Prema infinitivno-aoristnoj osnovi glagoli se mogu podijeliti u šest vrsta, odnosno

sedam ako se nepravilni glagoli uzmu kao posebna vrsta.

Tri vrste, neparne - p r v a, t r e ć a i p e t a, dijele se na manje skupine, razrede.

P r v a v r s t a.

Infinitivna osnova nema sufiksa. Ta se vrsta dijeli na sedam razreda.

U svim razredima, osim 5. i 6, jednake su infinitivna i prezentska osnova. U prvih šest
razreda osnova završava na suglasnik, i to:
u 1. razredu na t ili d (plet-em, pred-em),
u 2. razredu na s i z (pas-em, vez-em)
u 3. razredu nap i b (crp-em, zeb-em)
u 4. razredu na k, g, h (pek-u, žeg-u, vrh-u),
u 5. razredu prezentska osnova svršava na n i m (kun-em, otm-em),
u 6. razredu osnova svršava na i, u, je/i, (Pi-ti, ču-ti, smje-ti - smi-jem).

D ru g a v r s t a . Infinitivna osnova ima morfnu, a prezentska n (vik-nu-ti, vik-n-em) .

T re ć a v r s t a.

Oznaka za prezent je morf i, a infinitivna osnova ima

u 1 . razredu morf je ili e iza lj, nj, r (vid-je-ti vid-im, želj-e-ti - žel-im, crnj-e-ti -
crn-im, vr-e-ti - vr-im) ,
u 2. razredu morf a iza č, ž, j, št i žd (ječ-a-ti, drž-a-ti, boj-a-ti, vrišt-a-ti, zvižd-a-ti).

Č e t v r t a v r s t a.

Infinitivna osnova ima morf i (misl-i-ti).

P e t a v r s t a.

Infinitivna osnova ima sufiks a, a u prezentskim nastavcima dolazi

morf a ili e. Razredi su:
1 . razred: prezentski nastavci imaju mo rf a (čit-a-ti - čit-am);
2. razred: prezentski nastavci imaju morf e, prezentska je osnova jotirana (glod-a-ti
- glađ-em) ;
3. razred: u prezentu je morf e, a korijen završava na r ili v (or-a-ti or-em, zv-a-ti
- zov-em) ;
4. razred: infinitivna osnova ima infiks j ili v ispred morfa a (sij-a-ti sij-em,
klju-v-a-ti - klju-jem) ,

Š e s t a v r s t a.

Infinitivna osnova ima sufikse ova, eva, iva, (kup-ova-ti, kralj-eva-ti,

rašir-iva-ti).

S e d m u v r s t u čine glagoli koji se ne daju uvrstiti ni u jednu od šest navedenih

vrsta. To su nepravilni glagoli, npr. ići i složenice.

1
PRVA VRSTA

Infinitivno-aoristna osnova nema tvorbenog morfa.

Prvi razred
Jednake su infinitivna i prezentska osnova i završavaju na t ili d. Infinitiv završava
na -sti. Alternanta osnove u pridjevu radnom nema završnoga korijenskog suglasnika,
osim glagola rasti,
Glagoli su ovoga razreda: bosti - bodem , cvasti-cvatem, jesti -jedem, krasti - kradem, mesti -metem
presti -predem ,sjesti - sjedem (uz običnije sjednem), sresti - sretem (uz
običnije sretnem ), glagoli s korijenom ved, npr. dovesti (i dovesti) - dovedem (i do'vedem ), i složenice od
navedenih glagola.
1 . Uzorak sprezanja:
infinitiv: plesti
prezent: pletem, pleteš, plete, pletemo, pletete, pletu
aorist: pletoh, pIete, plete, pletosmo, pletoste, pletoše i pletoše
imperfekt: pletijiih, pletijaše, pletijaše, pletijasmo, pletijaste, pletijahu i pletijahu
imperativ: pleti, pletimo, pletite
prilog sadašnji: pletući
prilog prošli: pletavši, pletavši
pridjev radni: pleo, plela,plelo,pleli,pleli,plela
pridjev trpni: pleten, pletena neodređeni vid i pleteni, pletena određeni vid
2. a. Gl. pridjev radni glagola rasti glasi: rastao - rasla (i rasla), raslo
raslo) ... , glagola bosti : bo - bola
b. Glagoli sresti i sjesti imaju neke oblike i prema d r u g o j vrsti:
prezent:sretnem i sjednem
aorist:sretoh 2. I 3. Srete..i sretnuh 2. I 3. Sretnu I sjedoh I 2. I 3. sjede
imperativ: sretni sretnimo sretnite I sjedni sjednimo ..sjedi
prilog prošli: sretavši.sretnuvši srevši I sjednuvši sjevši sjedavši
pridjev radni:sreo srela srelo I sjeo sjela sjelo
c. Nesloženi su oblici glagola jesti:
prezent: jedem . . . jedu
aorist: jedoh, jede ...
imperfekt: jeđah ... i jedah
imperativ: jedi, jedimo, jedite
prilog sadašnji: jedući
prilog prošli: jediivši
pridjev radni: jeo, jela, jelo ...
pridjev trpni: jeden, jedena itd.
d . Glagol pasti ima neke oblike po d r u g oj vrsti:
prezent: padnem . .. padnu
aorist: padoh, pade ... i padnuh, padnu
imperativ: padni, padnimo, padnite
prilog prošli: padnuvši i pavši
pridjev radni:pao, pala, palo itd.
3. N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda i uopće p r v e vrste:plesti -pletem
pletem), rasti - rastem , jesti -jedem, krasti - kradem
a. plesti (rj . plesti) -pletem i pletem. U složenih glagola stoji kratkouzlazni naglasak
na prethodnom slogu prema kratkosilaznom nesloženih, a u 2, 3. 1. jedn. aorista dolazi
čelni naglasak:
infinitiv: isplesti
prezent: ispletem i ispletem ... ispletu
aorist: ispletoh, isplete

