Zakon o Platnom Prometu

Prikaz novog Zakona o platnom prometu,
devizno poslovanje, tečajne razlike...
Ivica Milčić, urednik-savjetnik HZRIF, imilcic@rif.hr

Novi Zakon o platnom prometu
 cilj: usklaĎenje s pravnom stečevinom EU
 usvajanje: 23. 10. 2009. (NN 133/09)
 stupanje na snagu: 01. 01. 2011.
 Platne usluge ureĎuju se istovjetno kao i u EU
 Nestaje razlika izmeĎu domaćih i prekograničnih plaćanja
 Može se uplaćivati i plaćati u eurima u cijeloj Europi preko
jednog jedinstvenog računa korištenjem jednog seta platnih
instrumenata kao u domaćem platnom prometu
Multivalutni račun
 Promjena brojeva deviznih računa (na sličan način kao kunski –
počinje s 1),
 Postojeći kunski računi postat će multivalutni,
 Ako su zadovoljeni uvjeti (potpisnici)
 Evidentiraju se i kunske i devizne transakcije na istom računu,
 Način obračuna, naplate i obavlještavanje neće se mijenjati
 IBAN klijenta se neće mijenjati
Odluka o nalozima za plaćanje
 Plaćanja u domaćem i prekograničnom prometu –
multivalutni račun
 Pokriva domaća i prekogranična plaćanja
 Nekad nalog 14,
 Način zadavanja naloga – papirnato ili elektronički
 Zakon o elektroničkom potpisu
 Unificiran sadržaj naloga
Obračunska plaćanja
 Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zabranjuje
ovršeniku – poslovnom subjektu plaćanja preko institucije za
platni promet ako u Jedinstvenom registru računa ima
oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja
oročenim novčanim sredstvima.
 Dosad Zakon o platnom prometu u zemlji
 Platne usluge se po novom Zakonu o platnom prometu grupiraju
u sedam vrsta:
 Usluge polaganja gotovog novca na račun za plaćanje,
 Usluge podizanja gotovog novca sa računa za plaćanje,
 Usluge izvršenja platnih transakcija
 Izravna terećenja,
 Terećenja putem platnih kartica,
 Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,
 Izvršenje platnih transakcija gdje su sredstva pokrivena kreditnom
linijom kroz:
 Izravna terećenja,
 Terećenja putem platnih kartica,
 Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,
 Usluge izvršenja platnih usluga izdavanja ili prihvačanja platnih
instrumenata : kartice
 Usluge novčane pošiljke
 Usluge izvršenja platne transakcije kada se suglasnost za obavljanje
daje telekomunikacijskim ureĎajem, digitalnim ili informatičko-
tehnološkim sredstvom
 Platnim uslugama ne smatraju se:
 Izravne platne transakcije – gotov novac bez posredovanja
posrednika izmeĎu platitelja i primatelja
 Platne transakcije preko trgovačkog zastupnika ovlaštenog za
pregovaranja i sklapanje poslova o prodaji ili kupnji robe u ime
platitelja ili primatelja plaćanja
 Fizički prijevoz novčanica i kovanog novca
 “cash back”
 Mijenjački poslovi – koji se sastoje od mijenjanja gotovog novca za
gotov novac, a novčana sredstva se ne drže na računu za plaćanje,
 Platne transakcije na temelju papirnatih dokumenata ispostavljenih
pružatelju usluga radi stavljanja novca na raspolaganje primatelju
plaćanja: čekova, mjenica, vaučera, …
 Platne transakcije u okviru kupoprodaja financijskih instrumenata,
 Usluge tehničkih pružatelja koji podržavaju platne usluge ali ni u
jednom trenutku nisu u posjedu novčanih sredstava koja se prenose,
 Usluge temeljene na izdavanju instrumenata za plaćanja u okviru
ograničene mreže pružatelja usluga,
 Platne transakcije izvršene putem telekomunikacijskih, digitalnih ili
informacijsko tehnoloških ureĎaja,
 Platne transakcije izmeĎu pružatelja platnih usluga,
 Platne transakcije nadreĎenog i podreĎenog ili meĎu podreĎenima
istog nadreĎenog društva, bez posredovanja pružatelja platnih
usluga koji nije društvo iz iste grupe,
 Podizanje gotovine na bankomatima trećih osoba, koje djeluju u
ime izdavatelja kartice, a nisu ugovorne strane u okvirnom ugovoru
s klijentom koji podiže novac s računa pod uvjetom da te osobe ne
obavljaju druge platne usluge,
 Više se neće u platnom prometu u RH pored prijenosa platne
poruke izmeĎu platitelja i primatelja voditi i računovodstvena
obrada (poziv na broj) i financijska disciplina.
 Odluka o nalozima za plaćanje (donosi se)
 Banke se time oslobaĎaju od poslova koji ne spadaju u domenu
bankarskog poslovanja te rizika provoĎenja ovrhe
 Detaljnije je regulirano u Zakonu o provoĎenju ovrhe na
novčanim računima,
Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet
 Po još važećem Zakonu to su:

