Europska unija

Povijest EU
 Osnovne odredbe Europske unije donijete su
nizom ugovora:
 Pariški ugovor, potpisan 18. travnja 1951., a
stupio na snagu 23. srpnja 1952.,
 osnovana je Europska zajednica za ugljen i
čelik.
 Države osnivačice su bile: Francuska,
Njemačka, Italija, Luksemburg, Belgija i
Nizozemska, a Monnet je imenovan njenim
prvim Visokim Povjerenikom.
 Rimski ugovori, potpisanima 25. ožujka 1957.
godine u Rimu, a koji su stupili na snagu 1.
siječnja 1958., osnovane su Europska
ekonomska zajednica (EEZ) i Europska
zajednica za atomsku energiju (Euratom).
 Ta dva ugovora o osnivanju kasnije su se
nadopunili sa :
 Jedinstvenim europskim aktom (1986.)

 Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht,

1992.)
 Amsterdamskim ugovorom iz 1997.

 Ugovorom iz Nice 2001.

 Jeana Monneta, francuski strateg i stručnjak za
razvoj:
 Jedini učinkoviti način za sprečavanje sukoba
između Francuske i Njemačke uspostava
kontrole nad Ruhrskom oblasti, središtu
njemačke teške industrije i vojne industrije
 Prijedlog o stavljanju francuske i njemačke
proizvodnje ugljena i čelika pod zajedničku
upravu, tzv. Visokog povjerenstva.
 Prijedlog je podržan od vodećih europskih
vođa, a prvi puta izložen javnosti 9. svibnja
1950. u govoru francuskog ministra vanjskih
poslova Roberta Schumana
 Dan Europe
 Pojam Europska unija uveden je Ugovorom
o Europskoj uniji – Ugovor iz Maastrichta
(1993)
 Nakon Ugovora o EU, Unija se prikazuje
ujedinjena pod jednim “krovom” s “tri
stupa”.
 Stupovi EU
 Prvi stup obuhvaća tri Zajednice:
 Europska zajednica za ugljen i čelik (engl.
European Community for Steel and Coal -
ECSC),
 Europska ekonomska zajednica (engl. the
European Economic Community - EEC),
 Europska zajednica za atomsku energiju, (engl.
the European Atomic Energy Community -
EAEC),
 Uključujući i jedinstveno tržište i jedinstvenu
valutu.
 Drugi stup = Zajednička vanjska i sigurnosna
politika, (engl. Common Foreign and Security
Policy - CFSP).
 Treći stup = Suradnja u pravosuđu i unutarnjim
poslovima (engl. Justice and Home Affairs),
kako je to definirano Ugovorom iz Maastrichta,
odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u
kaznenim pitanjima (engl. Police and Judicial
Cooperation in Criminal Matters) kako je to
definirano Ugpovorom iz Amsterdama (engl. the
Amsterdam Treaty).
 EU

Spora- Obrana i Sudstvo i

zumi vanjska unutarnja
politika pitanja
 EU
 Pristupanjem Bugarske i Rumunjske 1. siječnja
2007., broj stanovnika povećao se na skoro 500
milijuna.
 Ugovorom o osnivanju Europske zajednice
osnovano je pet institucija EU-a:
 Europska komisija,

 Vijeće Europske unije,

 Europski parlament,

 Sud Europskih zajednica

 Europski revizorski sud (nadgleda prihode i

rashode Unije i podjelu proračunskih sredstava
Europska komisija
 Sjedište u Bruxellesu
 Institucija je koja izražava i zagovara opći
interes Europske zajednice (EZ) i u svom je radu
neovisna od interesa pojedinih država članica
Unije.
 Radi jednostavnosti komunikacije, u svom radu
EK se koristi s 3 radna jezika: francuskim,
engleskim i njemačkim
 EK djeluje kao europsko izvršno tijelo
 Ima isključivo pravo
 Predlaganja, izrađivanja nacrta i
predstavljanja prijedloga novih zakona.
 Provođenje zajedničkih politika i europskog
zakonodavstva na način da kroz donošenje
provedbenih propisa u suradnji s Vijećem
EU-a
 Uspješnost provedbe zajedničkih propisa na
terenu ovisi o samim državama članicama.
 Zajedno sa Sudom Europskih zajednica EK
osigurava da se propisi EZ ispravno primjenjuju
te u slučaju da procijeni da je članica povrijedila
neku od odredbi osnivačkih ugovora, ima ovlast
podići tužbu protiv dotične države pred Sudom.
 EK jednim dijelom predstavlja Uniju na
međunarodnoj sceni i u njezino ime pregovara
međunarodne ugovore, uglavnom one koji se
odnose na trgovinu i suradnju.
 EK je sastavljena od povjerenika koji dolaze iz
država članica EU na mandat od 5 godina, no
unutar EK djeluju kao jedinstveno tijelo čiji je
zajednički cilj zaštititi interese EZ. Na temelju
Ugovora iz Nice, nakon posljednjeg proširenja
Unije EK izabrana za razdoblje od 1. studenog
2004. do kraja 2009. sastavljena je prema
načelu da svaka država članica ima po jednog
predstavnika u toj instituciji, te danas broji 27
povjerenika.
 EK ima razrađenu unutarnju upravno-
administrativnu strukturu
 Komisija je podijeljena na Opće uprave (engl.
Directorates-General, engl. kratica DGs).
 Svaki povjerenik zadužen je za određeno područje
i na čelu je one opće uprave, ili više njih, koja
pokriva to područje.
 Osim Općih uprava, Komisiji u radu pomažu
Glavno tajništvo koje koordinira rad Općih uprava i
komunikaciju Komisije s ostalim institucijama,
zatim privremeni i stalni odbori stručnjaka i
savjetnika te ostale zajedničke službe i uredi.
Vijeće Europske unije
 Vijeće Europske unije (Vijeće EU-a), drugim
nazivom Vijeće ministara ili često samo Vijeće
(engl. Council of the European Union, Council
of Ministers, skraćeno Council) institucija je u
kojoj su zastupljeni interesi pojedinačnih
država članica EU
 Vijeće je sastavljeno od po jednog
predstavnika iz svake države članice na
ministarskoj razini i uvijek se sastaje u istom
broju
 Sastav Vijeća mijenja se ovisno o temi o kojoj
se na sastanku raspravlja te se u praksi
Vijeće manifestira kroz “više lica“:
 kada se raspravlja o poljoprivrednoj politici,
sastaju se ministri poljoprivrede; kada se
radi o pitanju nezakonitih migracija, ministri
unutarnjih poslova i sl.
 Vijeće EU sastaje se u 9 različitih oblika ili formacija:
 Vijeće za opće poslove i vanjske odnose,