2
imperativ: ispleti, ispletimo ..
prilog prošli: ispletavši, i isplevši
pridjev radni: ispleo, isplela
pridjev trpni: ispleten, ispletena ... ispleteni, ispletena

b. rasti - rastem Uzorak sprezanja ovog tipa može se naći u

prikazu 3 . razreda, glagol crpsti

c.jesti jedem. Složeni glagoli imaju prema kratkosilaznom naglasku kratkouzlazni

-

na prethodnom slogu, osim u 2. i 3. l. jedn. aorista i u pridjevu trpnom, gdje postoje

dubletni likovi s naglasnom alternacijom:
infinitiv: pojesti
prezent:pojedem pojedu
aorist: pojedoh, 2. i 3. pojede i pojede, pojedosmo ...
imperativ: pojedi, pojedimo ...
prilog prošli: pojedavši i pojevši
pridjev radni: pojeo, pojela ...
pridjev trpni: pojeden, pojedena . i pojeden, pojedena .. - neodređeni,
.. .

pojedeni . . određeni
.

d. krasti kradem . Uzorak toga tipa može se naći u prikazu 2. razreda,

-

glagol gristi - grizem (i grizem) .

Drugi razred

Jednake su prezentska i infinitivna osnova a završavaju na s i z (griz-em, tres-em).

Infinitiv završava na -sti. Glagoli su: gristi - grizem , musti - muzem , nesti - nesem , pasti - pasem (o životinjama),
vesti vezem ; glagoli s korijenom vez i zast. glagoli s korijenom
ljez, od kojih nema nesloženih glagola, npr. izljesti - izljezem, uljesti - uljezem; dovest (i dovezem), izvesti - izvezem i
složenice od njih.
1. Nesloženi oblici glagola gristi glase:
prezent: grizem, grizeš, grize, grizemo, grizete, grizu

aorist: grizoh, grize, grize, grizosmo, grizoste, grizoše i grizoše

imperfekt: grizijah, grizijaše, grizijaše, grizijasmo, grizijaste,

grizijahu i grizijahu

imperativ: grizi, grizemo, grizite

prilog sadašnji: grizući

prilog prošli:grizavši
pridjev radni: grizao, grizla, grizlo, grizli, grizle, grizla

pridjev trpni: grizen, grizena ..- neodređeni, grizeni,

grizenii .. - određeni
.

2. Složeni glagoli s korijenom nes imaju infinitivnu osnovu i s alomorfom nije a

oblici su s njim i običniji, npr.:
infinitiv: donijeti i rj. donesti
prezent: donesem ... donesu
aorist: donesoh, 2. i 3. donese . .. i donijeh, 2. i 3. donije...
imperativ: donesi, donesimo ...
prilog prošli: donijevši i rj. donesavši
pridjev radni: donio, donijela ... i rjeđe donesao...

3
pridjev trpni: donesen, donesena ... - neodređeni, doneseni,
donesena ... određeni; i donijet ...
Takvi su i glagoli nanijeti (nanesti i nanesti) - nanesem (i nanesem ) , Odnijeti
(Odnesti i odnesti) - odnesem (i odnesem) i dr.
4. N a g i a s n I su tipovi ovoga razreda: (a) gristi - grizem , dovesti
dovedem , koji je isti kao plesti - pletem u 1.
razredu, i (b) vesti - vezem, isti kao cfpsti - crpem iz 3. Razreda

Treći razred
Jednake su prezentska i infinitivna osnova i završavaju na b i p, a infinitiv završava na -sti. Glagoli su: crpsti (rj.
cfpsti) - crpem (i crpem) , dupsti) dubem , grepsti - grebem ,tepsti se (rj. tepsti se) tepem se (i tepem
se), zepsti- zebem i složenice.
U ovaj razred dijelom tvorbe oblika (prezent, imperativ; naglasak) ulaze i glagoli
s korijenom sp/su, koji imaju različitu prezentsku i infinitivnu osnovu, i s kojima nema
neprefigiranoga glagola (nasiiti - naspem, usuti - uspem itd.).
1. Nesloženi oblici glagola crpsti glase:
prezent:crpem,crpeš,crpe,crpemo,crpete,crpu
aorist:crpoh,crpe,crpe,crposmo,crposte,crpoše
imperfekt:crpah,crpaše,crpaše,crpasmo,crpaste,crpahu I crpijah,crpijaše/crpijahu
imperativ:crpi,crpimo,crpite
prilog sadašnji:crpući
prilog prošli:crpavši
pridjev radni:crpao,crpla,crplo
pridjev trpni:crpen,crpena.,nedr. Crpeni .,-određ.
2. U glagola s korijenom sp/su prvi alomorf dolazi samo u prezentu i imperative:naspem, pospem, uspem ... ; naspi,
pospi, uspi .. U ostalim je oblicima alomorf su: nasuh,
.

nasuo - nasula ... nasuvši, nasut.

3. N a g I a s n I su tipovi crpsti - crpem , grepsti –grebem,kao plesti-pletem I iz 1. Razreda nasuti-naspem
Uzorak: nasuti
prezent: naspem, naspeš, naspe, naspemo, naspite, naspu

aorist: nasuh, nasu, nasu, nasitsmo, nasitste, nasuše i nasuše

imperativ: naspi, naspimo, naspite

prilog prošli:nasuvši
pridjev radni:nauso,nasula,nasulo
pridjev trpni:nasut,nasuta
Četvrti razred
1. Jednake su prezentska i infinitivna osnova koje završavaju na k, g i h. Infinitiv
završava na -ii. Navedeni suglasnici alterniraj u sa č,ž,š u 2, 3. l. jedn. aorista, imperfektu,
pridjevu trpnom i u prezentu, osim u 3. 1 . mn., a sa c, z, s u imperativu i imperfektu:
peći -pečem... peku-peci., sjeći - siječem,
Nesloženi oblici glagola vući
prezent:vučem,vučeš
aorist:vukoh,vuče
imperfekt:vucijah,vucijaše I vucijahu vučah
imperativ:vuci,vucimo
prilog sadašnji:vukući
prilog prošli:vukavši
pridjev radni:vukao ,vukla
pridjev trpni:vučen,vučena
1 . Glagolu moći (i moći) 1 . lice jedn. glasi mogu, a u ostalim licima nastavci su s
kratkim morfom e: možeš, može, možemo, možete, mogu.
Složenice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti: pomognem, pomognu

