utvrđivanju stvarnog broja sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i korisnika
povlastica analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova po područnim jedinicama i
pojedinim područjima. Ti su izvori bili područne jedinice Uprave ribarstva pri županijama na
jadranskoj obali, ispunjeni očevidnici o obavljenom ribolovu, te vlastite procjene i saznanja
autora ove studije na terenu, posebice podaci dobiveni iz razgovora s ribarima koji taj ribolov
obavljaju.
Temeljem tih izvora i saznanja utvrđen je približni broj sudionika u ribolovu, odnosno
ovlaštenika i korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i
pojedinim područjima (mjestima prebivališta korisnika povlastica), što je prikazano u tablici
1.
Odlučili smo se na ovaj način utvrditi stvarni broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i
korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata ribolova, zato što ocjenjujemo da će se
ovako utvrditi bar približna najrealnija slika stanja, jer smo u dosadašnjim pokušajima kod
utvrđivanja tog stanja uočili da postoje znatne razlike između broja ovlaštenika povlastica za
obavljanje gospodarskog ribolova, broja stvarnih korisnika, koji obavljaju ribolov a ne
dostavljaju očevidnike za ribolov, broja ribara koji obavljaju ribolov i dostavljaju očevidnike
o ribolovu, ali i ribara koji ne obavljaju ribolov a dostavljaju očevidnike za ribolov. Postoji
naime znatan broj ribara koji ne ispunjavaju i ne dostavljaju očevidnike, a ribolov obavljaju,
što se je utvrdilo u razgovoru s ribarima, a i ribara koji ne obavljaju ribolov, a dostavljaju
neispunjene očevidnike o ribolovu u kojima upisuju podatke da se aktivno ne bave tom
ribolovnom djelatnošću i žele zadržati povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova
analiziranim ribolovnim alatima.
Smatrajući da je broj stvarnih sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih alata i načina

ribolova na pojedinim područjima vrlo značajan i bitan podatak za ovu studiju, jer bez
egzaktnih podataka o tom broju nije moguće dati ispravnu ocjenu utjecaja ribolova na
življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja, niti ocjenu
ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se
ribolov obavlja, autori ove studije su bili jako iznenađeni da do takvih podataka nije bilo
moguće doći, niti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, niti u područnim
jedinicama Uprave ribarstva u županijama na jadranskoj obali, koji bi takve podatke trebali
posjedovati, jer izdaju povlastice za gospodarski ribolov i valjda bi trebali znati tko se tim
ribolovom bavi.
Bez poznavanja stvarnog broja sudionika u ribolovu nije moguće provoditi pravilnu ribarsku
politiku, politiku gospodarenja živih bogarstava mora, niti raditi bilo kakve ozbiljne ribarske
analize, pa ni analize koje su predmet ove studije.
Stoga su se autori ove studije trudili na sve moguće načine, koje su smatrali potrebnim da
dođu do bar približnih podataka o stvarnom broju sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih
alata i načina ribolova i to je bio za njih najteži i najzagonetniji dio ove studije. Kako, stoga,
nisu sigurni da su u tome u potpunosti uspjeli i da su podaci o broju sudionika u ribolovu s
analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova, koji se iznose u ovoj studiji bar približno
točni, ograđuju se od ocjena koje su proizašle iz tih podataka. Ako u međuvremenu naručioc
ove studije dostavi autorima ove studije drugačije podatke o stvarnom broju sudionika u
ribolovu za analizirane ribolovne alate i načine ribolova, koje su tijekom izrade ove studije od
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja tražili u više navrata, a nisu ih dobili,
6
jer da, navodno, još nije dovršena revizija povlastica, autori ove studije su spremni, ovisno o
tome i revidirati svoje iznesene ocjene.
Da bi se stoga ubuduće imao točan broj povlastica za ribolov, što je od neprocjenjive važnosti
za provođenje pravilne ribarske politike te politike pravilnog gospodarenja živim bogatstvima
mora predlaže se da se članak 13. Zakona o morskom ribarstvu dopuni novom točkom koja bi
glasila:
Povlastica za ribolov oduzima se rješenjem područne jedinice Ministarstva koja je izdala

povlasticu za ribolov:
- ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba kojoj je izdana povlastica za ribolov ne obavlja taj
ribolov u trajanju od najmanje godinu dana.
Tablica 1. Broj ovlaštenika povlastica i približni broj stvarnih sudionika u ribolovu

analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova po područnim jedinicama u županijama na obali
i pojedinim područjima.
Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

područne SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Dubrovnik
Trn 2
Opuzen 1 1
Blace 2 2
Metković 1 1
Lumbarda 1 5 (2) 3 (1) 2 (1)
Maranovići 2
Mokošica 3 (1) 1
Molunat 7 (6) 6 (6)
Plat 1
Potomje 1 1
Šipanska
8 (5) 5 (1)
luka
Slano 3 (2) 1 (1)
Smokvica 1 3 (1)
Ston 7 (2)
Suđurađ 4 (3) 1
Vela Luka 8 (1) 9 (2) 9 (1) 4 (1)
7
Vitaljina 1
Zamaslina 2
Zaton Mali 1 (1)
Zaton 1 (1)
Žuljan 1
Blato 5 (1) 3 (1) 1
Brijesta 2
Čara 3 1
Cavtat 4 (3) 2 (2)
Doli 2
Dubrovnik 2
Gornje
1 1
Pijavičino
Gruda 1
Korčula 1 (1)
Lastovo 5 (1) 1
Lopud 1 1
Lovište 2 (1) 3 (1) 2
Luka Ston 4 (1)
Ukupno
područna 26 93 15 26
jedinica (3) (34) (2) (12)
Dubrovnik

područne
SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Zadar
Sali 3 1 4 4 2 2 (1)
Ist 2 1
Preko 1
Starigrad
1 1
Paklenica
13 17
Zadar 11 4 1 6 1 6
(1) (1)
Biograd
4 2 4 1 2 1 1
n/m
Žman 2 (1) 2 (1)
Silba 2
Pag 14 1 6 5 3 1 1 1 1
Pakoštane 2 2 2 1 1 1
8
Ražanac 6 (5) 2 7 (2) 5 5 5 1
Novigrad
1 2 (2) 5
dalmatinski
Kali 11 9 8 4 2
Kukljica 2 6 1 1
Ugljan 4 (1) 4 1 1 1 2
Tkon 6 2 9 4 2 3 2 1
Sv. Filip i
1 1 3
Jakov
Premuda 1 1
Kolan 5 (1) 6 3 2 2 1
Posedarje 1 1
Veli Rat 2
Veli Iž 2 2 1
Pašman 3 5 2
Vir 4
Povljana 2 1 2
Bibinje 2 1
Tribanj 1
Ždrelac 1 1
Molat 2 1
Ukupno
područna 84 101 32 22 17
12 48 2 (2) 10 4
jedinica (8) (4) (4) (5) (2)
Zadar

područne
SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Šibenik
17
Tribunj 8 (2) 2 1 2 4 (3) 2 1
(2)
17
Jezera 4 2 2 3 4 (2)
(9)
10
Murter 3 5 4 (2) 3 1
(3)
11
Rogoznica 2 1 1 6 4 (1)
(3)
Prvić 1 1 (1) 1
Primošten 1 1 3 5 (2) 1 2 1 (1) 1
Srima 1 1 1
9
Vodice 1 1
Šibenik 1 5 (2) 1 1 2 (2)
Raslina 2 (1) 5 (2)
Betina 1 1 2 1 1
Skradin 1
Zaton 2 1 3 (2)
Brodarica 4 3
Zlarin 2
Pirovac 1
Krapanj 1 2
Žirje 1
Tisno 1
Skradin 4 (4)
Kornati
1
(Žut)
Jadrtovac 1
Žaborić 1
Ukupno
područna 21 83 24
21 5 2 2 4 (4) 9 (4) 8 (4) 6 (1) 6
jedinica (2) (23) (6)
Šibenik

područne
SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Pula
Poreč 1 1 1 6 1
Pula 1 9 1 2 3 (1) 15 2 4
Novigrad (1)
Savudrija (1)
Rabac 1 1 3 2 3
Medulin 2 1 2 1
Vrsar 1 1 6 1 1
Labin 1 2
Umag 1
Fažana 2 2
Pazin 1
Ukupno
područna 14
1 3 1 3 1 3 6 (2) 35 5 10
jedinica (1)
Pula
10
Analizirani ribolovni alati i načini ribolova
Naziv
područne
jedinice i
SRDELARA
ZAGONICA
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Split
Sućuraj 2 1 1 1
Jelsa 4 1 1 3 (2) 1 (1) 4 (3)
Stari Grad 3 2 1 2 3 (3) 1 2 (2) (1) 2 (1)
Hvar 4 1 5 8 (3) 8 (1) 1 6 (3)
Bol 2 2 4 3 1
Povlja 1 2 1
Pučišća 1 (1)
Milna 1 1 2 3 (1) 3 (1) 1 2 (1)
Sutivan 4 3 1 2 4 (2) 1 2 1
Supetar 1 5 1 6 (2) 7 (1) 1 1 1 1 7 (5)
Okrug
1 5 (1) 1 1 1 1
Gornji
Trogir (1) 1
Zastražišće 1 2 (1)
Vrboska 1 1
Vrbanj 1
Drvenik 1 3
Gradac 1 2 1 1
Igrane 2 2 3 1
Tučepi 1 2 1
Podgora 2 1
Makarska 2 4 3 (1) 1
Kaštel
1 1 1
Gomilica
Omiš 1 5 3
Vinišće 2 4
Slatine 2 2 1
Marina 1 1 1
Trogir 2 5 (2) 1 2 2
Split 2 1 5 3
Sumartin 1 1 1 4 (1)
Postira 1 1
Podstrana 1 2 (1) 1 (1)
Kaštel 7 (1) 6 1 5
11
Kambelova
c
Vranjic 2 2 1 (1) 1
Dugi Rat 2 3 1 2
Vis 1 2 1 1
Zaostrog 1 1
Brela 1 3 (1) 1
Krilo
3 2
Jesenice
Kaštel Stari 2 2
Kaštel
2 (1)
Lukšić
Kaštel
1
Sućurac
Solin 1 1 1
Baška
2 8 (3)
Voda
Drašnice 2 1
Šolta 1
Grohote 1
Stomorska 2 1 1
Ukupno
područna 33 85 88 18 43 27
21 13 1 4 (1) 4 (1) 2
jedinica (1) (8) (18) (2) (5) (14)
Split

područne
SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Područna
jedinica
Rijeka
12 25
Rab 3 1 4 8 2 (1) 2 1
(5) (1)
Cres 1
Mali Lošinj 4 1 6 (1) 1 1 (1)
Jadranovo 1
Mošćeničk
1 2
a Draga
Ičići 1
Omišalj 1 1 1
Novi
1
Vinodolski
12
Rijeka 1 1
Lošinj 1 1
Klenovica 1
Njivice 1
Mošćenice 1
Bakarac 1
Praputnjak 1
Ukupno
područna 20 32
8 1 5 1 14 4 (1) 2 2 (1) 1
jedinica (5) (2)
Rijeka

područne
SRDELARA
ZAGONICA
jedinice i
MIGAVICA
GIRARICA
IGLICARA
OLIŽNICA
ŠABAKUN
FRUŽATA
STRAŠIN
KOĆICA
KOGOL
LUDAR
mjesto
korisnika
povlastice
Ukupno
područna
jedinica
Senj
Novalja 2 (2) (2) (2)
Jakišnica
Karlobag
Ukupno
područna
2 (2) (2) (2)
jedinica
Senj
Brojevi bez zagrade prikazuju broj korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata i
načina ribolova po područnim jedinicama, a brojevi u zagradi pokazuju približni broj
stvarnih ovlaštenika povlastica analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova.
U nekim slučajevima se iznosi broj stvarnih korisnika povlastica bez da se navodi mjesto
korisnika povlastice. To je zato što se do tog podatka nije moglo doći iako se je utvrdilo da
se ribolov tim alatom obavlja.
13
2. CILJEVI STUDIJE
Ciljevi ove studije su sadržani u ponudi izvršitelja od 23. listopada 2007. godine i proizlaze iz
članka 1. i 2. Ugovora zaključenog između Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog studijskog
centra za studije mora i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a
obuhvaćaju:
2.1. Određivanje lovišta za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima i načinima ribolova te

načini reguliranja tradicionalnog ribolova, kao što je ribolov obalnim povlačnim mrežama
(koćica, kogol i strašin), obalnim mrežama potegačama (migavica i girarica) te ribolov
ludrom, zagonicom i fružatom.
To bi se odnosilo na:
- prostorno određivanje lovišta, koje bi trebalo sadržavati procjenu opravdanosti

postojećih lovišta, ocjenu potencijalnih lovišta te prijedlog liste budućih lovišta,
- prijedlog reguliranja tradicionalnog ribolova, koji treba sadržavati, osim prostornog

određivanja lovišta, i vremenska ograničenja ribolova, broj sudionika u ribolovu i
raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu,
- kako važećim propisima nije prostorno reguliran ribolov obalnim mrežama

potegačama, ovom studijom će biti predloženo reguliranje ribolova i s tim ribolovnim
alatima, koji se upotrebljavaju na livadama morskih cvjetnica i koji se također ubrajaju
u tradicionalne ribolovne alate.
2.2. Kartiranje staništa livada morskih cvjetnica u unutrašnjem ribolovnom moru RH, koja su
tradicionalna lovišta priobalnih povlačnih ribolovnih alata i načina ribolova.
- izradu digitalnih karata tradicionalnih lovišta na kojima se obavlja ribolov priobalnim

povlačnim mrežama (koćicama, kogolima i strašinima), obalnim mrežama potegačama
te ludrom, zagonicom i fružatom sukladno važećim zakonskim propisima,
- izradu prijedloga digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova

tradicionalnim alatima i načinima ribolova.
2.3. Prikupljanje podataka za «social assessment» ekonomskog i socijalnog značaja

tradicionalnih ribolovnih alata i načina ribolova za priobalno i otočno stanovništvo.
- utvrđivanju broja sudionika u ribolovu, odnosno utvrđivanju broja korisnika povlastica

za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima (ribolov obalnim povlačnim mrežama,
obalnim mrežama potegačama te ludrom zagonicom i fružatom) na pojedinim
područjima,
- opću ocjenu utjecaja tradicionalnog ribolova i načina ribolova na življenje obalnog i

otočnog stanovništva pojedinih područja, na kojima se taj ribolov obavlja,
14
- davanju ocjene ekonomskog i socijalnog značaja ovisno o broju sudionika u ribolovu,
odnosno broju korisnika povlastica za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima i
načinima ribolova na pojedinim područjima, na kojima se taj ribolov obavlja.
15
3. PRIKAZ DIGITALNIH KARATA UNUTRAŠNJEG RIBOLOVNOG MORA S
OZNAČENIM PODRUČJIMA LIVADA MORSKIH CVJETNICA, PODRUČJA
POSEBNIH REGULACIJA RIBOLOVA I PODRUČJA POSEBNIH STANIŠTA
3.1. Prikaz digitalnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima

livada morskih cvjetnica
Iako temeljem potpisanog ugovora s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva nismo bili dužni prikazati digitalne karte unutrašnjeg ribolovnog mora s
označenim livadama morskih cvjetnica, jer to sukladno ponudi izvršitelja od 23. listopada
2007. godine nije ponuđeno, izvršitelj je i tu problematiku prikazao.
Za izradu naime cjelovitih i sveobuhvatnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim

područjima livada morskih cvjetnica treba imati na raspolaganju višestruko više vremena od
onog koje su imali na raspolaganjhu izvršitelji ove studije i izrada takvih karata bi također
znatno više koštala od sume novca koju su imali na raspolaganju izvršitelji studije. Kako
karata koje bi stvarno prikazale stanje livada morskih cvjetnica u Jadranu nema, a kako su
takve karte i za potrebe ribarstva potrebne, treba čim prije pristupiti njihovoj izradi, što
iziskuje značajno angažiranje na terenu.
Za određivanje ponuđenih područja livada morskih cvjetnica su upotrebljeni podaci objavljeni

na internet stranici www. cro-nen.hr/nem/, podaci iz dostupne literature (Bakran-Petricioli i
sur., 2006) kao i vlastita saznanja autora ove studije.
Iako ta područja u cijelosti ne odgovaraju stvarnim područjima livada morskih cvjetnica, koja
su značajna za ovu studiju, moći će poslužiti ovoj svrsi, jer boljih podataka za te potrebe u
ovom trenutku nema.
S obzirom na značaj livada morskih cvjetnica našeg unutrašnjeg ribolovnog mora, potrebito je
čim prije pristupiti odgovarajućim istraživanjima koja bi omogućila da se odrede stvarna
područja livada morskih cvjetnica našeg unutrašnjeg ribolovnog mora.
Karte unutrašnjeg ribolovnog mora područja livada morskih cvjetnica su određivane i

označavane po ribolovnim zonama i prikazane su na slikama od 1. do 7. i u digitalnom obliku
na CD-u, na digitalnim slikama od 1. do 7.
Slika 1. prikazuje kartu livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni A, slika 2. u ribolovnoj
zoni E, slika 3. u ribolovnoj zoni F, slika 4. u ribolovnoj zoni G, slika 5. u ribolovnoj zoni B,
slika 6. u ribolovnoj zoni C i slika 7. u ribolovnoj zoni D.
16
Slika 1. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni A (Posidonia oceanica označena
zeleno).
17
Slika 2. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni E (Posidonia oceanica označena
zeleno).
18
Slika 3. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni F (Posidonia oceanica označena
zeleno).
19
Slika 4. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni G (Posidonia oceanica označena
zeleno).
20
Slika 5. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni B (Posidonia oceanica označena
zeleno).
21
Slika 6. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni C (Posidonia oceanica označena
zeleno).
22
Slika 7. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni D (Posidonia oceanica označena
zeleno).
23
3.2. Prikaz digitalnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima
posebnih staništa i posebnih regulacija ribolova
Temeljem Pravilnika o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji

ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru,
Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu, a u cilju zaštite riba i drugih morskih organizama
utvrđeni su dijelovi ribolovnog mora koji su proglašeni posebnim staništima riba i drugih
morskih organizama. Citiranim Pravilnikom također su određena područja posebnih
regulacija ribolova, a to su područje u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru,
Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu.
Posebna su staništa, temeljem citiranog Pravilnika, dijelovi ribolovnog mora koji obuhvaćaju
ušća rijeka, zaljeve, uvale i kanale, u kojima postoje pogodni uvjeti za razvoj riba i drugih
morskih organizama i koja su njihova mrijestilišta, hranilišta, rastilišta ili skloništa.
U posebnim staništima zabranjeno je obavljanje svakog ribolova i lova drugih morskih

organizama, kao i sakupljanje morskih organizama, osim u posebnom staništu akvatorija ušća
rijeke Mirne (Tarska vala) u kojem je dozvoljeno obavljanje ribolova uz naknadu samo
mrežom potegačom tratom – ciplaricom od 01. prosinca do 31. siječnja.
Temeljem citiranog Pravilnika određena su i područja Velebitskog kanala, Novigradskog i

Karinskog mora, Prokljanskog jezera, Marinskog zaljeva i Neretvanskog kanala kao područja
posebnih regulacija ribolova i u njima su zabranjene neke ribolovne djelatnosti, a neke od
dozvoljenih ribolovnih djelatnosti mogu se obavljati po posebnim uvjetima.
Karte područja posebnih staništa i područja posebnih regulacija ribolova su određivane i

označavane po ribolovnim zonama i prikazane na slikama od 8. do 14. i u digitalnom obliku
na CD, na digitalnim slikama od 8. do 14.
Slika 8. prikazuje kartu područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni A (ušće rijeke Dragonje,
ušće rijeke Mirne, odnosno Tarska vala), slika 9. u ribolovnoj zoni E (uvala Šćuza u
Medulinskom zaljevu, ušće rijeke Raše, uvala Klimno na otoku Krku i ušće rijeke Zrmanje),
slika 10. u ribolovnoj zoni F (rijeka Gudača i ušće rijeke Gudače, Pirovački zaljev, uvale
Morinje i Jadrtovac) i slika 11. u ribolovnoj zoni G (ušće rijeke Jadro, rijeke Žrnovnice,
rječice Pantan, rijeke Cetine, rijeke Neretve i akvatorij Rijeke Dubrovačke).
Slika 12. prikazuje kartu područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni E
(Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more), slika 13. u ribolovnoj zoni F (Prokljansko
jezero) i slika 14.u ribolovnoj zoni G (Marinski zaljev i Neretvanski kanal).
24
Slika 8. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni A na ušću rijeke Dragonje i Mirne
(Tarska vala) (posebna staništa označena crveno).
25
Slika 9. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni E u uvali Šćuza u Medulinskom
zaljevu, ušću rijeke Raše, u uvali Klimno na otoku Krku i na ušću rijeke Zrmanje (posebna
staništa označena crveno).
26
Slika 10. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni F u rijeci i na ušću rijeke
Gudača, u Pirovačkom zaljevu, u uvali Morinje i Jadrtovac (posebna staništa označena
crveno).
27
Slika 11. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni G na ušću rijeke Jadro, rijeke
Žrnovnice, riječice Pantan, rijeke Cetine i rijeke Neretve te na akvatorij Rijeke Dubrovačke
(posebna staništa označena crveno).
28
Slika 12. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni E u Velebitskom
kanalu, Novigradskom i Karinskom moru (područja označena crveno).
29
Slika 13. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni F u Prokljanskom
jezeru (područja označena crveno).
30
Slika 14. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni G u Marinskom
zaljevu i Neretvanskom kanalu (područja označena crveno).
31
4. PRIKAZ TRADICIONALNIH RIBOLOVNIH ALATA I NAČINA RIBOLOVA I
NJIHOVIH LOVIŠTA TEMELJEM VAŽEĆIH PROPISA
4.1. OBALNE POVLAČNE MREŽE KOĆICA, KOGOL I STRAŠIN

lovinama
U obalne povlačne mreže, koje su predmet ove studije, a upotrebljavaju se u ribolovnom moru
Republike Hrvatske ubrajaju se koćica, kogol i strašin.
4.1.1.1. Koćica
Koćica je prema važećim propisima obalna povlačna mreža koja se povlači po morskom dnu
ili neposredno iznad njega i svojom konstrukcijom omogućava ulov gire oblice, Spicara
smaris.
Ciljana vrsta u lovinama obalne povlačne mreže koćice je dakle gira oblica, Spicara smaris,
čija su staništa priobalna, iznad svih vrsta dna, najčešće obraslih livadama posidonije te tvrda
dna obrasla algama (Jardas, 1996). Živi u plovama, na dubini i do 200 m, a uglavnom se
najčešće zadržava na dubini od 10 - 40 m. Protoginični je hermafrodit, koja sazre u prvoj
godini između 8-14 cm ukupne dužine kao ženka, a zatim u trećoj ili četvrtoj godini između
13-15 cm kao mužjaci. Mrijesti se od svibnja do srpnja, iznad tvrdog dna obraslog algama.
Ribolov obalnom koćicom dopušteno je obavljati samo uz uporabu jednog plovila koje ima
snagu porivnog stroja do najviše 55 kW ili povlačnu silu do najviše 5,00 kN. Veličina oka
mrežnog tega obalne koćice ne smije ni na jednom dijelu mreže biti manja od 12 milimetara.
Kod ribolova koćicom zabranjena je uporaba dodatne olovnje s lancima.
Prema važećim propisima ribolov koćicom se mora prekinuti, te plovilo mora promijeniti
područje ribolova prije nego nastavi ribolov:
- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u

lovostaju veća od 20 % i
- ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini
ribolovni alat prelazi 20 % ukupne mase ulova.
4.1.1.2. Kogol i strašin
Kogol i strašin su također obalne povlačne mreže koje se povlače po morskom dnu uz
uporabu jednog plovila, a namijenjeni su ulovu gire oblice, Spicara smaris, koja je kod
ribolova i tih ribolovnih alata ciljana vrsta.
Ribolov kogolom i strašinom dopušteno je obavljati samo uz uporabu jednog plovila koje ima
snagu porivnog stroja do najviše 55 kW ili povlačnu silu do najviše 5,00 kN. Veličina oka
mrežnog tega kogola i strašina ne smije ni na jednom dijelu mreže biti manja od 12
milimetara.
32
Prema važećim propisima i ribolov kogolom i strašinom se mora prekinuti, te plovilo mora
promijeniti područje ribolova prije nego nastavi ribolov:

lovostaju veća od 20 % i
4.1.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata
4.1.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom koćicom
Struktura ulova ostvarenog ribolovom obalnom koćicom na različitim ribolovnim područjima

prikazana je u tablicama od 2. do 23.
Tako je struktura ulova ostvarenog ribolovom obalnom koćicom u mjesecu siječnju 1986.
godine na ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i Šipnata prikazana u tablici 2, u
mjesecu veljači 1990. godine na ribolovnom području otoka Obuna, Šipnata, Arta i Kozina u
tablici 3, u mjesecu siječnju 1991. godine na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter,
Šipnat, Obun i Gnalić u tablici 4, u mjesecu travnju 1991. godine na ribolovnom području
otoka Murvenjak i Šipnat u tablici 5, u mjesecu veljači 1992. godine na ribolovnom području
otoka Murvenjak, Šipnat i Obun u tablici 6, u mjesecu listopadu 1998. godine na ribolovnom
području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik –
Sućuraj u tablici 7, u mjesecu studenom 1998. godine na ribolovnom području makarskog
primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 8, u
mjesecu prosincu 1998. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog
točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 9, u mjesecu siječanj 1999.
godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac
– Pokrivenik – Sućuraj u tablici 10, u mjesecu veljači 1999. godine na ribolovnom području
makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u
tablici 11, u mjesecu ožujku 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja
omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 12, u mjesecu
travnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška
voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 13, u mjesecu svibnju 1999. godine na
ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac –
Pokrivenik – Sućuraj u tablici 14, u mjesecu lipnju 1999. godine na ribolovnom području
makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u
tablici 15, u mjesecu srpnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja
omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 16, u mjesecu
kolovozu 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama
Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 17, u mjesecu rujnu 1999. godine na
ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac –
Pokrivenik – Sućuraj u tablici 18, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području
Tribunja u tablici 19. i 20, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka
Pašmana u tablici 21, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području Ražanac u
tablica 22. i u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Paga u tablici 23.
Kako je po važećim propisima ribolov obalnom koćicom zabranjeno obavljati od 1. ožujka do

31 listopada i kako je obalna koćica namijenjena ulovu gire oblice, Spicara smaris, zbog
33
preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u njezinim lovinama u odnosu na
masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tog
ribolovnog alata, na slikama od 15. do 29. je prikazana postotna masena zastupljenost gire
oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecima kada se ribolov tim ribolovnim
alatom po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i
veljača.
Tako je temeljem strukture ulova sadržane u tablici 8, na slici 19. prikazana postotna masena
zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu studenom,
temeljem strukture ulova sadržane u tablici 9, na slici 20. prikazana postotna masena
zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu,
temeljem strukture ulova sadržane u tablicama 2, 4 i 10, na slikama 15., 17. i 21. prikazana
postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u
mjesecu siječnju i temeljem strukture ulova sadržane u tablicama 3, 6, 11, 19, 20, 21, 22 i 23,
na slikama 16., 18., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. prikazana postotna masena zastupljenost gire
oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači.
Tablica 2. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu siječnju, 1986. godine, na

ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i otoka Šipnata – analizirano 5 povlačenja.
VRSTA N N (%) W (g) W (%)

Pisces
Spicara flexuosa (gira oštrulja) 4712 51,13 98074 43,23
Spicara smaris (gira oblica) 1345 14,60 28180 12,42
Serranus hepatus (vučić) 891 9,67 11725 5,17
Pagellus erythrinus (arbun) 735 7,98 19935 8,79
Mullus barbatus (trlja od blata) 543 5,89 13645 6,02
Atherina hepsetus (gavun) 414 4,49 3440 1,52
Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 75 0,81 345 0,15
Scorpaena notata (škrpinica) 71 0,77 4430 1,95
Gobiidae 50 0,54 170 0,07
Trachurus mediterraneus (šarun) 46 0,50 1035 0,46
Monochirus hispidus (list hrapavac) 43 0,47 405 0,18
Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 33 0,36 1950 0,86
Diplodus annularis (špar) 31 0,34 590 0,26
Diplodus vulgaris (fratar) 26 0,28 2010 0,89
Merluccius merluccius (oslić) 24 0,26 3625 1,60
Symphodus cinnereus (hinac sivi) 22 0,24 160 0,07
Citharus linguatulla (patarača) 17 0,18 265 0,12
Pagellus acarne (batoglavac) 16 0,17 730 0,32
Ophidion barbatum (huj bijelac) 15 0,16 580 0,26
Buglossidium luteum (list piknjavac) 13 0,14 80 0,04
Cepola rubescens (mačinac crveni) 7 0,08 95 0,04
Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 6 0,07 80 0,04
34
Mustelus mustelus (pas mekuš) 5 0,05 8700 3,84
Scyliorhinus canicula (mačka bljedica) 4 0,04 970 0,43
Conger conger (ugor) 4 0,04 350 0,15
Trachinus draco (pauk bijelac) 3 0,03 160 0,07
Zeus faber (kovač) 3 0,03 1525 0,67
Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 3 0,03 3415 1,51
Raja clavata (raža kamenica) 3 0,03 12690 5,59
Pagellus bogaraveo (rumenac okan) 3 0,03 80 0,04
Boops boops (bukva) 2 0,02 25 0,01
Callionymus sp. 2 0,02 5 0,00
Microchirus variegatus (list prugavac) 2 0,02 45 0,02
Lophius piscatorius (grdobina) 2 0,02 1625 0,72
Raja miraletus (raža modropjega) 2 0,02 725 0,32
Blennius ocellaris (babica dubljinka) 2 0,02 15 0,01
Scorpaena scrofa (šrpina) 2 0,02 610 0,27
Lepidotrigla cavillone (kokotić oštruljić) 1 0,01 10 0,00
Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,01 25 0,01
Solea kleini (list crnorub) 1 0,01 270 0,12
Trisopterus minutus (ugotica) 1 0,01 10 0,00
Mustelus punctulatus (pas mekuš) 1 0,01 1050 0,46
Seranus cabrilla (kanjac) 1 0,01 30 0,01
Dentex dentex (zubatac) 1 0,01 60 0,03
Diplodus puntazzo (pic) 1 0,01 20 0,01
Cephalopoda
Loligo vulgaris (lignja) 16 0,17 680 0,30
Eledone sp. 12 0,13 2190 0,97
UKUPNO 9215 100,00 226844 100,00
35
ostalo
36%
gira oštrulja
43%
arbun
9% gira oblica
12%
Slika 15. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne
koćice u mjesecu siječnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 2.
Tablica 3. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1990. godine, na ribolovnom
području otoka Obuna, otoka Šipnata, otoka Arta i otoka Kozina – analizirano 4 povlačenja.

Pisces
Gobiidae 190 2,15 630 0,32
Symphodus roissali (kosirica) 9 0,10 20 0,01
36
Spicara maena (modrak) 3 0,03 200 0,10
Torpedo (Torpedo) marmorata (drhtulja) 1 0,01 820 0,42
Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 1 0,01 10 0,01
Solea vulgaris (list) 1 0,01 5 0,00
Trachurus trachurus (šarun) 1 0,01 10 0,01
Cephalopoda
Eledone sp. 23 0,26 5580 2,88
Sepiola sp. 6 0,07 20 0,01
Sepia sp. 4 0,05 2000 1,03
UKUPNO 8820 100,00 193900 100,00
ostalo
17%
vučić
7%
gira oblica
55%
gira oštrulja
21%
koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 3.
37
ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić – analizirano 5
povlačenja.

Pisces
Gobiidae 67 0,92 645 0,28
Mullus surmuletus (trlja od kamena) 9 0,12 1100 0,48
Myliobatis aquila (golub) 8 0,11 45 0,02
Scyliorhinus canicula (mačka bljedica) 4 0,06 3000 1,31
Ophidion barbatum (huj bijelac) 1 0,01 2916 1,27
Raja montagui (raža crnopjega) 1 0,01 413 0,18
Dasyatis pastinaca (žutuga) 1 0,01 110 0,05
Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,01 813 0,36
38
Cephalopoda
Illex sp. 29 0,40 357 0,16
Eledone sp. 18 0,25 2870 1,25
Sepia sp. 8 0,11 1640 0,72
Octopus vulgaris (hobotnica) 1 0,01 4700 2,05
UKUPNO 7272 100,00 228828 100,00
ostalo
28%
gira oštrulja
36%
arbun
16%
gira oblica
20%
Tablica 5. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu travnju, 1991. godine, na ribolovnom
području otoka Murvenjak i Šipnat – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Gobiidae 3 0,47 5 0,05
39
Cephalopoda
Illex sp. 3 0,47 10 0,09
Eledone sp. 1 0,16 360 3,33
Sepiola sp. 1 0,16 5 0,05
UKUPNO 634 100,00 10800 100,00
Tablica 6. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1992. godine, na ribolovnom
području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun – analizirana 2 povlačenja.