 Banke,
 Štedionice,
 Hrvatska pošta,
 HNB
 FINA,
 Kod deviznog platnog prometa to su:
 Banke i
 HNB
Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet
 Prema novom Zakonu vrste ovlaštenih institucija šire se i na:

 Ostale kreditne institucije,
 Institucije za platni promet (do ulaska u EU sjedište obvezno u RH)
 Kartične kuće koje posluju izvan bankarskog sustava,
 Pružatelji usluga za plaćanje računa,
 Operateri mobilnih komunikacija
 Institucije za elektronički novac
 Europska središnja banka,
Institucije za platni promet
 Na njih se primjenjuju odredbe ZTD-a
 Mora dobiti odobrenje HNB-a
 Djelatnost institucija za platni promet je pružanje platnih usluga
te operativnih i s njima usko povezanih pomoćnih usluga, kao što
su:
 Osiguranje izvršenja platnih transakcija,
 Usluge konverzije valuta za potrebe izvršenja platnih transakcija,
 Usluge čuvanja,
 Pohranjivanje i obrada podataka.
Institucije za platni promet
 Dužne su zaštiti novčana sredstva
 Imati temeljni kapital uplaćen u novcu od najmanje 1.000.000,00 kuna za sve platne
naloge osim:
 Za platne usluge transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršene transakcije daje
nekom telekomunikacijskom opremom – 400.000,00 kuna
 Za usluge novčanih pošiljaka – 150.000,00 kuna.
 Održavati visinu jamstvenog kapitala – ni u jednom trenutku ne smije biti manji od
temeljnog
Pružatelj i upravitelj platnog sustava mogu biti:
 Institucija za platni prometu sa sjedištem u RH,

 Banka (kreditna institucija) sa sjedištem u RH,
 Institucija za elektronički novac
 Druga pravna osoba sa sjedištem u RH osnovana kao d.d. ili
d.o.o.,
 Druga pravna osoba prema posebnom zakonu,
 HNB,
 Podružnica pravne osobe iz inozemstva sa sj. u RH,
 RH i JLPRS kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti
Institucija za elektronički novac
 Zakon o elektroničkom novcu (Nar. nov,. 139/10).
 »elektronički novac« jest elektronički, uključujući i magnetski,
pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka
novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu
zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili
pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini
novčano potraživanje prema izdavatelju,
 »institucija za elektronički novac« jest pravna osoba koja je dobila
odobrenje za izdavanje elektroničkog novca,
 Izravne uplate novca instituciji za elektronički novac
 Prilikom plaćanja – nema provjere pina ni potpisa
 Rizik gubitka
 Što se prestaje primjenjivati?
 Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem
 Odluka o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata (poseban Zakon)
 Odluka o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja kojise vode u
različitim bankama (poseban Zakon)
 Odluka o opskrbi banaka gotovim novcem (nova osnova: Zakon o HNB)
 Zakon o deviznom poslovanju: čl. 32, čl. 33., čl. 63. st 1. točka 13. i čl. 64. st.1. točka 6.
 Odluka o uvjetima i načinu obavljanja pl. prometa s inozemstvom + Uputa o upotrebi šifara
osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom ("Narodne novine", br.
36/2005. i 24/2006.)
 Odluka o prikupljanju podataka o ostvarenom pl. prometu s inozemstvom
Očekuje se
 Objava:
 Odluka o nalozima za plaćanje
 Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa
 Prilog 1 - Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka
Prilog 2 - Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih
oznaka
 Odluka o registru institucija za platni promet
 Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet
 Odluka o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga
Poslovanje s gotovinom – do 31.12.2010.
 Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. Nov., br. 117/01.),

 Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. Nov.,
br. 36/02.).
 Zakon o porezu na dohodak (Nar. Nov., 177/04., 73/08. i
80/10)
 Čl. 61. Zakona i čl. 90 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. Nov.,
95/05-123/10.) – obveza isplate primitaka koji se smatraju
dohotkom na žiroračun.
Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do
31.12.2010.
Da do 5.000,00 kn po
računu
Pravna osoba
Fizička osoba s
Pravna osoba NE registriranom
djelatnošću
Fizička osoba - graĎanin

DA (osim Zak.o por. doh.
propisanim zabranama)
31.12.2010.
Da do 5.000,00 kn po
računu
Pravna osoba
Fizička osoba s
Fizička osoba s NE registriranom djelatnošću
registriranom djelatnošću
DA (osim Zak.o por. doh.