 Vijeće za gospodarske i financijske poslove,

 Vijeće za suradnju u području pravosuđa i

unutarnjih poslova,
 Vijeće za zapošljavanje, socijalnu, zdravstvenu i
potrošačku politiku,
 Vijeće za tržišno natjecanje,

 Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku,

 Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo,

 Vijeće za okoliš,

 Vijeće za obrazovanje, mlade i kulturu.

Sudske institucije
 Europska unija, u skladu sa svojim vrlo
razvijenim stupnjem pravne strukture, ima i
vlastite sudove.
 Postojanjem nadnacionalne institucije suda na
razini Zajednice, nezavisnog od niza raznolikih
nacionalnih prava država članica, osigurava se
jednoobrazno tumačenje i primjenjivanje
europskih propisa.
 Osnovni zadatak Suda Europskih zajednica
(engl. The Court of Justice of the European
Communities) je tumačenje prava Zajednice na
jedinstven način te nadgledati njegovo
učinkovito provođenje.
 Ovaj Sud ima sjedište u Luksemburgu i
sastavljen je od 27 sudaca s mandatom od 6
godina.
 Zbog preopterećenosti Suda Europskih
zajednica predmetima, 1989. godine osnovan
je Prvostupanjski sud Europskih zajednica
(engl. Court of First Instance of the European
Communities) koji mu pomaže u radu.
 Europsko vijeće
 Europsko vijeće (engl. European Council)
 čini sastavni dio Unije,

 nema oblik formalne institucije.

 EV utjelovljuje praksu okupljanja predsjednika

država ili vlada svih država članica EU-a od
sredine 70-ih godina nadalje,
 uobičajeno zasjeda u dvodnevnom forumu na
kojem se javno iznose opći zaključci i odluke.
 Na sastancima Europskog vijeća koji se zbog
visokih dužnosničkih funkcija njegovih članova
još nazivaju europski sastanci na vrhu ili
europski summiti, usklađuju se opća stajališta
država članica te određuju glavne političke
smjernice i ciljevi budućeg razvoja Unije.
 Europski sud za ljudska
prava
 Europski sud za ljudska prava (European
Court of Human Rights)
 = međunarodna institucija koja pod
određenim uvjetima može razmatrati
zahtjeve osoba koje smatraju da su
prekršena njihova prava zajamčena
europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda i Protokol.
 Sud može razmatrati samo zahtjeve protiv
zemalja koje su ratificirale Konvenciju i Protokol
o kojem je riječ i samo ako je žalba u vezi
predmeta iz nadležnosti javnih organa vlasti
(zakonodavstva, uprave, suda itd.), a nikako
protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.
 Sud nije prizivni sud
 Neophodno da se prvo iscrpe sva domaća
pravna sredstva, osim ako osoba koja podnosi
zahtjev Sudu dokaže da bi i ona bila
nedjelotvorna.
 U žalbi koja se podnosi najvišem sudu države
protiv koje se osoba želi žaliti potrebno je
iznijeti barem u osnovi iste pritužbe koje će se
kasnije iznijeti u zahtjevu Sudu.
 Broj sudaca jednak je broju država
ugovornica, ali oni ne predstavljaju pojedinu
državu.
 Suci se biraju na vrijeme od 6 godina.
 Službeni jezici Suda su engleski i francuski,
 Ali, zahtjev se može podnijeti i na bilo
kojem službenom jeziku zemalja
ugovornica.
 Zahtjev se podnosi dopisom ili ispunjenim
obrascem.
Internet
http://europe.eu/abc/history_en.htm
http://europe.eu/abc/12lessons/indeks_en.htm
http://ec.europa.eu/indeks_en.htm
www.echr.coe.int
www.europa.ba
www.dei.gov.ba