Pisces
Gobiidae 44 1,94 365 0,75
Syngnathus acus (šilo) 1 0,04 15 0,03
40
Cephalopoda
Sepia sp. 3 0,13 105 0,22
Aloteuthis media 2 0,09 10 0,02
Eledone sp. 1 0,04 40 0,08
Sepiola sp. 1 0,04 5 0,01
UKUPNO 2270 100,00 48815 100,00
ostalo
30%
gira oblica
42%
arbun
8%
gira oštrulja
20%
Tablica 7. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu listopadu, 1998. godine, na

ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac –
Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Chromis chromis (crnej) 86 50,59 1308,7 46,91
Spicara smaris (gira oblica) 17 10,00 288,7 10,35
Serranus scriba (pirka) 15 8,82 298,7 10,71
Spicara flexuosa (gira oštrulja) 9 5,29 41,8 1,50
Diplodus annularis (špar) 8 4,71 23,5 0,84
Pagellus erythrinus (arbun) 6 3,53 109,9 3,94
Mullus barbatus (trlja od blata) 5 2,94 80,9 2,90
Spicara maena (modrak) 3 1,76 213,1 7,64
Serranus hepatus (vučić) 3 1,76 28,7 1,03
41
Symphodus mediterraneus (podujka) 2 1,18 27,6 0,99
Symphodus rostratus (dugonoska) 2 1,18 25,5 0,91
Symphodus tinca (lumbrak) 2 1,18 65,6 2,35
Scorpaena porcus (škrpun) 2 1,18 29 1,04
Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 2 1,18 11,4 0,41
Diplodus vulgaris (fratar) 1 0,59 13,1 0,47
Boops boops (bukva) 1 0,59 7,3 0,26
Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 1 0,59 4,8 0,17
Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,59 43,7 1,57
Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 1 0,59 47 1,68
Sciaena umbra (kavala) 1 0,59 54,1 1,94
Trachurus mediterraneus (šarun) 1 0,59 3,9 0,14
Cephalopoda
Loligo vulgaris (lignja) 1 0,59 62,7 2,25
UKUPNO 170 100,00 2789,7 100,00
Tablica 8. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu studenom, 1998. godine, na


Pisces
Trachurus trachurus (šarun) 3 0,42 19,7 0,19
Scorpaena porcus (škrpun) 2 0,28 79,9 0,76
Sarpa salpa (salpa) 1 0,14 147,5 1,40
Coris julis (knez) 1 0,14 34,9 0,33
Cephalopoda
UKUPNO 722 100,00 10563,4 100,00
42
ostalo
19%
bukva
16%
gira oblica
65%
koćice u mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 8.
Tablica 9. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu prosincu, 1998. godine, na

Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje

Pisces
Mullus surmuletus (trlja od kamena) 5 0,92 490,9 3,83
Scorpaena notata (škrpinica) 3 0,55 85,6 0,67
Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 3 0,55 194,9 1,52
Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,37 27,8 0,22
Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 2 0,37 10,3 0,08
Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 2 0,37 57,8 0,45
43
Spondyliosoma cantharus (kantar) 1 0,18 72 0,56
Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,18 79,5 0,62
Symphodus doderleini (hinac dugoprigac) 1 0,18 7 0,05
Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,18 4 0,03
Cittarus linguatulla (patarača) 1 0,18 24,3 0,19
Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,18 3,8 0,03
Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 1 0,18 52,8 0,41
Gobius falax (glavoč bijelac) 1 0,18 4,1 0,03
Gobius roulei (glavoč) 1 0,18 15,4 0,12
Cephalopoda
Sepiola rondolleti (bobić) 1 0,18 3 0,02
Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,18 145,6 1,13
Crustacea
Maja squinado (rakovica) 1 0,18 990,6 7,72
Dromia personata (kosmač) 1 0,18 76,9 0,60
UKUPNO 546 100,00 12831 100,00
gira oblica
ostalo 44%
46%
trlja blatarica
10%
koćice u mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 9.
44

Pisces
Chromis chromis (crnej) 11 2,66 119 1,71
Symphodus cinnereus (hinac sivi) 4 0,97 39,8 0,57
Symphodus ocellatus (martinka) 2 0,48 14,2 0,20
Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,24 29,3 0,42
Lepidotrigla cavillone (kokotić oštruljić) 1 0,24 9 0,13
Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,24 21,3 0,31
Merluccius merluccius (oslić) 1 0,24 116,8 1,68
Cephalopoda
UKUPNO 414 100,00 6970,4 100,00
45
gira oblica
33%
ostalo
44%
trlja blatarica
gira oštrulja 15%
8%
Tablica 11. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1999. godine, na

Pisces
Zeus faber (kovač) 1 0,20 382,2 6,22
Parablennius tentacularis (babica babaroga) 1 0,20 6,5 0,11
46
Gobius roulei (glavoč) 1 0,20 20,1 0,33
Cephalopoda
Crustacea
Maja crispata (rakovica) 1 0,20 35,9 0,58
UKUPNO 490 100,00 6139,8 100,00
gira oblica
30%
ostalo
38%
gira oštrulja
trlja blatarica 20%
12%
47
Tablica 12. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu ožujku, 1999. godine, na

Pisces
Symphodus rostratus (dugonoska) 8 2,34 118 1,35
Symphodus doderleini (hinac dugoprigac) 1 0,29 8,8 0,10
Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,29 12,6 0,14
Cephalopoda
Sepia officinalis (sipa) 1 0,29 1182 13,48
Crustacea
UKUPNO 342 100,00 8770,9 100,00
48
Tablica 13. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu travnju, 1999. godine, na

Pisces
Scorpaena scrofa (šrpina) 2 0,22 98,6 0,52
Zeus faber (kovač) 2 0,22 56,6 0,30
Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 2 0,22 957,1 5,07
Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,11 364,4 1,93
Conger conger (ugor) 1 0,11 112,3 0,59
Cephalopoda
Sepiola rrondolleti (bobić) 3 0,34 11,3 0,06
Octopus vulgaris (hobotnica) 2 0,22 1950,9 10,32
Crustacea
Scyllarus arctus (kuka) 2 0,22 36,1 0,19
UKUPNO 891 100,00 18895 100,00
49
Tablica 14. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu svibnju, 1999. godine, na

Pisces
Serranus scriba (pirka) 93 18,86 1829 19,86
Conger conger (ugor) 1 0,20 252,6 2,74
Cephalopoda
Crustacea
UKUPNO 493 100,00 9210 100,00
50
Tablica 15. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu lipnju, 1999. godine, na ribolovnom
području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik –
Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Coris julis (knez) 15 4,14 243,7 3,59
Cephalopoda
UKUPNO 362 100,00 6781,8 100,00
51
Tablica 16. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu srpnju, 1999. godine, na ribolovnom

Pisces
Coris julis (knez) 18 5,86 283,4 5,31
Zeus faber (kovač) 2 0,65 256,4 4,80
Merluccius merluccius (oslić) 2 0,65 210,7 3,95
Gobius niger (glavoč blatar) 2 0,65 64,9 1,22
Cephalopoda
Sepiola rondolleti (bobić) 2 0,65 21,1 0,40
UKUPNO 307 100,00 5337,1 100,00
52
Tablica 17. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu kolovozu, 1999. godine, na

Pisces
Gobius quadromaculatus (glavoč četripjeg) 2 0,50 9,4 0,14
Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,25 19,1 0,28
Cephalopoda
Sepiola rondolleti (bobić) 2 0,50 89,3 1,30
Crustacea
Squilla mantis (vabić) 2 0,50 79,6 1,16
UKUPNO 399 100,00 6851,7 100,00
53
Tablica 18. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu rujnu, 1999. godine, na ribolovnom

Pisces
Scorpaena scrofa (šrpina) 1 0,16 10,6 0,10
Syngnathus acus (šilo) 1 0,16 7,5 0,07
Cephalopoda
Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,16 221 2,06
Crustacea
UKUPNO 637 100,00 10750 100,00
54
Tablica 19. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine, na području
Tribunja – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Cephalopoda
UKUPNO 1522 100,00 31052 100,00
ostalo
trlja blatarica 7%
10%
gira oblica
83%
55
Tribunja – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Serranus scriba(pirka) 2 1,61 28 0,99
Symphodus mediterraneus(podujka) 2 1,61 18 0,64
Serranus cabrilla(kanjac) 1 0,81 12 0,43
UKUPNO 124 100,00 2820 100,00
ostalo
10%
trlja blatarica
13%
gira oblica
48%
modrak
29%
56
otoka Pašmana – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Serranus scriba(pirka) 9 0,64 80 0,25
Symphodus mediterraneus(podujka) 3 0,21 16 0,05
Pagellus bogaraveo (okan) 1 0,07 36 0,11
Coris julis (knez) 1 0,07 20 0,06
Cephalopoda
UKUPNO 1413 100,00 31548 100,00
57
ostalo
22%
bukva
5%
gira oblica
73%
Tablica 22. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine na području
Ražanac – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Serranus cabrilla(kanjac) 1 0,04 148 0,23
Deltentosteus quadrimaculatus (glavoč četripjeg) 1 0,04 2 0,00
Cephalopoda
UKUPNO 2823 100,00 64394 100,00
58
ostalo
13%
gira oblica
87%
Tablica 23. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine na području
otoka Paga – analizirano 1 povlačenje.

Pisces
Trachinus radiatus (pauk šarac) 1 0,03 72 0,13
Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,03 116 0,20
Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,03 150 0,26
Cephalopoda
UKUPNO 3527 100,00 57097 100,00
59
ostalo
10%
gira oblica
90%
Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa, ciljana vrsta u lovinama obalne
koćice gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama u odnosu na druge
vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80 % ukupne mase ulova,
potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 2, 3, 4, 6, 8, 9, 10, 11, 19, 20, 21, 22. i
23. i na slikama od 15. do 27., kako bi se temeljem dostupnih podataka odredila masena
zastupljenost gire oblice, Spicara smaris na pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju
kada se ribolov tim ribolovnim alatom smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac,
siječanj i veljača.
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u
lovinama obalne koćice iznosi od 12,42 % (tablica 2. i slika 15.) do 90,07 % (tablica 23. i
slika 27.), pri čemu je najveća ostvarena na ribolovnom području otoka Paga u veljači 2008.
godine, dok najmanja na ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i otoka Šipnata u
mjesecu siječnju 1986. godine.
Kako je najčešće pored gire oblice, Spicara smaris, u mnogim slučajevima najzastupljenija
vrsta u analiziranim lovinama gira oštrulja, Spicara flexuosa, koja je vrlo često u lovinama i
maseno zastupljenija od gire oblice, a kako ta vrste ribe pripada istoj porodici kojoj pripada i
gira oblica, a to je porodica Centracanthidae moglo bi se u ocjeni zastupljenosti ciljanih vrsta
u lovinama koćice njihovu masenu zastupljenost uzimati skupa, ona često iznosi i preko 80 %
u odnosu na ukupnu masu ulova.
4.1.2.2. Struktura ulova ostvarenog ribolovom kogolom i strašinom
Struktura ulova ostvarenog ribolovom kogolom i strašinom na različitim ribolovnim

područjima prikazana je u tablicama od 24 do 31.
Tako je kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988. godine

na području Supetra, otok Brač, prikazana u tablici 24, u mjesecu studenom 1989. godine
također na području Supetra, otok Brač u tablici 25, u mjesecu ožujku 1988. godine u uvali
Vira na otoku Hvaru u tablici 26, u mjesecu listopadu 1989. godine u uvali Duga i Vela Vira,
60
otok Hvar u tablici 27, u mjesecu prosincu 1989. godine na lovištima rta Dugi Rat na
području Vele Luke u tablici 28. i u mjesecu prosincu 1989. godine na lovištima otočića
Maslinjak i Radelj na području Murtera u tablici 29, a kvalitativno-kvantitativna struktura
lovina strašinom u mjesecu listopadu 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik i Čiovo
u tablici 30. i u mjesecu studenom 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik u tablici
31.
Kako je po važećim propisima i ribolov kogolom i strašinom zabranjeno obavljati od 1.

ožujka do 31 listopada i kako su kogol i strašin namijenjeni ulovu gire oblice, Spicara smaris,
zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u lovinama tih ribolovnih alata
u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog
korištenja tih ribolovnih alata, na slikama od 28. do 31. je prikazana postotna masena
zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola i strašina u mjesecima kada se
ribolov tim ribolovnim alatima po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci studeni,
prosinac, siječanj i veljača.
Tako je temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina sadržane u tablici 25. na slici 28.
prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u
mjesecu studenom, temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina sadržane u tablici 28.
i 29. na slici 29. i 30. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u
lovinama kogola u mjesecu prosincu, a temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina
sadržane u tablici 31. na slici 31. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara
smaris u lovinama strašina u mjesecu studenom.
Tablica 24. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988.

godine na području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Babin Laz i Malešnica –
analizirano 3 povlačenja.

Pisces
Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 54 10,31 1120 8,71
Symphodus cinereus(lumbračić) 37 7,06 320 2,49
Symphodus mediterraneus (podujka) 16 3,05 185 1,44
Gobius geniporus(glavoč bijelac) 12 2,29 270 2,10
Phrynorhombus regius (poklopac) 7 1,34 65 0,51
Scophthalamus rhombus (oblić ljuskaš) 5 0,95 20 0,16
Symphodus tinca (lumbrak) 3 0,57 383 2,98
Scylliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 2 0,38 115 0,89
61
Raja miraletus (ražica modropjega) 1 0,19 100 0,78
Deltentosteus quadrimaculatus (glavoč) 1 0,19 20 0,16
Aspitrigla obscura (kokot barjaktar) 1 0,19 25 0,19
Cephalopoda
Eledone moschata (crni muzgavac) 18 3,44 1950 15,17
Sepia elegans (sipica) 1 0,19 20 0,16
UKUPNO 524 100,00 12857 100,00
Tablica 25. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu studenom 1989.

godine na području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Malešnica i Babin Laz –
analizirano 2 povlačenja.

Pisces
Symphodus ocellatus (martinka) 35 6,90 335 2,85%
Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 31 6,11 653 5,56%
Symphodus cinereus(lumbračić) 29 5,72 200 1,70%
Serranus hepatus (vučić) 23 4,54 175 1,49%
Symphodus mediterraneus (podujka) 22 4,34 455 3,87%
Symphodus melanocerus(crnorepić) 2 0,39 20 0,17
Arnoglossus thori (plosnatica) 2 0,39 20 0,17
Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,20 10 0,09
Trigloporus lastoviza (kokot glavaš) 1 0,20 45 0,38
Hippocampus ramulosus (konjić) 1 0,20 5 0,04
Cephalopoda
62
UKUPNO 507 100,00 11748 100,00
ostalo
41%
gira oblica
49%
lumbrak
10%
Slika 28. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom u
mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 25.
Tablica 26. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988.

godine na području Vire (otok Hvar), u uvali Vela i Mala Vira – analizirano 2 povlačenja.

Pisces
Aspitrigla obscura (kokot barjaktar) 4 5,00 175 4,48
Scorpaena maderensis (bodečnjak) 1 1,25 10 0,26
Cephalopoda
63
Sepia elegans (sipica) 1 1,25 5 0,13
Sepiola rondeletii (bobić) 1 1,25 5 0,13
Crustacea
Palinurus elephas (jastog) 1 1,25 275 7,04
UKUPNO 80 100,00 3905 100,00
Tablica 27. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu listopadu 1989.

godine na području uvale Duga i Vela Vira na otoku Hvaru – analizirano 3 povlačenja.

Pisces
Sciena umba (kavala) 2 0,35 50 0,36
Serranus cabrilla (kanjac) 1 0,17 105 0,76
Diplodus vulgaris(fratar) 1 0,17 250 1,81
Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,17 10 0,07
Oblada melanura (ušata) 1 0,17 105 0,76
Eutrigla gurnardus (kokot obični) 1 0,17 15 0,11
Cephalopoda
UKUPNO 575 100,00 13825 100,00
64
Tablica 28. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu prosincu 1988.
godine na području Vele Luke (otok Korčula), na lovištima rta Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko
otočića Gorčik i uvali Zelena – analizirano 3 povlačenja.

Pisces
Hippocampus ramulosus (konjić) 3 0,51 15 0,11
Symphodus melanocerus(crnorepić) 2 0,34 20 0,15
Gaidropsarus mediterraneus (ugorova majka) 2 0,34 60 0,46
Labrus merula (vrana) 1 0,17 225 1,71
Cephalopoda
Crustacea
Scyllarus arctus (zezavac) 8 1,35 130 0,99
UKUPNO 593 100,00 13180 100,00
65
gira
oblica
ostalo 31%
37%
modrak
pirka
8%
24%
mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 28.
Tablica 29. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu prosincu 1989.

godine na području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj – analizirano 2 povlačenja.

Pisces
Symphodus roissali (kosirica) 16 7,34 130 3,66
Gobius niger (glavoč crnac) 7 3,21 65 1,83
Gobius fallax (glavočić blijedac) 4 1,83 35 0,98
Parablennius tentacularis (balavica) 3 1,38 40 1,13
Diplodus vulgaris(fratar) 2 0,92 65 1,83
Sciaena umbra (vrana) 1 0,46 30 0,84
66
Symphurus nigrescens (listić bijelac) 1 0,46 30 0,84
Gaidropsarus mediterraneus (ugorova majka) 1 0,46 35 0,98
Cephalopoda
Sepiola sp.(bobić) 1 0,46 10 0,28
Crustacea
UKUPNO 218 100,00 3555 100,00
gira oblica
9%
špar
ostalo
25%
47%
pirka
sipa 9%
10%
mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 29.
67
Tablica 30. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina strašinom u mjesecu listopadu 1989.
godine na području otoka Veliki Drvenik i Čiovo – analizirano 4 povlačenja.

Pisces
UKUPNO 518 100,00 13528 100,00
Tablica 31. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina strašinom u mjesecu studenom 1989.

godine na području otoka Veliki Drvenik – analizirano 2 povlačenja.

Pisces
Symphodus cinereus (lumbračić) 6 1,3 15 0,3
68
Symphodus melanocerus (crnorepić) 3 0,7 10 0,2
Gobius paganellus (glavoč mrkulj) 3 0,7 50 0,9
Gobius geniporus (glavoč bijelac) 1 0,2 100 1,7
Cephalopoda
Sepiola sp.(bobić) 2 0,4 10 0,2
Crustacea
Alpheus sp. (kozica) 1 0,2 5 0,1
UKUPNO 454 100,00 5869 100,00
ostalo gira oblica

22% 21%
pirka
12%
modrak
23%
škrpun
22%
Slika 31. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama strašinom u
mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 31.
Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa, ciljana vrsta u lovinama kogola i
strašina gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama u odnosu na druge
vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80 % ukupne mase ulova,
potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 25, 28, 29. i 31. i na slikama od 28 do
31, kako bi se temeljem dostupnih podataka odredila masena zastupljenost gire oblice,
Spicara smaris na pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju kada se ribolov tim
ribolovnim alatima smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača.
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da se je masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris
u lovinama kogola kretala od 9,28 % (tablica 29. i slika 30.) do 49,67 % (tablica 25. i slika
69
28.), a u lovinama strašina 21,0 % (tablica 31. i slika 31.). Dostupni podaci dakle ukazuju da
ni na jednom istraživanom području postotna masena zastupljenost gire oblice, kao ciljane
vrste u lovinama kogola i strašina nije iznosila 80 %, već je bila manja od 50 %. Razlog tome
je najvjerojatnije taj što gira oblica živi u većim dubinama od dubina na kojima se povlače ti
ribolovni alati, jer se u stvarnosti ti ribolovni alati, s obzirom na njihove veličine i lovne
sposobnosti ne povlače na istim dubinama na kojima se povlači obalna koćica, iako se
važećim propisima ribolov kogolom i strašinom smije obavljati u istim dijelovima ribolovnog
mora u kojima se obavlja ribolov obalnom koćicom. Kogol i strašin su alati manjih veličina i s
obzirom na njihove lovne mogućnosti smatraju se «sirotinjskim» ribolovnim alatima, kojima
se i u prošlosti, a posebice danas nije mogla osigurati sigurna egzistencija. Zato se danas u
gospodarskom ribolovu skoro više i ne upotrebljavaju.
Pored gire oblice, prema dostupnim podacima, u lovinama kogola i strašina nešto zastupljeniji
je modrak, Spicara maena, pirka, Serranus scriba, škrpun, Scorpaena porcus, špar, Diplodus
annularis, crnej, Chromis chromis i lumbrak, Symphodus tinca, a u nekim slučajevima su
neke od ovih vrsta, bile maseno i zastupljenije od gire oblice, kao što je špar u lovinama
kogolom, što je prikazano na slici 30. i modrak u lovinama strašinom, što je prikazano na slici
31.

lovinama
Temeljem važećih zakonskih propisa, kao što je već i rečeno, ciljana vrsta u lovinama obalnih
povlačnih mreža koćica, kogola i strašina je gira oblica, Spicara smaris, čija masa nedoraslih
primjeraka u lovinama ne smije biti veća od 20 %. Kako temeljem važeće Naredbe o zaštiti
riba i drugih morskih organizama nije propisana najmanja veličina gire oblice, Spicara smaris
ispod koje se ne smije loviti niti stavljati u promet, koristeći podatke iz dostupne literature
utvrđeno je da bi ta veličina trebala iznositi 10 cm. To je naime dužina 50 % spolnog
sazrijevanja ženki gire oblice, a kako je ta vrsta protoginični hermafrodit, što znači da prvo
spolno sazrijevaju kao ženke, koje se u 3 i 4 godini starosti pretvaraju u mužjake, smatra se da
prvenstveno treba štititi ženke. U tu svrhu je trebalo odrediti zastupljenost ukupnih dužina
gire oblice, Spicara smaris i učestalost njezinog pojavljivanja u lovinama analiziranih
ribolovnih alata u mjesecima kada se ti alati smiju upotrebljavati, a to su mjeseci studeni,
prosinac, siječanj i veljače.
Tako je u tablici 32. prikazana dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u
lovinama koćice u mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja
omeđenom točkama Baška voda – Gradac- Drvenik – Sućuraj, a na slici 32. učestalost
pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u
tablici 33. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u
mjesecu prosincu na istom ribolovnom području, a na slici 33. učestalost pojavljivanja
ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 34.
dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu
siječnju na istom ribolovnom području, a na slici 34. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina
(Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 35. dužinska zastupljenost
(Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom
području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić u mjesecu siječanj, a na slici 35.
učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom
ribolovnom području, u tablici 36. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris
u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i
70
Obun, a na slici 36. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom
mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 37. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire
oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području
makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj, a na
slici 37. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na
tom ribolovnom području, u tablici 38. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara
smaris u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja, a na slici 38.
ribolovnom području, u tablici 39. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris,
u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana, a na slici 39.
ribolovnom području i u tablici 40. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara
smaris, u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanac, na slici 40.
ribolovnom području, a u tablici 41. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara
smaris, u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Paga, a na slici 41.
ribolovnom području.
Tablica 32. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u
mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška
voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.
Dužinske skupine Lt (cm) N

5,5 - 6,4 2
6,5 - 7,4 1
7,5 - 8,4 0
8,5 - 9,4 4
9,5 - 10,4 14
10,5 - 11,4 13
11,5 - 12,4 12
12,5 - 13,4 22
13,5 - 14,4 18
14,5 - 15,4 13
15,5 - 16,4 1
71
25
20
Broj primjeraka (N)
15
10
0
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Ukupna dužina (Lt) (cm)
Slika 32. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u
lovinama obalne koćice u mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja
omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.
mjesecu prosincu na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška

8,5 - 9,4 2
9,5 - 10,4 3
10,5 - 11,4 4
11,5 - 12,4 15
12,5 - 13,4 33
13,5 - 14,4 29
14,5 - 15,4 8
15,5 - 16,4 3
16,5 - 17,4 3
72
35
30
Broj primjeraka (N) 25
20
15
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17
lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu na ribolovnom području makarskog primorja
mjesecu siječnju na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška

6,5 - 7,4 1
7,5 - 8,4 2
8,5 - 9,4 1
9,5 - 10,4 17
10,5 - 11,4 11
11,5 - 12,4 16
12,5 - 13,4 18
13,5 - 14,4 19
14,5 - 15,4 11
15,5 - 16,4 5
73
35
30
20
15
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17
lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području makarskog primorja
mjesecu siječnju na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić.

10,5 - 11,4 3
11,5 - 12,4 31
12,5 - 13,4 163
13,5 - 14,4 278
14,5 - 15,4 149
15,5 - 16,4 44
16,5 - 17,4 19
17,5 - 18,4 5
74
300
250
150
100
50
0
11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter,
Šipnat, Obun i Gnalić.
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun.

9,5 - 10,4 14
10,5 - 11,4 11
11,5 - 12,4 51
12,5 - 13,4 168
13,5 - 14,4 164
14,5 - 15,4 59
15,5 - 16,4 32
16,5 - 17,4 13
17,5 - 18,4 3
75
180
160
Broj primjeraka (N)

140
120
100
80
60
40
20
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i
Obun.
mjesecu veljači na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda
– Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.

7,5 - 8,4 1
8,5 - 9,4 13
9,5 - 10,4 22
10,5 - 11,4 29
11,5 - 12,4 18
12,5 - 13,4 12
13,5 - 14,4 7
76
35
30
20
15
10
0
8 9 10 11 12 13 14
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području makarskog primorja
mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja.

8,5 - 9,4 3
9,5 - 10,4 13
10,5 - 11,4 17
11,5 - 12,4 37
12,5 - 13,4 47
13,5 - 14,4 24
14,5 - 15,4 13
15,5 - 16,4 3
16,5 - 17,4 1
17,5 - 18,4 1
77
50
45
40
30
25
20
15
10
5
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja.
mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana.

8,5 - 9,4 2
9,5 - 10,4 6
10,5 - 11,4 12
11,5 - 12,4 23
12,5 - 13,4 30
13,5 - 14,4 14
14,5 - 15,4 6
15,5 - 16,4 3
16,5 - 17,4 2
17,5 - 18,4 2
78
35
30
20
15
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana.
mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanca.

9,5 - 10,4 1
10,5 - 11,4 0
11,5 - 12,4 12
12,5 - 13,4 38
13,5 - 14,4 40
14,5 - 15,4 16
15,5 - 16,4 4
16,5 - 17,4 2
17,5 - 18,4 1
79
45
40
Broj primjeraka (N)

35
30
25
20
15
10
5
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanca.
mjesecu veljači na ribolovnom području Paga.

9,5 - 10,4 8
10,5 - 11,4 21
11,5 - 12,4 32
12,5 - 13,4 23
13,5 - 14,4 13
14,5 - 15,4 4
80
35
30
20
15
10
0
10 11 12 13 14 15
lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Paga.
Analizirana je prema dostupnim podacima i dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice,
Spicara smaris, i učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola i strašina,
također u mjesecima kada se ti alati smiju upotrebljavati, a to su mjeseci studeni, prosinac,
siječanj i veljača.
lovinama kogola u mjesecu studenom na ribolovnom području Supetra (otok Brač) na
lovištima uvala Malešnica i Babin Laz, a na slici 42. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina
(Lt) u lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 43. dužinska
zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu prosinac na
ribolovnom području Vele Luke (otok Korčula) na lovištima Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko
otoćića Gorčik i uvali Zelena, a na slici 43. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u
lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 44. dužinska
zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu prosincu na
ribolovnom području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj, a na slici 44. učestalost
pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom
području, a u tablici 45. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u
lovinama strašina u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Veliki Drvenik i na slici
45. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama strašina u tom mjesecu i na tom
ribolovnom području.
81
Tablica 42. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom na
ribolovnom području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Malešnica i Babin Laz u mjesecu
studenom 1989. godine.

8,5 – 9,4 2
9,5 – 10,4 16
10,5 – 11,4 31
11,5 – 12,4 19
12,5 –13,4 61
13,5 –14,4 43
14,5 – 15,4 49
15,5 – 16,4 26
16,5 – 17,4 13
17,5 – 18,4 2
70
Broj primjeraka (N)
60
50
40
30
20
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama kogolom na području Supetra, otok Brač u mjesecu studenom.
ribolovnom području Vele Luke (otok Korčula) na lovištima Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko
otočića Gorčik i uvali Zelena u mjesecu prosincu 1989. godine.

11,5 – 12,4 8
12,5 –13,4 47
13,5 – 14,4 76
14,5 – 15,4 33
15,5 – 16,4 7
16,5 – 17,4 4
82
80
70
Broj primjeraka (N)
60
50
40
30
20
10
0
12 13 14 15 16 17
lovinama kogolom na području Vele Luke, otok Korčula, u mjesecu prosincu.
ribolovnom području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj u mjesecu prosincu 1989.
godine.

8,5 – 9,4 1
9,5 – 10,4 2
10,5 – 11,4 7
11,5 –12,4 -
12,5 –13,4 1
13,5 –14,4 3
14,5 –15,4 5
15,5 –16,4 1
16,5 –17,4 -
17,5– 18,4 1
83
8
7
Broj primjeraka (N)
6
5
4
3
2
1
0
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
lovinama kogolom na području Murtera u mjesecu prosincu.
Tablica 45. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama strašinom na
ribolovnom području otoka Veliki Drvenik u mjesecu studenom 1989. godine.

10,5 11,4 2
11,5 12,4 3
12,5 13,4 4
13,5 14,4 10
14,5 15,4 20
15,5 16,4 7
16,5 17,4 3
17,5 18,4 3
84
25
15
10
0
10 11 12 13 14 15 16 17
lovinama strašinom na području otoka Veliki Drvenik u mjesecu studenom.
Iz analiziranih tablica i slika proizlazi da na svim analiziranim područjima i u svim

analiziranim mjesecima kada se obalna koćica, kogol i strašin smiju upotrebljavati, u
njihovim lovinama je bio zanemarujući postotak nedoraslih primjeraka gire oblice, Spicara
smaris.
4.1.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti
Prema važećem Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru lovišta na kojima je

prostorno određen ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom je
propisan člankom 13. citiranog Pravilnika i člankom 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. Prema odredbama citiranih članaka
lovišta koćice, kogola i strašina se nalaze samo u dijelovima ribolovnih zona E, F i G.
Ta lovišta su:
(1) Ribolov koćicom, kogolom i strašinom dozvoljen je samo u dijelovima ribolovnih zona (u
tekstu koji slijedi: lovište) E, F i G.
(2) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:
1. od svjetionika koji se nalazi na ulazu u uvalu naselja Tovarnela do južnog rta uvale Slatina
na jugozapadnoj obali otoka Pag;
2. od rta Mišnjak do rta Zaglav na jugoistočnoj obali otoka Pag;
3. oko otočića Brušnjak, Škrda i Maun;
85
4. od zapadnog rta uvale Radnjača do istočnog rta uvale Srpnica na sjeverozapadnoj obali
otoka Vir;
5. od rta Šip do rta Tale na sjevero-istočnoj i južnoj obali otoka Olib;
6. oko otočića Morovnik i plićak Veli brak;
7. oko otočića Pohlib;
8. oko otočića Planik i Planičić;
9. od rta Tuf do rta Jabučni na sjevernoj obali otoka Ist;
10. od rta Vranač do rta Glavica na sjevernoj obali otoka Molat;
11. oko otočića Rižnjak;
12. oko otočića Lušnjak;
13. oko otočića Tovarnjak;
14. Velebitskog kanala omeđeno spojnicama između točaka A i B, B i C, C i D, te D i A:
točka A – točka koja se nalazi na udaljenosti sto (100) metara od rta Dragunica u kursu 058°
točka B – točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke A u kursu 058°
točka C – točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke D u kursu 058°
točka D – točka koja se nalazi na udaljenosti sto (100) metara od rta Debela nožica u kursu
058°.
Spojnica između točaka A i B, B i C, C i D je najkraća ravna crta, a spojnica između točke A i

D je razlomljena crta koja je od obale kopna udaljena sto (100) metara;
15. od rta Zmoračna do rta Suhi na sjevernoj obali otoka Susak;
16. od rta Straža do rta Šilo na sjeveroistočnoj strani otoka Vele i Male Srakane;
17. od rta Liski do rta Kurila na zapadnoj obali otoka Lošinj i
18. od rta Sveti Damjan do rta Suha na jugoistočnoj strani otoka Cresa;
(3) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:
1. od sjevernog rta uvale Dobra do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka;
2. otočića Veli i Mali Paranak (koji se nalaze izvan jugoistočne obale otoka Sestrunj);
3. južno od naselja Rivanj do južnog rta uvale Lokvina na otoku Rivanj;
86
4. od rta Ovčjak do sjeverozapadnog rta uvale Željina na otoku Ugljan;
5. od rta Parda do rta Osiljinac na južnoj obali otoka Iž;
6. do otočića Mali, Sridnji, Glurovac i Fulija (koji se nalaze izvan južne strane otoka Iž));
7. od južnog rta uvale Kablin do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman;
8. oko otočića Košara, Žižanj, Mala i Velika Kotula, Runjava Kotula i Obun (koji se nalaze
izvan jugoistočne strane otoka Pašman);
9. od sjevernog rta uvale u kojoj se nalazi naselje Bizikovica do južnog rta uvale Kuljkovica
na sjeveroistočnoj obali otoka Žut;
10. oko otočića Tovarnjak, Gustac i Bisage, (koji se nalaze uz sjeveroistočnu obalu otoka
Žut);
11. oko otoka Sit;
12. oko otočića Kurba Mala, Balabra Velika, Brušnjak, Borovnik, Šćitna i Gangarol (koji se
nalaze pokraj otoka Sit);
13. od rta Glavčina do rta Kranje na jugozapadnoj obali otoka Vrgada;
14. oko otočića Obun, Šipnata, Obrovanj, Rakita, Oblik, Gira, Lončarić, Vrtlić, Murvenjak,
Školjić Veli i Mali i Visovac (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Vrgada);
15. oko otočića Kukuljari (koji se nalaze s jugoistočne strane otoka Murter);
16. oko otočića Čavlin, Tetovišnjak Veliki i Mali, Čerigul i Dužac (koji se nalaze u
Murterskom moru);
17. od rta Žirje do rta Rasoke na jugozapadnoj obali otoka Žirje;
18. oko otočića Škrovoda, Bakul i Mažirina (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Žirje);
19. od rta Kaprije do rta Lemeš na sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije i
20. oko otočića Prčevac, Veli i Mali Dupinići, Bavljenac, Kruljak, Veli i Mali Mišnjak i
Ravan (koji se nalaze s sjeveroistočne strane otoka Kaprija).
(4) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:
1. od južnog rta uvale Trstenik na obali kopna do zapadnog rta naselja Stobreč i to samo u
pojasu od najmanje 500 metara od obale kopna;
2. od zapadnog rta uvale Livka do sjevernog rta uvale Tiha na sjeverozapadnoj obali otoka
Brač;
3. od rta Prapratna do rta Bad na sjeveroistočnoj obali otoka Hvar;
87
4. od istočnog rta uvale Smokova do istočnog rta uvale Pržina na jugoistočnoj strani otoka
Korčula;
5. od rta Podkapeć do rta Tanki na obali kopna u Neretvanskom kanalu;
6. od zapadnog rta uvale Tankaraca do zapadnog rta uvale Crna luka na sjeverozapadnoj obali
otoka Korčula i
7. od rta Sreser do sjevernog rta uvale Perna na sjeverozapadnoj obali poluotoka Pelješac.
Temeljem članka 12. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ribolov

koćicom, kogolom i strašinom je zabranjen od 1. ožujka do 31. listopada i od izlaska do
zalaska sunca te u:
- kanalima i/ili prolazima koji su uži od 0,2 morske milje;

- unutar pojasa od 0,1 morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u
ribolovu i
- izvan pojasa od jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u
ribolovu.
U ovom trenutku nisu sva lovišta namijenjena ribolovu koćicom, kogolom i strašinom
prostorno pravilno određena, jer se sva ne mogu koristiti, budući se na nekima, zbog
nepodesnosti terena, ne može obavljati ribolov tim ribolovnim alatima, a na nekima su
podignuti kavezi za uzgoj ribe. To se odnosi na lovišta u ribolovnoj zoni F, koja obuhvaćaju:
- područje na jugozapadnoj obali otoka Ugljana južno od uvale Prtljug do rta Japlenički,
- područje između otoka Pašmana i otoka Košara, Žižanj i Maslinjak,
- područje između otoka Vrgade i Murvenjaka.
Procjena opravdanosti postojećih lovišta treba proizlaziti iz broja ovlaštenika, odnosno

stvarnih korisnika povlastica ovih ribolovnih alata u pojedinim dijelovima ribolovnih zona i
na pojedinim područjima. Prema raspoloživim podacima, koja su približno točna, smatra se da
se broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama stalno
smanjuje i da mnogi ovlaštenici povlastica ovih ribolovnih alata ovaj ribolov samo sporadično
obavljaju ili uopće ne obavljaju i najvjerojatnije će i u buduće imati takav odnos prema tom
ribolovu i stoga se može zaključiti da za ovaj ribolov postoji sve manji interes. Ima više
razloga za takvo stanje od kojih se ističu najvažniji:
- taj se ribolov smije obavljati samo noću, kada su uvjeti rada otežani,
- kod tog ribolova se postiže sve manji ulov, posebice neciljanih vrsta, kojih po važećim
propisima u lovinama koćice ne bi smjelo biti više od 20 % ukupne mase ulova,
- ciljana vrsta kod ribolova koćicom, po važečim propisima, ali i prema iskustvima naše
ribolovne prakse, je gira oblica, Spicara smaris, čija je tržna cijena relativno mala i ne
može pokriti troškove kod ovog načina ribolova,
- područje na kojem se ovaj ribolov smije obavljati je relativno malo u odnosu na
područje na kojem se smije obavljati ribolov ostalim analiziranim ribolovnim alatima,
posebice obalnim mrežama potegačama, od kojih neke nisu ni prostorno ni vremenski
ograničene, kao na primjer srdelara, iglicara i šabakun, a ribolov migavicom i
giraricom je samo vremenski, ali ne i prostorno ograničen,
88
- ribolov obalnim povlačnim mrežama po važećim propisima ne smije se obavljati u
ribolovnoj zoni A,
- iako se procjenjuje da je razina iskorištavanja gire oblice, Spicara smaris ovim
ribolovnim alatom manja od njezinih zaliha, ulov se ne povećava, zbog nemogućnosti
prodaje, jer se gira oblica u najvećoj mjeri troši na lokalnom tržištu, što znači da joj
potražnja nije velika a i njezina tržna cijena, kao što je rečeno, je niska,
- ribolov koćicom se u stvari najčešće i ne obavlja zbog ulova gire oblice, već zbog
ulova drugih kvalitetnijih vrsta riba i ostalih morskih organizama, koja žive na istim
staništima na kojima živi i gira oblica.
Što se tiče ribolova kogolom i strašinom te obalne povlačne mreže već dugi niz godina imaju
mali gospodarski značaj. Veći je interes za te ribolovne alate vladao u malom ribolovu u
kojem se, po važećim propisima mogu upotrebljavati samo bez plovila u pokretu s upotrebom
motora. Stoga se danas kogol i strašin i u malom ribolovu sve rjeđe upotrebljavaju. Razlog da
se u gospodarskom ribolovu praktički skoro više i ne upotrebljavaju je, pored razloga koji je
naveden kod ribolova obalnom povlačnom mrežom koćicom, i taj što su to alati malog
ribolovnog kapaciteta, čija upotreba ne može osigurati zadovoljavajuću egzistenciju, pa se
stoga smatraju «sirotinjskim» alatima.
Smatra se da ne bi trebalo proširivati broj ribolovnih zona u kojima se može obavljati ovaj
ribolov, već lovišta u postojećim zonama treba adekvatnije odrediti i u primjerenoj mjeri
proširiti umjesto lovišta na kojima se zbog nepodesnosti terena ili zbog zauzetosti
uzgajalištima ribe taj ribolov ne može obavljati, vodeći računa da to uistinu trebaju biti
područja na kojima je zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u što većem postotku, jer je to
ciljana vrsta ribe ovih ribolovnih alata.
4.1.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta
Smatra se da ne bi trebalo proširivati listu budućih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim

povlačnim mrežama, osim na lovišta u dijelu ribolovne zone E, koja se nalaze u južnom dijelu
Velebitskog kanala oko Ražanca i u dijelu ribolovne zone F, koja trebaju biti zamjena za
lovišta koja se ne mogu koristiti zbog nepodesnog terena za ribolov tim ribolovnim alatima i
zbog lovišta koja su zauzeta uzgajalištima ribe. Lovišta koja se ne mogu koristi za ribolov
obalnim povlačnim mrežama bi trebala biti zamijenjena s drugim lovištima, koja se nalaze na
približno istom ribolovnom području ili u njihovoj blizini a smatraju se podesnim za ulov gire
oblice, Spicara smaris.
Lovišta koja se nalaze u ribolovnoj zoni E, u južnom dijelu Velebitskog kanala, na području
oko Ražancana, koja bi trebalo proširiti za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćama se
nalaze na karti koja je prikazana na slici 49. To su slijedeća lovišta:
- na potezu od uvale Bokulja do položaja koje se nalazi južno od Ražanca,