4
prema inf. pomoći i pomoći, Uzmognem '" Uzmognu prema uzmoći itd.
Imperativ glagola moćii rijedak je: mogni, a od pomoći imp. glasi: pomogni i
pomozi., pomognimo i pomozimo, pomozite.
2. Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrsti:
Rečem,reknu reku ,reknem
ležem ... legu i, običnije, legnem ... legnu
3. Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći). U ostalim oblicima korijen
ima alomorfe vrh, vrš i vrs:
prezent:vršem
aorist:vrkoh,vrše
imperfekt:vrsijah,vrsah
imperativ:vrsi
prilog sadašnji:vrhući
prilog prošli:vrhavši
pridjev radni:vrhao,vrhla
pridjev trpni:vršen
4. Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j j
d r u g oj vrsti, a prezent, imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrsti.
Uzorak je:
- oblici od dviju osnova
infinitiv:dići I dignuti
aorist:digoh,diže
prilog prošli:digavši I dignuvši
pridjev radni:digao I dignuo
oblici od jedne osnove
prezent:dignem,digneš
imperativ:ddigni,dignimo
pridjev trpni:dignut
Drugi su glagoli:
cići (zast. )/ciknuti :pući/ puknuti
crći!crknuti: seći/segnuti
kleći (zast. l/kleknuti : stići /stignuti
klići (zast.)/kliknuti : taći/taknuti
maći maknuti : vrći/vrgnuti
nići/niknuti
5. N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 . raz.
a tip sjeći - siječem kao gristi iz 2. razreda.
Naglasak u glagola leći, moći (i moći), reći (i reći):
prezent: lezem (i legnem ) ... mogu, možeš ... rečem
aorist: legoh, leže ... mogoh, može ... rekoh, reče
imperativ: lezi, lezimo ... reci, recimo ..
.

prilog prošli: legavši mogavši rekavši

pridjev radni: legao, legla ... mogao, mogla rekao, rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m, a infinitivna na e i u. Glagoli su: kleti

kunem (i kunem ), žiti - žmem, oteti - otmem, uzeti uzmem, naduti -
nadmem, glagoli s korijenom če/čn (načeti - načnem, početi -počnem itd.), s korijenom
pe/pn (napeti - napnem, zapeti zapnem itd.) i glagoli složeni od njih. U taj se razred
uvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila. To su peti se -penjem
se, žeti - žnjem i žanjem i njihove složenice.
Nesloženi oblici glagola kleli glase:
prezent:kunem
aorist:kleh,klesmo
imperfekt:kunijah,kunijasmo

5
imperativ:kuni,kunimo
prilog sadašnji:kunući
prilog prošli:klevši
pridjev radni:kleo
pridjev trpni:klet,kleta
1 . Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dva
oblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti.
2. Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnj/žanj i
dvije infinitivne že/žnje
3. Glagol žiti o rublju i sl.) ima prezent žmem
imperativ žmi,imperfekt žmah, prilog
sadašnji žmući, prilog prošli ževši, pridjev radni žeo -žela .. " pridjev trpni žet, žita itd.
Glagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako: inf. sažeti, prez. sažmem
sažmeš .. , sažmu, imp. sažmi itd.
4. Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva: nadut -
naduta .,. i naduven - naduvena/naduvena itd.
5. a. Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti
- naspem iz 5, razreda.
b. Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnog
sa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa, npr. prokleo - proklela ... , zakleo -
zaklela . . . ,

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj, a u

infinitivnoj na rije/re i supletivne morfe. To su: drijeti (rj. drijeli) - drem, kliiti koljem,
mljeti - meljim,
Nesloženi oblici glagola drijiti glase:
prezent:drem,dreš
aorist:drijeh,drije
imperfekt:drah,draše
imperativ:dri,drimo
prilog sadašnj i:drući
prilog prošli:drijevši,drvši
pridjev radni:dro,drla
pridjev trpni:drt,drta
1 . Glagoli na re/r sprežu se kao i oni na rije/r: nazreti - nazreh - nazre ... , nazrevši,
nazreo se nazrela se . .. ,
2. Glagol zreti ('sazrijevati') i njegove složenice imaju dva prezenta: po ovom
razredu zrem -zreš -zre, dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -
i po 1. razredu t r e ć e vrste zrim - zriš
dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju na
naglasak prostog i složenog glagola, tj. na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska
(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima). Pridjev radni ima također dva
oblika: zreo i zrio.
3. Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i
tar: trem i tarem -
Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti.
4. Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj, a infinitivne kla i mlje.
Pridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata; mljeven - mljevena.
Od glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem, proždrijeti -
proždrem itd.) običniji su glagoli istoga značenja po 3. razredu p e t e vrste derati i
žderati, poderati i požderati i sl.
5. a. U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike, npr. 2, 3. l. jedn. kla i klii - kliiti, pokla i poklii -
poklati, u množini mrijesmo i mrijesmo -
mrijeti/mrijeti.

6
b. U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa:
umro - umrla, odro - odrla, proždro -proždrla, prostro -prostrla.