- sa sjeverne strane Donji školj u obliku luka na potezu od otoka Ražanac Mali prema
otoku Ražanac Veli,
- od rta Kozača do rta Šibuljina.
89
Lovišta koja se nalaze u ribolovnoj zoni F, a koja se predlažu za ribolov obalnim povlačnim
mrežama umjesto lovišta koja se ne mogu koristiti zbog nepodesnosti terena za taj ribolov i
uzgajališta ribe su:
- na jugozapadnoj obali otoka Ugljana od rta Japlenički do prolaza Mali Ždrelac

uključujući akvatorije otoka Školj Veli, Golac, Bisage i Karantunić;
- oko otoka Glamoč, Trimulići, Trstikovac, Skala Vela, Skala Mala, Rončić, Babuljaši,
Ravna sika, Bikarijica, grebena Miši i hridi Galijolica;
- oko otoka Kamenar, Brušnjak, Dajnice, Dajna;
- oko grebena Bačvica JI od otoka Murtera;
- oko cijelog otoka Zmajana, Obonjana, Sestrice Vele i Male, Komorica i Kamičac;
- na jugozapadnoj obali otoka Zlarin od rta Marin do Rata;
- na sjeveroistočnoj obali otoka Kakan od sjevernog rta Kakan do južnog rta uvale
Potkućina uključujući akvatorije otoka Borovnjak Veli i Mali;
- na jugozapadnoj obali otoka Kakan od sjevernog rta uvale Tepli bok do južnog rta
Kakan uključujući akvatorij otoka Kamešnjak Veli i Mali;
- na sjeveroistočnoj strani otoka Žirja od sjevernog rta uvale Rovišća do crte koja spaja
otok Gušteranski i otok Žirje u kursu 180o;
- oko otoka Kosmerka, Proklandica i hrid Balkun.
Kada se tim lovištima pridruže postojeća lovišta, koja su propisana člankom 13. Pravilnika o
obavljanju gospodarskog ribolova na moru i člankom 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru i kada se iz popisa lovišta isključe
lovišta koja zbog nepodesnog terena i zauzetosti uzgajalištima ribe nisu podesna za ribolov
obalnim povlačnim mrežama dobije se lista budućih lovišta za ribolov obalnim povlačnim
mrežama, koja su prikazana na slici i na digitalnoj karti broj 49, 50. i 51.
Razlog da se predlaže proširenje lovišta namijenjenih ribolovu obalnom povlačnom mrežom

koćicom na dijelu ribolovne zone E, u južnom dijelu Velebitskog kanala, na području oko
Ražanca je taj, što se ta lovišta ne nalaze na livadama Posidonia oceanica i uz to se na
njima, prema našim saznanjima a i rezultatima istraživanja, u lovinama koćice postiže
najveća postotna zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, koja iznosi i do 87 %, što je
prikazano u tablici 22. i na slici 26.
Iako je postotna zastupljenost gire oblice, Spicara smaris i na ribolovnom području otoka
Paga, prema rezultatima naših istraživanja, iznosila i 90 %, što potvrđuju rezultati istraživanja
prikazani u tablici 23. i na slici 27. ne predlaže se proširenje lovišta koćice i na tom
ribolovnom području, jer se smatra da su postojeća lovišta tog ribolovnog područja dovoljna
s obzirom na broj korisnika tih ribolovnih alata te da se u značajnoj mjeri upotrebljavaju za
taj ribolov i stoga ih ne treba proširivati.
4.1.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i

raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu
Smatra se da postojeće vremensko ograničenje ribolova obalnim povlačnim mrežama

koćicama, kogolom i strašinom, prema kojem je ribolov tim ribolovnim alatima zabranjeno
obavljati od izlaska do zalaska sunca od 1. ožujka do 31. listopada, je zadovoljavajuće i ne
treba ga mijenjati. Kako postojeći broj sudionika u ribolovu nije veliki, smatra se da taj broj
90
treba zadržati i da ga ne treba proširivati. S obzirom na broj sudionika u ribolovu ne treba
propisivati raspored ribolova u pojedinom lovištu, jer je na pojedinom lovištu mali broj
sudionika u ribolovu.
4.1.7. Digitalne karte postojećih lovišta
Karte postojećih lovišta, su prikazane na slikama 46, 47. i 48. i u digitalnom obliku na CD-u
na digitalnim slikama 46, 47 i 48.
Slika 46. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim povlačnim mrežama
koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).
91
koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).
92
koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).
93
4.1.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova
Temeljem ocjene potencijalnih lovišta i prijedloga liste budućih lovišta, koja su navedena u
točci 4.1.5. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog
reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima.
Temeljem toga na slici 49. je prikazana karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova
obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E i u
digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 49, na slici 50. karta prijedloga prostornog
reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu
ribolovne zone F i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 50. i na slici 51. karta
prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i
strašinima u dijelu ribolovne zone G i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 51.
Kao što je navedeno u točci 4.1.6. smatra se da je postojeće vremensko reguliranje ribolova
ovim ribolovnim alatima primjereno i da ga ne treba mijenjati.
Slika 49. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim

mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).
94
mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).
95
mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).
96
4.1.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području
Broj sudionika u ribolovu primjenom obalnih povlačnih mreža koćice, kogola i strašina je
prikazan u tablici 80. Iz te tablice međutim proizlazi da je jedan broj sudionika u ribolovu
kada se uzimlje broj ovlaštenika povlastica, a drugi kada se iznose podaci o približnom
stvarnom broju korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata, koji stvarno obavljaju
ribolov. Iako je razlika između broja ovlaštenika povlastica i približnog stvarnog broja
korisnika povlastica, koji obavljaju ribolov velika, ipak će se kod analize i davanja ocjene o
ovom ribolovu, ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja, uzimati u
obzir približni stvarni broj korisnika povlastica. To je stoga što broj ovlaštenika povlastica za
ribolov malo govori o stvarnom broju korisnika, jer je povlasticu za ribolov mogao prije
dobiti svatko tko je tražio, iako značajan broj tih ovlaštenika taj ribolov nije nikada obavljao
niti je imao potrebite ribolovne alate za njegovo obavljanje. Stoga, kada bi se uzimali u obzir
ti podaci došlo bi se do pogrešnih zaključaka.
Kada se utvrdi točan, a ne približan broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov analiziranim
ribolovnim alatima na određenim područjima, što ovisi o evidenciji koja se provodi samo u
područnim jedinicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, tada se ovisno
o tome može dati drugačija analiza o tim ribolovnim alatima te ocjena o utjecaju tog ribolova
na življenje stanovništva na područjima na kojima se taj ribolov obavlja.
Tablica 80. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim
povlačnim mrežama koćacama, kogolima i strašinima po pojedinim županijama na obali i po
pojedinim područjima.
Naziv područne jedinice i mjesto korisnika Analizirani ribolovni alati

povlastice koćica kogol strašin
Područna jedinica Dubrovnik
Trn 2
Opuzen 1
Blace 2
Metković 1
Lumbarda 1
Maranovići
Mokošica
Molunat
Plat
Potomje
Šipanska luka
Slano
Smokvica 1
Ston
Suđurađ
Vela Luka 8 (1)
Vitaljina
Zamaslina
Zaton Mali
97
Zaton
Žuljana
Blato 5 (1)
Brijesta
Čara 3
Cavtat
Doli
Dubrovnik
Gornje Pijavičino
Gruda
Korčula
Lastovo
Lopud
Lovište 2 (1)
Luka Ston
Ukupno područna jedinica Dubrovnik 26 (3)

Područna jedinica Zadar
Sali 3 1
Ist 2
Preko 1
Starigrad Paklenica
Zadar 13 (1)
Biograd n/m 4 2
Žman
Silba
Pag 14 1
Pakoštane 2 2
Ražanac 6 (5) 2
Novigrad dalmatinski
Kali 11
Kukljica 2
Ugljan 4 (1)
Tkon 6 2
Sv. Filip i Jakov 1 1
Premuda 1
Kolan 5 (1)
Posedarje
Veli Rat 2
Veli Iž 2
Pašman 3
Vir
Povljana
Bibinje
Tribanj
Ždrelac 1
98
Molat 2
Ukupno područna jedinica Zadar 84 (8) 12

Područna jedinica Šibenik
Tribunj 8 (2) 2 1
Jezera 4 2
Murter 3 5
Rogoznica 2 1 1
Prvić 1
Primošten 1 1 3
Srima 1
Vodice 1
Šibenik 1
Raslina
Betina 1
Skradin
Zaton
Brodarica 4
Zlarin
Pirovac
Krapanj 1
Žirje
Tisno
Skradin
Kornati (Žut) 1
Jadrtovac 1
Žaborić 1
Ukupno područna jedinica Šibenik 21 (2) 21 5

Područna jedinica Pula
Poreč
Pula 1
Rabac
Medulin 2
Vrsar
Labin 1
Umag
Fažana
Pazin 1
Ukupno područna jedinica Pula 1 3 1
99
Područna jedinica Split
Sućuraj 2
Jelsa 4 1
Stari Grad 3 2 1
Hvar 4 1
Bol 2 2
Povlja
Pučišća
Milna 1 1
Sutivan 4 3 1
Supetar 1 5 1
Okrug Gornji 1
Trogir (1)
Zastražišće 1
Vrboska 1
Vrbanj 1
Drvenik 1
Gradac 1
Igrane 2
Tučepi 1
Podgora 2
Makarska 2
Kaštel Gomilica 1
Omiš 1
Vinišće 2
Slatine 2
Marina 1
Trogir 2
Split 2 1
Sumartin 1
Postira 1
Podstrana 1
Kaštel Kambelovac
Vranjic
Dugi Rat
Vis
Zaostrog
Brela
Krilo Jesenice
Kaštel Stari
Kaštel Lukšić
Kaštel Sućurac
Solin
Baška Voda
Drašnice
Šolta
100
Grohote
Stomorska
Ukupno područna jedinica Split 33 (1) 21 13
Područna jedinica Senj
Novalja
Jakišnica
Karlobag
Ukupno područna jedinica Senj

Područna jedinica Rijeka
Rab 3 1
Cres 1
Mali Lošinj 4
Jadranovo
Moščenićka Draga
Ičići
Omišalj
Novi Vinodolski
Rijeka
Lošinj
Klenovica
Njivice
Mošćenice
Bakarac
Praputnjak
Ukupno područna jedinica Rijeka 8 1
UKUPNO 173 (14) 58 19
Iz tablice 80. proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih
jedinica, ukupno izdano 173. povlastice za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama,
58. povlastica za ribolov kogolom i 19. povlastica za ribolov strašinom.
Prema međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do koji se je došlo na način
naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registrirano 14. ovlaštenika povlastice koji stvarno
obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama, a ni jedan ovlaštenik povlastice koji
stvarno obavlja ribolov kogolom i strašinom.
Od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama
koćicama, a koji iznosi 14, preko 50 %, odnosno ukupno osam (8) ih se nalazi na području
područne jedinice Zadar, odnosno u ribolovnoj zoni F, od čega u mjestu Ražanac čak 5, jedan
(1) u Zadru, jedan (1) u Kolanu, a jedan (1) u Ugljanu. Tri (3) ovlaštenika povlastice se nalaze
u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno u ribolovnoj zoni G, od čega jedan (1) u Veloj Luci,
jedan (1) u Blatu i jedan (1) u Lovištu. Dva (2) ovlaštenika povlastice se nalaze u područnoj
101
jedinici Šibenik, odnosno također u ribolovnoj zoni F i to oba u mjestu Tribunj, a jedan (1) u
područnoj jedinici Split, odnosno u ribolovnoj zoni G i nalazi se u Trogiru.
Iz dostupnih podataka proizlazi da se ni jedan ovlaštenik povlastice, koji stvarno obavlja

ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama ne nalazi u područnim jedinicama Pula,
Rijeka i Senj.
Potrebito je ovom prigodom također napomenuti da prema našim saznanjima samo

nekolicina korisnika povlastice za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama taj
ribolov, u razdoblju kada je dopušten, češće obavljaju i to su korisnici iz Tribunja i
Ražanca, a svi ostali ga samo povremeno obavljaju ili samo nekoliko puta u razdoblju kada
ga je dopušteno obavljati.

područja na kojem se obavlja ribolov
S obzirom da broj sudionika u ribolovu obalnim povlačnim mrežama koćicama iz podataka

navedenih u točci 4.1.9. ove studije na cijelom našem ribolovnom moru u ovom trenutku nije
velik te da nema također ni jednog sudionika koji obavlja gospodarski ribolov obalnim
povlačnim mrežama kogolom i strašinom, općenito se smatra da ribolov obalnim povlačnim
mrežama u ovom trenutku nema većeg utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva
najvećeg dijela područja na kojem se je taj ribolov prije tradicionalno obavljao.
Ta opća ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva proizlazi iz
činjenice da se danas on na mnogim mjestima, na kojima se je tradicionalno prije obavljao,
sve manje ili uopće više ne obavlja, jer ga sve više zamjenjuje jednostavniji, kvalitetniji i
efikasniji ribolov obalnim mrežama potegačama, ne samo migavicom i giraricom, nego i
ostalim mrežama potegačama, posebice šabakunom.
Interes dakle za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom je sve
manji a razlozi takvog stanja su navedeni u točci 4.1.4. ove studije. S obzirom na tu činjenicu
smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova na življenja obalnog i otočnog stanovništva
na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja mala ili čak i beznačajna.
Pri davanju opće ocjene o tom ribolovu treba izdvojiti područje Tribunja, a posebice Ražanca,
na kojem se taj ribolov inače tradicionalno obavlja i gdje ima najveći broj stvarnih korisnika
ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama.

ribolovu na kojem se ribolov obavlja
Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova obalnim povlačnim mrežama kočicama, kogolom i
strašinom na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov
obavlja, koja je iznesena u točci 4.1.10. može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja
tog ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja.
Kako je broj sudionika u ribolovu u Tribunju, a posebice Ražancu veći nego na drugim
područjima, smatra se da taj ribolov može imati određeni ekonomski i socijalni značaj na
102
življenje stanovništva tih područja, posebice u Ražancu, gdje se tim ribolovom bavi čak pet
(5) sudionika. To je tim više značajno što se Ražanac ubraja u pasivni kraj u kojem, osim
poljoprivrede i ribarstva, nema drugih značajnijih izvora življenja.
4.2. OBALNE MREŽE POTEGAČE MIGAVICA I GIRARICA

lovinama
Sukladno odredbama članka 14. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski

ribolov na moru obalne mreže potegače su ribolovni alati kojima se ograđuje morski prostor i
koje se potežu prema obali užetom pomoću vitla na plovilu koje je privezano za obalu ili
čovjekovom fizičkom snagom.
Prema odredbama članka 15. citiranog Pravilnika obalne mreže potegače migavica i girarica
su namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, čija veličina oka ni na jednom dijelu mreža
ne smije biti manja od 12 mm.
Ciljana vrsta i u lovinama obalnih mreža potegača migavice i girarice je dakle gira oblica,
Spicara smaris, čija su staništa priobalna, iznad svih vrsta dna, najčešće obraslih livadama
posidonije te tvrda dna obrasla algama (Jardas, 1996). Živi u plovama, na dubini do 200 m a
uglavnom na dubini od 10 - 40 m. Protoginični je hermafrodit, koja sazre u prvoj godini
između 8-14 cm ukupne dužine kao ženka, a zatim u trećoj ili četvrtoj godini između 13-15
cm kao mužjaci. Mrijesti se od svibnja do srpnja, iznad tvrdog dna obraslog algama.
U važećim, međutim, odredbama citiranog Pravilnika nisu propisane razlike u konstrukciji

između migavice i girarice, jer je u članku 15. stavak (2) točka 2. i 3. propisan identični tekst
za obe mreže o njihovoj namjeni i o veličini oka. Također u stavku (3) citiranog Pravilnika je
propisano da užad koja se upotrebljavaju pri ribolovu mrežama potegačama, pa tako i
mrežama potegačama migavicom i giraricom, ne smije biti duža od 500 metara (5 uza po 100
metara) na svakom krilu mreže, u stavku (4) da je u ribolovu mrežama potegačama
zabranjeno upotrebljavati okićeni konop za plašenje ribe, u stavku (5) da je u ribolovu
mrežama potegačama zabranjeno korištenje umjetne rasvjete osim u ribolovu potegačom
srdelarom i oližnicom, ukupne jačine instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W
ili kod plinskih ferala do 2.000 kandela po plovilu, a u stavku (6) da je u ribolovu mrežama
potegačama zabranjeno povlačiti mrežu s plovilima u pokretu.
I u članku 19. točka 2. i 3. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru je

propisano da je ribolov obalnim potegačama giraricama i migavicama zabranjen od 1. svibnja
do 30. rujna, i od zalaska do izlaska sunca.
Iz svega iznijetog proizlazi i može se smatrati da su to dvije potpuno iste obalne mreže
potegače, pa se može postaviti pitanje zašto se za iste mreže upotrebljavaju dva različita
naziva.
Prije svega, iz iskustva naše ribolovne prakse, a i iz podataka koji su sadržani u knjizi
"Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora" (Lorini, 1903) proizlazi da
je girarica (u knjizi je Lorini naziva "geravica") noćni alat, koji se ponajviše upotrebljava od
studenog do ožujka, kada su gere pri samom dnu, a da je migavica izum prilično novijeg
103
doba, "ne da se njom lovi riba tiho, tiho po noći, kako se svim drugim potegačama od
pamtivijeka čini, nego da se lovi po danu s pomoću strašila, naime miganjem mrežnih oka,
koja se potezanjem mreže otvaraju i zatvaraju".
Dok je kod girarice, kao i kod svih drugih mreža potegača mrežni teg postavljen po širini,
dotle je kod migavice mrežni teg okrenut za 900 u odnosu na standardni položaj mrežnog oka i
postavljen je po dužini. To migavicu, u odnosu na giraricu, čini znatno efikasnijim alatom, a i
zbog miganja njezinih oka, po čemu je i dobila ime, i štetnijom mrežom.
Iz svega iznijetog proizlazi da su to dvije različite obalne mreže potegače, koje se ne samo
razlikuju po svojoj konstrukciji, već i za koje bi možda i trebalo propisati i drugačije vrijeme
upotrebe, jer je migavica prije uvijek bila dnevni, a girarica noćni alat, a sada važećim
propisima je vrijeme njihove upotrebe isto, tim više je propisano da se ne smiju upotrebljavati
noću nego samo danju, odnosno od zalaska do izlaska sunca.
Kao i kod obalnih povlačnih mreža, tako i kod obalnih mreža potegača važe odredbe članka
36. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru kojim se propisuje da se ribolov
mora prekinuti, te plovilo odnosno postavljeni alati promijeniti područje ribolova prije nego
nastave ribolov:

lovostaju većaod 20 % i
4.2.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom migavicom i giraricom
Struktura ulova ostvarena ribolovom migavicom i giraricom na različitim ribolovnim

područjima prikazana je u tablicama od 46. do 67.
Tako je struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom potegačom migavicom u mjesecu

listopadu 1993. godine na ribolovnom području otoka Murtera u uvali Morinje prikazana u
tablici 46, u mjesecu studenom 1992. godine na ribolovnom području otoka Zlarina i Krapnja
u tablici 47, u mjesecu prosincu 1992. godine na ribolovnom području otoka Murtera oko
otoka Drvenika u tablici 48, u mjesecu veljači 1995. godine na ribolovnom području otoka
Kaprija u tablici 49, u mjesecu ožujku 1996. godine na ribolovnom području otoka Murtera
oko otoka Maslinjak u tablici 50, u mjesecu travnju 1993. godine na ribolovnom području
uvale Zablaće oko Šibenika u tablici 51, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom
području otoka Žirje u tablici 52, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području
otoka Žirje u uvali Skorovaža u tablici 53, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom
području između otoka Žirja i Kaprija, otoćić Ravni u tablici 54, u mjesecu veljači 2008.
godine na ribolovnom području otoka Pašmana , otočić Žižanj u tablici 55, u mjesecu veljači
2008. godine na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Obun u tablici 56, u mjesecu
veljači 2008. na ribolovnom području otoka Murtera, otok Borovnik u tablici 57, u mjesecu
veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera, lovište Rat, Hrbošnjak u tablici
58, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera, između otoka
Ljutac i Borovnik u tablici 59, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka
Murtera, na lovištu Andrija kraj Tisna u tablici 60, u mjesecu veljači 2008. godine na
104
ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje u tablici 61 i u mjesecu veljači 2008.
godine na ribolovnom području otoka Paga, oko rta Crnotinac u tablici 62, a struktura ulova
ostvarena ribolovom obalnom potegačom giraricom u mjesecu ožujku 1991. godine na
ribolovnom području otoka Cres-Lošinj, oko otočića Koludarac i Murtar u tablici 63, u
mjesecu veljači 1991. godine na ribolovnom području Omiša - Lokva Rogoznica u tablici 64,
u mjesecu lipnju 1992. godine na ribolovnom području Vele Luke u tablici 65, u mjesecu
studenom 1992. godine na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni u tablici 66 i u mjesecu
lipnju 1993. godine na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni u tablici 67.
Kako je po važećim propisima ribolov obalnom potegačom migavicom i giraricom zabranjeno

obavljati od 1. svibnja do 30. rujna i kako su te obalne mreže potegače namijenjene ulovu gire
oblice, Spicara smaris, zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u
njihovim lovinama u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju
utvrđivanja namjenskog korištenja tih ribolovnih alata, na slikama od 52. do 71. je prikazana
postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama tih mreža u mjesecima
kada se ribolov tim ribolovnim alatima po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci
listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj.
Tablica 46. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu listopad,
1993. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje - analiziran 1 poteg.

Pisces
Scomber japonicus (lokarda) 89 2,77 2990 4,54
Gobius niger (glavoč blatar) 46 1,43 185 0,28
Coris julis (knez) 45 1,40 1230 1,87
Serranus hepatus (čučin) 26 0,81 185 0,28
Symphodus cinereus (hinac sivi) 22 0,69 180 0,27
Sarpa salpa (salpa) 21 0,65 1045 1,59
Dentex (Dentex) dentex (zubatac) 9 0,28 1465 2,23
Sardinella aurita (srdela golema) 4 0,12 75 0,11
105
Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 4 0,12 60 0,09
Pagrus pagrus (pagar) 3 0,09 260 0,40
Trachinus draco (pauk) 3 0,09 240 0,36
Arnoglossus laterna (plosnatica 3 0,09 35 0,05
bljedica)
Engraulis encrasicolus (inćun) 1 0,03 20 0,03
Trigloporus lastoviza (lastavica 1 0,03 55 0,08
glavulja)
Phrynorhombus regius (poklopac 1 0,03 5 0,01
kosmati)
Cephalopoda
Sepia elegans (sipa) 9 0,28 155 0,24
UKUPNO 3210 100,00 65822 100,00
šarun; 13,96
ostalo; 39,88 bukva; 12,58
fratar; 12,3
gira oblica;
lignja; 10,34 1,66
arbun; 9,28
Slika 52. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže
potegače migavice u mjesecu listopad, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
46.
106
Tablica 47. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu studeni,
1992. godine, na ribolovnom području otoka Zlarin i otoka Krapanj - analizirana
3 potega.

Pisces
Sardina pilchardus (srdela) 342 3,16 3010 1,57
Coris julis (knez) 225 2,08 3980 2,07
Symphodus melanocercus (hinac 35 0,32 165 0,09
crnorepi)
Atherina boyeri (oliga) 25 0,23 20 0,01
Citharus linguatula (patarača) 5 0,05 10 0,01
Belone belone gracilis (iglica) 3 0,03 360 0,19
Hippocampus ramulosus (morski 2 0,02 10 0,01
konjić)
glavulja)
Syngnathus typhle (šilo tupokljuno) 1 0,01 5 0,00
Sparus aurata (komarča) 1 0,01 430 0,22
107
Blennius ocellaris (babica dubinka) 1 0,01 20 0,01
Aspitrigla cuculus (kokot bijelac) 1 0,01 5 0,00
Solea kleinii (list crnorub) 1 0,01 80 0,04
Cephalopoda
UKUPNO 10820 100,00 192026 100,00
ostalo;
26,95
gira
oblica;
49,22
bukva;
23,83
potegače migavice u mjesecu studeni, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 47.
Tablica 48. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu prosinac,
1992. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik - analiziran
1 poteg.

Pisces
Coris julis (knez) 167 4,36 2905 2,82
108
Zeus faber (kovač) 12 0,31 5355 5,20
Symphodus doderleini (hinac 1 0,03 5 0,00
dugoprugac)
crnorepi)
glavulja)
Arnoglossus thori (plosnatica 1 0,03 15 0,01
barjaktarka)
Cephalopoda
UKUPNO 3827 100,00 102990 100,00
109
bukva; 15,9
ostalo;
45,29
gira oblica;
24,09
fratar; 14,72
potegače migavice u mjesecu prosinac, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
48.
Tablica 49. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača,
1995. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Kaprije – analizirano 6
potega.

Pisces
Coris julis (knez) 53 1,32 1025 0,81
Seriola dumerili (gof) 21 0,52 12545 9,86
crnorepi)
110
barjaktarka)
Cephalopoda
Sepia orbignyana (sipica) 1 0,02 40 0,03
UKUPNO 4011 100,00 127249 100,00
ostalo; 15,9
gira oblica;
34,33
gof; 9,86
bukva; 9,17
srdela; 30,74
potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 49.
111
Tablica 50. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu ožujak, 1996.
godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak – analiziran 1 poteg.

Pisces
barjaktarka)
glavulja)
Scomber scombrus (skuša) 1 0,77 146 2,53
Gobius rulei (glavoč) 1 0,77 4 0,07
Cephalopoda
UKUPNO 130 100,00 5768 100,00
gira oblica;
26,7
ostalo;
35,23
modrak;
18,69
lignja; 19,38
potegače migavice u mjesecu ožujak, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 50.
112
Tablica 51. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu travanj,
1993. godine, na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika – analiziran 1 poteg.

Pisces
barjaktarka)
Ophidion rochei (huj mačinac) 11 0,53 335 0,54
Hippocampus ramulosus (morski 3 0,14 20 0,03
konjić)
Gobius rulei (glavoč) 3 0,14 10 0,02
Blennius tentacularis (babica 3 0,14 15 0,02
babaroga)
Arnoglossus laterna (plosnatica 3 0,14 30 0,05
bljedica)
Phrynorhombus regius (poklopac 2 0,10 20 0,03
kosmati)
Bothus podas podas (razok) 2 0,10 300 0,49
Cephalopoda
113
UKUPNO 2086 100,00 61483 100,00
ostalo; 25,18
špar; 5,69
gira oblica;
bukva; 6,39 62,74
potegače migavice u mjesecu travanj, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 51.
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Žirje - analiziran 1 poteg

Pisces
Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 3 3,00 12 0,42
Cephalopoda
114
UKUPNO 100 100,00 2866 100,00
ostalo;
22,74
bukva;
37,96
lignja;
11,24
srdela
gira oblica;
golema;
14,03
14,03
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Žirje - analiziran 1 poteg.

Pisces
Seriola dumerili (gof) 3 0,21 1554 4,03
Cephalopoda
UKUPNO 1414 100,00 38541 100,00
115
ostalo; 9,62
bukva; 37,81
gira oblica;
52,57
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Ravni - analiziran 1
poteg.

Pisces
Sphyraena sphyraena (škaram) 5 0,65 966 3,22
Cephalopoda
UKUPNO 770 100,00 30034 100,00
116
ostalo;
19,75
gira
oblica;
41,98
šarun;
13,86
bukva;
24,41
2008. godine, na ribolovnom području otoka Pašman, otočić Žižanj - analiziran 1
poteg.

Pisces
Dicentrarchus labrax (lubin) 4 0,36 460 1,93
117
Cephalopoda
Sepiola rondeleti (bobić) 1 0,09 2 0,01
UKUPNO 1102 100,00 23856 100,00
ostalo;
32,22
gira
oblica;
60,29
lignja;
7,49
2008. godine, na ribolovnom području otoka Pašman, otočić Obun - analiziran 1
poteg.

Pisces
Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 2 0,28 20 0,13
118
Cephalopoda
UKUPNO 705 100,00 15066 100,00
ostalo;
19,86
gavun;
7,87
gira
oblica;
72,27
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Borovnik - analiziran
1 poteg.

Pisces
Gobius quadrimaculatus (glavoč četripjeg) 1 3,33 4 0,38
Cephalopoda
UKUPNO 30 100,00 1066 100,00
119
ostalo;
9,91
arbun;
lignja; 26,64
13,13
pic; 21,58 gira

oblica;
15,98
kovač;
12,76
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Hrbušnjak - analiziran
1 poteg.

Pisces
Cephalopoda
UKUPNO 592 100,00 4814 100,00
120
ostalo;
20,11
gira
oblica;
35,52
mrki
muzgavac;
11,63
gavun;
32,74
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Ljutac i Borovnik – analiziran 1
poteg.

Pisces
Cephalopoda
UKUPNO 283 100,00 6773 100,00
121
ostalo;
trlja od
18,54
blata; 22,5
gira oblica; gavun;

18,9 11,83
gira
oštrulja;
28,23
potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
59.
2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, Uvala Andrija - analiziran 1 poteg.

Pisces
Belone belone (iglica) 2 1,56 260 9,92
Labrus mixtus (smokva) 1 0,78 12 0,46
Cephalopoda
UKUPNO 128 100,00 2622 100,00
122
gavun;
ostalo;
15,64
20,44
gira
oblica;
5,34
sipa; gira
15,26 oštrulja;
15,94
lignja;
27,38
2008. godine, na ribolovnom području otoka Pag, uvala Mihovilje - analiziran 1 poteg.

Pisces
Deltentosteus colonianus (glavočić zuban) 60 16,44 250 2,16
Symphodus doderleini (hinac dugoprugac) 1 0,27 4 0,03
Cephalopoda
Alloteuthis media (lignjica) 10 2,74 46 0,40
UKUPNO 365 100,00 11588 100,00
123
gira oblica;
ostalo;
13,13
17,61
šarun;
14,27
lignja;
13,57
hobotnica;
41,42
2008. godine, na ribolovnom području otoka Pag, rt Crnotinac - analiziran 1 poteg.

Pisces
Scomber japonicus (lokarda) 17 13,08 3014 38,99
Deltentosteus colonianus (glavočić zuban) 2 1,54 6 0,08
Cephalopoda
Alloteuthis media (lignjica) 5 3,85 26 0,34
UKUPNO 130 100,00 7730 100,00
124
ostalo;
14,75
lokarda;
38,99
hobotnica;
20,05
gira
lignja; oblica;
24,55 1,66
Tablica 63. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu ožujak, 1991.
godine, na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar –
analiziran 1 poteg.

Pisces
Zeus faber (kovač) 16 8,55 2635 17,56
Cephalopoda
UKUPNO 187 100,00 15000 100,00
125
ostalo; arbun; 12,4
20,82
modrak;
10,96
kovač;
17,56
lignja; 30,2
gira oblica;
8,06
potegače girarice u mjesecu ožujak, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 63.
Tablica 64. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu veljača, 1991.
godine, na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica - analizirana 3 potega.

Pisces
Lithognathus mormyrus (ovčica) 1 0,21 90 0,62
Cephalopoda
Crustacea
Maja squinado (rakovica) 2 0,42 1810 12,54
UKUPNO 475 100,00 14435 100,00
126
ostalo;
10,39
rakovica;
12,54
lignja; 7,34
gira oblica;
69,73
potegače girarice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 64.
Tablica 65. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu lipanj, 1992.
godine, na ribolovnom području Vela Luka - analizirana 2 potega.

Pisces
Atherina hepsetus (gavun) 1597 37,27 29118,8 32,41
Coris julis (knez) 12 0,28 340,6 0,38
Symphodus cinereus (hinac sivi) 3 0,07 18,5 0,02
Oblada melanura (ušata) 1 0,02 7,7 0,01
Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,02 327,8 0,36
UKUPNO 4285 100,00% 89831,6 100,00
127
Tablica 66. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu studeni, 1992.
godine, na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni - analizirana 2 potega.

Pisces
Zeus faber (šanpjer) 2 0,49 1310 3,88
Cephalopoda
Crustacea
UKUPNO 407 100,00 33735 100,00
ostalo; arbun;
20,16 21,92
gira oblica;
2,1
rakovica;
19,98
sipa; 20,16
mrki
muzgavac;
15,68
potegače girarice u mjesecu studeni, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 66.
128
Tablica 67. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu lipanj, 1993.
godine, na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni - analizirana 3 potega.

Pisces (Ribe)
Coris julis (knez) 225 5,80 5917 7,00
Atherina hepsetus (gavun) 79 2,04 617,5 0,73
Serranus hepatus (čučin) 76 1,96 445,8 0,53
Oblada melanura (ušata) 47 1,21 714,06 0,84
Thorogobius macrolepis (glavočić veleljuskaš 31
trećoperac) 0,80 107,1 0,13
Blennius tentacularis (babica babaroga) 7 0,18 26,9 0,03
Syngnathus acus (šilo) 3 0,08 22,3 0,03
Zeus faber (šanpjer) 2 0,05 1396 1,65
Solea kleinii (list crnorub) 2 0,05 39,8 0,05
Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,03 9,1 0,01
Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 1 0,03 42,5 0,05
Lepadogaster candollei (priljepnjak veliki) 1 0,03 0,3 0,00
Cephalopoda (Glavonošci)
Sepia elegans (sipa) 12 0,31 558,1 0,66
Crustacea (Rakovi)
Maja verrucosa (rakovica) 1 0,03 135 0,16
UKUPNO 3879 100,00 84569,5 100,00
129
Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa ciljana vrsta u lovinama obalnih
mreža potegača migavice i girarice gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u
lovinama u odnosu na druge vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80
% ukupne mase ulova, potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 46, 47, 48, 49,
50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64 i 66. i na slikama od 52. do 71. kako
bi se temeljem tih podataka odredila masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris na
pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju kada se ribolov tim ribolovnim alatima smije
obavljati, a to su mjeseci listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj.
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u
lovinama migavice i girarice iznosi od 1,66 % (tablica 46. i slika 52) do 72,27 % (tablica 56. i
slika 62), pri čemu je najveća zastupljenost ostvarena na ribolovnom području uvale Zablaće
kraj Šibenika u mjececu travanj 1993. godine, kao što i prikazuje tablica 56. i slika 62, dok
najmanja na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje u mjesecu listopad 1993.
godine, kao što i prikazuje tablica 46. i slika 52, na ribolovnom području otoka Paga, rt
Crnotinac u mjesecu veljača 2008. godine, kao što i prikazuje tablica 62. i slika 68. i na
ribolovnom području otoka Paga, kod Šimuna u mjesecu studeni 1992. godine, kao što i
prikazuje tablica 66. i slika 71.
Iz lovina obalne mreže potegače migavice i girarice, čije lovine su analizirane kroz dugo
vremensko razdoblje i kroz skoro sve mjesece kada je ribolovom analiziranim alatima po
važećim propisima dozvoljen, osim u mjesecu siječnju, a na većem broju lovišta i u različitim
godinama u mjesecu veljači, posebice u mjesecu veljači 2008. godine, što znači da su ti
podaci u značajnom stupnju reprezentativni, proizlazi da ni u jednom slučaju postotna
zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u analiziranim alatima nije bila veća od 72,27 %, a
da je u najviše slučajeva postotna zastupljenost bila manja od 50 %.
Pored gire oblice, Spicara smaris, najčešće zastupljene vrste u lovinama analiziranih alata i to
često i s preko 10 % zastupljenošću su bile šarun, Trachurus trachurus, bukva, Boops boops,
fratar, Diplodus vulgaris, arbun, Pagellus erythrinus, sardela, Sardina pilchardus, modrak,
Spicara maena, gavun, Atherina hepsetus, srdela golema, Sardinella aurita, kovač, Zeus
faber, trilja blatarica, Mullus barbatus, gira oštrulja, Spicara flexuosa i crnej, Chromis
chromi, a od drugih morskih organizama najzastupljenije vrste su lignja, Loligo vulgaris, crni
muzgavac, Eleodona moschata, sipa, Sepia officinalis, hobotnica, Octopus vulgaris i
rakovica, Maja squinado.

lovinama
Temeljem važećih zakonskih propisa, kao što je već i rečeno, ciljana vrsta u lovinama obalnih
mreža potegača migavice i girarice je, kao o kod obalnih povlačnih mreža, gira oblica,
Spicara smaris, čija masa nedoraslih primjeraka u lovinama ne smije biti veća od 20 %. Kako
temeljem važeće Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama nije propisana najmanja
veličina gire oblice, Spicara smaris ispod koje se ne smije loviti niti stavljati u promet,
koristeći podatke iz dostupne literature utvrđeno je da bi ta veličina trebala iznositi 10 cm. To
je naime dužina 50 % spolnog sazrijevanja ženki gire oblice, a kako je ta vrsta protoginični
hermafrodit, što znači da prvo spolno sazrijevaju kao ženke, koje se u 3 i 4 godini starosti
pretvaraju u mužjake, smatra se da prvenstveno treba štititi ženke. U tu svrhu je trebalo
odrediti zastupljenost ukupnih dužina gire oblice, Spicara smaris i učestalost njezinog
130
pojavljivanja u lovinama analiziranih ribolovnih alata u mjesecima kada se ti alati smiju
upotrebljavati, a to su mjeseci listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj.
lovinama migavice u mjesecu listopadu na ribolovnom području otoka Murtera, uvala
Morinje, a na slici 72. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom
mjesecu i na tom području, u tablici 69. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara
smaris u lovinama migavice u mjesecu studeni ribolovnom području otoka Zlarina i Krapnja,
a na slici 73. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu
i na tom području, u tablici 70. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u
lovinama migavice u mjesecu prosincu na ribolovnom području otoka Murtera, otočić
Drvenik, a na slici 74. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u
tom mjesecu i na tom području, u tablici 71. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice,
Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljača na ribolovnom području otoka
Murtera i Kaprija, a na slici 75. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama
migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 72. dužinska zastupljenost
(Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu ožujak na ribolovnom
području otoka Murtera, otok Maslinjak, a na slici 76. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina
(Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 73. dužinska
zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu travnju na
ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika, a na slici 77. učestalost pojavljivanja
ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u
tablici 74. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni, Borovnik,
Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija, a na slici 78. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u
lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 75. dužinska
zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na
ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun, a na slici 79. učestalost
pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom
području i u tablici 76. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u
lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt
Crnotinac, na slici 80. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u
tom mjesecu i na tom ribolovnom području, a u tablici 77. dužinska zastupljenost (Lt, cm)
gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu ožujku na ribolovnom području
otoka Cresa i Lošinja, otočić Koludrac i Murtar, na slici 81. učestalost pojavljivanja ukupnih
dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 78.
dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u u lovinama girarice u mjesecu
veljači na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica, na slici 82. učestalost pojavljivanja
ukupnih dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području i u
tablici 79. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u
mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni i na slici 83. učastalost
pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom
području.
131
Tablica 68. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u
mjesecu listopad na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje.

6,5 - 7,4 1
7,5 - 8,4 11
8,5 - 9,4 39
9,5 - 10,4 18
10,5 - 11,4 7
11,5 - 12,4 7
12,4 - 13,4 6
13,5 - 14,4 3
14,5 - 15,4 1
15,5 - 16,4 1
45
40
Broj primjeraka (N)
35
30
25
20
15
10
5
0
7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Slika. 72. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje u mjesecu
listopadu.
132
mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Zlarina i otoka Krapanj.

8,5 - 9,4 3
9,5 - 10,4 13
10,5 - 11,4 52
11,5 - 12,4 177
12,4 - 13,4 216
13,5 - 14,4 92
14,5 - 15,4 64
15,5 - 16,4 45
16,5 - 17,4 16
17,5 - 18,4 12
18,5 - 19,4 4
19,5 - 20,4 2
250
200
Broj primjeraka (N)
150
100
50
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Slika 73. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Zlarina i otoka Krapanj u mjesecu
studenom.
133
mjesecu prosincu na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik.

8,5 - 9,4 2
9,5 - 10,4 3
10,5 - 11,4 35
11,5 - 12,4 80
12,4 - 13,4 65
13,5 - 14,4 20
14,5 - 15,4 4
15,5 - 16,4 2
16,5 - 17,4 2
17,5 - 18,4 1
18,5 - 19,4 1
90
80
Broj primjeraka (N)
70
60
50
40
30
20
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik u mjesecu
prosincu.
134
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija.

6,5 - 7,4 4
7,5 - 8,4 3
8,5 - 9,4 8
9,5 - 10,4 37
10,5 - 11,4 12
11,5 - 12,4 0
12,4 - 13,4 1
13,5 - 14,4 1
40
35
Broj primjeraka (N)
30
25
20
15
10
0
7 8 9 10 11 12 13 14
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija u mjesecu veljači.
135
mjesecu ožujku na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak.

4,5 - 5,4 1
5,5 - 6,4 1
6,5 - 7,4 0
7,5 - 8,4 0
8,5 - 9,4 3
9,5 - 10,4 8
10,5 - 11,4 15
11,5 - 12,4 49
12,4 - 13,4 27
13,5 - 14,4 5
60
50
Broj primjeraka (N)
40
30
20
10
0
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak u mjesecu ožujku.
136
mjesecu travnju na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika.

9,5 - 10,4 2
10,5 - 11,4 1
11,5 - 12,4 2
12,4 - 13,4 31
13,5 - 14,4 72
14,5 - 15,4 53
15,5 - 16,4 10
16,5 - 17,4 12
17,5 - 18,4 5
80
70
Broj primjeraka (N)
60
50
40
30
20
10
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18
lovinama migavice na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika u mjesecu travnju.
137
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni,
Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija.

4,5 - 5,4 5
5,5 - 6,4 22
6,5 - 7,4 32
7,5 - 8,4 32
8,5 - 9,4 12
9,5 - 10,4 9
10,5 - 11,4 5
11,5 - 12,4 13
12,4 - 13,4 14
13,5 - 14,4 23
14,5 - 15,4 38
15,5 - 16,4 48
16,5 - 17,4 37
17,5 - 18,4 38
18,5 - 19,4 18
19,5 - 20,4 12
20,5 - 21,4 2
60
Broj primjeraka (N)
50
40
30
20
10
0
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni, Borovnik,
Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija u mjesecu veljači.
138
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun.

8,5 - 9,4 1
9,5 - 10,4 2
10,5 - 11,4 7
11,5 - 12,4 32
12,4 - 13,4 53
13,5 - 14,4 42
14,5 - 15,4 13
15,5 - 16,4 5
16,5 - 17,4 1
60
Broj primjeraka (N)
50
40
30
20
10
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun u mjesecu
veljači.
139
mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt Crnotinac.

4,5 - 5,4 1
5,5 - 6,4 5
6,5 - 7,4 14
7,5 - 8,4 10
8,5 - 9,4 17
9,5 - 10,4 48
10,5 - 11,4 35
11,5 - 12,4 7
12,4 - 13,4 3
13,5 - 14,4 0
14,5 - 15,4 2
15,5 - 16,4 1
16,5 - 17,4 3
17,5 - 18,4 7
18,5 - 19,4 2
60
50
Broj primjeraka (N)
40
30
20
10
0
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
lovinama migavice na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt Crnotinac u
mjesecu veljači.
140
Tablica 77. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu
ožujku na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar.

14,5 - 15,4 3
15,5 - 16,4 11
16,5 - 17,4 13
17,5 - 18,4 4
14
Broj primjeraka (N)
12
10
8
6
4
2
0
15 16 17 18
lovinama girarice na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar u
mjesecu ožujku.
141
veljači na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica.

8,5 - 9,4 1
9,5 - 10,4 1
10,5 - 11,4 0
11,5 - 12,4 17
12,4 - 13,4 55
13,5 - 14,4 161
14,5 - 15,4 120
15,5 - 16,4 40
16,5 - 17,4 21
17,5 - 18,4 10
18,5 - 19,4 3
180
160
Broj primjeraka (N)
140
120
100
80
60
40
20
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
lovinama girarice na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica u mjesecu veljači.
142
studenom na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni.

8,5 - 9,4 2
9,5 - 10,4 26
10,5 - 11,4 25
11,5 - 12,4 6
12,5 - 13,4 9
13,5 - 14,4 2
30
Broj primjeraka (N)
25
20
15
10
0
9 10 11 12 13 14
lovinama girarice na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni u mjesecu studenom.
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je u nekim mjesecima i na nekim ribolovnim

područjima u lovinama obalne mreže potegače migavice i girarice dužinska zastupljenost
nedoraslih primjeraka gire oblice, Spicara smaris bila veća od 20 %.
O tome svjedoče podaci sadržani u tablici 68. i na slici 72, koji pokazuju dužinsku
zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u
lovinama migavice u mjesecu listopadu na ribolovnom području otoka Murtera u uvali
Morinje, podaci sadržani u tablici 71. i na slici 75, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i
učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama
migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija, podaci sadržani
u tablici 74. i na slici 78, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja
ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljači
na ribolovnom području otoka Murtera, otočića Žirje, Ravni, Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i
uvali Andrija, podaci sadržani u tablici 76. i na slici 80, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i
143
migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga u uvali Mihovilje i oko rta
Crnotinac i podaci sadržani u tablici 79. i na slici 83, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i
girarice u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Paga, uvala Šimuni.
Prema važećim propisima, odnosno odredbama Pravilnika o obavljanju gospodarskog

ribolova na moru nema prostornog, već samo vremenskog ograničenja obavljanja ribolova
obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom . To znači da je ribolov tim ribolovnim
alatima dozvoljen na cijelom našem riboloovnom moru od 1. listopada do kraja travnja, osim
na područjima gdje je njihova upotreba zabranjena temeljem Pravilnika o posebnim staništima
riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i
Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu.
Kako je međutim temeljem članka 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za

gospodarski ribolov na moru potegača girarica i migavica namijenjena ulovu gire oblice,
Spicara smaris, smatra se da nema opravdanja njihove upotrebe na našem cijelom ribolovnom
moru, jer mnoga ribolovna područja na kojima se upotrebljavaju te obalne potegače nisu
podesna za ulov te vrste ribe.
Zbog toga je u propisima koji su prije važili a odnosili su se na ribolov s obalnim mrežama
potegačama migavicom i giraricom bilo propisano da se ribolov tim ribolovnim alatima
«obavlja na područjima prikladnim za lov gira», što je ukazivalo da se ribolov tim ribolovnim
alatima ne smije obavljati na područjima koja nisu prikladna za lov gira, a svakom «pravom»
ribaru je jako dobro poznato koja su to područja koja nisu prikladna za lov gira.
Stoga su odredbe Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, kojima se

prostorno ne ograničava ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom u
suprotnosti s odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na
moru, kojima je propisano, kao što je već rečeno, da su obalne mreže potegače girarica i
migavica namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, jer se mogu upotrebljavati i
upotrebljavaju se i na područjima na kojima ne obitava gira oblica i koja nisu uopće podesna
za njezin ulov.
Na temelju svega iznijetog procjenjuje se, da ako se i u buduće bude smatralo da obalne
mreže potegače girarica i migavica trebaju biti namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris,
a takva njihova namjena je određena ne samo važećim propisima, nego je bila određena i u
svim dosadašnjim propisima, kojima se je regulirao ribolov tim ribolovnim alatima, ali i u
dostupnoj stručnoj literaturi u kojoj se opisuju ti ribolovni alati, koja je stara i preko 100
godina (Lorini, 1903), nema opravdanja da se njihova upotreba dozvoli da cijelom našem
ribolovnom moru, već ih treba ograničiti samo na područja koja su prikladna za ulov gire
oblice, Spicara smaris.
144
Potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom trebaju

omogućiti da najzastupljenija vrsta ribe u njihovim lovinama bude gira oblica, Spicara
smaris, jer su i temeljem važećih propisa ti ribolovni alati i namijenjeni ulovu te vrste, čija
zastupljenost u lovinama ne bi trebala biti manja od 80 % ukupne mase ulova. To znači da
potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom trebaju
biti podesna za ulov te vrste ribe, što znači da postojeća lovišta, a to je cijelo naše ribolovno
more, treba smanjiti i ograničiti na staništa koja su podesna za ulov gire oblice, Spicara
smaris, a nalaze se u dijelovima priobalnog morskog pojasa širine do oko 0,6 morskih milja
(oko 1000 m) od obale kopna ili otoka u ribolovnim zonama E, F, G, B i D.
Pored postotka zastupljenosti gire oblice, Spicara smaris kao najvažnijeg preduvjeta za
određivanje potencijalnih lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i
giraricom, trebao bi biti i broj stvarnih ovlaštenika povlastica tih ribolovnih alata u pojedinoj
ribolovnoj zoni i na pojedinom ribolovnom području.
Iako nema odgovarajućih i provjerenih potataka, koji bi se temeljili na rezultatima

znanstveno-istraživačkog rada i koji bi ukazivali da će sva potencijalna lovištima namijenjena
ulovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama biti podesna za ulov gire
oblice, Spicara smaris i da će se na njima postizavati ulov te vrste ribe oko 80 % u odnosu na
ukupnu masu ulova, jer takva istraživanja nisu vršena, te kako također nema pouzdanih
podataka o stvarnom broju ovlašenika povlastice za ribolov obalnim mrežama potegačama
migavicom i giraricom, jer podaci koji se iznose o broju ovlaštenika povlastice za ribolov su
približni, ipak se temeljem saznanja autora ove studije, koja su u najvećoj mjeri proizašla iz
razgovora s ribarima, koji na određenom ribolovnom području obavljaju gospodarski ribolov
s tim ribolovnim alatima, daje se prijedlog liste budućih lovišta za te ribolovne alate, koja bi
se nalazila u ribolovnim zonama E, F, G, B i D.
Iz tog prijedloga je vidljivo da jedina ribolovna zona koja se proteže uzduž priobalnog
morskog područja a u kojoj se ne predlažu buduća lovišta za ribolov obalnim mrežama
potegačama giraricom i migavicom je ribolovna zona A. To je zato što u toj ribolovnoj zoni
nema staništa gire oblice, Spicara smaris pa stoga nema ni temelja da se predlažu lovišta za
ulov te vrste ribe.
Ovom prigodom je potrebito također konstatirati da za sva predložena lovišta za ribolov

obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom nema porovjerenih dokaza da su
podesna za ribolov ciljane vrste tih ribolovnih alata a to je gira oblica, Spicara smaris, čija
masena zastupljenost u lovinama bi iznosila 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova, jer
takva istraživanja na tako širikom ribolovnom području nisu obavljana. Da bi se stoga
mogla predložiti lovišta tih ribolovnih alata na kojima će se stvarno postizavati ulov gire
oblice, Spicara smaris 80 %, kako je to propisano važećim propisima, trebalo bi obaviti
opsežna istraživanja svakog pojedinog lovišta, na kojima bi se utvrdila stvarna zastupljenost
gire oblice.
145
Lista budućih lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom je
slijedeća:
a) u ribolovnoj zoni E
a1) istočna obala Istre
- na istočnoj obali Istre od rta Kamenjak do južnog rta Luke Kuje uključujući akvatorij
svih otoka u tom području izuzev otoka Fenera,
- od rta Munat veliki do rta Cuf,
- od rta Arne do sjevernog rta uvale Jalinica,
- 1 Nm jugozapadno od uvale Presika do istočnog kraja uvale Vošćice,
- od rta Barbakovac do rta Remac.
a2) akvatorij otoka Cresa - Lošinja, Unija, Srakana, Suska i Ilovika
- istočna strana otoka Cresa od rta Terej do sjevernog rta uvale Banja,
- uvala Koromačno od rta sveti Duh do sredine uvale, na istočnoj strani otoka Cresa,
- od rta Meli 1 nautičku milju prema jugu, na istočnoj strani otoka Cresa,
- južna i istočna strana otoka Veli Ćutin,
- od sjevernog rta uvale Toverašćica do istočnog rta Luke Jadriščica na istočnoj i južnoj
strani otoka Cresa,
- akvatorij otoka Trstenik,
- jugozapadna strana otoka Cresa, od rta Seka do zapadnog rta Luke Jadriščica,
- zapadna strana otoka Cresa, od sjevernog rta uvale Dolac do rta Tiha,
- od uvale Miholjašćica do rta Lučica, na zapadnoj strani otoka Cresa,
- akvatorij otoka Visoki,
- akvatorij otoka Zeča, hridi Mišar i Pregaznik,
- 1 Nm sjeverno od rta Ustrine do uvale Mikalj,
- sjeverna strana otoka Lošinj u Osorskom zaljevu, od rta Skaline do rta Debeli, te od
istočnog rta uvale Radiboj do zapadnog rta uvale Zakolo,
- uvala Veli bok na istočnoj strani otoka Lošinj,
- zapadna strana otoka Lošinja od rta Tomožina do uvale Glaboka, te od sjevernog rta
uvale Tuhin do južnog rta uvale Studenčić, uključujući akvatorij pliči Studenčić,
- od sjevernog rta uvale Liska Slatina do južnog rta uvale Vela Tizna,
- od rta Beli do rta Salzina, uključujući akvatorij otoka Zabodaski
- zapadna strana otoka Koludarc, uključujući i otočić Murtar,
- jugozapadna strana otoka Lošinj, od rta Kornu do istočnog rta uvale Martvaska, južna
i jugozapadna strana otoka Kozjak i sjeverozapadna strana otoka Sveti Petar,
- zapadna i istočna strana otoka Oruda,
- zapadna strana otoka Male Orjule, jugozapadna strana otoka Vele Orjule,
sjeveroistočne strane otoka Male Orjule i otoka Vele Orjule,
- sjeverozapadna strana otoka Ilovika od rta Široki do rta Nozdre,
- na zapadnoj strani otoka Ilovik 1 Nm južno od rta Galboki bočac,
- južna strana otoka Ilovika od rta Ugradica do rta Radovan,
- istočna strana otoka Grujica i pličak između otoka Grujice i uvale Paržine.
- akvatorij hridi Galijola,
- od rta Lakunji do rta Glavina na sjeverostočnoj strani otoka Unija,
146
- na sjeverozapadnoj obali otoka Unije od uvale Zadražice do 1 Nm južno od uvale
Skravca, uključujući akvatorij otoka Samunčel,
- od crte koja spaja hrid Školjić sa Unijama u smjeru 300o do uvale Vrulje,
- od uvale Šibenska do rta Pejni uključujući akvatorij otoka Mišnjak na istočnoj strani
otoka Unija,
- od uvale Vrutok na Velim Srakanama do sredine istočne obale otoka Male Srakane,
- od uvale Progon na Velim Srakanama do sjevernog rta uvale Kantarišće na Malim
Srakanama,
- sjeverna strana otoka Suska od uvale Zalibok do uvale Mestova draga,
- istočna strana otoka Suska od rta Dragočaj do južnog rta uvale Tijesni.
a3) akvatorij otoka Raba, Svetog Grgura, otoka Goli i Prvić
- sjeverna strana otoka Raba od rta Stojan do rta Saramić,

- od rta Zidine do zapadnog kraja uvale Marića Dražica,
- od južnog rta uvale Velo Kolo do rta Kalifront na zapadnoj obali Raba,
- od Donje Punte do istočnog kraja uvale Matovica na zapadnoj obali Raba,
- od uvale Belinovice do početka vanjske strane uvale Mag na istočnoj strani otoka
Raba,
- Barbatski kanal na jugozapadnom dijelu otoka Raba,
- uvala Sveti Grgur od rta Kosača do rta Plitvac,
- od rta Sajalo do sjevernog rta uvale Melna na otoku Goli,
- od rta Stražica do rta Njivica na otoku Prvić,
- akvatorij otoka Veli i Mali Laganj.
a4) akvatorij otoka Paga, Velebitski kanal i Ljubački zaliv
- zapadna strana otoka Paga od rta Lun do rta Dubrovnik,

- od rta Rastovac do svjetionika ispred sidrišta Veli Žal na jugozapadnoj strani otoka
Paga,
- područje 1 Nm južno od rta Prčinac do sjevernog rta uvale Slana na istočnoj obali
otoka Paga u Velebitskom kanalu, uključujući akvatorij braka od Slane i hrid
Šestakovci,
- područje od 1 Nm sjeverno od spojnice hridi Konj sa kopnom do uvale Tvrda draga na
istočnoj strani Velebitskog kanala,
- područje od rta Debela nožica pa do 2 Nm južno, uključujući akavtorij hridi Orlić,
- akvatorij otok Ražanac Veli i Donji školj i područje od rta Kozjača do pliči Grabovača
na istočnoj strani Velebitskog kanala,
- Ljubački zaliv, koji obuhvaća zapadnu stranu uvale Plemići, rt Ljubljana te
sjeveroistočnu i zapadnu stranu Ljubačke vale,
- zapadna strana otoka Škrda, južna strana otoka Veli i Mali Brušnjak,
- od sjeverozapadnog kraja uvale Koromačna do 1 Nm sjeverno od rta Maun, te od
uvale Škar do 1 Nm južno od uvale pod Crkvine na sjevernom dijelu otoka Maun,
a5) akvatorij otoka Oliba, Silbe, Premude, Škarde, Ista i Molata
- jugozapadna strana otoka Morovnik,

- od rta Borci do sjevernog kraja uvale Pemestica na otoku Silba,
- od uvale Lojišće do uvale Bujsina na zapadnoj obali Silbe te na istočnoj strani od rta
Karf prema jugu do rta Sveti Ante na jugozapadnoj strani otoka Silbe,
147
- od Studenog boka do Gajine drage na sjeverozapadnoj obali otoka Oliba uključujući
akavtorije otoka Šip i hridi Kurjak,
- od područja istočno od rta Garmina uzduž obale prema jugu uključujući, akvatorij
hridi Fučin, do rta Slanac na istočnoj strani otoka Olib,
- područje na jugoistočnoj strani otoka Olib, od uvale Barmešnica do rta Ploče,
- područje na jugozapadnoj strani otoka Olib od rta Tale do plič Žubinin na jugu,
- jugoistočni dio otoka Premude sjeverno od rta Lopata do 1 Nm južno od uvale
Pastirski bok,
- čitava zapadna strana otoka Planik i Planičić,
- sjeverna strana otoka Škarda od rta Glavica do rta Varšovnik,
- od uvale Dumboka do rta Benuš sa jugozapadne strane otoka Ista uključujući
akvatorije otoka Vodenjak, Sestrice, Dužac, Galiola, Črnikovac, Maslinjak i hridi
Funestrala,
- uvala Široka na jugu i uvala Kosirača na sjeveru otoka Ista,
- sjeverna obala otoka Tramerka,
- istočna obala otoka Molata od uvale Brusnica do rta Kriški, uključujući akvatorije
otoka Sičica, Lušnjak, Rižnjak i hridi Krivnjak,
- istočna obala otoka Molata od sjevernog rta uvale Lipić do južnog rta uvale Vapojni,
uključujući i akvatorij otoka Tovarnjak,
- Brguljski zaljev,
- istočna strana otoka Bršćak,
- od uvale Jakinska do otoka Tun Mali na jugozapadnoj obali otoka Molat.
b) u ribolovnoj zoni F
b1) akvatorij otoka Vira, Sestrunja i Rivanj
- područje od rta Rastovac na sjevernom dijelu do uvale Rasovača na zapadnom dijelu

otoka Vira,
- od uvale Travnik na sjeveroistočnom dijelu do pliči B njiva na sjevernom dijelu otoka
Sestrunj uključujući akvatorij otoka Vrtlac,
- od uvale Hrvatin na istočnoj strani otoka Sestrunj do uvale Mali Bojci,
- južna i zapadna obala Velike Sestrice te južni dio otoka Srednja Sestrica,
- od rta Japleniški do 1 Nm istočno od rta Mavrenice uključujući akvatorij otoka Mali i
Veliki Paranak na jugoistočnom dijelu otoka Sestrunj,
- uvala Dobrinka na sjeveroistočnom dijelu otoka Rivanj te jugozapadni dio otoka od
Rivanjskog rta do Žalića,
b2) akvatorij Dugog otoka, otoka Iža i Ugljana
- od rta Borji do sjevernog rta uvale Zagračina na sjeveroistočnoj strani Dugog otoka,
- od južnog rta uvale Kameničine do sjevernog rta uvale Potrčljena te zaljev Pantera,
- od Velog rta do rta Shajanje,
- priobalni dio zapadne strane uvale Luka i od rta Žman do Zaglava, uključujući i
područje sjevernog i zapadnog dijela otoka Krknata te morski prolaz između otočića
Krava i Krknata na istočnoj strani Dugog otoka,
- akvatorij otoka Iža, uključujući i područje otočića Beli, Mali, Sridnji, Glurović,
Kudica, Fulija, Mrtovnjak, Temešnjak, Školjić, Knežak i Rutnjak,
148
- zapadni i južni dio otoka Jidula, koji se nalazi sjeverno od rta sveti Petar na otoku
Ugljanu,
- od rta Ovčjak do južnog rta uvale Prtljug i od od rta Japlenički do rta Karantun
uključujući akvatorije oko otoka Školj Veli, Golac i Bisage,
- od Preka do rta Zaglav na jugoistočnoj strani otoka Ugljana,
b3) akvatorij otoka Pašmana, Sita i Žuta i od Zatona do Pakoštana
- čitava zapadna strana otoka Pašmana od prolaza Mali Ždrelac do zapadnog rta Triluke,
uključujući akvatorije otoka Košara, Žižanj, Maslinjak, Orlić, Mali i Veliki Ošljak,
Mala, Runjava i Velika Kotula, Gangaro i Obun,
- od rta Artina do rta Brižine na istočnoj strani Pašmana uključujući akvatorije otoka
Garmenjak i Školjić,
- od Rudića rta do rta Borovnjak uključujući i akvatorij otočića Planac i Sv. Katarina,
- od uvale Lučina do uvale Polačine uključujući i akvatorij otočića Babac, Komornik i
Muntan na istočnoj obali Pašmana,
- priobalno područje otoka Sita te otočića Balabra Vela i Mala, Borovnik, Brušnjak,
Pelin, Ščitna, Gangarola, Babuljaši Mali i Veli, grebena Miši, Ravna sika, Male i
Velike Bisage, Gustac i Tovarnjak, Kurba mala, Skala Vela i Mala, Pinizelić, Glamoč,
Trstikovac, Trimulići Mali i Veliki,
- na sjevernoj strani otoka Žuta od rta Cvikovac do zapadnog rta uvale Pinizel donji,
- luka Žut,
- akvatorij između otočića Žutska aba i otoka Žuta na jugoistočnom dijelu otoka Žuta i
oko otočića Vela i Mala Dajna, Crnikovac Veli i Mali, Dajnice Vele i Male, Brušnjak i
hrid Kalafatin,
- od uvale Šepurine kraj Zatona do Oštrog rata,
- od Luke Gaženica do Pliči Minerva pokraj Turnja, uključujući akvatorije otoka Bisage
Vele i Male, Galešnjak i Ričul, te od Sv. Filipa i Jakova do uvale Bošana pokraj
Biograda,
- od uvale Soline do uvale Maslinovice ispod rta Ovnja, uključujući akvatorije otoka i
otočića u priobalnom području,
b4) akvatorij otoka Vrgade, Murtera, Tijata, Zmajana, Kaprija, Kakana i Žirja
- akvatorij otoka Vrgade i Murvenjaka s pripadajućim otočićima kao Kozina, Kamičić,

Artina, Školjić Veli i Mali, Visovac, Vrtlić, Lončarić, Gira, Obrovanj, Oblik, Rakita,
Šipnata,
- akvatorij oko otoka Arta Vela i Mala, otočića Artica Vela i Mala, Gubavci, Prišnjak
Mali, Radelj i Žminjak, Tegina, Vinik Veli i Mali,
- od rta Gradina na sjeveru otoka Murtera prema zapadu uzduž cijelog zapadnog i
južnog priobalnog dijela, do Sv. Andrije ispred Luke Tijesno, uključujući akvatorije
otoka Prišnjak i Školjić te hridi Mišine na sjeverozapadu, Vodnjak i Babuljak te hridi
Kamičić na jugozapadu, Veli Dražemanski na jugu i Hrbošnjak na istoku,
- priobalni dio od rta Rat na kopnu u duljini 4 morske milje prema Tisnu u sjevernom
dijelu Murterskog kanala te od Tisna do Tribunja s akvatorijima otočića Ljutac,
Borovnik, Bisaga, Sovljak i greben Bačvica u južnom dijelu Murterskog kanala,
- zapadna strana otoka Prvić od Šepurina prema istočnoj strani do Prvić Luke te istočna
strana otočića Lupac,
149
- istočna strana otoka Tijat od rta Tijašćica do rta Mutovo, uvala Duboki bok na
zapadnoj strani otoka Tijat te zapadna strana otočića Lukovnik i jugoistočna strana
otočića Logorun,
- priobalni dio otoka Zmajan s otočićima Galebnjak, Obonjan, Sestrica Vela i Mala,
Dugo, Komorica, Kamičac, Sokol i Bavljenac,
- priobalni dio otoka Kaprije sa sjevernim stranama otoka Ravan, Veli i Mali Mišnjak,
te akvatorijima otoka Kraljak Gumanac, Oštrica, te južne strane otoka Dupinić Veli i
Prčevac,
- priobalni dio otoka Kakan od uvale Bok na sjeveroistočnoj strani preko rta Kakan na
južnom dijelu i od rta Kakan do sjevernog rta u uvali Podprisliga na zapadnoj strani s
pripadajućim otočićima kao Veli i Mali Borovnjak te Veli i Mali Kamešnjak,
- Sjeverne i istočne strane otoka Veli i Mali Tetovišnjak i Čavlin,te akvatoriji otočića
Dužac, Čergul,
- sjeveroistočna i sjeverozapadna strana otoka Žirje od uvale Mikavica do rta Ljuta,
lovište s zapadne strane rta Rat na ulazu u uvalu Tratinska, uvala Balun, južna strana
od rta Lišnjak do uvale Pristiga te od zapadnog rta uvale Japnenišće do rta Jurkovica
uključujući akvatorije otoka Škrovada, Bakul, Mažirina, Gušteranski, Koromašna,
b5) akvatorij otoka Prvić, Zlarin, područja od Srima do rta od Križa na južnoj kopnenoj
granici ribolovne zone F i akvatorij otoka Drvenik Mali
- od Srime do rta Jadrija,

- od uvale Grižine kraj Zablaća do uvale Maratuša pokraj Brodarice,
- od rta Malpaga do Luke Zlarin na sjeveru otoka Zlarina,
- jugozapadni dio Luke Zlarin do rta Marin, jugozapadni dio otoka Zlarina od uvale
Prisliga do Rata, uključujući akvatorije otoka Krbela Vela i Mala, Mumonja i Oblik, te
istočne strane Rakitnjaka i Drvenika te akvatorij otoka Krapnja osm zapadne strane,
- od Brodarice do uvale Studena, uvala Mirine pa zapadno iza Male Oštrice, uvala
Grebaštica, sjeverna strana otoka Tmara, područje od uvale Hodomešćica do rta
Masline,
- zapadna strana uvale Raduča Vela, oko Primoštena, istočni dio otoka Smokvica, uvala
Raduča Mala,
- južna strana luke Primošten do rta Kremik, sjeverni dio otočića Maslinovik i luka
Peleš,
- od otočića Jaz do rta Movar, uvala Rogoznica, istočne strane otočića Vela i Mala
Smokvica,
- od rta Ploča do Turskog boka, od uvale Sičenica do uvale Stari Trogir, uključujući
sjevernu stranu otočića Arkanđel, uvala pod Ramaščice, uvala Škatalac,
- od rta Čovik do uvale Ljubljeva, od južnog rta uvale Voluja do 1 Nm istočno od uvale
Mala Borovica u Marinskom zaljevu,
- akvatorij otoka Drvenik Mali i Malta.
c) u ribolovnoj zoni G
c1) akvatorij Drvenika Velog, otoka Čiova, Trogirskog i Kaštelanskog zaliva i otoka Šolte
- akvatorij otočića Kluda, Vela i Mala Piščena i Pijavica, Tražet, Balkun, Galera,
- akvatorij otoka Drvenik Veli, otočića Krknjaš Veli i Mali, otoka Orud i sjeverna strana
otočića Mačaknar,
150
- od uvale Šašina do Segeta u Trogirskom zalivu i zaljev Saldun, od Luke Okrug donji
do uvale Orlice na otoku Čiovu te sjeverne strane otočića Kraljevac i sveta Fumija,
- sjeverna strana otoka Čiovo od Svetog Križa do rta Čiovo u Kaštelankom zaljevu te
uvale Bene i Kašuni na poluotoku Marjan, te oko rta Marjan,
- sjeverna strana otoka Šolte od uvale Lestimerova do Marinca rata na sjeverozapadnoj
obali Šolte uključujući akvatorije otoka Grmej i Radula, te južnu i zapadnu obalu
otoka Stipanska , istočne strane otočića Polebrnjak i Saskinja, te akvatorij otoka
Balkun osim istočne strane,
- od uvale Poganica do uvale Travna na Šolti, od uvale Bolančina do uvale Grabova, od
Vele Ploče zapadno od Mije Luke do rta Livka,
c2) akvatorij otoka Brača i Hvara i od Podstrane do Zaostroga
- sjeverna strana otoka Brača od Tičjeg rata prema zapadu do uvale Paklina zapadno od
Bola, uključujući akvatorij otočića Mrduje, te južna strana otoka Brača od Bola do rta
Laščatna,
- sjeverni dio otoka Hvara od Planog rata do uvale Splilica,
- područje uvala Maslinica iznad Vrboske te od Glavice do uvale Crkvica,
- od rta Prapratna do rta Makarac, uvale Mala i Vela Stiniva, od uvale Kljušnja do uvale
Radonjić, od uvale Kruševa do uvale Zaraće uvala Vela i Mala Pogorila, uvale
Mošćevica Mala i Vela, uvala Didina, uvala Divlja Vela, od uvale Dupca do 1 Nm
zapadno od rta Bad,
- od rta Pelegrin do uvale Pišćena na južnoj strani Hvara, od uvale Donja Plasa do Ivan
Dolca, od uvale Zagon do Vraničića, od uvale Tegi do Prisinjaka, od Črvanja do
Silvanskih lučica, od uvale Rasovatica do uvale Prapratna,
- akvatorij otoka Šćedro i Paklenih otoka,
- od uvale Trstenik do uvale Žnjan na kopnu, Stobrečki zaliv, od Grljevca do uvale Sv.
Martin, od rta krilo do uvale Orišac, od Dugog Rata do Male luke, od istočnog rta
Vele luke do Marušića te od Piska do istočnog rta uvale Vrulje,
- od uvale Stomarica do Baškog Polja te od uvale Bratuš do sjevernog rta Donje luke
pokraj Makarske,
- od rta Osejava do rta Tekla kraj Podgore, uvala Čaklje i Klokun, od rta Igrane do
Drvenika. od Zaostroga do rta Potkapeč, od uvale Podaca do uvale Bošac kraj Gradca
i uvala Vodice,
c3) akvatorij otoka Korčule, poluotoka Pelješac do rta Marčuleti na jugoistočnoj strani,
Neretvanskog kanala, Malog mora, zaljeva Klek - Neum i kanala Mali Ston
- od uvale Vinogradine do 1 Nm južno od uvale Soline u Malom moru,