Sedmi razred
Jednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i, u, je/i.
Glagoli s osnovama na i: bIti - bIjem, bIii -jesam i budem,
liti - lijem, miti - mljem, piti - pijem i njihove složenice.
Glagoli s osnovom na u: duti - dujem (zast. 'duhati'), obuti - obujem, glagoli s
korijenom zu (iz ti - Izujem, nazuti - nazujem i dr.) i njihove složenice.
Glagoli s osnovom najeli: djeti - djenem, smjeti - smijem, umjeti - umijem, glagoli
složeni s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr.) i njihove složenice (npr. razumjeti razumijem
). U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i, a
u ostalim oblicima alternanta na je:
Nesloženi oblici glagola piti glase:
prezent:pijem
aorist:pih
imperfekt:pijah
imperativ:pij
prilog sadašnji:pijući
prilog prošli:pivši
pridjev radni:pio
pridjev trpni:pijen
1 . Pridjev trpni tvori se trima sufiksima: -t, -jen, -ven: bljen, kriven i krit, !iven i lit,
miven, šiven i šit, vijen i vit, obuven i obut, nadut i naduven.
Oblici sa -jen- i -ven- običniji su.
256 Morfologija
2. Oblici glagola biti -jesam navode se u § 750.
3. Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti: infinitiv
djenuti i djenuti, aor. djenuh i djenuh, prilog prošli djenuvši i djeniivši, pridjev radni
djenuo i djenuo, pridjev trpni djenut.
4. Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje ... i smjedoh - smjede ... , impf. smjedijah
i smijah
5. a. U 2, 3. l. jedn. aorista n a g I a s a k je čelni, npr. popi I nali osim u glagola čuti
i šiti gdje ti oblici glase ču i ši: ali u složenica su dublete: dočuti doču , našiti -
naši
b. Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetku
kratkosilazni naglasak, npr., razbijem, uvijem, izlijem, pokrijem, lspijem, sašijem.
Glagoli složeni s čuti imaju, prema pravilu o prenošenju naglasaka, uvijek naglasak
' , npr. dočujem, začujem.
c. U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak " čelnoga tipa: popio -popila
(pio -pila), zavio - zavila (v'io - vila) itd.
d. Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak, npr. obavit, opit
(obavijen, opijen ).

DRUGA VRSTA
D r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskoj
osnovi. U imperfektu se provodi alternacija n/nj: to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih.
1. Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4. razredu
p r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti. Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste.
2. N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti: dignuti - dignem, venuti - venem,
viknuti - viknem.
a. dignuti - dignem. U svim je oblicima isti naglasak.
b. venuti - venem
Nesloženi su oblici:

7
prezent: venem, veneš, vene, venemo, venete, venu
aorist: vimuh, venu, venu, venusmo, venuste, venuše i venuše
imperfekt: venjiih, venjiiše, venjiiše, venjiismo, venjiiste, venjiihU i venjiihu
imperativ: veni,venimo, venite
prilog sadašnji: venući
prilog prošli: venuvši
pridjev radni : venuo, venula, venulo, venuli, venule, venula
pridjev trpni (glagola uvenuti): u venut, u venula itd.
c. viknuti viknem
-

Nesloženi su oblici:
prezent:viknem
aorist:viknuh
imperfekt:nema
imperativ:vikni
prilog sadašnji:nema
prilog prošli:viknuvši
pridjev radni:viknuo
pridjev trpni:viknut
Složeni glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu, a prema dugosilaznom
naglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnom
slogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska. U 2, 3. 1. jedn. aorista imaju dubletne
likove: zaviknu i zaviknu.

TREĆA VRSTA
Prezentski nastavci imaju morf i (-im ... ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati.
,

Prvi razred
U ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje, nje, re.U
prezentskoj osnovi j avlja se alternacij a lj/l I nj/n
Nesloženi oblici glagola željeti glase:
prezent:želim
aorist:željeh
imperfekt:željah
imperativ:želi
prilog sadašnji:želeći
prilog prošli:željevši
pridjev radni:želio
pridjev trpni:željen
1 . U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-
jom d/d): viđahh – viđen v i d i m, vrćah ,vrćen v r t i m, plavljah -plavlj-en -plavim
p l a vj e t i (,postajati plav').
2. U obliku za m. r. jedn. pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i ( je), npr.
-

vidio -vidjela, plavio -plavjela, živio -živjela itd.

3. Glagol vreti ima 3. lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti: vrim - vriš -
vri - vrimo - vrite vru, prilog sadašnji vrući i vrući, pridjev radni vreo, rj. vrio, vrela,
vrelo, vreli,vrele, vrela.
4. Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrsti:
prezent: bdim
aorist: bdjeh
imperfekt: bdah .. . i bdijah
imperativ: bdi i bdij
prilog sadašnji: bdeći
prilog prošli: bdjevši
pridjev radni: bdio, bdjela

8
5 . Glagol velim,veliš.. vele ima samo prezent, prilog sadašnji veleći i imperfekt
Veljah,veljaše
6. N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim, vidjeti-vidim,vreti-vrim
a.. željeti - želim. Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svim
oblicima. Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog. Takvi su: boljeti
bolim: zaboljeti -zabolim , letjeti -letim: preletjeti -preletim
Glagol voljeti u prezentu, imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasak:
Volim-vole, voljah ..., voleći.
. b. vidjeti - vidim. Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznim
naglaskom imaju taj naglasak u svim oblicima.
Nesloženi oblici glagola vidjeti:
prezent: vidim
aorist: vidjeh
imperfekt: vidah, vidaše
imperativ: vidi
prilog sadašnji: videći
prilog prošli:vidjevši
pridjev radni:video,vidjela
pridjev trpni: viđen, viđena . ..
Takvi su npr: starjeti - starim, svidjeti se - svidim se, visjeti - visim
Složenice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim, npr. predvidjeti - predvidim,
zastarjeti - zastarim.

Drugi razred
Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima č,ž j i
skupovima št, žd, a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i-, npr. čučati - čučim,
držati - držim, blejati - blejim, pljuštati -pljuštim, zviždati - zviždim.
Nesloženi oblici glagola držati:
prezent:držim
aorist:držah
imperfekt:držah,držaše
imperativ:drži
prilog sadašnji:držeći
prilog prošli:državši
pridjev radni:držao
pridjev trpni:držan.držana
Glagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima ø-, -mo, -te i
alternacijom kratko o - dugo o, tako da j e na njemu dugosilazni naglasak: boJ se -
bojmo se - bojte se, stoj, prestoj itd.
2. Glagol stajati stojim, i složenice, ima alternaciju samoglasnika a/o u korijenu:
a u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi.
3. N a g l a s n i su tipovi: a. držati - držim, b. čučati - čučim.
a. držati-držim. Drugi su glagoli toga tipa: bježati - bježim, ležati - ležim, stajati
(uz stajati) - stojim i složenice: odležati - odležim
b. čučati - čučim. Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom
osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima. To je zapravo isti
tip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga. Takvi su blejati - blejim,
klečati -klečim, pljuštati -pljušti m, režati - režim, vrištati -vrištim, zviždati - zviždim i dr.
Složenice imaju isti naglasak, osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazni
naglasak čelnoga tipa: izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTA

9
Infinitivna osnova ima morf i, infinitiv završava na -iti
Nesloženi oblici glagola voziti:
prezent:vozim
aorist:vozih
imperfekt:vožah,vožaše
imperativ:vozi
prilog sadašnji:vozeći
prilog prošli:vozivši
pridjev radni:vozio,vozila
pridjev trpni:vožen,vožena
1. a. U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana: nošah- nošen
- n o s i m, mlaćah - mlaćen – mlatim, ljubljah - ljubljen - l j u b l m itd.
b. Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št, drugi sa šć, treći i s jednim i s drugim
skupom, npr. častim - čašćah - čašćen, koristim - korišćah - korišten, krstim - krštah
i kršćah - kršten itd.
2. Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu: s
nastavcima -l, -imo, -ite i s nastavcima -ø-mo, -te, npr. b roj i m -brOoi -brojimo ,brojite
i broj - brojmo - brojte, k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte.
3. N a g I a s n i su tipovi: voziti- vozim, brojiti - brojim, ljubiti - ljubim, tumačiti-
tumačim i žuriti - žurim.
a. voziti - vozim. Istog su tipa: goniti - gonim, moliti - molim, nositi -nosim,
skočiti - skočim. Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak u
istom slogu, a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetku.
U 2, 3. L jedn. aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa: donositi -
donosim - donošen, ali donosih- donosi - donosi - donosismo itd.
.
b. brojiti - brojim. Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u
prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2, 3. L jedn. aorista i u pridjevu
trpnom, gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa, npr:
prezent:brojim..broje
aorist:brojih,broji
imperfekt:brojah…brojahu
imperativ:broji,brojimo
prilog sadašnji:brojeći
prilog prošli:brojivši
pridjev radni:brojio
pridjev trpni:brojen
Tako i: gostiti - gostim, loviti - Lovim, noćiti -noćim, ploviti - plovim, trošiti -
trošim i dr.
c. ljubiti - ljubim. Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnom
osnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak, a u prezentu dugosilazni. Kao prezent
naglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2. 3. I. jedn. aorista naglasak
􀐀

čelnoga je tipa; u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasak:

prezent:ljubim…ljube
aorist:ljubih,ljubi
imperfekt:ljubljah…ljubljahu
imperativ:ljubi,ljubimo
prilog sadašnji:ljubeći
prilog prošli:ljubivši
pridjev radni:ljubio,ljubila
pridjev trpni:ljubljen,ljubljena
Tako i: baciti - bii.cim, braniti branim, graditi - gradim, hvaliti - hvalim,
d. tumačiti - tumačim. Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnom
osnovom mijenjaju se:

prezent:tumačim..tumače

10
aorist:tumačih
imperfekt:tumačah…tumačahu
imperativ:tumači,tumačimo
prilog sadašnji:tumačeći
prilog prošli:tumačivši
pridjev radni:tumačio
pridjev trpni:tumačen.tumačena
Tako i: zabaciti- zabacim, poljubiti - poljubim, jednačiti -jednačim i dr. Bez
obzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu, a u 2, 3. 1. jedn. aorista uvijek je
kratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu: protumačiti - protumačim -
protumačih -protumači ... , ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl ...
e. žuriti - žurim. U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznim
naglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2, 3. l. jedn.
aorista, i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak, a složeni kratkosilazni
naglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu: žuriti – žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo
. . ., požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše. Takvi
.

su: curiti - curim, gnjiliti - gnjilim i dr.

PETA VRSTA
P e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na
-ati), osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v. 2. razred t r e ć e vrste).
Ovoj vrsti, upravo 1 . razredu, pripadaju neki glagoli na -evati i -irati, koji inače idu
II VL vrstu

Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda.

Prvi razred
U 1 . razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am . . . ).
Pripadaju mu, između ostaloga, glagoli na -ijevati (npr. polijevati - polijevam),
-ivati, i to: a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu), npr.
dobivati, prebivati, pokrivati, umirati, počivati; b) izvedenice od tkati (npr. otkivati -
otkivam); c) nastali od glagola š e s t e vrste, npr. darivati « darovati) - darivam,
potkivati ( <potkovati) - potkivam, osnivati ( <osnovati) - osnivam.
Neki glagoli idu u 1 . i 2. razred, ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljava
podjednako, npr. štipati - štipijem i štipam, škakljati škakljem i škakljam.
Nesvršeni glagoli tipa od/iz-abirati imaju dva naglasna lika, npr. izabirati
izabirem i izabirati - izabiram .
Nesloženi oblici glagola pitati:
prezent:pitam,pitaš….pitamo
aorist:pitah,2.i 3. Pita..pitasmo,pitaste
imperfekt:pitah
prilog sadašnji:pitajući
prilog prošli:pitavši
pridjev radni:pitao
pridjev trpni:pitan,pitana
1 .a. Glagoli dati, znati, imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim
osnovama: da- i dad-, im- i imad-o.Glagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrsti.
Oblici su:
Present:dam/date/dadem/dadui dadnem/dadnu…imam I imadnem/imadu…znam/znamo/znate/znaj/znadem/znadu
aorist:dah/da/da/dasmo/dade…..imah/imadoh/imade…znah/zna/zna/znasmo I znadih/znade
imperfekt:dah/daše I dadijah/dadijaše…….imah/imaše I imadijah/imadijaše…..znah/znaše I znadijah/znadijaše
imperativ:daj I dadni….imaj/imadni…znaj/znadi
pril. sad.:dajuci…..imajuci….znajuci
pri!. prošli:davši/dadnuvši….imavši…znavši
prid. radni:dao,dala…….imao,imala……znao,znala