- od Komarne do Duboke, te uvala Klek,
- lovišta priobalnog dijela sjeverne strane poluotoka Pelješca, odnosno južne strane
priobalnog dijela Neretvanskog kanala i to uvala Osobljava, te od uvale Divna do
uvale Tajša i od uvale Bezdija do rta Ključ,
- te lovišta akvatorija priobalnog dijela Malog mora s njegove južne strane od uvale
Brijesta do uvalče Blaževo i otočića Gubavac, oko otočića Dubovac i plićaka ispred
luke Drače, priobalni dio otočića Goljak i uvala Sreser od pliči Bililo do rta Rat,
- uvala Kut te lovišta priobalnog dijela kanala Mali Ston s njegove sjeverne strane od
Malog Školja do mosta u uvali Bistrina te akvatorij priobalnog dijela kanala Mali Ston
151
s njegove južne strane od Luke do rta Čeljen, od rta Nedjelja do Gnjili rat, uključujući
i uvalu Bjejevica,
- od rta Pišćata do rta Osičac na zapadnoj strani poluotoka Pelješac,
- lovišta priobalnog dijela južne strane poluotoka Pelješac od zapadnog dijela naselja
Viganj do naselja Kučišće, naselja Perna, uvala nasuprot Dingačkog školja uključujući
i područje oko Dingačkog školja, uvala Trstenik, Zaton Žuljana i od rta Lenga do
uvale Crnica te od zapadnog rta luke Prapatna do rta Marčuleti na jugoistočnom dijelu
poluotoka Pelješac,
- sjeverna strana otoka Korčula od rta Debela do rta Kneže i akvatorij otočića Pločica,
- od Gnjilanskog rata na sjeveru Korčule do rta Velo Dance na zapadnoj obali,
uključujući akvatorije otoka Proizd i Ošjak te ostalih otočića i hridi u tom priobalnom
području,
- južna strana otoka Korčule od rta Ključ do zapadnog rta Pupnatske luke, uključujući
otočiće Trstenik, Pržnjak Mali i Veli, Lukovac, hrid Gredica, otočić Zvirinovik,
Obljak i Kosor, hridi Gubeša, Dubrovnjak i Čerin, otočić Stupa, Crklica, Sridnjak,
Vrhovnjak i Otočac,
- od Uske luke na južnoj strani Korčule do Male Glavice ispred Lumbarde na istočnoj
strani otoka Korčule,
- od prolaza između otočića Vrnik i kopna u pravcu sjevera do rta Križ uključujući
akvatorije otoka Kamenjak, Planjak, Badija, Rogačić, Lučnjak, hrid Baretića te
akvatorije otočića Majsan, Stupe Male i Vele, Sutvara, i hridi Majsanić,
c4) akvatorij otoka Mljeta i istočne strane poluotoka Pelješac, priobalnog dijela do granice s
Crnom Gorom i otoka Jakljan, Šipan Lopud i Koločep
- sjeverna strana otoka Mljeta od otočića Galičnjak do rta Maharac, uključujući otočiće
Borovac i Planjak te hrid Senjevci,
- sjeverna i istočna strana otoka Mljeta od rta Mrkijente do rt Debeli, uključujući hrid
Mrkijente te otočiće Veli i Mali Školj,
- sjeverna strana otoka Olipa te od rta Vratnik na istočnoj strani poluotoka Pelješac
uzduž priobalnog dijela Stonskog kanala do Gornjeg rta ispred luke Slano,
- od Sv. Liberana u Koločepskom kanalu do Majkovskih magazina, od Rataca do rta
Žali, od rta Sjekirica do rta Picej, od uvale Poljice do uvale Orašac te od uvale Spila
Rafona do rta Čapetino,
- priobalni dio otoka Jakljan od rta Biskup na jugu, poreko rta Seka na zapadu do rta
Sokolić na jugoistoku, uključujući i akvatorije otočića Tajan, Crkvina, Goleč i
Kosmeč,
- akvatorij otoka Šipana od prolaza Harpoti zapadnom obalom do uvale Mala Duboka
na sjeveru otoka, uključujući akvatorij otočića Mišnjak, od rta Prčevica do rta
Čemprijesi na sjeveru te od rta Konj do rta Prtuša na istoku otoka Šipana, uključujući
akvatorij otočića Ruda,
- zapadni i sjeverni dio otoka Lopud od Benešin rata na zapadu do rta Hljeb na sjeveru
te uvala Šunj do rta Skaleta na istoku otoka Lopud,
- zapadni i sjeverni dio otoka Koločep od rta Čavalika na zapadu do rta Ploče na sjeveru
te uvala Sapluni od rta Bezdanj do rta Lumbra,
- sjeverni, zapadni i južni dio otočića Daksa, uvala Sumratin od rta Gnjilište do rta
Petka te istočni dio otočića Lokrum,
152
- Župski zaljev od rta Pelegrin do Mlini, od Lonzin žal do uvala Ljuta, uvala Cavtat,
uključujući hrid Šuperka i otočić Supetar te istočnu stranu Cavtatskih otoka Bobara i
Mrkan, i od Pliči Gaj do rta Lovorika,
d) u ribolovnoj zoni B
- od rta Lopata do uvale Guvnine uključujući akvatorij otoka Mežanj na južnoj strani
Dugog otoka.
e) u ribolovnoj zoni D
- južna strana otoka Mljeta od rta Blaca do uvale Podbenovac ispred otočića Preč,
- od uvale Prokos u luci Donji Molunat do područja Mratin do uključujući i akvatorij
otočića Veli Školj i Supetrić,
- akvatorij od rta Oštra do uvale Cipavica, uključujući i uvalu Cipavica na ulazu u
Bokokotorski zaljev.

obavljanja ribolova u pojedinom lovištu
Ako se smatra da ciljana vrsta u lovinama obalnih mreža potegača girarice i migavice treba
biti samo gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama tih ribolovnih
alata treba iznositi oko 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova, tada bi temeljem rezultata
istraživanja, ali i iskustva ribolovne prakse trebalo vremenski ograničiti ribolov obalnim
mrežama potegačama giraricama i migavicama i sada važeću zabranu ribolova, koja traje od
1. svibnja do 30 rujna, promijeniti na razdoblje zabrane od 1. travnja do 30. rujna.
To zato što je zbog približavanja razdoblja mrijesta gire oblice, Spicara smaris njezina
postotna masena zastupljenost u lovinama tih ribolovnih alata u mjesecu travnju mala i
najčešće se svodi na mužjake ili na jedinke koje se nalaze u fazi promjene spola.
S obzirom da broj sudionika u ribolovu nije veliki, a da je predloženi broj lovišta koja bi
trebala biti namijenjena ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama
velik, jer je to najveći dio našeg priobalnog područja, smatra se da zbog toga ne bi trebalo
propisivati naizmjenični raspored obavljanja ribolova ovim ribolovnim alatima u pojedinim
lovištima ili područjima.
Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom dozvoljen na cijelom

našem ribolovnom moru, odnosno na svim lovištima gdje je ribolov tim ribolovnim alatima
moguće obavljati, a kako se ta lovišta nalaze u svim priobalnim ribolovnim zonama, to su
postojeća lovišta obalnih mreža potegača migavice i girarice u ribolovnoj zoni A prikazana na
slici 84, u ribolovnoj zoni E na slici 85, u ribolovnoj zoni F i B na slici 86 i u ribolovnoj zoni
G i D na slici 87.
Postojeća lovišta u pojedinim ribolovnim zonama za ribolov obalnim mrežama potegačama

migavicom i giraricom su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 84. do 87.
153
Slika 84. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama
migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni A (lovišta označena zeleno).
154
migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno).
155
migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni F i B.
156
migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni G i D.
157
reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom.
Temeljem toga na slici 88. je prikazana digitalna karta prijedloga prostornog reguliranja
ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone E i u
digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 88., na slici 89. karta prijedloga prostornog
reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne
zone F i B i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 89. i na slici 90. karta prijedloga
prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu
ribolovne zone G i D i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 90.
Kao što je navedeno u točci 4.2.5. smatra se da bi trebalo postojeće vremensko reguliranje
zabrane ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom od 1. svibnja do 30
rujna promijeniti na zabranu ribolova u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna.
Slika 88. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama
migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).
158
migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone F i B (lovišta označena plavo).
159
migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone G i D (lovišta označena plavo).
160
Broj postojećih sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom

prikazan je u tablici 81. Iz te tablice, kao i iz tablice 80., također proizlazi da je jedan broj
sudionika u ribolovu kada se uzimlje broj ovlaštenika povlastica, a drugi kada se iznose
podaci o približnom stvarnom broju korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata, koji
stvarno obavljaju ribolov. Iako je razlika između broja ovlaštenika povlastica i približnog
stvarnog broja korisnika povlastica, koji obavljaju ribolov velika, ipak će se kod analize i
davanja ocjene o ovom ribolovu, ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov
obavlja, uzimati u obzir približni stvarni broj korisnika povlastica. To zato što broj
ovlaštenika povlastica za ribolov malo govori o stvarnom broju korisnika, jer je povlasticu za
ribolov prije svatko dobivao tko ju je tražio, iako značajan broj ovlaštenika taj ribolov nije
nikada obavljao niti je imao potrebite ribolovne alate za njegovo obavljanje. Kada bi se stoga
uzimali u obzir ti podaci došlo bi se do pogrešnih zaključaka.
Ako broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov analiziranim ribolovnim alatima na

određenim područjima, ovisno o reviziji povlastica koja se provodi u područnim jedinicama
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, bude znatno odstupao od broja
postojećih povlastica, tada se ovisno o tome može dati drugačija analiza o tim ribolovnim
alatima te ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje stanovništva na područjima na kojima se
taj ribolov obavlja.
Tablica 81. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim
mrežama potegačama migavicom i giraricom po pojedinim županijama na obali i po
pojedinim područjima.
Analizirani ribolovni alati

Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice
migavica girarica
Trn 2
Opuzen 1
Blace 2
Metković 1
Lumbarda 5 (2)
Maranovići 2
Mokošica 3 (1)
Molunat 7 (6)
Plat 1
Potomje 1
Šipanska luka 8 (5)
Slano 3 (2)
Smokvica 3 (1)
Ston 7 (2)
Suđurađ 4 (3)
Vela Luka 9 (2)
Vitaljina 1
Zamaslina 2
Zaton Mali 1 (1)
161
Zaton 1 (1)
Žuljan 1
Blato 3 (1)
Brijesta 2
Čara 1
Cavtat 4 (3)
Doli 2
Dubrovnik 2
Gornje Pijavičino 1
Gruda 1
Korčula 1 (1)
Lastovo 5 (1)
Lopud 1
Lovište 3 (1)
Luka Ston 4 (1)
Ukupno područna jedinica Dubrovnik 94 (34)

migavica girarica
Sali 4 4
Ist 1
Preko
Starigrad Paklenica 1 1
Zadar 17 (1) 11
Biograd n/m 4 1
Žman 2 (1)
Silba 2
Pag 6 5
Pakoštane 2
Ražanac 7 (2) 5
Novigrad dalmatinski 1
Kali 9 8
Kukljica 6 1
Ugljan 4 1
Tkon 9 4
Sv. Filip i Jakov 3
Premuda
Kolan 6 3
Posedarje 1
Veli Rat
Veli Iž 2
Pašman 5
Vir 4
Povljana 2 1
Bibinje 2 1
Tribanj 1
Ždrelac 1
162
Molat 1
Ukupno područna jedinica Zadar 101 (4) 48

migavica girarica
Tribunj 17 (2)
Jezera 17 (9)
Murter 10 (3)
Rogoznica 11 (3)
Prvić 1 (1)
Primošten 5 (2) 1
Srima 1
Vodice 1
Šibenik 5 (2) 1
Raslina 2 (1)
Betina 1
Skradin
Zaton 2
Brodarica 3
Zlarin 2
Pirovac 1
Krapanj 2
Žirje 1
Tisno 1
Skradin
Kornati (Žut)
Jadrtovac
Žaborić
Ukupno područna jedinica Šibenik 83 (23) 2

migavica girarica
Poreč 1 1
Pula 9 1
Rabac 1
Savudrija (1)
Medulin 1
Vrsar 1
Labin
Umag
Fažana 2
Pazin
Ukupno područna jedinica Pula 14 (1) 3
163
migavica girarica
Sućuraj 1
Jelsa 1 3 (2)
Stari Grad 2 3 (3)
Hvar 5 8 (3)
Bol 4
Povlja 1
Pučišća
Milna 2 3 (1)
Sutivan 2 4 (2)
Supetar 6 (2) 7 (1)
Okrug Gornji 5 (1)
Trogir
Zastražišće 2 (1)
Vrboska 1
Vrbanj
Drvenik 3
Gradac 2 1
Igrane 2 3
Tučepi 2 1
Podgora 1
Makarska 4 3 (1)
Kaštel Gomilica 1 1
Omiš 5
Vinišće 4
Slatine 2
Marina 1
Trogir 5 (2) 1
Split 5 3
Sumartin 1
Postira 1
Podstrana 2 (1)
Kaštel Kambelovac 7 (1) 6
Vranjic 2 2
Dugi Rat 2 3
Vis 1 2
Zaostrog 1
Brela 1 3 (1)
Krilo Jesenice 3
Kaštel Stari 2 2
Kaštel Lukšić 2 (1)
Kaštel Sućurac 1
Solin 1 1
Baška Voda 2 8 (3)
Drašnice 2 1
Šolta 1
164
Grohote
Stomorska 2 1
Ukupno područna jedinica Split 85 (8) 88 (18)

migavica girarica
Novalja 2 (2)
Ukupno područna jedinica Senj 2 (2)

migavica girarica
Rab 12 (5) 25 (1)
Cres
Mali Lošinj 1 6 (1)
Jadranovo 1
Moščenićka Draga 1
Ičići
Omišalj 1
Novi Vinodolski 1
Rijeka 1
Lošinj
Klenovica 1
Njivice 1
Mošćenice 1
Bakarac
Praputnjak
Ukupno područna jedinica Rijeka 20 (5) 32 (2)
UKUPNO 389 (75) 173 (19)
Iz tablice 81 proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih

jedinica, ukupno izdano 389 povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama
i 173 povlastice za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama.
Međutim, prema raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način
naveden u točci 1.2. ove studije ukupno je registrirano 75 ovlaštenika povlastice koji stvarno
obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i 19 ovlaštenika povlastice koji
stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama. U usporedbi s stvarnim
brojem ovlaštenika povlastica koji obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama,
kogolima i strašinima taj je broj kod ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i
giraricom višestruko veći, što se može objasniti različim razlozima, od kojh su najvažniji
slijedeći:
- taj se ribolov obavlja danju,

- tim se ribolovom lovi kvalitetnija riba,
- taj je ribolov po važećim propisima dopušteno obavljati na cijelom ribolovnom moru,
165
- taj je ribolov po važećim propisima dopušteno obavljati kroz dulje vremensko
razdoblje,
- taj se ribolov može obavljati s manjim plovilima i s plovilima manjih snaga pogonskih
strojeva,
- kod tog se ribolova troši manje pogonskog goriva zbog čega je zasigurno isplativiji,
- kod tog se ribolova može postizavati veći ulov na jedinici ribolovnog napora.
Od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama
migavicama, a koji iznosi 75, ukupno ih se 34 nalazi u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno
u ribolovnoj zoni G, a od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim
mrežama potegačama giraricama, a koji iznosi 19, ukupno ih se čak 18 nalazi u područnoj
jedinici Split, odnosno također u ribolovnoj zoni G. Druga područna jedinica u kojoj je broj
ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i koji
iznosi 23 je područna jedinica Šibenik, odnosno ribolovna zona F. Na trećem mjestu je
područna jedinica Split, odnosno ribolovna zona G s 8. ovlaštenika koji stvarno obavljaju
ribolov ovim ribolovnim alatom, na četvrtom mjestu s 5 ovlaštenika je područna jedinica
Rijeka, odnosno ribolovna zona E, na petom mjestu s 4 ovlaštenika je područna jedinica
Zadar, odnosno ribolovna zona F i E, na šestom područna jedinica Senj, odnosno ribolovna
zona E s 2 ovlaštenika, a na posljednjem područna jedinica Pula, odnosno ribolovna zona A s
1 ovlaštenikom.
Kada se govori o broju korisnika koji stvarno obavljaju ribolov na pojedinom užem području
tada u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno ribolovnoj zoni G treba spomenuti Molunat s 6
(šest) i Šipanska Luka s 5 (pet) korisnika povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama
migavicama i u područnoj jedinici Šibenik, odnosno u ribolovnoj zoni F u Jezerima s 9
(devet) korisnika povlastica. Što se tiče obalne povlačne mreže girarice najviše korisnika
povlastica koji stvarno obavljaju ribolov tim ribolovnim alatom je po 3 (tri) u Starom Gradu,
Hvaru i Baškoj Vodi te po dva (2) u Sutivanu i Jelsi.
I na pojedinim ostalim užim područjima broj korisnika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim
mrežama potegačama migavicama je značajan i po tri (3) korisnika se nalaze u Cavtatu,
Suđurađu, Murteru i Rogoznici a po dva (2) u Lumbardi, Slanom, Stonu, Veloj Luci,
Ražancu, Tribunju, Primoštenu, Šibeniku, Supetru, Trogiru i Novalji.

područja na kojem se obavlja ribolov
S obzirom da broj sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i

giraricama iz podataka navedenih u točci 4.2.9. ove studije na cijelom našem ribolovnom
moru, osim u ribolovnoj zoni A, je značajan, općenito se smatra da taj ribolov može imati
utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj
ribolov tradicionalno obavlja.
To je posebice značajno za otočno i obalno stanovništvo u zimskom razdoblju, kada su inače

ostale djelatnosti, posebice turistička i ugostiteljska djelatnost, svedene na najmanju moguću
mjeru ili je uopće nema.
Ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama je zimski ribolovi kaji se

tradicionalno, već nekoliko stotina godina, obavlja u zimskom razdoblju, kao što je već prije
166
rečeno od 1. listopada do kraja travnja. Ukidanjem dakle tog ribolova značajan dio obalnog i
otočnog stanovništva bi ostao bez značajnog izvora prihoda, a na nekim područjima čak i bez
jedinog izvora prihoda u zimskom razdoblju.
Iz opće ocjene utjecaja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama na

življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov obavlja može se
zaključiti da i dalje vlada interes lokalnog stanovništva za obavljanje tog ribolova, koji je ne
samo tradicionalnog značaja, već je također i značajan izvor prihoda lokalnog stanovništa i na
nekim užim područjima, koja su iznesena u točci 4.2.9. ove studije značajnoj mjeri može
utjecati na njihovo življenje.
Interes dakle stanovništva na kojem se tradicionalno obavlja ribolov obalnim mrežama

potegačama giraricama i migavicama je evidentan i taj ribolov ne samo da se ne smanjuje,
nego se smatra da se broj korisnika koji ga stvarno obavljaju, a imaju povlastice za njegovo
obavljanje, posljednih godina povećava.
Smatra se također da bi se broj korisnika koji stvarno taj ribolov obavlja još više povećao
kada bi se mogle za njegovo obavljanje dobiti nove povlastice. Kako se međutim nove
povlastice za obavljanje tog ribolova ne mogu dobiti smatra se da se broj korisnika koji taj
ribolov stvarno obavljaju od ovlaštenika koji su povlastice prije dobili.

Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova obalnim mrežama potegačama migavicama i

giraricama na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov
obavlja, koja je iznesena u točci 4.2.10. ove studije, može se dati ocjena ekonomskog i
socijalnog značaja tog ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja.
Kako je broj sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama

značajan na cijelom našem ribolovnom moru, posebice na nekim područjima koja su
navedena u točci 4.2.10. ove studije, osim u ribolovnoj zoni A, odnosno na ribolovnom
području zapadne obale Istre, matra se da taj riboolov ima ekonomski i socijalni značaj na
življenje stanovništva tih područja.
Taj ribolov stoga na svim područjima gdje se je do sada tradicionalno obavljao treba nastaviti
obavljati, jer bi u suprotnom to moglo imati negativan utjecaj na življenje lokalnog
stanovništva, koji inače u najvećem broju slučajeva nemaju drugih značajnijih izvora
življenja.
167
4.3. OSTALE OBALNE MREŽE POTEGAČE SRDELARA, ŠABAKUN, IGLICARA
I OLIŽNICA
Od ostalih obalnih mreža potegača, koje se temeljem Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi
za gospodarski ribolov na moru, smiju upotrebljavati u našem ribolovnom moru su:
- obalna potegača srdelara,

- obalna mreža potegača šabakun,
- obalna mreža potegača iglicara,
- obalna mreža potegača oližnica.
Zajednička značajka navedenih obalnih mreža potegača, u usporedbi s prije navedenim

obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama je da nisu namijenjene ulovu gire
oblice, Spicara smaris, već ovisno o tipu obalne mreže potegače, a sukladno važećim
odredbama citiranog Pravilnika, ulovu drugih vrsta riba. Kako su vrste riba koje su
namijenjene ulovu navedenim obalnim mrežama potegačama pelagične vrste, koje žive u
plovama, navedene potegače se smatraju pelagičnim potegačama, što znači da se ne potežu po
morskom dnu, već u pelagijalu i stoga nemaju štetan utjecaj na staništa livada morskih
cvjetnica, iako se ribolov tim potegačama, osim s obalnim mrežama potegačama oližnicama, s
kojima se ribolov obavlja na pjeskovito-muljevitim dnima te u bočatnim i slatkim vodama
uglavnom obavlja na istim lovištima na kojima se obavlja i ribolov obalnim mrežama
potegačama giraricom i migavicom.
Iako se ove obalne mreže potegače ne potežu po morskom dnu ipak se i s ovim potegačama,
kao i s potegačama koje se potežu po morskom dnu, u pravilu radi na položajima, odnosno
lovištima gdje su dna čista, odnosno gdje nema zadjeva o koje bi mreža mogla zapeti, kada
ponekad dospije na morsko dno.
I za obalne mreže potegače srdelaru, šabakun, iglicaru i oližnicu su, s obzirom na način
obavljanja ribolova, dužinu užadi koja se smije upotrebljavati na svakom krilu mreže kao i
masenu zastupljenost nedoraslih primjeraka u lovinama i masenu zastupljenost vrsta riba i
drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat u njihovim
lovinama, propisane iste odredbe kao i kod ribolova obalnim mrežama potegačama
migavicom i giraricom, a sadržane su u članku 15. stavak (3), (4), (5) i (6) Pravilnika o
ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru i članku 36. Pravilnika o
obavljanju gospodarskog ribolova na moru.
Iako se ribolov ovim obalnim mrežama potegačama, kako je već rečeno, ne obavlja na
livadama morskih cvjetnica, već u pelagijalu, a kako se smatra da i one pripadaju
tradicionalnim ribolovnim alatima jer su od davnine u upotrebi u našem morskom ribolovu, o
čemu svjedoče podaci koje iznosi Lorini (1903), smatra se da njihova buduća upotreba nije
upitna.
I pored te činjenice, autori ove studije su smatrali da ih kao i ostale analizirane tradicionalne
alate i načine ribolova, treba obraditi i zato su ih predložili naručitelju ove studije, jer nisu bili
predviđeni u projektnom zadatku naručitelja, već su bili predviđeni samo ribolovni alati
kojima se obavlja ribolov na livadama morskih cvjetnica i načini ribolova ludrom, zagonicom
i fružatom.
168
4.3.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima
4.3.1.1. Srdelara
Prema odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru

obalna mreža potegača srdelara namijenjena je ribolovu sitne plave ribe, čija veličina oka niti
u jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 8 mm. U ribolovu obalnom mrežom potegačom
srdelarom dozvoljeno je korištenje umjetne rasvjete ukupne jačine instalirane snage
električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W ili kod plinskih ferala do 2.000 kandela po plovilu, na
temelju čega se može zaključiti da se obalna mreža potegača srdelara koristi noću, ali da se
može upotrebljavati i danju, jer takva njezina upotreba važećim propisima nije zabranjena, a
ono što nije zabranjeno, to je dozvoljeno.
Ipak se smatra, a što proizlazi i iz iskustva naše ribolovne prakse, da je njezina pravilna i
tradicionalna primjena samo noću i uvjetovana je upotrebom umjetne rasvjete te da svaki
njezin drugačiji način upotrebe bi bio nenamjenski, suprotan tradiciji i iskustvima naše
ribolovne prakse, što znači da bi bio protivan važećim propisima.
Iako je po važećim propisima obalna mreža potegača srdelara namijenjena ulovu sitne plave
ribe, ipak je ciljana vrste te obalne potegače srdela, Sardina pilchardus, jer druge vrste sitne
plave ribe i ne lovi, jer ne žive u priobalnom morskom pojasu. Pored srdele u lovinama obalne
mreže potegače srdelare se mogu naći još šarun, Trachurus trachurus, bukva, Boops boops,
lokarda ili plavica, Scomber japonicus i skuša, Scomber scombrus te i lignja, Loligo vulgaris.
Srdela kao najvažnija ciljana vrsta u lovinama ovih obalnih mreža potegača se zadržava u
velikim i gustim plovama i to uglavnom danju na dubini od 25 do 55 m i noću na dubini od 15
do 35m. Zalazi međutim na dubinu i do 250 m. Spolno sazrije potkraj prve godine života s
oko 12 cm dužine i sa 14 cm dužine svi primjerci su spolno zreli. Mrijesti se od polovine
jeseni do kraja zime na dubini 20 do 25 m (Jardas, 1996).
Ta se obalna potegača od davnine koristi u našem morskom ribolovu, o čemu svjedoče podaci
koje iznosi Lorini (1903), koji tu mrežu naziva «srdjelara ili velika ljetna potegača za srdjele,
koja je namijenjena, kako joj ime kaže velikom ribanju srdjela, što se love pod svjećalo; nije
ipak rijetko da se također pod svjećalom nakupi brgljuna, skuša, lokarada i šnjura».
Upotreba obalne mreže potegače srdelare u našem ribolovnom moru prostorno nije
ograničena, ali je vremenski njezina upotreba zabranjena u razdoblju od 15. prosinca do 15.
siječnja i to zbog zaštite srdele, Sardina pilchardus, u vrijeme njezinog nalintenzivnijeg
mriješćenja.
4.3.1.2. Šabakun
Prema odredbama Pravilnika i ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru

obalna mreža potegača šabakun je namijenjena ulovu gofa, Seriola dumerili i krupne plave
ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, iz čega proizlazi da bi se ta obalna mreža potegača
trebala upotrebljavati samo na lovištima na kojima se pojavljuju jata pelagične ribe za čiji
ulov je namijenjena. Lorini (1903) navodi da je šabakun namijenjen lovu «polanda i tunja».
Ciljana vrsta dakle u lovinama obalne potegače šabakuna je gof, Seriola dumerili, ali i druge
vrste krupne plave ribe, posebice palamida, Sarda sarda, luc, Euthynnus alletteratus i trup,
169
Auxis rochei. Nekada se je s ovom obalnom mrežom potegačom lovio i tunj, Thunnus thynnu,
koji se danas sporadično ulovi u tu mrežu, ne samo zato što je za njega propisana godišnja
ulovna kvota, već i zato što rijetko zalazi u priobalni morski pojas, jer se prije toga ulovi na
otvorenom moru.
Gof, Seriola dumerili, kao gospodarski najznačajnija ciljana vrsta u lovinama obalne mreže
potegača šabakuna, je pelagična i migratorna riba toplih mora. Na dubrovačkom području je
nazivaju orhan. Glavna su joj nalazišta oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže, cijelo
područje Dubrovnika, vanjski rub Kornatskog otočja i Dugog otoka (Grubišić, 1988).
Tijekom mrijesta, od mjeseca svibnja do rujna, spolno zrele jedinke u velikom broju
približavaju se obali, kada ih se najviše i lovi. Tijekom mjeseca kolovoza, rujna i listopada
love se subadultni primjerci, koji se nazivaju žuteji ili feluni, čija je masa od 0,5 do 1 kg, a
starost oko 1. godine (Skaramuca i sur., 1977).
Iz svega iznijetog proizlazi da se obalna mreža potegača šabakun, prema važećim propisima,
ali i tradiciji u obavljaju tog ribolova te i iskustvu naše ribolovne prakse, koja također postoji
od davnine, ne bi smjela primjenjivati prije nego što se na lovištu pojavi riba kojoj je
namijenjena, niti bi se smjela upotrebljavati za ulov vrsta koje ne pripadaju krupnoj plavoj
ribi.
Veličina oka niti u jednom dijelu obalne mreže potegače šabakuna ne smije biti manja od 28
mm.
Obalna mreža potegača šabakun je inače u pogledu položaja mrežnih oka u mrežnom tegu
istih konstrukcijskih osobina kao i obalna mreža potegača migavica, od koje se samo razlikuje
veličinom mreže i najmanjom veličinom oka, ali i drugačijom namjenom. Često se zbog toga
za šabakun kaže da je to «velika migavica», a i Lorini (1903) je naziva «šabakun ili velika
migavica», a poznato je da se na nekim našim područjima i za migavicu kaže jednostavno
šabakun.
Ribolov obalnom mrežom potegačom šabakunom nije ograničen u našem ribolovnom moru
niti prostorno, niti vremenski.
4.3.1.3. Iglicara

obalna mreža potegača iglicara je namijenjena ulovu iglica, Belone belone, čija veličina oka
niti u jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 10 mm.
Iglica, Belone belone je priobalna epipelagična vrsta, koja se zadržava u plovama. Mrijesti se
od listopada do svibnja u priobalnom morskom pojasu. Iglicara bi se u pravilu trebala topiti
kada se pojavi jato iglica, koje se brzo uoči na morskoj površini, iz čega proizlazi da ako se ta
mreža namjenski upotrebljava, ne bi se smjela topiti prije nego što se na lovištu pojavi riba. S
obzirom na vrstu za čiji ulov je namijenjena, iglicara je u pravom smislu pelagična potegača i
u ribolovu se ne bi smjela potezati po morskom dnu, jer nije namijenjena, niti je građena i
armirana za ulov pridnenih vrsta riba.
170
Pored iglice u lovinama iglicare mogu se naći i šarun, lokarda, skuša, gavun, Atherina
hepsetus i druge pelagične vrste koje se pojavljuju u priobalnom morskom pojasu. Iglicara se
upotrebljava noću, ali se može koristiti i danju.
Iglicara je također stariji ribolovni alat, koji Lorini (1903) naziva «jaglara» i koja je i prema
tom autoru namijenjena isključivo lovu iglica, koje se uvijek drže na morskoj površini. Stoga
Lorini (1903) smatra da iglicara uvijek pliva, zbog čega je uvijek opskrbljena jakim i gustim
plutima i srazmjerno s malim komadima olova na plutnji, toliko da drže mrežu okomito
rastegnutu.
Ni ribolov obalnom mrežom potegačom iglicarom nije ograničen u našem ribolovnom moru
niti prostorno, niti vremenski.
4.3.1.4. Oližnica

obalna mreža potegača oližnica je namijenjena ulovu gavuna olige, Atherina boyeri. Veličina
oka niti na jednom dijelu obalne mreže potegače oližnice ne smije biti manja od 5 mm.
Oliga, Atherina boyeri kao ciljana vrsta obalnih mreža potegača oližnica je priobalna
pelagična vrsta, čija su staništa u bočatnim i slatkim vodama na dubini od 2 do 20 metara.
Mrijesti se u drugoj polovini proljeća i početkom ljeta, a spolno sazre pri dužini od 6 cm
nakon prve godine života (Jardas, 1996).
Obalna mreža potegača oližnica je na incijativu istarskih ribara tek prije nekih deset godina
zakonski legalizirana i regulirana propisima, iako je poznata od davnine u našem morskom
ribarstvu, o čemu svjedoče podaci koje iznosi Lorini (1903). Navedeni autor spominje
oližnicu kao «malu potegaču» pod nazivom geričara, kojom se love sitne gerice, Atherina
boyeri», iz čega proizlazi da Lorini gavuna oligu, naziva sitnim gericama. Lorini (1903)
također iznosi da se oližnica «obično upotrebljava u krajnom zakutku luke, iznutra lučkih
obrambenih nasipa i lukobrana, gdje se gerice zimi kupe u gusto, kao stura, da se od rđava
vremena zaklone».
Razlog da je incijativa za zakonsko reguliranjhe ove obalne mreže potegače potekla od

istarskih ribara je taj što je gavun oliga, Atherina boyeri najviše rasprostranjen na području
zapadne obale Istre, odnosno u ribololovnoj zoni A, gdje se i najviše lovi i to pretežito
plivaricom oližnicom i jednostrukom mrežom stajačicom oližnicom. Prema raspoloživim
podacima međutim nema ni jednog ribara na zapadnoj obali Istre, koji obavlja ribolov
obalnom mrežom potegačom oližnicom.
Ribolov obalnom potegačom oližnicom dozvoljen je samo u ribolovnim zonama A i F, te u

dijelu ribolovne zone E i to u području Novigradskog i Karinskog mora.
Ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom je inače zabranjen od 1. travnja do 31.

listopada.
171
4.3.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom analiziranim ribolovnim alatima
Kako se ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom i iglicarom sve rijeđe obavlja, jer je
sve manji interes za obavljanje ribolova tim ribolovnim alatima, to se i lovine ovih ribolovnih
alata nisu analizirale, jer je bilo teško i pronaći stvarne korisnike ovih ribolovnih alata, a kada
su se i pronašli iz različitih razloga se s njima nije mogao postići dogovor o obavljanju
istraživanja.
Ocjenjuje se međutim da istraživanja ribolova tim ribolovnim alatima nisu ni bila neophodna,
jer je struktura njihovh lovina uglavnom onakva kakva je i prikazana u članku 15. Pravilnika
o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribooov na moru, kojim je propisana njihova
namjena.
Pored vrsta kojima su ti alati namijenjeni, a to su za potegaču srdelaru sitna plava riba, a za
potegaču iglicaru iglica, u njihovim lovinama se još mogu naći i takve vrste kao što su
lokarda, šarun, skuša, bukva i lignja. Kako sve ove vrste pripadaju pelagičnim vrstama, koje
su u pravilu kratkog životnog vijeka te kako sve imaju veliki fekunditet ne smatra se da takva
njihova nenamjenska upotreba može imati štetan utjecaj na stanje lovljenih vrsta.
Struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom mrežom potegačo šabakunom u mjesecu

svibnju 2008. godine na lovištu kraj Jezera, na ribolovnom području otoka Murtera, odnosno
u ribolovnoj zoni F, prikazuje tablica 82, u uvali Kale kraj Ližnjana, na zapadnoj obali Istre,
odnosno u ribolovnoj zoni A tablica 83, dok je struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom
mrežom potegačom oližnicom u mjesecu travanju 2008. godine u Karinskom moru prikazana
u tablici 84.
Tablica 82. Struktura ulova šabakuna u mjesecu svibnju, 2008. godine, na lovištu kraj Jezera
na ribolovnom području otoka Murtera – analiziran 1 poteg.

Pisces
Myliobatis aquila (golub) 3 0,86 1996 10,01
Merlucius merlucius (mol) 1 0,29 180 0,90
172
Symphodus doderleini (hinac dugoprugac) 1 0,29 6 0,03
Sparus aurata (komarča) 1 0,29 174 0,87
Sphyraena sphyraena (škaram) 1 0,29 342 1,72
Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 1 0,29 276 1,38
Cephalopoda
UKUPNO 349 100,00 19934 100,00
Tablica 83. Struktura ulova šabakuna u mjesecu lipnju, 2008. godine, u uvali Kale kraj
Ližnjana na zapadnoj obali Istre – analiziran 1 poteg.

Pisces
Diplodus sargus (šarag) 4 0,60 705 0,73
UKUPNO 662 100,00 96562 100,00
Tablica 84. Struktura ulova obalnom potegačom oližnicom u mjesecu travnju, 2008. godine,
na ribolovnom području Karinskog mora – analizirana 2 potega.

Pisces
Atherina boyeri (oliga) 1740 91,24 3781 63,57
Zosterisessor ophiocephalus (glavoč travaš) 61 3,20 649 10,91
Belone belone (iglica) 3 0,16 430 7,23
Symphodus roissali (podujka) 2 0,10 61 1,03
Liza ramada (cipal balavac) 1 0,05 272 4,57
173
Cephalopoda
UKUPNO 1907 100,00 5948 100,00
Kako je po važećim propisima obalna mreža potegača šabakun namijenjena ulovu gofa,
Seriola dumerili i krupne plave ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, a obalna mreža
potegača gavuna olige, Atherina boyeri, zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti
tih vrsta u njihovim lovinama, u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u
cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tih ribolovnih alata, na slikama 91., 92. i 93. je
prikazana postotna masena zastupljenost tih vrsta u njihovim lovinama.
šarun
25%
ostalo
45%
trlja od blata
20%
golub
10%
Slika 91. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na
lovištu kraj Jezera na ribolovnom području otoka Murtera temeljem strukture ulova sadržane
u tablici 82.
174
ostalo
8%
ušata
29%
fratar
20%
salpa
43%
Slika 92. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, u uvali
Kale kraj Ližnjana na ribolovnom području zapadne obale Istre temeljem strukture ulova
sadržane u tablici 83.
ostalo
18%
iglica
7%
glavoč oliga
travaš 64%
11%
Slika 93. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama obalne potegače oližnice u mjesecu
travnju, na ribolovnom području Karinskog zaljeva temeljem strukture ulova sadržane u
tablici 84.
175
Kako je, kao što je već rečeno, obalnom mrežom potegačom šabakunom namijenjenom ulovu
gofa, Seriola dumeriliu i krupne plave ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, planiralo se
je obaviti istraživanja ribolova tom potegačom na jednom tradicionalno poznatom ribolovnom
području za ulov gofa, Seriola dumerili u Jadranskom moru, koje je smješteno u uvali
Molunat na krajnjem jugu Jadrana i čekala se je pojava ribe, kako bi se moglo pristupiti
topljenju mreže. Iako se tada jato ciljane vrste, za čiji ulov je šabakun namijenjen, nije
pojavilo, topljenje mreže se je obavilo bez pojave ribe, ali nije postignut nikakav ulov.
Kako se lovišta južnog Jadrana, posebice oko Molunta, smatraju najtradicionalnijim lovištima
za ulov gofa primjenom obalne mreže potegače šabakuna i kako se taj ribolov tim ribolovnim
alatom na tom ribolovnom području obavlja od davnine, iznose se podaci o istraživanjima
ribolova šabakunom u razdoblju 1982.-1994. godine (Skaramuca, i ostali, 1997). U tim je
istraživanjima ukupno ulovljeno 4107 komada gofa i izvagano 53 983 kg ribe, pri čemu je
najveći broj ulovljenih primjeraka, koji je iznosio 590, zabilježen 1985., dok je najveća
ukupna masa ulova, koja je isnosila 7 885 kg, zabilježena 1991.
Rezultati istraživanja u navedenom razdoblju, koji prikazuju broj ulovljenih primjeraka i

ukupnu masu ulova gofa po godinama prikazuje slika 94., a slika 95. kretanje ulova gofa po
masenim kategorijama i njihov broj (Skaramuca i sur., 1997).
Slika 94. Ukupni broj ulovljenih primjeraka (tanja crta) i ukupna masa ulova gofa po
godinama (podebljana crta) u razdoblju 1982.-1994. godine.
176
broj ulovljenih primjeraka 300
250
200
150
100
50
0
1982 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 1994
godine
broj primjeraka težine 0,5 - 1 kg
broj primjeraka težine 1 - 2 kg
broj primjeraka težine > 20 kg
Slika 95. Kretanje ulova gofa po masenim kategorijama i njihov broj u razdoblju 1982 - 1994.
godine.
Iz tablice 82. i 83. te slike 91. i 92. proizlazi da struktura ulova šabakuna nije sukladna
odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru, jer u
lovinama analizirane mreže nisu zastupljene vrste za čiji ulov je šabakun namijenjen, a to je
gof, Seriola dumerili i krupna plava riba, što upućuje na to da se analizirana mreža nije
upotrebljavala, u odgovarajućem razdoblju, na odgovarajućem ribolovnom području ili na
odgovarajući način.
Što se tiče odgovarajućeg razdoblja ili odgovarajućeg ribolovnog područja, prema važećim
propisima to nije upitno, jer analizirani ribolovni alat nije niti prostorno niti vremenski
ograničen u našem ribolovnom moru. Upitan je međutim način upotrebe, jer se istraživana
mreža nije topila u trenutku pojave ribe kojoj je namijenjena.
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je maseno najzastupljenija vrsta u lovinama

analizirane mreže u mjesecu svibnju i lipnju 2008. godine na ribolovnom području otoka
Murtera i na zapadnoj obali Istre bila salpa s 43,50 %, ušata s 28,66 %, fratar s 19,64 %, šarun
s 24,92 %, trlja blatarica s 19,98 % i arbun s 7,29 %, što ukazuje da analizirana mreža nije
namjenski upotrebljavana.
Rezultati međutim prikazani na slici 94. i 95. ukazuju da kada se obalna mreža potegača
šabakun upotrebljava sukladno važećim propisima masena zastupljenost lovljenih vrsta je
sukladna propisanoj namjeni mreže.
177
Kada se međutim radi o obalnoj mreži potegači oližnici rezultati istraživanja prikazani u
tablici 84. i slici 93. ukazuju da se analizirana mreža uglavnom namjenski upotrebljavana, jer
najveća masena postotna zastupljenost se je odnosila na gavuna oligu, Atherina boyeri, čija je
zastupljenost u lovinama ove mreže na ribolovnom području Karinskog mora iznosila 63,57
%.
Od ostalih vrsta najzastupljenije ribe u lovinama ove mreže su bile glavoč travaš,
Zosterisessor ophiocephalus, s 10,91 % zastupljenošću, iglica, Belone belone, s 7,23 %
zastupljenošću, martinka, Symphodus ocellatus, s 5,48 % zastupljenošću i cipal balavac, Liza
ramada s 4,57 % zastupljenošću.
4.3.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta

u lovinama
Kako među lovinama analizirane obalne mreže potegače šabakuna nije bilo ciljanih vrsta,
nastojalo se je utvrditi koji je bio postotak nedoraslih primjeraka najzastupljenijih vrsta i
njezinim lovinama. Kako su najzastupljenije vrste u lovinama analizirane mreže bile šarun
pučinar, Trachurus mediterraneus, trlja blatarica, Mullus barbatus, salpa, Sarpa sarpa, fratar,
Diplodus vulgaris i ušata, Oblada melanura, temeljem dužinske zastupljenosti pojedinih vrsta
u lovinama, koje su prikazane u tablicama 85, 86, 87, 88 i 89 i učestalosti pojavljivanja
njihovih ukupnih dužina, koje su prikazane na slici 96, 97, 98, 99 i 100 odredio se je postotak
spolno nezrelih ili nedoraslih primjeraka.
Duljina prve spolne zrelosti je određivana na temelju rezultata iz literature i to za šaruna

pučinara Trachurus mediterraneus prema Arneri (1984) iznosi 16 cm, za trlju blataricu,
Mullus barbatus prema Vrgoču i sur. (2004) 12 cm, te prema Cetiniću i sur. (2002) za salpu,
Sarpa salpa 25 cm, za fratra, Diplodus vulgaris 19 cm i ušatu, Oblada melanura 17 cm.
Tablica 85 . Dužinska zastupljenost šaruna pučinara, Trachurus mediterraneus, u lovinama

šabakuna u mjesecu svibnju, na lovištu kraj Jezera na ribolovnom području otoka Murtera.

13,5 - 14,4 3
14,5 - 15,4 23
15,5 - 16,4 28
16,5 - 17,4 26
17,5 - 18,4 22
18,5 - 19,4 7
19,5 - 20,4 5
20,5 - 21,4 2
21,5 - 22,4 0
22,5 - 23,4 0
23,5 - 24,4 1
178
Tablica 86. Dužinska zastupljenost trlje od blata, Mullus barbatus, u lovinama šabakuna u
mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog mora.

8,5 - 9,4 1
9,5 - 10,4 2
10,5 - 11,4 8
11,5 - 12,4 7
12,4 - 13,4 2
13,5 - 14,4 6
14,5 - 15,4 16
15,5 - 16,4 15
16,5 - 17,4 9
17,5 - 18,4 4
18,5 - 19,4 5
19,5 - 20,4 0
20,5 - 21,4 4
30
25
Broj primjeraka (N)
20
15
10
0
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Slika 96. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) šaruna, Trachurus
mediterraneus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog
mora.
179
18
16
12
10
8
6
4
2
0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
Slika 97. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) trlje od blata, Mullus
barbatus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog mora.
Tablica 87. Dužinska zastupljenost salpe, Sarpa salpa, u lovinama šabakuna u mjesecu
lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).

18,5 - 19,4 3
19,5 - 20,4 0
20,5 - 21,4 1
22,5 - 23,4 1
23,5 - 24,4 8
24,5 - 25,4 18
25,5 - 26,4 15
26,5 - 27,4 17
27,5 - 28,4 7
28,5 - 29,4 7
29,5 - 30,4 5
30,5 - 31,4 5
31,5 - 32,4 5
32,5 - 33,4 2
33,5 - 34,4 0
34,5 - 35,4 0
35,5 - 36,4 0
36,5 - 37,4 1
180
Tablica 88. Dužinska zastupljenost fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama šabakuna u mjesecu

15,5 - 16,4 6
16,5 - 17,4 8
17,5 - 18,4 14
18,5 - 19,4 21
19,5 - 20,4 15
20,5 - 21,4 9
22,5 - 23,4 9
23,5 - 24,4 4
24,5 - 25,4 4
25,5 - 26,4 6
26,5 - 27,4 0
27,5 - 28,4 1
28,5 - 29,4 2
29,5 - 30,4 1
Tablica 89. Dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura, u lovinama šabakuna u mjesecu

17,5 - 18,4 3
18,5 - 19,4 17
19,5 - 20,4 17
20,5 - 21,4 23
22,5 - 23,4 22
23,5 - 24,4 13
24,5 - 25,4 5
25,5 - 26,4 1
26,5 - 27,4 1
181
20
18
Broj primjeraka (N)

16
14
12
10
8
6
4
2
0
19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36
Slika 98. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) salpe, Sarpa salpa, u
lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).
25
Broj primjeraka (N)
20
15
10
0
16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Slika 99. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) fratra, Diplodus vulgaris, u
lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).
182
25
15
10
0
18 19 20 21 22 23 24 25 26
Slika 100. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) ušate, Oblada melanura, u
lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana na zapadnoj obali
Istre.
Temeljem podataka navedenih u tablici 85. i na slici 96. u lovinama obalne mreže potegače
šabakuna je u istraživanom razdoblju zastupljenost nedoraslih primjeraka šaruna pučinara,
Trachurus mediterraneus iznosila skoro 40 %, trlje blatarice, Mullus barbatus oko 22 %,
salpe, Sarpa salpa oko 33 % i fratra, Diplodus vulgaris oko 45 %, dok u lovinama nije bilo
nedoraslih primjeraka ušate, Oblada melanura.
Tablica 90. Dužinska zastupljenost olige, Atherina boyeri, u lovinama obalne potegače
oližnice u mjesecu travnju, na ribolovnom području Karinskog mora.

4,5 – 5,4 15
5,5 – 6,4 35
6,5 – 7,4 23
7,5 – 8,4 14
8,5 – 9,4 13
183
40
35
Broj primjeraka (N)

30
25
20
15
10
5
0
5 6 7 8 9
Slika 101. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) olige, Atherina boyeri, u
lovinama obalne potegače oližnice u mjesecu travnju, na ribolovnom području Karinskog
mora.
Kako gavun oliga, Atherina boyeri spolno sazrijeva kod dužine 6 cm (Jardas, 1996), to iz
tablice 91. i slike 101. proizlazi da je u lovinama obalne mreže potegače oližnice zastupljenost
nedoraslih primjeraka na ribolovnom području Karinskog mora iznosila oko 50 %.
Prema važećim propisima, odnosno odredbama Pravilnika o obavljanju gospodarskog

ribolova na moru nema prostornog, niti vremenskog ograničenja obavljanja ribolova obalnim
mrežama potegačama iglicarom i šabakunom, dok je i prostorno i vremenski ograničen
ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom te vremenski, ali ne i prostorno i ribolov
obalnom mrežom potegačom srdelarom To znači da je ribolov obalnim mrežama potegačama
iglicarom i šabakunom dozvoljen na cijelom našem ribolovnom moru, odnosno u svim
ribolovnim zonama, bez vremenskog ograničenja, da je ribolov obalnom potegačom
srdelarom zabranjen od 15. prosinca do 15. siječnja, dok je ribolov obalnom mrežom
potegačom oližnicom dozvoljen samo u ribolovnim zonama A i F, te u dijelu zone E, i to u
području Novigradskog i Karinskog mora od 1. studenog do 31. ožujka.
Kako je temeljem članka 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov
na moru propisana i namjena obalnih mreža potegača srdelare, iglicare, šabakuna i oližnice,
smatra se da je prostorno određivanje postojećih lovišta za te ribolovne alate opravdano, jer
ribe koje su namijenjene ulovu tim ribolovnim alatima su pelagične, obavljaju velike i
najčešće nepoznate sezonske migracije, koje nije moguće u potpunosti pratiti, pa time ni
preciznije odrediti.
184
Procjenjuje se stoga da prostorno određivanje postojećih lovišta tih ribolovnih alata ne treba
mijenjati, već postojeća zadržati, jer se ti ribolovni alati ne potežu po morskom dnu, nego po
pelagijalu a kada se potežu i iznad livada morskih cvjetnica, neće značajnije štetno utjecati na
njihovo stanje.
Procjenjujući opravdanost zadržavanja postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim

mrežama potegačama srdelarom, iglicarom, šabakunom i oližnicom treba istaknuti da se kod
ribolova tim ribolovnim alatima treba propisati da se smiju upotrebljavaju samo na lovištima
podesnim ulovu ribe kojoj su namijenjene i to samo u trenutku njezine pojave.
Kako su to, naime, sve pelagične vrste, koje žive u jatima sve se te potegače ne bi smjele
topiti prije nego se pronađu ili pomoću osvjetljenja sakupe jata lovljenih vrsta riba, kao što je
slučaj kod obalne potegače srdelare. Takav način upotrebe tih mreža je uobičajen u našoj
ribolovnoj praksi i svaki drugačiji način njihove upotrebe može se smatrati neuobičajen za te
ribolovne alate i suprotan iskustvima naše ribolovne prakse, a i u krajnjoj liniji i protivan
važećim propisima.
Da bi se stoga onemogućila njihova nepravilna i neuobičajena upotreba potrebno je preciznije

i pravilnije propisati upotrebu tih ribolovnih alata, čija je upotreba vrlo često ne samo
nenamjenska nego i neuobičajena te također propisati i kaznenu odredbu ako se ne
upotrebljavaju na način koji je određen propisima.
Potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom,

šabakunom i oližnicom trebaju omogućiti da najzastupljenija riba u njihovim lovinama budu
vrste za čiji su ulov namijenjene, čija zastupljenost u lovinama ne bi smjela biti manja od 80
% ukupne mase ulova. To znači da potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama
potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom trebaju biti podesna za ulov vrsta kojima su
namijenjene, što znači da postojeća lovišta, a to je cijeli priobalni dio našeg ribolovnog mora,
i lovišta koja su podesna za ribolov tim ribolovnim alatima se nalaze u dijelovima priobalnog
morskog pojasa širine do oko 0,6 morskih milja (oko 1000 m) od obale kopna ili otoka u
ribolovnim zonama A, E, F, G, B i D.
Kako ta lovišta važećim propisima nisu bila pobliže određena daje se slijedeći prijedlog liste
budućih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i
šabakunom. Ta bi lovišta bila slijedeća:
a) u ribolovnoj zoni A
- od rta Katavra do granica posebnog staništa u akvatoriju ušća rijeke Dragonje

jugoistočno od linije koja polazi od rta S. Petra u kursu 260;
- od Umaškog rta do rta Malin;
- od rta Dajla do rta Mujela;
- Tarska vala;
- od južnog rta luke Črvar do uvale Srgulje;
- od Debelog rta do rta Šjole uključujući akvatorije otoka u tom području;
185
- od rta Križ do sjevernog rta uvale Monsena;
- oko rta Gustinja i to od južnog rta uvale Gustinja do zapadnog rta uvale Palud,
uključujući akvatorij otoka Pisulj;
- od rta Datule do uvale Marić;
- od sjevernog rta uvale Valmižeja do rta Kršine.
b) u ribolovnoj zoni E
b1) istočna obala Istre
- na istočnoj obali Istre od rta Kamenjak do južnog rta Luke Kuje uključujući akvatorije
svih otoka u tom području izuzev otoka Fenera,
- od rta Munat veliki do rta Cuf,
- od rta Arne do sjevernog rta uvale Jalinica,
- 1 Nm jugozapadno od uvale Presika do istočnog kraja uvale Vošćice,
- od rta Barbakovac do rta Remac,
b2) akvatorij otoka Cresa - Lošinja, Unija, Srakana, Suska i Ilovika
- istočna strana otoka Cresa od rta Terej do sjevernog rta uvale Banja,
- uvala Koromačno od rta sveti Duh do sredine uvale, na istočnoj strani otoka Cresa,
- od rta Meli 1 nautičku milju prema jugu, na istočnoj strani otoka Cresa,
- južna i istočna strana otoka Veli Ćutin,
- od sjevernog rta uvale Toverašćica do istočnog rta Luke Jadriščica na istočnoj i južnoj
strani otoka Cresa,
- akvatorij otoka Trstenik,
- jugozapadna strana otoka Cresa, od rta Seka do zapadnog rta Luke Jadriščica,
- zapadna strana otoka Cresa, od sjevernog rta uvale Dolac do rta Tiha,
- od uvale Miholjašćica do rta Lučica, na zapadnoj strani otoka Cresa,
- akvatorij otoka Visoki,
- akvatorij otoka Zeča, hridi Mišar i Pregaznik,
- 1 Nm sjeverno od rta Ustrine do uvale Mikalj,
- sjeverna strana otoka Lošinj u Osorskom zaljevu, od rta Skaline do rta Debeli, te od
istočnog rta uvale Radiboj do zapadnog rta uvale Zakolo,
- uvala Veli bok na istočnij strani otoka Lošinj,
- zapadna strana otoka Lošinja od rta Tomožina do uvale Glaboka, te od sjevernog rta
uvale Tuhin do južnog rta uvale Studenčić, uključujući akvatorij pliči Studenčić,
- od sjevernog rta uvale Liska Slatina do južnog rta uvale Vela Tizna,
- od rta Beli do rta Salzina, uključujući akvatorij otoka Zabodaski
- zapadna strana otoka Koludarc, uključujući i otočić Murtar,
- jugozapadna strana otoka Lošinj, od rta Kornu do istočnog rta uvale Martvaska, južna
i jugozapadna strana otoka Kozjak i sjeverozapadna strana otoka Sveti Petar,
- zapadna i istočna strana otoka Oruda,
- zapadna strana otoka Male Orjule, jugozapadna strana otoka Vele Orjule,
sjeveroistočne strane otoka Male Orjule i otoka Vele Orjule,
- sjeverozapadna strana otoka Ilovika od rta Široki do rta Nozdre,
- na zapadnoj strani otoka Ilovik 1 Nm južno od rta Galboki bočac,
- južna strana otoka Ilovika od rta Ugradica do rta Radovan,
- istočna strana otoka Grujica i pličak između otoka Grujice i uvale Paržine.
- akvatorij hridi Galijola,
186
- od rta Lakunji do rta Glavina na sjeverostočnoj strani otoka Unija,
- na sjeverozapadnoj obali otoka Unije od uvale Zadražice do 1 Nm južno od uvale
Skravca, uključujući akvatorij otoka Samunčel,
- od crte koja spaja hrid Školjić sa Unijama u smjeru 300o do uvale Vrulje,
- od uvale Šibenska do rta Pejni uključujući akvatorij otoka Mišnjak na istočnoj strani
otoka Unija,
- od uvale Vrutok na Velim Srakanama do sredine istočne obale otoka Male Srakane,
- od uvale Progon na Velim Srakanama do sjevernog rta uvale Kantarišće na Malim
Srakanama,
- sjeverna strana otoka Suska od uvale Zalibok do uvale Mestova draga,
- istočna strana otoka Suska od rta Dragočaj do južnog rta uvale Tijesni.
b3) akvatorij otoka Raba, Svetog Grgura, otoka Goli i Prvić
- sjeverna strana otoka Raba od rta Stojan do rta Saramić,

- od rta Zidine do zapadnog kraja uvale Marića Dražica,
- od južnog rta uvale Velo Kolo do rta Kalifront na zapadnoj obali Raba,
- od Donje Punte do istočnog kraja uvale Matovica na zapadnoj obali Raba,
- od uvale Belinovice do početka vanjske strane uvale Mag na istočnoj strani otoka
Raba,
- Barbatski kanal na jugozapadnom dijelu otoka Raba,
- uvala Sveti Grgur od rta Kosača do rta Plitvac,
- od rta Sajalo do sjevernog rta uvale Melna na otoku Goli,
- od rta Stražica do rta Njivica na otoku Prvić,
- akvatorij otoka Veli i Mali Laganj.
b4) akvatorij otoka Paga, Velebitski kanal i Ljubački zaliv
- zapadna strana otoka Paga od rta Lun do rta Dubrovnik,

- od rta Rastovac do svjetionika ispred sidrišta Veli Žal na jugozapadnoj strani otoka
Paga,
- područje 1 Nm južno od rta Prčinac do sjevernog rta uvale Slana na istočnoj obali
otoka Paga u Velebitskom kanalu, uključujući akvatorij braka od Slane i hrid
Šestakovci,
- područje od 1 Nm sjeverno od spojnice hridi Konj sa kopnom do uvale Tvrda draga na
istočnoj strani Velebitskog kanala,
- područje od rta Debela nožica pa do 2 Nm južno, uključujući akavtorij hridi Orlić,
- akvatorij otok Ražanac Veli i Donji školj i područje od rta Kozjača do pliči Grabovača
na istočnoj strani Velebitskog kanala,
- Ljubački zaliv, koji obuhvaća zapadnu stranu uvale Plemići, rt Ljubljana te
sjeveroistočnu i zapadnu stranu Ljubačke vale,
- zapadna strana otoka Škrda, južna strana otoka Veli i Mali Brušnjak,
- od sjeverozapadnog kraja uvale Koromačna do 1 Nm sjeverno od rta Maun, te od
uvale Škar do 1 Nm južno od uvale pod Crkvine na sjevernom dijelu otoka Maun,
b5) akvatorij otoka Oliba, Silbe, Premude, Škarde, Ista i Molata
- jugozapadna strana otoka Morovnik,

- od rta Borci do sjevernog kraja uvale Pemestica na otoku Silba,
187
- od uvale Lojišće do uvale Bujsina na zapadnoj obali Silbe te na istočnoj strani od rta
Karf prema jugu do rta Sveti Ante na jugozapadnoj strani otoka Silbe,
- od Studenog boka do Gajine drage na sjeverozapadnoj obali otoka Oliba uključujući
akavtorije otoka Šip i hridi Kurjak,
- od područja istočno od rta Garmina uzduž obale prema jugu uključujući, akvatorij
hridi Fučin, do rta Slanac na istočnoj strani otoka Olib,
- područje na jugoistočnoj strani otoka Olib, od uvale Barmešnica do rta Ploče,
- područje na jugozapadnoj strani otoka Olib od rta Tale do plič Žubinin na jugu,
- jugoistočni dio otoka Premude sjeverno od rta Lopata do 1 Nm južno od uvale
Pastirski bok,
- čitava zapadna strana otoka Planik i Planičić,
- sjeverna strana otoka Škarda od rta Glavica do rta Varšovnik,
- od uvale Dumboka do rta Benuš sa jugozapadne strane otoka Ista uključujući
akvatorije otoka Vodenjak, Sestrice, Dužac, Galiola, Črnikovac, Maslinjak i hridi
Funestrala,
- uvala Široka na jugu i uvala Kosirača na sjeveru otoka Ista,
- sjeverna obala otoka Tramerka,
- istočna obala otoka Molata od uvale Brusnica do rta Kriški, uključujući akvatorije
otoka Sičica, Lušnjak, Rižnjak i hridi Krivnjak,
- istočna obala otoka Molata od sjevernog rta uvale Lipić do južnog rta uvale Vapojni,
uključujući i akvatorij otoka Tovarnjak,
- Brguljski zaljev,
- istočna strana otoka Bršćak,
- od uvale Jakinska do otoka Tun Mali na jugozapadnoj obali otoka Molat.
c) u ribolovnoj zoni F
c1) akvatorij otoka Vira, Sestrunja i Rivanj
- područje od rta Rastovac na sjevernom dijelu do uvale Rasovača na zapadnom dijelu

otoka Vira,
- od uvale Travnik na sjeveroistočnom dijelu do pliči B njiva na sjevernom dijelu otoka
Sestrunj uključujući akvatorij otoka Vrtlac,
- od uvale Hrvatin na istočnoj strani otoka Sestrunj do uvale Mali Bojci,
- južna i zapadna obala Velike Sestrice te južni dio otoka Srednja Sestrica,
- od rta Japleniški do 1 Nm istočno od rta Mavrenice uključujući akvatorij otoka Mali i
Veliki Paranak na jugoistočnom dijelu otoka Sestrunj,
- uvala Dobrinka na sjeveroistočnom dijelu otoka Rivanj te jugozapadni dio otoka od
Rivanjskog rta do Žalića,
c2) akvatorij Dugog otoka, otoka Iža i Ugljana
- od rta Borji do sjevernog rta uvale Zagračina na sjeveroistočnoj strani Dugog otoka,
- od južnog rta uvale Kameničine do sjevernog rta uvale Potrčljena te zaljev Pantera,
- od Velog rta do rta Shajanje,
- priobalni dio zapadne strane uvale Luka i od rta Žman do Zaglava, ukjlučujući i
područje sjevernog i zapadnog dijela otoka Krknata te morski prolaz između otočića
Krava i Krknata na istočnoj strani Dugog otoka,
- akvatorij otoka Iža, uključujući i područje otočića Beli, Mali, Sridnji, Glurović,
Kudica, Fulija, Mrtovnjak, Temešnjak, Školjić, Knežak i Rutnjak,
188
- zapadni i južni dio otoka Jidula, koji se nalazi sjeverno od rta sveti Petar na otoku
Ugljanu,
- od rta Ovčjak do južnog rta uvale Prtljug i od od rta Japlenički do rta Karantun
uključujući akvatorije oko otoka Školj Veli, Golac i Bisage,
- od Preka do rta Zaglav na jugoistočnoj strani otoka Ugljana,
c3) akvatorij otoka Pašmana, Sita i Žuta i od Zatona do Pakoštana
- čitava zapadna strana otoka Pašmana od prolaza Mali Ždrelac do zapadnog rta Triluke,
uključujući uključujući akvatorije otoka Košara, Žižanj, Maslinjak, Orlić, Mali i
Veliki Ošljak, Mala, Runjava i Velika Kotula, Gangaro i Obun,
- od rta Artina do rta Brižine na istočnoj strani Pašmana uključujući akvatorije otoka
Garmenjak i Školjić,
- od Rudića rta do rta Borovnjak uključujući i akvatorij otočića Planac i Sv. Katarina,
- od uvale Lučina do uvale Polačine uključujući i akvatorij otočića Babac, Komornik i
Muntan na istočnoj obali Pašmana,
- priobalno područje otoka Sita te otočića Balabra Vela i Mala, Borovnik, Brušnjak,
Pelin, Ščitna, Gangarola, Babuljaši Mali i Veli, grebena Miši, Ravna sika, Male i
Velike Bisage, Gustac i Tovarnjak, Kurba mala, Skala Vela i Mala, Pinizelić, Glamoč,
Trstikovac, Trimulići Mali i Veliki,
- na sjevernoj strani otoka Žuta od rta Cvikovac do zapadnog rta uvale Pinizel donji,
- luka Žut,
- akvatorij između otočića Žutska aba i otoka Žuta na jugoistočnom dijelu otoka Žuta i
oko otočića Vela i Mala Dajna, Crnikovac Veli i Mali, Dajnice Vele i Male, Brušnjak i
hrid Kalafatin,
- od uvale Šepurine kraj Zatona do Oštrog rata,
- od Luke Gaženica do Pliči Minerva pokraj Turnja, uključujući akvatorije otoka Bisage
Vele i Male, Galešnjak i Ričul, te od Sv. Filipa i Jakova do uvale Bošana pokraj
Biograda,
- od uvale Soline do uvale Maslinovice ispod rta Ovnja, uključujući akvatorije otoka i
otočića u priobalnom području,
c4) akvatorij otoka Vrgade, Murtera, Tijata, Zmajana, Kaprija, Kakana i Žirja
- akvatorij otoka Vrgade i Murvenjaka s pripadajućim otočićima kao Kozina, Kamičić,

Artina, Školjić Veli i Mali, Visovac, Vrtlić, Lončarić, Gira, Obrovanj, Oblik, Rakita,
Šipnata,
- akvatorij oko otoka Arta Vela i Mala, otočića Artica Vela i Mala, Gubavci, Prišnjak
Mali, Radelj i Žminjak, Tegina, Vinik Veli i Mali,
- od rta Gradina na sjeveru otoka Murtera prema zapadu uzduž cijelog zapadnog i
južnog priobalnog dijela, do Sv. Andrije ispre Luke Tijesno, uključujući akvatorije
otoka Prišnjak i Školjić te hridi Mišine na sjeverozapadu, Vodnjak i Babuljak te hridi
Kamičić na jugozapadu, Veli Dražemanski na jugu i Hrbošnjak na istoku,
- priobalni dio od rta Rat na kopnu u duljini 4 morske milje prema Tisnu u sjevernom
dijelu Murterskog kanala te od Tisna do Tribunja s akvatorijima otočića Ljutac,
Borovnik, Bisaga, Sovljak i greben Bačvica u južnom dijelu Murterskog kanala,
- zapadna strana otoka Prvić od Šepurina prema istočnoj strani do Prvić Luke te istočna
strana otočića Lupac,
189
- istočna strana otoka Tijat od rta Tijašćica do rta Mutovo, uvala Duboki bok na
zapadnoj strani otoka Tijat te zapadna strana otočića Lukovnik i jugoistočna strana
otočića Logorun,
- priobalni dio otoka Zmajan s otočićima Galebnjak, Obonjan, Sestrica Vela i Mala,
Dugo, Komorica, Kamičac, Sokol i Bavljenac,
- priobalni dio otoka Kaprije sa sjevernim stranama otoka Ravan, Veli i Mali Mišnjak,
te akvatorijima otoka Kraljak Gumanac, Oštrica, te južne strane otoka Dupinić Veli i
Prčevac,
- priobalni dio otoka Kakan od uvale Bok na sjeveroistočnoj strani preko rta Kakan na
južnom dijelu i od rta Kakan do sjevernog rta u uvali Podprisliga na zapadnoj strani s
pripadajućim otočićima kao Veli i Mali Borovnjak te Veli i Mali Kamešnjak,
- Sjeverne i istočne strane otoka Veli i Mali Tetovišnjak i Čavlin,te akvatoriji otočića
Dužac, Čergul,
- sjeveroistočna i sjeverozapadna strana otoka Žirje od uvale Mikavica do rta Ljuta,
lovište s zapadne strane rta Rat na ulazu u uvalu Tratinska, uvala Balun, južna strana
od rta Lišnjak do uvale Pristiga te od zapadnog rta uvale Japnenišće do rta Jurkovica
uključujući akvatorije otoka Škrovada, Bakul, Mažirina, Gušteranski, Koromašna,
c5) akvatorij otoka Prvić, Zlarin, područja od Srima do rta od Križa na južnoj kopnenoj
granici ribolovne zone F i akvatorij otoka Drvenik Mali
- od Srime do rta Jadrija,