11
prid. trpni:dan,danarj(dat, data)…znan,znana
i rjeđe
Složenice od tih glagola sprežu se:
infinitiv: dodati…… nemati…… saznati
prezent: dodam ,dodamo……… nemam,nemaju………. Saznam,saznamo
aorist: dodah, 2. i 3. Doda………….. nemah, 2. i 3. ……….saznah, 2. i. 3.
imperfekt: nemah ... i nemađah
imperativ: dodaj i dodadni ………nemaj ……..saznaj i saznadi
pri!. sad.: nemajući
pri!. proš.: dodavši …..nemavši ……saznavši
pri!. radni: dodao,dodala ... nemao,nemala . .. saznao, saznala ...
prid. trpni: dodan, dodana ... • saznan, saznana . . .
2. Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove prema
d r u g o j vrsti, u aoristu dvije dubletne osnove, sta- i stad-, a u ostalim oblicima dolazi
alternanta sta-:
prezent: stamen,stanu…. Nestanem,nestanu
aorist: stah, sta, sta, stasmo . .. ..nestah, nesta, nesta, nestasmo
imperativ: stani, stanimo, stanite ……….nestan i nestaj
pril.. proš.: stavši ………nestavši
prid. radni: stao, stala . . . nestao, nestala
3. Glagol tkati ima oblike:
prezent:tkam…tamo tkate…tkemo,tkete
aorist:tkah,tka,tka
imperfekt:tkah,tkaše
imperativ:tkaj,tkajmo
prilog sadašnji:tkajući,tkući
prilog prošli:tkavši
pridjev radni:tkao,tkala
pridjev trpni:tkan,tkana
4. N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam, spašavati - spašavam, igrati - igram,
zaigrati - zaigram, jačati -jačam, komadati - komadam, kuhati - kuham, zakuhati -
zakuham.
a. pitati - pitam. U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnom
infinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivu
imaju u prezentu dugosilazni naglasak. To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacim
iz četvrte vrste, ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija. Takvi su također: čuvati-
čuvam, kupati - kupam, spavati - spavam i dr.
b. spašavati - spašavam. Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu
infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima u
kojima i glagoli tipa pitati - pitam. U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli
imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu, a prema dugosilaznom imaju duljinu. U 2, 3. l.
jedn. aorista i tih glagola običniji je čelni naglasak.
Uzorak je:
prezent:spašavam
aorist:spašavah
imperfekt:spašavah
imperativ:spašavaj
prilog sadašnji:spašavajući
prilog prošli:spašavavši
pridjev radni:spašavao
pridjev trpni:spašavan
spašavao, spašavala .. .
spašavan, spašavana .. .
Takvi su i: dobivati - dobivam, lišavati - lišavam, odobravati - odobravam, razumijevati
c. igrati - igram. Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznim
prvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznih

12
naglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitam.
infinitiv: igrati
prezent: igram
aorist: igrah
imperfekt: igrah,igraše
imperativigraj,igrajmo
prilog sadašnji: igrajući
prilog prošli: igravši
pridjev radni: igrao, igrala
pridjev trpni: igran
Takvi su i glagoli kopati – kopam, češljati - češljam
d. zaigrati - zaigram. Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola
taj naglasak na istome mjestu, a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnom
slogu osim u 2, 3. l. jedn. aorista i oba pridjeva, gdje imaju čelni naglasak s dugim
zadnjim slogom:
infinitiv:zaigrati
prezent:zaigram
aorist:zaigrah
imperativ:zaigraj
prilog prošli:zaigravši
pridjev radni:zaigrao
pridjev trpni:zaigran
e.jačati -jačam. Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istom
slogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2, 3. l. jedn. aorista
i pridjevu trpnom, gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogom:
infinitiv:jačati
prezent:jačam
aorist:jačah
imperfekt:jačah
imperativ:jačaj
prilog sadašnji:jačajući
prilog prošli:jačavši
pridjev radni:jačao
pridjev trpni:jačan
f. komadati - komadam. Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s
trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju isti
naglasak u svim oblicima, osim u 2, 3. 1 . jedn. aorista i oba pridjeva, gdje imaju kratkosilazni
naglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogom:
infinitive:(is)komadati……pročitati
prezent: (is)komadam…pročitam
aorist: iskomadah…pročitah
imperativ: iskomadaj..pročitaj
imperfect:komadah
pril,sadašnji:komadajući
pri!. prošli: (is)komadavši…pročitavši
prid. radni: komadao..pročitao
prid. trpni: komadan..pročitan

Drugi razred
Drugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom
osnovom u prezentu, imperativu i prilogu sadašnjem: glodati glođem, lagati - lažem
dihati - dišem, micati -mičem, vezati -vežem, brisati- brišem, zobati - zobljem, sipati
- Sipljem, drijemati - drijemljem, dozivati - dozivljem.
Nesloženi oblici glagola pisati glase:
prezent:pišem
aorist:pisah

13
imperfekt:pisah
imperativ:piši
prilog sadašnji:pišući
prilog prošli:pisavši
pridjev radni:pisao
pridjev trpni:pisan
1. Neki glagoli sprežu se po 1. i po 2. razredu: gibati - gibam i gibljem, dozivati -
dozivam i dozivljem, drijemati - drijemam i drijemljem, pljeskati - pljeskam i plješćem,
sipati sipam i sipljem, sisati sisam i sišem, šetati - šetam i šećem, zidati zidam i
ziđem, uzimati - uzimam i Uzimljem i dr.
2. Glagol iskati ima prezent išćem , .. išću (razg.) i Ištem . . . lštu (viši stil).
3. Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem . . . dašću, dršćem ... dršću.
N a g l a s n i su tipovi pisati- pišem, srkUutati - srkućem, metati -mećem micati -mičem.
a. pisati - pišem. Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta. Takvi su npr. disati
dišem, nizati - nižem, skakati - skačem, vezati - vežem, vikati -vičem i
dr. Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitam.
Složenice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu, a prema dugosilaznom
naglasku, prema pravilu o prenošenju naglaska, imaju dužinu na mjestu silaznog
naglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu. U 2, 3. L jedn. aorista obično je
čelni naglasak: n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan, p o k az a t
i - pokažem, zavezati - zavežem itd.
b. srkutati-srkućem. Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzla
znim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu, imperfektu i u
prilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu. U 2, 3. 1. jedn aorista i u pridjevu
trpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa, što se vidi iz uzorka:
infinitiv:srkutati
prezent:srkućem
aorist:srkutah
imperfekt:srkutah
imperativ:srkući
prilog sadašnji:srkućići
prilog prošli: srkutavši
pridjev radni: srkutao
pridjev trpni: sfkutan
Takvi su glagoli: cvrkutati - cvrkućem, cvokotati cvokoćem, skakutati
-