- od uvale Grižine kraj Zablaća do uvale Maratuša pokraj Brodarice,
- od rta Malpaga do Luke Zlarin na sjeveru otoka Zlarina,
- jugozapadni dio Luke Zlarin do rta Marin, jugozapadni dio otoka Zlarina od uvale
Prisliga do Rata, uključujući akvatorije otoka Krbela Vela i Mala, Mumonja i Oblik, te
istočne strane Rakitnjaka i Drvenika te akvatorij otoka Krapnja osm zapadne strane,
- od Brodarice do uvale Studena, uvala Mirine pa zapadno iza Male Oštrice, uvala
Grebaštica, sjeverna strana otoka Tmara, područje od uvale Hodomešćica do rta
Masline,
- zapadna strana uvale Raduča Vela, oko Primoštena, istočni dio otoka Smokvica, uvala
Raduča Mala,
- južna strana luke Primošten do rta Kremik, sjeverni dio otočića Maslinovik i luka
Peleš,
- od otočića Jaz do rta Movar, uvala Rogoznica,istočne strane otočića Vela i Mala
Smokvica,
- od rta Ploča do Turskog boka, od uvale Sičenica do uvale Stari Trogir, uključujući
sjevernu stranu otočića Arkanđel, uvala pod Ramaščice, uvala Škatalac,
- od rta Čovik do uvale Ljubljeva, od južnog rta uvale Voluja do 1 Nm istočno od uvale
Mala Borovica u Marinskom zaljevu,
- akvatorij otoka Drvenik Mali i Malta.
d) u ribolovnoj zoni G
d1) akvatorij Drvenika Velog, otoka Čiova, Trogirskog i Kaštelanskog zaliva i otoka Šolte
- akvatorij otočića Kluda, Vela i Mala Piščena i Pijavica, Tražet, Balkun, Galera,
- akvatorij otoka Drvenik Veli, otočića Krknjaš Veli i Mali, otoka Orud i sjeverna strana
otočića Mačaknar,
190
- od uvale Šašina do Segeta u Trogirskom zalivu i zaljev Saldun, od Luke Okrug donji
do uvale Orlice na otoku Čiovu te sjeverne strane otočića Kraljevac i sveta Fumija,
- sjeverna strana otoka Čiovo od Svetog Križa do rta Čiovo u Kaštelankom zaljevu te
uvale Bene i Kašuni na poluotoku Marjan, te oko rta Marjan,
- sjeverna strana otoka Šolte od uvale Lestimerova do Marinca rata na sjeverozapadnoj
obali Šolte uključujući akvatorije otoka Grmej i Radula, te južnu i zapadnu obalu
otoka Stipanska, istočne strane otočića Polebrnjak i Saskinja, te akvatorij otoka
Balkun osim istočne strane,
- od uvale Poganica do uvale Travna na Šolti, od uvale Bolančina do uvale Grabova, od
Vele Ploče zapadno od Mije Luke do rta Livka,
d2) akvatorij otoka Brača i Hvara i od Podstrane do Zaostroga
- sjeverna strana otoka Brača od Tičjeg rata prema zapadu do uvale Paklina zapadno od
Bola, uključujući akvatorij otočića Mrduje, te južna strana otoka Brača od Bola do rta
Laščatna,
- sjeverni dio otoka Hvara od Planog rata do uvale Splilica,
- područje uvala Maslinica iznad Vrboske te od Glavice do uvale Crkvica,
- od rta Prapratna do rta Makarac, uvale Mala i Vela Stiniva, od uvale Kljušnja do uvale
Radonjić, od uvale Kruševa do uvale Zaraće uvala Vela i Mala Pogorila,, uvale
Mošćevica Mala i Vela, uvala Didina, uvala Divlja Vela, od uvale Dupca do 1 Nm
zapadno od rta Bad,
- od rta Pelegrin do uvale Pišćena na južnoj strani Hvara, od uvale Donja Plasa do Ivan
Dolca, od uvale Zagon do Vraničića, od uvale Tegi do Prisinjaka, od Črvanja do
Silvanskih lučica, od uvale Rasovatica do uvale Prapratna,
- akvatorij otoka Šćedro i Paklenih otoka,
- od uvale Trstenik do uvale Žnjan na kopnu, Stobrečki zaliv, od Grljevca do uvale Sv.
Martin, od rta krilo do uvale Orišac, od Dugog Rata do Male luke, od istočnog rta
Vele luke do Marušića te od Piska do istočnog rta uvale Vrulje,
- od uvale Stomarica do Baškog Polja te od uvale Bratuš do sjevernog rta Donje luke
pokraj Makarske,
- od rta Osejava do rta Tekla kraj Podgore, uvala Čaklje i Klokun, od rta Igrane do
Drvenika. od Zaostroga do rta Potkapeč, od uvale Podaca do uvale Bošac kraj Gradca
i uvala Vodice,
d3) akvatorij otoka Korčule, poluotoka Pelješac do rta Marčuleti na jugoistočnoj strani,
Neretvanskog kanala, Malog mora, zaljeva Klek - Neum i kanala Mali Ston
- od uvale Vinogradine do 1 Nm južno od uvale Soline u Malom moru,

- od Komarne do Duboke, te uvala Klek,
- lovišta priobalnog dijela sjeverne strane poluotoka Pelješca, odnosno južne strane
priobalnog dijela Neretvanskog kanala i to uvala Osobljava, te od uvale Divna do
uvale Tajša i od uvale Bezdija do rta Ključ,
- te lovišta akvatorija priobalnog dijela Malog mora s njegove južne strane od uvale
Brijesta do uvale Blaževo i otočića Gubavac, oko otočića Dubovac i plićaka ispred
luke Drače, priobalni dio otočića Goljak i uvala Sreser od pliči Bililo do rta Rat,
- uvala Kut te lovišta priobalnog dijela kanala Mali Ston s njegove sjeverne strane od
Malog Školja do mosta u uvali Bistrina te akvatorij priobalnog dijela kanala Mali Ston
s njegove južne strane od Luke do rta Čeljen, od rta Nedjelja do Gnjili rat, uključujući
i uvalu Bjejevica,
191
- od rta Pišćata do rta Osičac na zapadnoj strani poluotoka Pelješac,
- lovišta priobalnog dijela južne strane poluotoka Pelješac od zapadnog dijela naselja
Viganj do naselja Kučišće, naselja Perna, uvala nasuprot Dingačkog školja uključujući
i područje oko Dingačkog školja, uvala Trstenik, Zaton Žuljana i od rta Lenga do
uvale Crnica te od zapadnog rta luke Prapatna do rta Marčuleti na jugoistočnom dijelu
poluotoka Pelješac,
- sjeverna strana otoka Korčula od rta Debela do rta Kneže i akvatorij otočića Pločica,
- od Gnjilanskog rata na sjeveru Korčule do rta Velo Dance na zapadnoj obali,
uključujući akvatorije otoka Proizd i Ošjak te ostalih otočića i hridi u tom priobalnom
području,
- južna strana otoka Korčule od rta Ključ do zapadnog rta Pupnatske luke, uključujući
otočiće Trstenik, Pržnjak Mali i Veli, Lukovac, hrid Gredica, otočić Zvirinovik,
Obljak i Kosor, hridi Gubeša, Dubrovnjak i Čerin, otočić Stupa, Crklica, Sridnjak,
Vrhovnjak i Otočac,
- od Uske luke na južnoj strani Korčule do Male Glavice ispred Lumbarde na istočnoj
strani otoka Korčule,
- od prolaza između otočića Vrnik i kopna u pravcu sjevera do rta Križ uključujući
akvatorije otoka Kamenjak, Planjak, Badija, Rpgačić, Lučnjak, hrid Baretića te
akvatorije otočića Majsan, Stupe Male i Vele, Sutvara i hridi Majsanić.
d4) akvatorij otoka Mljeta i istočne strane poluotoka Pelješac, priobalnog dijela do granice
s Crnom Gorom i otoka Jakljan, Šipan Lopud i Koločep
- sjeverna strana otoka Mljeta od otočića Galičnjak do rta Maharac, uključujući otočiće
Borovac i Planjak te hrid Senjevci,
- sjeverna i istočna strana otoka Mljeta od rta Mrkijente do rt Debeli, uključujući hrid
Mrkijente te otočiće Veli i Mali Školj,
- sjeverna strana otoka Olipa te od rta Vratnik na istočnoj strani poluotoka Pelješac
uzduž priobalnog dijela Stonskog kanala do Gornjeg rta ispred luke Slano,
- od Sv. Liberana u Koločepskom kanalu do Majkovskih magazina, od Rataca do rta
Žali, od rta Sjekirica do rta Picej, od uvale Poljice do uvale Orašac te od uvale Spila
Rafona do rta Čapetino,
- priobalni dio otoka Jakljan od rta Biskup na jugu, poreko rta Seka na zapadu do rta
Sokolić na jugoistoku, uključujući i akvatorije otočića Tajan, Crkvina, Goleč i
Kosmeč,
- akvatorij otoka Šipana od prolaza Harpoti zapadnom obalom do uvale Mala Duboka
na sjeveru otoka, uključujući akvatorij otočića Mišnjak, od rta Prčevica do rta
Čemprijesi na sjeveru te od rta Konj do rta Prtuša na istoku otoka Šipana, uključujući
akvatorij otočića Ruda,
- zapadni i sjeverni dio otoka Lopud od Benešin rata na zapadu do rta Hljeb na sjeveru
te uvala Šunj do rta Skaleta na istoku otoka Lopud,
- zapadni i sjeverni dio otoka Koločep od rta Čavalika na zapadu do rta Ploče na sjeveru
te uvala Sapluni od rta Bezdanj do rta Lumbra,
- sjeverni, zapadni i južni dio otočića Daksa, uvala Sumratin od rta Gnjilište do rta
Petka te istočni dio otočića Lokrum,
- Župski zaljev od rta Pelegrin do Mlini, od Lonzin žal do uvala Ljuta, uvala Cavtat,
uključujući hrid Šuperka i otočić Supetar te istočnu stranu Cavtatskih otoka Bobara i
Mrkan, i od Pliči Gaj do rta Lovorika.
192
e) u ribolovnoj zoni B
- od rta Lopata do uvale Guvnine uključujući akvatorij otoka Mežanj na južnoj strani
Dugog otoka.
f) u ribolovnoj zoni D
- južna strana otoka Mljeta od rta Blaca do uvale Podbenovac ispred otočića Preč,
- od uvale Prokos u luci Donji Molunat do područja Mratin do uključujući i akvatorij
otočića Veli Školj i Supetrić,
- akvatorij od rta Oštra do uvale Cipavica, uključujući i uvalu Cipavica na ulazu u
Bokokotorski zaljev.
Što se tiče ribolova obalnim mrežama potegačama oližnicama postojeća lovišta ne treba
mijenjati, što znači da ih ne treba niti smanjivati, niti povećavati, već potencijalna lovišta
trebaju i dalje biti postojeća lovišta i nalaziti se samo u ribolovnim zonama A i F te u dijelu
ribolovne zone E, i to u području Novigradskog i Karinskog mora, kao što je uređeno važećim
propisima.
Kako lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama nisu na istim područjima
na kojima su lovišta obalnih mreža potegača srdelara, iglicara i šabakuna te kako prema
saznanjima autora ove studije nema zainteresiranih korisnika povlastica za ribolov tim
ribolovnim alatima, osim na Skradinskom području te u Novigradskom i Karinskom moru
smatra se da ta lovišta ne treba i dalje pobliže određivati, jer se ona ne nalaze na područjima
obraslim livadama posedonije, a kako je oliga, Atherina boyeri pelagična vrsta, koja živi u
bočatoj i slatkoj vodi ta su lovišta, ovisno o pojavi olige i vrlo promjenljiva.
4.3.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudiuonika u ribolovu i

rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu
Postojeće vremensko ograničenje ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarama ne bi

trebalo mijenjati i vrijeme zabrane njezine upotrebe, zbog zaštite srdele, Sardina pilchardus,
u vrijeme njezinog najintenzivnijeg mrijesta treba i dalje zadržati.
Treba također zadržati i vremensko ograničenje upotrebe obalne mreže potegače oližnice i
zabrana njezine upotrebe treba i dalje biti od 1. travnja do 31. listopada.
Što se tiče ribolova s obalnom mrežom potegačom iglicarom smatra se da ne treba vremenski
ograničavati njezinu upotrebu, međutim se smatra da bi trebalo drugačije regulirati upotrebu
obalne mreže potegače šabakuna, čija upotreba sada nije vremenski ograničena, zato što je ta
mreža prvenstveno namijenjena ulovu gofa, Seriola dumerili, a iz iskustva naše ribolovne
prakse, gofi se najviše love od mjeseca svibnja do rujna, kada je i vrijeme njegovog mrijesta.
Što se tiče ribolova obalnom mrežom potegačom šabakunom njezinu upotrebu treba
prilagoditi razdoblju kada se jata gofa i drugih vrsta krupne plave ribe, za čiji je ulov
namijenjena pojavljuju u priobalnom području, vodeći računa da se smije topiti samo u
trenutku pojave vrsta ribe za čiji je ulov namijenjena. Stoga bi trebalo, a u cilju pravilne i
namjenske upotrebe te mreže točno utvrditi razdoblje pojave vrsta ribe za čiji je ulov
193
namijenjena i sukladno tome propisati njezinu upotrebu, jer sada propisano vrijeme njezine
upotrebe, koje je tijekom cijele godine, omogućava njezinu zloupotrebu i nenamjensku
primjenu.
Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom dozvoljen

na cijelom našem ribolovnom moru, odnosno na svim lovištima gdje je ribolov tim
ribolovnim alatima moguće obavljati, a kako se ta lovišta nalaze u svim priobalnim
ribolovnim zonama, to su postojeća lovišta obalnih mreža potegača srdelara, iglicara i
šabakuna u ribolovnoj zoni A prikazana na slici 102, u ribolovnoj zoni E na slici 103, u
ribolovnoj zoni F i B na slici 104. i u ribolovnoj zoni G i D na slici 105.
Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama dozvoljen samo u ribolovnim

zonama A i F te u dijelu ribolovne zone E, i to u području Novigradskog i Karinskog mora, te
kako se ta lovišta ne poklapaju s lovištima na kojima se u tim ribolovnim zonama obavlja
ribolov mrežama potegačama iglicarama, srdelarama i šabakunom, jer se staništa olige,
Atherina boyeri nalaze u bočatim i slatkim vodama, to se lovišta za te ribolovne alate neće ni
određivati. To tim više što za ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama nema
zainteresiranih ribara, osim ribara Skradina i Novigrada, koji obavljaju ribolov tim ribolovnim
alatom na Skradinskom području te u Novigradskom i Karinskom moru.
Postojeća lovišta u pojedinim ribolovnim zonama za ribolov obalnim mrežama potegačama

srdelarom, iglicarom i šabakunom su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 102. do
105.
194
srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni A (lovišta označena zeleno).
195
srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno).
196
srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni F i B (lovišta označena zeleno).
197
srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni G i D (lovišta označena zeleno).
198
reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom, šabakunom i
oližnicom.
Temeljem toga na slici 106. je prikazana digitalna karta prijedloga prostornog reguliranja
ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne
zone A i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 106, na slici 107. karta prijedloga
prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i
šabakunom u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 107,
na slici 108. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama
srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone F i B i u digitalnom obliku na CD-u
na digitalnoj slici 108. i na slici 109. prijedlog prostornog reguliranja ribolova obalnim
mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone G i D u
digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 109.
Kao što je navedeno u točci 4.3.5. smatra se da bi trebalo postojeće vremensko reguliranje
zabrane ribolova obalnom mrežom potegačom oližnicom zadržati, a ribolov obalnom mrežom
potegačom šabakunom samo dozvoliti od 1. svibnja do 30. rujna ili od 1. svibnja do 31.
listopada.
Što se tiče vremenskog postojećeg reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama

srdelarama i iglicarama smatra se da ga ne bi trebalo mijenjati te da bi i dalje trebalo
omogućiti ribolov tim ribolovnim alatima na cijelom našem ribolovnom moru.
199
srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone A (lovišta označena plavo).
200
srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).
201
srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone F i B (lovišta označena plavo).
202
srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone G i D (lovišta označena plavo).
203
Broj postojećih sudionika u ribolovu mrežama potegačama srdelarom, šabakunom, iglicarom i

oližnicom je prikazan u tablici 91.
Tablica 91. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov ostalim
obalnim mrežama potegačama srdelarom, šabakunom, iglicarom i oližnicom po pojedinim
županijama na obali i po pojedinim područjima.
Naziv područne jedinice i mjesto Analizirani ribolovni alati

korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun
Trn
Opuzen
Blace
Metković
Lumbarda 3 (1) 2 (1)
Maranovići
Mokošica 1
Molunat 6 (6)
Plat
Potomje 1
Šipanska luka 5 (1)
Slano 1 (1)
Smokvica
Ston
Suđurađ 1
Vela Luka 9 (1) 4 (1)
Vitaljina
Zamaslina
Zaton Mali
Zaton
Žuljan
Blato 1
Brijesta
Čara
Cavtat 2 (2)
Doli
Dubrovnik
Gornje Pijavičino 1
Gruda
Korčula
Lastovo 1
Lopud 1
Lovište 2
Luka Ston
Ukupno područna jedinica Dubrovnik 15 (2) 26 (12)
204
Sali 2
Ist
Preko
Starigrad Paklenica
Zadar 4 1
Biograd n/m 2 1
Žman
Silba
Pag 3 1
Pakoštane 1 1
Ražanac 5 5
Novigrad dalmatinski (2) 5
Kali 4
Kukljica 1
Ugljan 1 1
Tkon 2 3
Sv. Filip i Jakov
Premuda 1
Kolan 2 2
Posedarje 1
Veli Rat
Veli Iž 1
Pašman 2
Vir
Povljana 2
Bibinje
Tribanj
Ždrelac
Molat
Ukupno područna jedinica Zadar (2) 32 (4) 22 (5)

Tribunj 2
Jezera 2 3 4 (2)
Murter 4 (2)
Rogoznica 6
Prvić
Primošten 2
Srima
Vodice
Šibenik 1 2 (2)
Raslina 5 (2)
Betina 2 1
205
Skradin 1
Zaton 1 3 (2)
Brodarica
Zlarin
Pirovac
Krapanj
Žirje
Tisno
Skradin 4 (4)
Kornati (Žut)
Jadrtovac
Žaborić
Ukupno područna jedinica Šibenik 2 4 (4) 24 (6) 9 (4)

Poreč 1
Pula 2 3 1 (1)
Novigrad 1 (1)
Rabac 1
Medulin
Vrsar 1
Labin
Umag
Fažana 2
Pazin
Ukupno područna jedinica Pula 1 3 6 2 (2)

Sućuraj 1
Jelsa
Stari Grad 1 2 (2) (1)
Hvar 8 (1) 1
Bol 3
Povlja 2
Pučišća
Milna 3 (1) 1
Sutivan 1 2
Supetar 1 1
Okrug Gornji 1
Trogir
Zastražišće
Vrboska
Vrbanj
Drvenik
206
Gradac 1
Igrane 1
Tučepi
Podgora
Makarska 1
Kaštel Gomilica
Omiš 3
Vinišće
Slatine 1
Marina 1
Trogir 2 2
Split
Sumartin 1 4 (1)
Postira
Podstrana 1 (1)
Kaštel Kambelovac 1 5
Vranjic 1 (1) 1
Dugi Rat 1 2
Vis 1 1
Zaostrog 1
Brela 1
Krilo Jesenice 2
Kaštel Stari
Kaštel Lukšić
Kaštel Sućurac
Solin 1
Baška Voda
Drašnice
Šolta
Grohote 1
Stomorska 1
Ukupno područna jedinica Split 18 (2) 1 43 (5) 4 (1)

Novalja 2 (2)
Ukupno područna jedinica Senj 2 (2)

Rab 4 8 2 (1)
Cres
Mali Lošinj 1
Jadranovo
Moščenićka Draga 2
Ičići 1
207
Omišalj 1 1
Novi Vinodolski
Rijeka 1
Lošinj 1
Klenovica
Njivice
Mošćenice
Bakarac 1
Praputnjak 1
Ukupno područna jedinica Rijeka 5 1 14 4 (1)
UKUPNO 42 (4) 10 (6) 120 (15) 67 (24)
jedinica, ukupno izdano 239 povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama iglicarama,
oližnicama, srdelarama i šabakunima, od čega 42 povlastice za obalne mreže potegače
iglicare, 6 povlastica za oližnice, 14 povlastica za srdelare i 24 za šabakun.
Preme međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način
naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registrirano 4 ovlaštenika povlastice koji stvarno
obavljaju ribolov iglicarom, 6 oližnicom, 15 srdelarom i 24 šabakunom.
Od navedenih obalnih mreža potegača najveći gospodarski značaj imaju obalne mreže
potegače šabakuni, za koje se prema raspoloživim podacima čak 50 % ovlaštenika povlastica
nalazi u područnoj jedinici Dubrovnik, pri čemu u Moluntu 6 ovlaštenika. Pored dubrovačkog
područja ova je potegača značajnije u upotrebi na zadarskom području s 5 ovlaštenika, na
šibenskom s 4 ovlaštenika i po 2 na istarskom području i na području Novalje.
Pored obalne mreže potegače šabakuna i obalna mreža potegača srdelara je u upotrebi u
značajnijem broju u našem morskom ribolovu, tako da su u upotrebi 4 srdelare na zadarskom,
6 na šibenskom i 5 na splitskom području.

područja na kojem se ribolov obavlja
S obzirom da je broj sudionika u ribolovu s obalnim mrežama potegačama iglicarom,

srdelarom, šabakunom i oližnicama, kao što proizlazi iz podataka navedenih u točci 4.3.9.
značajan, općenito se smatra da ribolov ovim ribolovnim alatima može imati utjecaja na
življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj ribolov
obavlja.
Iako se ribolov obalnim mrežama potegačama iglicarom, srdelarom, šabakunom i oližnicom,

kao što je već rečeno, ne obavlja na lovištima obraslim livadama posidonije, jer su to
pelagične potegače, koje se ne potežu po morskom dnu, nego u pelagijalu, te se potegače
također smatraju tradicionalnim ribolovnim alatima, koji se već dugo upotrebljavaju u našem
morskom ribolovu i njihova upotreba je značajna ne samo za priobalno nego i za otočno
stanovništvo.
208
Na temelju navedenog smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova na življenje obalnog i
otočnog stanovništva na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja značajna te se stoga
ribolov s tim ribolovnim alatima treba i u buduće obavljati.

Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova s obalnim mrežama potegačama iglicarom,

srdelarom, šabakunom i oližnicom na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na
kojem se taj ribolov obavlja, a koja je iznesena u točci 4.4.10. ove studije može se dati ocjena
ekonomskog i socijalnog značaja tih ribolovnih alata ovisno o broju sudionika u ribolovu na
kojem se obavlja.
Kako upotreba ovih obalnih mreža potegača, osim potegače oližnice, nije prostorno
ograničena već je njihova upotreba po sada važećim propisima dozvoljena na cijelom našem
ribolovnom moru, smatra se da ribolov tim ribolovnim alatima može imati ekonomski i
socijalni značaj na življenje stanovništva na područjima na kojima se ti ribolovni alati
upotrebljavaju.
4.4. LUDAR, ZAGONICA I FRUŽATA
4.4.1. Temeljni podaci o analiziranim načinima ribolova

ribolov ludrom, zagonicom i fružatom je namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba. Obavlja se
ograđivanjem morskog prostora konopima nakon čega se riba usmjerava i sabija na manji
prostor iz kojeg se završno izlovljava.
To su vrlo stari načini ribolova o čemu svjedoče zapisi stari i nekoliko stotina godina.
Najstariji poznati zapis o fružati javlja se u statutu Pule još 1331. godine (Basioli, 1984). Isto
tako, prvi poznati spomen ribolova ludrom javlja se 1631. godine u naredbi providura
Dalmacije, a zagonice 1791. godine u zapisima lošinjskog bilježnika (Basioli, 1984).
I Lorini (1903) spominje ove načine ribolova i naziva ih «lov sa strašilima», pri čemu za te
načine ribolov upotrebljava i naziv «tramata», odnosno da se kod tog ribolova riba lovi
tramatom, što je izvedenica od talijanske riječi «tramare», što bi u prijevodu značilo utkati ili
uplesti. Taj naziv proizlazi od toga što su na konopima, kojima se ograđuje morski prostor,
upletena ili utkana «strašila» od granja ili slame, a danas i od bijelih vrpca iz sintetičkog
materijala ili su na konopima obješene bijele dašćice.
Smatra se međutim da naziv tramata može biti izvedenica i od latinske riječi «tremere», što bi
u prijevodu značilo drhtati, bojati se, plašiti se nečega, iz čega proizlazi da i taj naziv za
tramatu može imati opravdanje, jer kod tog ribolova konopi, kojima se ograđuje morski
prostor, trebaju biti uvijek nategnuti, kako bi titranjem, odnosno drhtanjem stvarali mehaničke
podražaje, koji djeluju na bočnu liniju ribe i plašenjem je tjeraju unutar prostora ograđenog
konopima.
209
Ludar je prema važećim propisima način ribolova koji se obavlja uz uporabu fraškana,
okićenih ili neokićenih konopa, kaluma s plovcima, jednostrukih mreža stajačica i kvadruna,
pri čemu se sa svake strane fraškana dozvoljava najviše 2.000 metara konopa.
Zagonica je prema važećim propisima način ribolova uz uporabu mreže potegače, okićenih ili
neokićenih konopa i kaluma s plovcima, pri čemu se jedno krilo potegače pričvršćuje na
obalu, a na drugom kraju je privezan konop dužine do 2.000 metara.
Fružata je prema važećim propisima način ribolova uz uporabu jednostrukih mreža stajačica
(prostica), okićenih ili neokićenih konopa i kaluma s plovcima, pri čemu je jedan kraj mreže
stajačice na obali, a na drugom kraju je kraju privezan konop dužine do 2.000 metara.
Kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom veličina oka jednostrukih mreža stajačica ne
smije biti manja od 32 mm, a kod ribolova ludrom veličina oka na kvadrunu ne smije biti
manja od 22 milimetra.
Kod ribolova zagonicom veličina oka niti u jednom dijelu mreže potegače ne smije biti manja
od 32 milimetra.
U ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom ograđena riba se smije izlovljavati ostima.
U ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom zabranjena je uporaba ronilačkih aparata i mreža

kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem olovnje pomoću stezača (imbroja).
Prema važećim propisima ribolov ludrom, zagonicom i fružatom zabranjen je od 1. rujna do

30 lipnja.
I kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u pogledu masene zastupljenosti nedoraslih

primjeraka u lovinama i masene zastupljenosti vrsta riba i drugih morskih organizama čiji
ulov nije propisan za pojedini način ribolova u njihovim lovinama, propisane iste odredbe kao
i kod ribolova ostalim analiziranim ribolovnim alatima, a sadržane su u članku 36. Pravilnika
o obavljanju gospodarskog ribolova na moru.
Kod ovih načina ribolova iznosi se da se, između ostalog, obavljaju uz uporabu «okićenih ili
neokićenih konopa», što proizlazi od kića, odnosno drvenih grančica koje su nekada bile
upletene ili obješene na konope kojima se ograđuje morski prostor. Kako se danas kod tog
ribolova više i ne upotrebljavaju «okićeni konopi», već se umjesto slame ili granja najšešće
upotrebljavaju bijele vrpce iz sintetičkog materijala, a ponekad i bijelo obojene dašćice, zbog
jasnoće propisa, a i mogućih pogrešnih tumačenja kod primjene propisa o tom ribolovu,
možda bi u buduće bilo primjerenije da se umjesto izraza «neokićenih ili okićenih konopa»,
upotrebljavaju izrazi "golih (čistih) konopa i konopa u koje su upletene bijele vrpce iz
sintetičkog materijala ili obješenih bijelo obojenih dašćica"
210
4.4.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih načina ribolova
Istraživana područja kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom na kojem su analizirane

lovine tog ribolova prikazuje slika 110.
Slika 110. Istraživana područja kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom (1. Istra, 2. Cres-
Lošinj, 3. Krk, 4. Rab, 5. Pag, 6. Silba, 7. Šibenik, 8. Drvenik, 9. Split, 10. Hvar, 11. Vis, 12.
Korčula-Lastovo, 13. Makarska)
Struktura ulova ostvarena ribolovom ludrom, zagonicom i fružatom na različitim ribolovnim

područjima je prikazana u tablicama od 92 - 117.
Tablica. 92. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu lipnju 2008.

godine na području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo – analiziran 1
zapas.

Pisces
Oblada melanura (ušata) 3172 87,10% 423280 82,11%
Sarpa salpa (salpa) 155 4,26% 44022 8,54%
Spicara maena (modrak) 113 3,10% 12368 2,40%
211
Diplodus puntazzo (pic) 106 2,91% 20108 3,90%
Diplodus vulgaris (fratar) 73 2,00% 8388 1,63%
Diplodus sargus (šarag) 8 0,22% 1706 0,33%
Dentex dentex (zubatac) 6 0,16% 2886 0,56%
Sparus aurata (komarča) 6 0,16% 2514 0,49%
Spondyliosoma cantharus (kantar) 2 0,05% 102 0,02%
Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,03% 140 0,03%
UKUPNO 3642 100,00 515514 100,00
pic fratar ostali sparidi

4% 2% 1%
salpa
9%
ušata
84%
Slika 111. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu lipnju
temeljem strukture ulova sadržane u tablici 92.
Tablica 93. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu

srpnju 1989. godine na ribolovnom području otoka Veli Drvenik na lovištu otok Veli Krknjaš
– analiziran 1 zapas.

Pisces
212
UKUPNO 3597 100,00 330800 100,00
ostali sparidi
1%
zubatac
2%
šarag
ušata
2%
72%
fratar
14%
salpa
9%
Slika 112. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom (dvostrani ludar) u
mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 93.

srpnju 1992. godine na ribolovnom području području otoka Mali Drvenik, na lovištu Uvala
Mala Rina – analiziran 1 zapas.

Pisces
Diplodus annularis (špar) 1 0,02% 75 0,01%
Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,02% 65 0,01%
Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,02% 480 0,06%
UKUPNO 6022 100,00 813635 100,00
213
ostali sparidi
salpa 1%
5%
ušata
94%

srpnju 1989., kolovozu 1990. i srpnju 1992. godine na ribolovnom području otoka Veli
Drvenik, na lovištu Uvala Pernatica – analizirano 3 zapasa.

Pisces
Boops boops (bukva) 10 0,10% 1490 0,10%
Pagrus pagrus (pagar) 5 0,05% 14000 0,93%
Dicentratus labrax (lubin) 1 0,01% 910 0,06%
Mustelus mustelus(pas mekaš) 1 0,01% 7255 0,48%
UKUPNO 10369 100,000 1507336 100,00
214
pic zubatac
ostali sparidi
3% 3%
2%
fratar
7%
ušata
40%
salpa
45%
Tablica 96. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu srpnju 1986.

godine na ribolovnom području otoka Zlarina (plićina Roženik) – analiziran 1 zapas.

Pisces
Liza saliens (cipal) 1 0,21% 240 0,07%
UKUPNO 472 100,00 346200 100,00
215
ostali sparidi
2%
ušata
19%
fratar
33%
salpa
46%
Slika 115. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu srpnju,
Tablica 97. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu kolovozu 1986.

godine na ribolovnom području otoka Murtera (otok Prišnjak) – analiziran 1 zapas.

Pisces
Lithognathus mormyrus (ovčica) 5 0,82% 2240 1,32%
Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,16% 30 0,02%
UKUPNO 609 100,00 169640 100,00
216
ušata
ostali sparidi 18%
1% salpa
zubatac 24%
2%
ovčica
1%
šarag
10%
fratar
pic
26%
18%
Slika 116. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu kolovozu,
Tablica 98. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu rujnu 1986.

godine na ribolovnom području otoka Visa (otok Budikovac) – analizirana 2 zapasa.

Pisces
Liza saliens (cipal) 2 0,19% 1110 0,10%
Seriola dumerili (gof) 1 0,09% 1730 0,16%
UKUPNO 1077 100,00 1097665 100,00
217
ostali sparidi
zubatac 2%
16%
ušata
50%
salpa
32%
Slika 117. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama fružatom u mjesecu rujnu,
Tablica 99. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu rujnu 1986.

godine na ribolovnom području Tučepa na lovištu uvala Kamenita – analiziran 1 zapas.

Pisces
UKUPNO 90 100,00 31925 100,00
218
ušata
9%
ovčica
7%
zubatac
pic
74%
3%
fratar
3%
bukva
4%
Slika 118. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu rujnu,
Tablica 100. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu lipnju 1986.

godine na ribolovnom području Pakleni otoci na lovištu otok Jerolim – analiziran 1 zapas.

Pisces
UKUPNO 494 100,00 164145 100,00
219
ostali sparidi
1%
ušata
76%
zubatac
4%
salpa
19%
Slika 119. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu lipnju,
Tablica 101. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu kolovozu i rujnu

1989. godine na ribolovnom području otoka Krka – analizirano 5 zapasa.

Pisces
UKUPNO 1963 100,00 8688595 100,00
220
ostali sparidi
0%
zubatac ušata
1% 79%
fratar
1%
salpa
19%
Slika 120. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu kolovozu i
rujnu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 101.
Tablica102. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju i kolovozu

1992. godine na ribolovnom području zapadne obale Istre – analizirano 7 zapasa.

Pisces
Sciena umba (kavala) 50 0,12% 28000 0,38%
Labrus merula (vrana) 2 0,00% 975 0,01%
Trachurus mediterraneus (sarun) 2 0,00% 295 0,00%
UKUPNO 42205 100,00 7405184 100,00
221
ostali ušata
sparidi 51%
2%
šarag
3%
pic
2%
zubatac
4%
fratar
salpa
20%
18%
Slika 121. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu srpnju i
kolovozu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 102.
Tablica103. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju 1986.

godine na ribolovnom području otoka Paga, na lovištu uvala Slatina i Ivašnica – analizirana 2
zapasa.

Pisces
Cephalopoda
Sepia officinalis (sipa) 1 0,12% 440 0,26%
UKUPNO 852 100,00 168635 100,00
222
ostali
ovčica sparidi
2% ušata
6%
8%
arbun
rumenac salpa
9% 18%
kantar
7%
pic
10%
fratar
40%
Slika 122. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu srpnju,
Tablica 104. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju 1986.

godine na ribolovnom području otoka Silbe, na lovištu Uvala Paprenica – analiziran 1 zapas.

Pisces
Mustelus mustelus (pas mekaš) 1 0,12% 8000 1,61%
UKUPNO 835 100,00 496605 100,00
223
ušata
12%
ostali salpa
sparidi 44%
3%
ovčica
2%
kantar
4%
pic
3%
fratar
32%
Slika 123. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu

srpnju,temeljem strukture ulova sadržane u tablici 104.
Tablica 105. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999.

godine na ribolovnom području Istre – analizirano 7 zapasa.

Pisces
Sciena umba (kavala) 50 0,12% 28005 0,38%
Labrus merula (vrana) 2 0,00% 975 0,01%
UKUPNO 42205 100,00 7405209 100,00
224
ovčica zubatac
1% ostali
4%
pic sparidi
2% 1%
šarag
3%
salpa
19% ušata
50%
fratar
20%
Slika 124. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-
1999. godine na području Istre, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 105.

godine na ribolovnom području otoka Cresa i Lošinja – analizirano 4 zapasa.

Pisces
Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,00% 250 0,00%
UKUPNO 82359 100,00 9971598 100,00
225
zubatac
pic 2% ostali
salpa 1% sparidi
9% 1%
fratar
3%
ušata
84%
1999. godine na području otoka Cresa i Lošinja, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
106.

godine na ribolovnom području otoka Krka – analizirano 6 zapasa.

Pisces
UKUPNO 93921 100,00 12058209 100,00
226
zubatac ostali
salpa 1% sparidi
14% 1%
fratar
1%
ušata
83%
1999. godine na području otoka Krka, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 107.

godine na ribolovnom području otoka Raba – analiziran 1 zapas.

Pisces
UKUPNO 14542 100,00 1661218 100,00
227
ostali
zubatac
sparidi
4%
1%
ušata
95%
1999. godine na ribolovnom području otoka Raba, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
108.

godine na ribolovnom području otoka Paga – analizirano 5 zapasa.

Pisces
Cephalopoda
Sepia officinalis (sipa) 1 0,00% 440 0,0%
UKUPNO 26119 100,00 2924480 100,00
228
ostali
pic sparidi
4% 3%
salpa
35% ušata
55%
fratar
3%
1999. godine na području otoka Paga, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 109.

godine na ribolovnom području otoka Silbe – analiziran 1 zapas.

Pisces
UKUPNO 2824 100,00 496500 100,00
229
ovčica ostali
pic 2% sparidi
3% ušata
3%
12%
kantar
4%
fratar
32%
salpa
44%
1999. godine na ribolovnom području otoka Silbe, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
110.

godine na ribolovnom području Šibenika – analizirano 3 zapasa.

Pisces
Liza saliens ( cipal putnik) 1 0,02% 240 0,04%
Serranus scriba (pirka) 1 0,0% 110 0,02%
UKUPNO 5399 100,00 624940 100,00
230
ostali
sparidi
pic 4%
8% ušata
22%
šarag
3%
salpa fratar
37% 26%
1999. godine na ribolovnom području Šibenika, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
111.

godine na ribolovnom području otoka Drvenika – analizirano 6 zapasa.

Pisces
UKUPNO 29452 100,00 3810243 100,00
231
zubatac
ostali
pic 1%
sparidi
2% 1%
salpa
24%
fratar
4%
ušata
68%
Slika 131. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatoma u razdoblju od 1986.-
1999. godine na ribolovnom području otoka Drvenika, temeljem strukture ulova sadržane u
tablici 112.

godine na ribolovnom području Splita, lovište u Kaštelanskom zaljevu –analizirano 2 zapasa.

Pisces
UKUPNO 1100 100,00 254925 100,00
232
ostali
fratar salpa
sparidi
5% 1%
2%
pic
3%
ovčica
89%
1999. godine na području Splita, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 113.

godine na ribolovnom području otoka Hvara – analizirano 3 zapasa.

Pisces
Oedaechilus labeo (cipal plutaš) 1 0,02% 110 0,03%
UKUPNO 4498 100,00 352882 100,00
233
ostali
zubatac sparidi
7% 1%
salpa
32%
ušata
60%
1999. godine na ribolovnom području otoka Hvara, temeljem strukture ulova sadržane u
tablici 114.

godine na ribolovnom području otoka Visa – analizirano 2 zapasa.

Pisces
Liza saliens ( cipal putnik) 2 0,04% 1100 0,10%
UKUPNO 5697 100,00 1082935 100,00
234
ostali
sparidi
2%
salpa
31%
ušata
51%
zubatac
16%
1999. godine na području otoka Visa, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 115.

godine na ribolovnom području otoka Korčula i Lastova – analizirano 3 zapasa.

Pisces
Mullus surmuletus (trlja od kamena) 4 0,28% 574 0,31%
Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,07% 40 0,02%
Chromis chromis (crnej) 1 0,07% 20 0,01%
Cephalopoda
Octopus vulgaris (hobotnica) 3 0,21% 2990 1,63%
UKUPNO 1418 100,00 183874 100,00
235
ostali
sparidi
zubatac
2%
6%
ušata
92%
1999. godine na području otoka Korčule i Lastova, temeljem strukture ulova sadržane u
Tablici 116.

godine na ribolovnom području Makarske – analizirano 3 zapasa.

Pisces
Oedaechilus labeo (cipal plutaš) 372 66,31% 25480 39,45%
Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,18% 160 0,25%
UKUPNO 561 100,00 64595 100,00
236
ušata
ostali 9%
sparidi
fratar
bukva 0%
4%
3%
salpa
7%
špar
4%
pic
2%
ovčica
zubatac 7%
64%
Slika 136. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatoma u razdoblju od 1986.-
1999. godine na ribolovnom području Makarske, temeljem strukture ulova sadržane u tablici
117.
Tako je struktura ulova ostvarena ribolovom fružatom u mjesecu lipnju 2008. godine na
ribolovnom području Jelse na lovištu Rep od školja kraj Zečeva prikazana u tablici 92, u
mjesecu srpnju 1989. godine na ribolovnom području otoka Veli Drvenik, na lovištu Veli
Krknjaš struktura ulova dvostranim ludrom u tablici 93, u mjesecu srpnju 1992. na
ribolovnom području Mali Drvenik, na lovištu uvala Mala Rina struktura ulova dvostranog
ludra u tablici 94, u mjesecu srpnju 1989, kolovozu 1990 i srpnju 1992 na ribolovnom
području Veli Drvenik, uvala Pernatica struktura ulova dvostranog ludra u tablici 95, u
mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Zlarina na lovištu plićina Roženik
struktura ulova fružatom u tablici 96, u mjesecu kolovozu 1986 na ribolovnom području otoka
Murtera na lovištu otoka Prišnjaka struktura ulova fružatom u tablici 97, u mjesecu rujnu
1986. godine na ribolovnom području otoka Visa, na lovištu otoka Budikovac struktura ulova
fružatom u tablici 98, u mjesecu rujnu 1986. godine na ribolovnom području Tučepa, na
lovištu uvala Kamenita struktura ulova fružatom u tablici 99, u mjesecu lipnju 1986. godine
na ribolovnom području Paklenih otoka, na lovištu otoka Jerolima struktura ulova fružatom u
tablici 100, u mjesecu kolovozu i rujnu 1989. godine na ribolovnom području otoka Krka
struktura ulova ludrom u tablici 101, u mjesecu srpnju i kolovozu 1992. godine na ribolovnom
području zapadne Istre struktura ulova ludrom u tablici 102, u mjesecu srpnju 1986. godine na
ribolovnom području otoka Paga, na lovištu uvala Slatina i Ivašnica struktura ulova ludrom u
tablici 103, u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Silbe, na lovištu
uvale Paprenica struktura ulova ludrom u tablici 104, u radoblju od 1986 – 1999. godine na
ribolovnom području Istre struktura ulova ludrom u tablici 105, u razdoblju 1986 – 1999.
godine na ribolovnom području otoka Cresa i Lošinja struktura ulova ludrom u tablici 106, u
razdoblju 1986-1999 godine na ribolovnom području otoka Krka struktura ulova ludrom u
tablici 107, u razdoblju 1986 – 1999 na ribolovnom području otoka Raba struktura ulova
237
ludrom u tablici 108, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Paga struktura
ulova ludrom u tablici 109, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Silbe
struktura ulova ludrom u tablici 110, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području
Šibenika struktura ulova ludrom u tablici 111, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom
području otoka Drvenika struktura ulova ludrom u tablici 112, u razdoblju 1986 - 1999 na
ribolovnom području Splita u Kaštelanskom zaljevu struktura ulova ludra u tablici 113, u
razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Hvara struktura ulova fružatom u tablici
114, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Visa struktura ulova fružatom u
tablici 115, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Korčule i Lastova
struktura ulova ludrom u tablici 116 i u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području
Makarske struktura ulova fružatom u tablici 117.
Zbog preglednije postotne masene zastupljenosti pojedinih vrsta riba u lovinama tramate na
slikama od 111. do 136. je prikazana postotna masena zastupljenost pojedinih vrsta riba u
lovinama ovog načina ribolova u mjesecima lipanj, srpanj, kolovoz i rujan te u razdoblju od
1986. do 1999. godine
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da se ribolov ludrom, zagonicom i fružatom namijenski

obavlja na svim analiziranim lovištima, što znači da su u njihovim lovinama u najvećem
postotku zastupljene sparidne vrste riba.
Analizirala su se lovišta koja su bila obuhvaćena lovištima koja se iskorištavaju po sada

važećim propisima, ali i lovišta na kojima se je ovaj način ribolova mogao obavljati po prije
važećim propisima te lovišta na kojima se ovaj način ribolova ne obavlja, ali se je obavljao
zbog znanstvenih istraživanja.
U navedenim tablicama i slikama su prikazani rezultati istraživanja koje se je obavljalo kroz

dulje vremensko razdoblje i to od 1986. do 1999. godine skoro na cijelom našem ribolovnom
moru, osim na njegovom najjužnijem dijelu, kao što i prikazuje slika 110. Pored rezultata
istraživanja koje se je obavljalo kroz dulje vremensko razdoblje, analizirani su i najnoviji
rezultati istraživanja, koji su se obavljali u mjesecu lipnju 2008. godine.
S obzirom da su za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom prikazani rezultati istraživanja koja

su obavljana kroz dulje vremensko razdoblje, smatra se da su ti rezultati reprezentativni.
Iz analiziranih tablica i slika proizlazi da je dominatna vrsta u lovinama ušata, Oblada

melanura, čija je masena zastupljenost u prosjeku iznosila oko 70 % u odnosu na ostale
lovljene vrste. Na drugom mjestu je bila salpa, Sarpa salpa, čija se je masena zastupljenost u
prosjeku kretala oko 15 %. Od ostalih vrsta, na koje u prosjeku otpada oko 15 %, u lovinama
su bile zastupljene fratar, Diplodus vulgariss u prosjeku s oko 4 % te ostale sparidne vrste u
prosjeku svaka manje od 0,5 %, kao što su pic, Diplodus puntazzo, zubatac, Dentex dentex,
ovčica, Lithognathus mormyrus, šarag, Diplodus sargus i kantar, Spondyliosoma cantharus.
Od nesparidnih vrsta u lovinama tramate je s oko 2,5 % zastupljen i tragalj, Spicara maena te
s manje od 0,5 % i druge vrste ribe.
238
lovinama
Kako nisu bili dostupni kvalitetni rezulati istraživanja koja su se prije obavljala, analiza
zastupljenosti dužinskih klasa lovljenih vrsta i učestalost pojavljivanja njihovih tjelesnih
dužina će se prikazati samo iz najnovijih istraživanja.
Iako iz rezultata svih dosadašnjih istraživanja ribolovom tramatom proizlazi da u lovinama

tog načina ribolova su u neznatnom postotku zastupljeni nedorasli primjerci sparidnih vrsta,
za čiji ulov je ovaj način ribolova namijenjen (Cetinić i ostali, 1987, Cetinić i ostali, 1989,
Cetinić i Pallaoro, 1993, Cetinić i ostali, 2002), ipak se temeljem rezultata najnovijih
istraživanja tog ribolova iznosi postotak spolno nezrelih primjeraka sparidnih vrsta koje su
bile zastupljene u tim lovinama.
Dužinska zastupljenost istraživanih vrsta i učestalost pojavljivanja njihovih ukupnih tjelesnih

dužina u lovinama fružate na ribolovnom području Jelse, na lovištu Rep od škoja kod otočića
Zečevo u mjesecu lipnju 2008. godine prikazana je u tablicama 118, 119, 120 i 121 te na
slikama 137, 138, 139 i 140.
Duljina prve spolne zrelosti ušate, salpe, pica i fratra je određivana na temelju rezultata iz
literature (Cetinić i ostali, 2002).
Tako je u tablici 118. prikazana dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura u lovinama
fružate na istraživanom području u mjesecu lipnju 2008, a na slici 137. učestalost
pojavljivanja njezinih ukupnih tjelesnih dužina, u tablici 119 dužinska zastupljenost salpe,
Sarpa salpa, a na slici 138 pojavljivanja njezinih ukupnih tjelesnih dužina, u tablici 120.
dužinska zastupljenost pica, Diplodus puntazzo, a na slici 139. učestalost pojavljivanja
njegovih ukupnih tjelesnih dužina te u tablici 121. dužinska zastupljenost fratra, Diplodus
vulgaris i na slici 140. učestalost pojavljivanja njegovih ukupnih tjelesnih dužina.
239
Tablica 118. Dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura, u lovinama fružatom na
ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu
lipnju 2008. godine.

14,5 - 15,4 1
15,5 - 16,4 0
16,5 - 17,4 3
17,5 - 18,4 1
18,5 - 19,4 2
19,5 - 20,4 6
20,5 - 21,4 11
21,5 - 22,4 14
22,5 - 23,4 15
23,5 - 24,4 23
24,5 - 25,4 29
25,5 - 26,4 12
26,5 - 27,4 4
27,5 - 28,4 0
28,5 - 29,4 0
29,5 - 30,4 1
35
30
Broj primjeraka N
25
20
15
10
5
0
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Ukupna dužina Lt (cm)
Slika 137. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) ušate, Oblada melanura u
lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju 2008.
240
Tablica 119. Dužinska zastupljenost salpe, Sarpa salpa, u lovinama fružatom na ribolovnom
području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu lipnju 2008.
Godine.

14,5 - 15,4 1
15,5 - 16,4 0
16,5 - 17,4 0
17,5 - 18,4 0
18,5 - 19,4 0
19,5 - 20,4 0
20,5 - 21,4 2
21,5 - 22,4 3
22,5 - 23,4 3
23,5 - 24,4 2
24,5 - 25,4 5
25,5 - 26,4 10
26,5 - 27,4 12
27,5 - 28,4 15
28,5 - 29,4 24
29,5 - 30,4 30
30,5 - 31,4 24
31,5 - 32,4 13
32,5 - 33,4 5
33,5 - 34,4 3
34,5 - 35,4 2
35,5 - 36,4 0
36,5 - 37,4 0
37,5 - 38,4 0
38,5 - 39,4 1
35
30
Broj primjeraka N
25
20
15
10
5
0
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
Slika 138. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) salpe, Sarpa salpa,u
241
Tablica 120. Dužinska zastupljenost pica, Diplodus puntazzo, u lovinama fružatom na
ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo,u mjesecu

15,5 - 16,4 2
16,5 - 17,4 3
17,5 - 18,4 2
18,5 - 19,4 0
19,5 - 20,4 2
20,5 - 21,4 9
21,5 - 22,4 11
22,5 - 23,4 13
23,5 - 24,4 17
24,5 - 25,4 13
25,5 - 26,4 11
26,5 - 27,4 5
27,5 - 28,4 6
28,5 - 29,4 6
29,5 - 30,4 0
30,5 - 31,4 1
31,5 - 32,4 1
32,5 - 33,4 0
33,5 - 34,4 1
34,5 - 35,4 2
35,5 - 36,4 0
36,5 - 37,4 0
37,5 - 38,4 0
38,5 - 39,4 0
39,5 - 40,4 1
18
16
14
Broj primjeraka N
12
10
8
6
4
2
0
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
Slika 139. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) pica, Diplodus puntazzo,u
lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju.
242
Tablica 121. Dužinska zastupljenost fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama fružatom na
ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu

15,5 - 16,4 3
16,5 - 17,4 9
17,5 - 18,4 14
18,5 - 19,4 5
19,5 - 20,4 6
20,5 - 21,4 15
21,5 - 22,4 10
22,5 - 23,4 3
23,5 - 24,4 3
24,5 - 25,4 1
25,5 - 26,4 3
26,5 - 27,4 0
27,5 - 28,4 1
16
14
Broj primjeraka (N)
12
10
8
6
4
2
0
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27
Slika 140. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) fratra, Diplodus vulgaris, u
Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je u lovinama fružate bio zanemarujući postotak

nedoraslih primjeraka izlovljavanih vrsta, osim kod fratra, Diplodus vulgaris kod kojeg je taj
postotak bio visok i iznosio je 42,4 %.
243
Prema važećem Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru lovišta na kojima je

prostorno određen ribolov ludrom, zagonicom i fružatom propisan je člankom 21 citiranog
Pravilnika i člankom 9 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju
gospodarskog ribolova na moru. Prema odredbama citiranih članaka ribolov ludrom,
zagonicom i fružatom je prostorno jako ograničen i dozvoljen je samo u malom broju lovišta
ribolovnih zona B, E, F i G.
Ta lovišta su:
Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima:
1. od rta Lopata (osim uvale Sakarun) do sjevernog rta uvale Konalić na sjeverozapadnoj
strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj i
2. od južnog rta uvale Ripišće do južnog rta uvale Sovje na jugozapadnoj strani Dugog otoka.
Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:
1. od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj
obali otoka Pag;
2. od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta
uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Pag;
3. od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Pag;
4. od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka
Pag,
5. oko otočića Škrda;
6. oko otoka Maun;
7. oko otočića Mali i Veli Brušnjak;
8. od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vir;
9. oko otočića Planičić i Planik;
10. oko otočića Morovnik;
11. od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Olib;
12. od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silba;
13. od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silba;
14. oko otočića Grujica;
244
15. od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda;
16. otočića Lutrošnjak;
17. oko otoka Škarda;
18. oko otočića Vodenjak;
19. oko otočića Tranerčica;
20. oko otočića Lagnići;
21. od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i
Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molat;
22. od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i
Vrtlac, na jugoistočnoj obali otoka Molat i
23. od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu.
Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:
1. oko otoka Tun Veliki;
2. oko otoka Zverinac, uključujući akvatorij oko otočića Sparušnjak i Šilo;
3. od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunj;
4. oko otočića Tri Sestrice;
5. od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka;
6. od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava;
7. od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iž,
uključujući akvatorij oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji;
8. otočića Fulija i Kudica;
9. od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iž,

uključujući akvatorij oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak;
10. od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljan;
11. od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašman;
12. od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman,
245
13. oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun,
Runjava Kotula i Žižanj;
14. oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te
plićaka Balabra;
15. oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna
sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić;
16. oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska
Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši;
17. oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak,
Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hridi Mišine;
18. oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka;
19. oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin;
20. od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka

Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak,
Vrtlač i hridi Balun;
21. od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko
otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada;
22. od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroističnoj obali otoka Kaprije;
23. od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući akvatorij oko
otočića Oštrica;
24. od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do
uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući
akvatorij oko otočića Mali i Veli Borovnjak;
25. od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući akvatorij
oko otočića Mali i Veli Kamešnjak;
26. oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol;
27. oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući akvatorij oko otočića Dugo, Komorica i Mala i
Velika Sestrica i
28. oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara;
Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:
1. od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brač;
246
2. od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Trstena na sjevernoj obali
otoka Brač;
3. od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka
Brač;
4. od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brač;
5. od istočnog rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brač;
6. od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka
Brač;
7. od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do
Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brač;
8. od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brač;
9. od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brač;
10. od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvar;
11. od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i akvatorij oko
otočića Zečevo;
12. od rta Prapatna do zapadnog rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvar;
13. od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvar;
14. oko otoka Šćedro i hridi Lukavci;
15. oko Paklenih otoka;
16. od rta Ražnjić do rta Veli Zaglav na jugozapadnoj obali otoka Korčule;
17. od rta Ključ do rta Velo Dance na jugozapadnoj obali otoka Korčule uključujući lovište
Trstenik;
18. od rta Vela Stiniva do rta Borova na sjevernoj obali otoka Korčule;
19. od istočnog rta uvale Babina do zapadnog rta uvale Račišće na sjeveroistočnoj obali otoka
Korčule.
Kako je temeljem članka 16. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov
na moru propisana i namjena ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, smatra se da je
postojeće prostorno određivanje lovišta za te načine ribolova opravdano, jer ribe koje su
namijenjene tom načinu ribolova, a to su sparidne vrste, su najkvalitetnije i najtraženije ribe
našeg mora, koje nije moguće procjeniti.
247
Kako se također smatra da zalihe sparidnih vrsta riba nisu velike, već ograničene, procjenjuje
se stoga da je prostorno zadržavanje postojećih lovišta tog načina ribolova opravdano i da ih
ne treba mijenjati, već postojeća zadržati, jer su već sada jako prostorno ograničena.
Opravdanost zadržavanja postojećih lovišta ovog načina ribolova i inače opravdanosti

njegove daljnje upotrebe je i u tome što je to jedini legalni način gospodarskog ribolova
sparidnih vrsta riba u našem morskom ribolovu.
Sukladno procjeni navedenoj u točci 4.4.4. ove studije, smatra se da ne treba proširivati listu
budućih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom, već da lista budućih
lovišta bude ista postojećim lovištima. To zato što taj način ribolova prouzrokuje, ne samo
negativnu reakciju građana na područjima na kojima se obavlja, već i zato što su zalihe
sparidnih vrsta riba ograničene i nije ih moguće procjeniti, a uz to su kao najkvalitetnije ribe
našeg mora i najtraženije vrste, čija je i cijena na tržištu vrlo visoka.
4.4.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i

rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu
Postojeću zabranu ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, koja je propisana od 1. rujna do

30. lipnja ne bi trebalo mijenjati, već bi je trebalo i dalje zadržati.
Ne bi trebalo također broj postojećih sudionika u ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom

povećavati, što znači da i dalje ne bi trebalo izdavati nove povlastice za taj ribolov.
Kako je prema sada važećim odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za

gospodarski ribolov na moru propisano da radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar može
odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom za tekuću godinu
utvrdi ždrijebom, odnosno propiše raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu, smatra
se da tu odredbu citiranog Pravilnika ne treba mijenjati, već bi sukladno tome trebalo odrediti
da se na svakom pojedinom lovištu ribolov može obavljati najviše dva puta u razdoblju kada
se taj ribolov smije obavljati.
Raspored obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom treba predložiti strukovno

udruženje ribara, kako je to i propisano važećim Pravilnikom.
248
Prema važećim propisima ribolov ludrom, zagonicom i fružatom dozvoljen je samo u

lovištima ribolovnih zona B, E, F i G.
Postojeća lovišta ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni B su prikazana na

slici 141, u ribolovnoj zoni E na slici 142, u ribolovnoj zoni F na slici 143 i u ribolovnoj zoni
G na slici 144.
Postojeća lovišta po pojedinim ribolovnim zonama za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom

su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 141. do 144.
Slika 141. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom u
ribolovnoj zoni B (lovišta označena zeleno).
249
ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno)
250
ribolovnoj zoni F
251
ribolovnoj zoni G
točci 4.4.5 a u digitalnom obliku u točci 4.4.7. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih
karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom. Prijedlog
digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja vremena je isti kao što su digitalne karte
postojećih lovišta.
252
Temeljem toga na slici 145. je prikazan prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja
ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone B i u digitalnom obliku na
CD-u na digitalnoj slici 145, na slici 146. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova
ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na
digitalnoj slici 146, na slici 147. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova ludrom,
zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone F i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj
slici 147. i na slici 148. prijedlog prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i
fružatom u dijelu ribolovne zone G i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 148.
Slika 145. Prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i
fružatom u dijelu ribolovne zone B (lovišta označena plavo).
253
fružatom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).
254
fružatom u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).
255
fružatom u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).
256
Broj postojećih sudionika u ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom prikazan je u tablici 122.
Tablica 122. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov ludrom,
zagonicom i fružatom po pojedinim županijama na obali i po pojedinim područjima

povlastice ludar zagonica fružata
Trn
Opuzen
Blace
Metković
Lumbarda
Maranovići
Mokošica
Molunat
Plat
Potomje
Šipanska luka
Slano
Smokvica
Ston
Suđurađ
Vela Luka
Vitaljina
Zamaslina
Zaton Mali
Zaton
Žuljan
Blato
Brijesta
Čara
Cavtat
Doli
Dubrovnik
Gornje Pijavičino
Gruda
Korčula
Lastovo
Lopud
Lovište
Luka Ston
Ukupno područna jedinica Dubrovnik
257
Sali 2 (1)
Ist
Preko
Starigrad Paklenica
Zadar 6 1 6
Biograd n/m 1
Žman 2 (1)
Silba
Pag 1 1 1
Pakoštane 1
Ražanac 1
Novigrad dalmatinski
Kali 2
Kukljica
Ugljan 2
Tkon 2 1
Sv. Filip i Jakov
Premuda
Kolan 1
Posedarje
Veli Rat
Veli Iž
Pašman
Vir
Povljana
Bibinje
Tribanj
Ždrelac
Molat
Ukupno područna jedinica Zadar 10 4 17 (2)

Tribunj 4 (3) 2 1
Jezera
Murter 3 1
Rogoznica 4 (1)
Prvić 1
Primošten 1 (1) 1
Srima 1
Vodice
Šibenik
Raslina
Betina 1
258
Skradin
Zaton
Brodarica
Zlarin
Pirovac
Krapanj
Žirje
Tisno
Skradin
Kornati (Žut)
Jadrtovac
Žaborić
Ukupno područna jedinica Šibenik 8 (4) 6 (1) 6

Poreč 6 1
Pula 15 2 4
Rabac 3 2 3
Medulin 2 1
Vrsar 6 1 1
Labin 2
Umag 1
Fažana
Pazin
Ukupno područna jedinica Pula 35 5 10

Sućuraj 1
Jelsa 1 (1) 4 (3)
Stari Grad 2 (1)
Hvar 6 (3)
Bol 1
Povlja 1
Pučišća 1 (1)
Milna 2 (1)
Sutivan 1
Supetar 1 1 7 (5)
Okrug Gornji 1 1 1
Trogir 1
Zastražišće
Vrboska
Vrbanj
Drvenik
Gradac
259
Igrane
Tučepi
Podgora
Makarska
Kaštel Gomilica
Omiš
Vinišće
Slatine
Marina
Trogir
Split
Sumartin
Postira
Podstrana
Kaštel Kambelovac
Vranjic
Dugi Rat
Vis
Zaostrog
Brela
Krilo Jesenice
Kaštel Stari
Kaštel Lukšić
Kaštel Sućurac
Solin
Baška Voda
Drašnice
Šolta
Grohote
Stomorska
Ukupno područna jedinica Split 4 (1) 2 27 (14)

Novalja (2)
Ukupno područna jedinica Senj (2)

Rab 2 1
Cres
Mali Lošinj 1 (1)
Jadranovo
Moščenićka Draga
Ičići
Omišalj
260
Novi Vinodolski
Rijeka
Lošinj 1
Klenovica
Njivice
Mošćenice
Bakarac
Praputnjak
Ukupno područna jedinica Rijeka 2 2 (1) 1
UKUPNO 59 (7) 19 (2) 61 (16)
jedinica, ukupno izdano 139 povlastica za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, od čega 59
za ribolov ludrom, 19 za ribolov zagonicom i 61 za ribolov fružatom. Jedina područna
jedinica kod koje nije izdata ni jedna povlastica za taj ribolov je područna jedinica Dubrovnik.
Prema međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način
naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registriran 21 ovlaštenik povlastice koji stvarno
obavlja ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, od kojih 5 s ludrom, 2 s zagonicom i 14 s
fružatom.
Od približnog ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov ludrom, zagonicom i
fružatom, a koji prema našim saznanjima iznosi 25 ovlaštenika, najveći broj ovlaštenika, s
ukupnim brojem 15 se nalazi na području područne jedinice Split, odnosno ribolovne zone G,
pri čemu je 14 ovlaštenika za ribolov zagonicom, a 1 ovlaštenik za ribolov ludrom. Na
drugom mjestu je područna jedinica Šibenik, odnosno ribolovna zona F, s ukupnim brojem
ovlaštenika 5, pri čemu 4 za ribolov ludrom i 1 za ribolov zagonicom. Od ostalih ovlaštenika
po 2 se nalaze u područnim jedinicama Senj i Zadar i 1 u područnoj jedinici Rijeka, odnosno
svi u ribolovnoj zoni E.
Kako u područnoj jedinici Dubrovnik nije izdata ni jedna povlastica za obavljanje ribolova
ludrom, zagonicom i fružatom, tako na tom ribolovnom području nema ni jednog ovlaštenika
koji obavlja taj način ribooova, jer i na njemu po važećim propisima taj ribolov nije ni
dozvoljen.

područja na kojem se ribolov obavlja
Iako, kao što je navedeno u točci 4.4.9. ove studije, a uzimajući u obzir cijelo naše ribolovno
more, nije veliki broj sudionika koji obavljaju ribolov ludrom, zagonicom i fružatom,
općenito se smatra da ovaj način ribolova može imati utjecaja na življenje obalnog i otočnog
stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj ribolov obavlja, posebice hvarsko-
bračkog područja, na kojem prema raspoloživim podacima ima i najveći broj sudionika, koji
taj ribolov obavlja.
Ta opća ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva je tim
značajnija što se upravo najveći dio sudionika, koji taj ribolov obavljaju nalaze na otocima.
261
Uz to je taj ribolov jedini legalni gospodarski ribolov namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba,
koje imaju značajnu ulogu u našoj turističkoj ponudi, jer te vrste riba, kao što je već rečeno,
pripadaju najkvalitetnim vrstama riba našeg mora.
Na temelju navedenog smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova, inače tradicionalnog,
na življenje obalnog i otočnog stanovništva na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja
značajna te se stoga taj ribolov treba i u buduće obavljati.

Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova ludrom, zagonicom i fružatom na življenje obalnog
i otočnog stanovništva, područja na kojem se taj ribolov obavlja, a koja je iznesena u točci
4.4.10. može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja tog ribolova ovisno o broju
sudionika u ribolovu na kojem se obavlja.
Kako se najveći broj sudionika koji obavlja ribolov ludrom, zagonicom i fružatom nalazi na
otocima, smatra se da taj ribolov može imati ekonomski i socijalni značaj na življenje
stanovništva tih područja, posebice na hvarsko-bračkom području, ali i šibenskom području,
posebice na područjuTribunja te na otočnom području zadarskog arhipelaga i otoka Paga.
262
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE
Na temelju iznijetog mogu se dati slijedeći zaključci:
1. Obalne povlačne mreže koćica, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavica i
girarica su tradicionalni ribolovni alati, koji su od davnine u upotrebi u našem
morskom ribolovu, a namijenjeni su prvenstveno ulovu gire oblice, Spicara smaris
i primjenjuju se na lovištima prikladnim za njezin ulov, a to su najčešće područja
obrasla livadama morskih cvjetnica;
2. Ostale obalne mreže potegače, kao što su iglicara, srdelara, šabakun i oližnica,
koje se inače prema vrsti lovljenih riba mogu svrstati u pelagične potegače, a
namijenjene su ulovu različitih vrsta pelagične ribe su također tradicionalni
ribolovni alati, koji su podjednako od davnine upotrebljavaju u našem morskom
ribolovu, a lovišta na kojima se obavlja ribolov tim ribolovnim alatima u pravilu
nisu na morskom dnu, već u pelagijalu i stoga u pravilu ne mogu imati štetan
utjecaj na livade morskih cvjetnica;
3. I ribolov ludrom, zagonicom i fružatom je također tradicionalni način ribolova,

čija je upotreba od davnine u našem morskom ribolovu i namijenjen je ulovu
sparidnih vrsta riba;
4. Svi analizirani ribolovni alati i načini ribolova koji su, kao što je navedeno,
tradicionalnog značaja, u upotrebi su na našim prostorima od davnine, o čemu
svjedoče mnogi dostupni pisani podaci, koji su stari i nekoliko stotina godina što
dokazuje da mogu imati značajnu ulogu na življenje obalnog i otočnog
stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja, jer su takvu ulogu imali i do
sada;
5. Analizirani ribolovni alati i načini ribolova imaju ekonomski i socijalni značaj na

življenje obalnog i otočnog stanovništva na područjima na kojima se ribolov
obavlja, posebice kod ribolova koji se obavlja u zimskom razdoblju, a to je ribolov
obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom i obalnim mrežama
potegačama migavicom i giraricom, kada su uglavnom druge aktivnosti smanjene
ili se obavljaju u manjem obimu;
6. Da bi se odredio stvarni ekonomski i socijalni značaj ribolova tradicionalnim

ribolovnim alatima i načinima ribolova za obalno i otočno stanovništvo na
područjima na kojima se taj ribolov stvarno obavlja, potrebito je odrediti stvarni
broj korisnika tih ribolovnih alata i načina ribolova, jer podaci koji su navedeni u
ovoj studiji su približni;
7. Da bi se stoga utvrdio stvarni broj korisnika analiziranih ribolovnih alata i načina

ribolova te u buduće imao točan broj ovlaštenika, koji ribolov stvarno obavljaju,
što je od neprocjenjive važnosti za provođenje pravilne ribarske politike te politike
pravilnog gospodarenja živim bogarstvima mora smatra se da treba izmjeniti
članak 13. Zakona o morskom ribarstvu i dopuniti ga novom točkom koja bi
glasila:
263
Povlastica za ribolov oduzima se rješenjem područne jedinice Ministarstva
koja je izdala povlasticu za ribolov:
- ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba kojoj je izdana povlastica za ribolov
ne obavlja taj ribolov u trajanju od najmanje godinu dana.
8. Potrebito je također izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog

ribolova na moru te Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski
ribolov na moru adekvatnije propisati upotrebu i namjenu analiziranih ribolovnih
alata i načina ribolova, jer sada važeće odredbe citiranih Pravilnika daju
mogućnost njihove zloupotrebe, pri čemu treba također propisati i odgovarajuće
kaznene odredbe za postupanje u ribolovu suprotno propisanom načinu ili
nenamjenskom korištenju ribolovnih alata;
264
6. KORIŠTENA LITERATURA
1. Arneri, E, 1984. Note preliminare sulla biologia delle specie del Trachurus (Trachurus
trachurus, Trachurus mediterraneus, Trachururus picturatus) in Adriatico, Nova
Thallasia, 6 : 459 - 464.
2. Bakran-Petricioli, T., O., Antonić, D., Bukovec, D., Petricioli, I., Janeković, J., Križan, V.,
Kušan, S., Dujmović 2006. Modelling spatial distribution of the Croatian marine
benthic habitatas, Ecological Modelling, 191: 96-105.
3. Basioli, J., 1984. Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb, 387. p.
4. Cetinić, P., A., Soldo, J., Dulčić, Pallaoro, A., 2002. Specific method of fishing for
Sparidae species in the eastern Adriatic, Fisheries Research, 55: 131 - 139.
5. D’ Erco, R. 1973. O ribolovu na Jadranu, JAZU, Zagreb, 337. p.
6. Grubišić, F., 1988. Ribe, rakovi i školjke Jadrana, Naprijed, Zagreb, 439. p.
7. Jardas, I., 1996. Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb, 533. p.
8. Lorini, P., 1903. Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora, Naklada
školskih knjiga, Beč, 266. p.
9. Skaramuca, B., Ž., Kristić, V., Kožul, 1997. Višegodišnje kretanje ulova ribe gof (Seriola
dumerili, Risso) u donjoj uvali Molunat, južni Jadran, Zbornik radova znanstvenog
skupa "Tisuću godina prvag spomena ribarstva u Hrvata": 629 - 635.
10. Vrgoč, N., S., Krstulović Šifner, M., Tonković, P., Cetinić, L., Grubišić, A., Pallaoro, V.,
Dadić, M., Despalatović, I., Isajlović, D., Bašković, R., Grgičević, V., Vlahović, I.,
Marušić, H., Prelisnik, B., Žuvan, N., Tepić, J., Aunedi, Furčić, J. 2004. Monitoring i
gospodarenje demerzalnim resursima uz istočnu obalu Jadrana, hrvatsko teritorijalno
more, Studija i elaborati Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split, 213. p.
265

Studija o Tradicionalnim Alatima 2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Studija o Tradicionalnim Alatima 2008

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija o Tradicionalnim Alatima 2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA

STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

Split, lipanj 2008.

STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

Prof. dr. sc. Perica Cetinić

Voditelj projekta, Pročelnik Centra: Rektor Sveučilišta:

Split, lipanj 2008.

2. CILJEVI STUDIJE ........................................................................................................14

3. PRIKAZ DIGITALNIH KARATA UNUTRAŠNJEG RIBOLOVNOG MORA S

4. PRIKAZ TRADICIONALNIH RIBOLOVNIH ALATA I NAČINA RIBOLOVA I

4.1. Obalne povlačne mreže koćica, kogol i strašin .......................................................32

4.2. Obalne mreže potegače migavica i girarica ..........................................................103

4.4. Ludar, zagonica i fružata.......................................................................................209

5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ....................................................263

6. KORIŠTENA LITERATURA ....................................................................................265

Temeljem ugovora sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

Kod izrade ove studije koristili su se postojeći podaci o istraživanjima analiziranih

1.1. Opći podaci o studiji, analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova

Ribolov obalnim povlačnim mrežama, obalnim mrežama potegačama te ludrom, zagonicom i

Studija o značaju tradicionalnih lovišta priobalnim povlačnim mrežama i obalnim mrežama

1.2. Broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i stvarnih i korisnika povlastica

Egzaktnih podataka, međutim, o stvarnom broju sudionika u ribolovu na pojedinim

Smatrajući da je broj stvarnih sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih alata i načina

Povlastica za ribolov oduzima se rješenjem područne jedinice Ministarstva koja je izdala

Tablica 1. Broj ovlaštenika povlastica i približni broj stvarnih sudionika u ribolovu

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

2.1. Određivanje lovišta za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima i načinima ribolova te

- prostorno određivanje lovišta, koje bi trebalo sadržavati procjenu opravdanosti

- prijedlog reguliranja tradicionalnog ribolova, koji treba sadržavati, osim prostornog

- kako važećim propisima nije prostorno reguliran ribolov obalnim mrežama

- izradu digitalnih karata tradicionalnih lovišta na kojima se obavlja ribolov priobalnim

- izradu prijedloga digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova

2.3. Prikupljanje podataka za «social assessment» ekonomskog i socijalnog značaja

- utvrđivanju broja sudionika u ribolovu, odnosno utvrđivanju broja korisnika povlastica

- opću ocjenu utjecaja tradicionalnog ribolova i načina ribolova na življenje obalnog i

3.1. Prikaz digitalnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima

Iako temeljem potpisanog ugovora s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog

Za izradu naime cjelovitih i sveobuhvatnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim

Za određivanje ponuđenih područja livada morskih cvjetnica su upotrebljeni podaci objavljeni

Karte unutrašnjeg ribolovnog mora područja livada morskih cvjetnica su određivane i

Temeljem Pravilnika o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji

U posebnim staništima zabranjeno je obavljanje svakog ribolova i lova drugih morskih

Temeljem citiranog Pravilnika određena su i područja Velebitskog kanala, Novigradskog i

Karte područja posebnih staništa i područja posebnih regulacija ribolova su određivane i

4.1. OBALNE POVLAČNE MREŽE KOĆICA, KOGOL I STRAŠIN

4.1.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim

- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u

4.1.1.2. Kogol i strašin

- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u

4.1.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata

4.1.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom koćicom

Struktura ulova ostvarenog ribolovom obalnom koćicom na različitim ribolovnim područjima

Kako je po važećim propisima ribolov obalnom koćicom zabranjeno obavljati od 1. ožujka do