skakućem i dr.
c. metati - mećem. Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s
kratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak u
prezentu, u imperfektu, prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom. U 2, 3. L jedn. aorista, u
pridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskom:
infinitiv: metati
prezent: mećem ... meću
aorist: metah, metii i meta
imperfekt: metah, metaše
imperativ: meći . . . mećite
prilog sadašnji: mećući i mećući
prilog prošli: metavši
pridjev radni: metao, metala . . i metao, metala
.

pridjev trpni: metan, metana itd.

Istog su tipa: glodati -glođem, lagati – lsžrm, šaptati - šapćem, zobati - zobljem i dr.
Neki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom, npr.
glagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagala.
d. micati - mičem. Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju isti
naglasak u svim oblicima, a u 2, 3. 1. jedn. aorista čelni naglasak uz dug zadnji slog:
micati-mičem-mica,dizati,dižem-diza,jahati,jašem,jaha
Složenice imaju, prema pravilima o prenošenju naglasaka, kratkouzlazni naglasak

14
IIprethodnom slogu, osim u 2, 3. 1. jedn. aorista, gdje je opet kratkosilazni čelni
naglasak uz dužinu zadnjega sloga: pomicati -pomičem -pomica, uzjahati Uzjašem
- uzjaha, namazati - namažem - namaza, oplakati oplačem - oplaka itd.

Treći razred
U prezentskim nastavcima dolazi morf –e. Dvije su skupine glagola. U p r v oj
korijen ima fonemski isti morf u objema osnovama. Čine je glagoli derati - derem, (h )rvati
se (h )rvem se, orati - orem, revati - revem, žderati -žderem i njihove složenice.
-

U d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi ima

dva suglasnika, a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom među
njima. U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa: brati - berem, prati -
perem, zvati zovem. U dva glagola i oni alterniraju, a alomorfi su, dakle,
-

supletivni: gnati - ženem, slati - šaljem.

Nesloženi oblici glagola prati:
prezent:perem
aorist:prah
imperfekt:prah
imperativ:peri
prilog sadašnji:perući
prilog prošli:pravši
pridjev radni:prao
pridjev trpni:pran
1 . Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam ... gnaju, imp. ženi - ženimo -
ženite i gnaj - gnajmo - gnajte, prilog
sadašnji ženući i gnajući. Složenice također imaju dubletne oblike: izagnati - iženem i
ob. izgnam- iženi/ izgnaj/ izagnaj itd.
2. Glagol slati ima prezent šaljem . . . šalju i (zast.) šljem . . . šlju. I složenice imaju
dublete: poslati - (zast.) pošljem ... pošlju i pošaljem ... pošalju.
3. N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2. razreda ove vrste (metati -
mećem).

Četvrti razred
Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv
na -jati, -vati). Prezentska osnova (dolazi u prezentu, imperativu i prilogu sadašnjem)
nema sufiksa, a nastavci uz nju počinju s j, npr. si-ja-ti - si-jem, klju-va-ti - klju-jem.
Nesloženi oblici glagola klju vati:
prezent:kljujem
aorist:kljuvah
imperfekt:kljuvah
imperativ:kljuj
prilog sadašnji:kljujući
prilog prošli:kljuvavši
pridjev radni:kljuvao
pridjev trpni:kljuvan
1. Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti: dava, prema
1. razredu, i da, prema ovome.
Slično se sprežu i glagoli s osnovom zna/znava, npr. doznavati, poznavati,
priznavati.
Nesloženi su oblici glagola davati i poznavati:
prezent: dajem i dajem …daju i daju …………poznajem ,poznaju
aorist: davah, 2. i 3. dava ……… poznavah I poznava
imperfekt: davah i davah ... poznavah, poznavaše
imperativ: daj .. . i davaj . .. ,…poznavaj
pril. sadaš.: dajući ……… poznajući i poznavajući
pri!. prošli: davavši……………… poznavavši
prid. radni: davao, davala . . . poznavao, poznavala . . .

15
prid. trpni: davan, davana . . . poznavan, poznavana . . .
2. N a g l a s n i su tipovi: kljuvati - kljujem, grIjati - gr'i'jem, smijati se - smijem se
a. klju vati - kljujem. Uzorak sprezanja v. naprijed. Istoga su naglasnoga tipa
glagoli brijati - brijem, bljuvati - bljujem, pljuvati -pljujem i dr.
Složeni glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni na
predmetku, na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu, osim u 2, 3 . 1. jedn. aorista i oba pridjeva gdje
je čelni naglasak, s popratnim duljinama.
Uzorak je:
infinitiv:prokljuvati
prezent:prokljujem
aorist:prokljuvah
prilog prošli:prokljuvavši
pridjev radni:prokljuvao
pridjev trpni:prokljuvan
b. grijati-grijem. Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznim
naglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu, gdje je u
istom slogu naglasak dugosilazni U 2, 3. 1. jedn. aorista naglasak je obično čelnoga tipa s
popratnom duljinom.
Složeni glagoli imaju, prema pravilu, kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu,
a u 2, 3. 1. jedn. aorista obične su inačice s čelnim naglaskom. Nesloženi su oblici
glagola griati i zagrijati:
prezent:grijem….zagrijem
aorist:grijah….zagrijah
imperfekt:grijah…zagrija
imperativ:grij….zagrij
Drugi su glagoli npr. kajati se - kajem se, lajati - lajem, stajati - stajem (,zastajati'),
sijati - sijem, trajati - trajem.
c. smijati se - smijem se . Manja skupina nesloženih glagola ima
kratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima, osim u 2, 3. 1. jedn.
aorista i oba pridjeva, gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje
je dugouzlazni . Prezentski su nastavci s duljinom i bez nje.
Složenice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu, prema dugosilaznom
naglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku. U 2, 3. 1. jedn.
aorista i pridjevima naglasak je čelni.
Uzorci su:
infinitiv:smijati se…nasmijati se
prezent:smijem se….nasmijem se
aorist:smijah se…..nasmijah se
imperfekt:smijah se
imperativ:smij se….nasmij se
pri!. sad.:smijući se
pri!. prošli:smijavši se…nasmijavši se
prid. radni:smijao se…nasmijao se
prid. trpni:nema…..nasmijan
Drugi su glagoli ovoga tipa npr. pojati -pojem -,zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTA

16
Šestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova, eva, iva (infinitiv na –o/e/i-vati), a prezentsku
(dolazi u prezentu, imperativu i prilogu sadašnjem) morfom
u: dar-ova-ti - dar-u-jem, voj-eva-ti - voj-u-jem, kaz-iva-ti - kaz-u-jem itd.
Koji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti
Nesloženi oblici glagola trgovati:
prezent:trgujem
aorist:trgovah
imperfekt:trgovah
imperativ:trguj
prilog sadašnji:trgujući
prilog prošli:trgovavši
pridjev radni:trgovao
pridjev trpni:trgovan
1. Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik: bičevati, prijateljevati,
učiteljevati itd.
2. N a g l a s n i su tipovi: kovati - kujem, trgovati - trgujem, vjerovati - vjerujem,
napredovati - napredujem, kazivati - kazujem, razlikovati - razlikujem.
a. kovati - kujem. Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznim
u prezentu imaju uzorak:
infinitiv:kovati
prezent:kujem
aorist:kovah,kova
imperfekt:kovah
imperativ:kuj,kujte
prilog sadašnji:kujući
prilog prošli:kovavši
pridjev radni:kovao
pridjev trpni:kovan
U 2, 3. 1. jedn. aorista i u pridjevima naglasci su čelni. Tako i npr. psovati -psujem,
snovati - snujem, štovati - štujem, trovati - trujem.
b . trgovati - trgujem. Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od
četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga su
tipa.
Uzorak je složenoga glagola:
infinitiv:iskovati
prezent:iskujem
aorist:iskovah
imperativ:iskuj
prilog prošli:iskovavši
pridjev radni:iskovao
pridjev trpni:iskovan
Tako i: opsovati opsujem, osnovati osnujem, zatrovati - zatrujem; blagovati -
blagujem, bolovati bolujem, gladovati - gladujem, mirovati - mirujem, putovati
putujem; hajdukovati - hajdukujem, junakovati -junakujem i dr.
Neki glagoli imaju naglasne dublete, npr. hajdukovati - hajdukujem.
c. vjerovati - vjerujem. Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju taj
naglasak u svim oblicima. U 2, 3. l. jedn. aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom i
popratnom duljinom.
Uzorak je:
prezent:vjerujem
aorist:vjerovah
imperfekt:vjerovah
imperativ:vjeruj
prilog sadašnji:vjerujući
prilog prošli:vjerovavši
pridjev radni:vjerovan

17
pridjev trpni:
Takvi su: gazdovati - gazdujem, milovati - milujem, njegovati - njegujem, radovati
(se) - radujem, imenovati - imenujem, kiimenovati - kiimenujem, prstenovati - prstenujem
i dr.
Neki glagoli imaju i naglasne dublete, npr. imenovati - imenujem, kamenovati
kamenujem.
d. napredovati - napredujem. Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom slogu
od kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom, složenice od tipa
vjerovati - vjerujem, imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2, 3. l. jedn. aorista, gdje
je naglasak čelnog a tipa.
Uzorak je:
prezent:napredujem
aorist:napredovah
imperfekt:napredovah
imperativ:napreduj
prilog sadašnji:napredujući
prilog prošli:napredovavši
pridjev radni:napredovao
(Taj glagol ima i dubletu napredovati.)
Tako i: doručkovati - doručkujem, jadikovati- jadikujem, obradovati - obradujem,
objedovati - objedujem, uzrokovati -uzrokujem i dr.
e. kazivati - kiizujem. Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije u
prvom slogu, nego je u trećem slogu od kraja, imaju u prezentu kratkouzlazni naglasak
u prethodnom slogu.
Uzorak je:
infinitiv:kazivati
prezent:kazujem
aorist:kazivah
imperfekt:kazivah
imperativ:kazuj
prilog sadašnji:kazujući
prilog prošli:kazivavši
pridjev radni:kazivao
pridjev trpni:kazivan
Takvih glagola ima mnogo: pokazivati -pokazujem, darivati - darujem, dobaciati
- dobacujem, objavljivati- objavljujem, pobjeđivati - pobjeđujem, pozlaćivati -
pozlaćujem, svanjivati -svanjujem, zadirkivali - zadirkujem, zamjenjivati - zamjenjujem,
oplakivali -oplakujem, strovaljivati - strovaljujem, istovarivati - istovarujem,
opamećivati- opamećujem itd.
f. razlikovati razlikujem. Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od
--

kraj a imaju taj naglasak u svim oblicima.

Uzorak:
infinitiv: razlikovati
prezent: razlikujem . . . razlikuju
aorist: razlikovah, 2, 3. razlikova ... razlikovaše i razlikovaše
imperfekt: razlikovah . . . razlikovahu
imperativ: razlikuj
prilog sadašnji: razlikujući
prilog prošli: razlikovavši
pridjev radni: razlikovao, razlikovala . . .
pridjev trpni: razlikovan, razlikovana itd.
Takvi su glagoli: nalikovati - nalikujem, posavjetovati -posavjetujem, prilikovati
prilikujem, zavjetovati - zavjetujem i dr.

18