propisanim zabranama)
31.12.2010.
105.000,00 kn
Pravna osoba
Fizička osoba s
105.000,00 registriranom
djelatnošću

Bez ograničenja
Poslovanje stranom gotovinom
 17. prosinca 2009. g. donesena je Uredba o izmjeni o
dopuni Zakona o deviznom poslovanju s primjenom od
1.1.2010. (Nar. Nov., 153/09).
 Od 19. travnja 2010. primjenjuje se nova devizna Odluka u
svezi s gotovinskim prometom (Nar. Nov., 48/10)
 Ukinuta obveza traženja odobrenja od HNB-a za gotovinske
naplate i plaćanja veće od ranije propisanog iznosa
 Za naplatu 25.000 € i plaćanja 3.000 €
 OPREZ: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju
terorizma – 15.000 € limit.
Poslovanje stranom gotovinom
 Novom odlukom propisano je da je prilikom polaganja ili dizanja
gotovine sa žiroračuna potrebno dostaviti:
 Račun, ugovor, predračun
 JCD – kod podizanja gotovine za plaćanje
 Dokazati u roku od 60 dana da je podignuta gotovina iskorištena za
plaćanje obveza
 Zadržana je obveza rezidenata da stranu gotovinu i čekove
naplaćene od rezidenata polože u roku od 3 radna dana na
žiroračun
 Nisu dopuštena plaćanja i naplate u stranim sredstvima plaćanja :
 za kapitalne poslove :
 kupoprodaja nekretnina i zemljišta u Republici Hrvatskoj, te udjela u
trgovačkim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
 kupoprodaja udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema
propisima Republike Hrvatske,
 kupoprodaja vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u Republici Hrvatskoj
bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su
izdani u Republici Hrvatskoj, a kotiraju u inozemstvu (zabrana iz ovog stavka ne
odnosi se na kupoprodaju na primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od
Republike Hrvatske koji glase na stranu valutu
Devizna blagajna
 Rezidenti mogu imati deviznu blagajnu za:
 Naplate i plaćanja u stranoj gotovini nerezidentima
 Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,
 za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona
i usluga prijevoza)
 Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te
za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom
robom
 Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”
 Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih
turističkih agencija, za račun nerezidenta
 Za službena putovanja u inozemstvo
Naplata i plaćanje stranom gotovinom
 U poslovima:
 Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,
 za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona
i usluga prijevoza)
 Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te
za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom
robom
 Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”
 Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih
turističkih agencija, za račun nerezidenta
Prosječno stanje devizne blagajne
 Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju
može biti u vrijednosti do 3.000,00 €.
 Prosječno stanje izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja
svakoga dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem
kalendarskih dana u tom mjesecu.
Prosječno stanje devizne blagajne
 Za potrebe službenih putovanja u inozemstvo
 Prosječno dnevno stanje blagajne u tromjesečju za ove namjene
može iznositi 1.500,00 €.
 Izračun prosječnog stanja isti kao i u prethodnom slučaju.
 HNB može u pojedinačnim slučajevima, temeljem zahtjeva

rezidenta odobriti držanje većeg iznosa u deviznoj blagajni od
propisanih limita.
 Takvo odobrenje se izdaje za pojedinačne slučajeve ili na rok do
godine dana.
Devizna blagajnjna
 Transakcije plaćanja i naplate mogu se realizirati:
 Gotovinski,
 U stranoj valuti
 Čekovima i
 Bezgotovinski (prijenos s računa pravne osobe ili poduzetnika
pojedinca na račun rezidenta fizičke osobe koja ima pravo na
nadoknadu troškova službenog puta, uključujući i pravo na
dnevnicu.
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
 Za potrebe službenog puta u inozemstvo rezident daje banci Nalog 14
– šifra osnove 285.
 U nalogu 14 navodi ime i prezime osobe koja službeno putuje u
inozemstvo ili
 Ako rezident podiže stranu gotovinu u svrhu pologa u vlastitu deviznu
blagajne unijet će umjesto imena i prezimena tekst “za polog u
deviznu blagajnu u svrhu službenog putovanja u inozemstvo”
 Ako osoba koja putuje u inozemstvo iznosi stranu gotovinu podignutu
iz devizne blagajne rezidenta, tada rezident sam izdaje potvrdu koja
pravda iznošenje strane gotovine u službene svrhe.
 U potvrdu se unosi serijski broj potvrde, ime osobe koja putuje,
zemlju u koju putuje, svota koja se iznosi i valuta koja se iznosi. –
preko 10.000€ obvezna prijava cariniku
 Po obavljenom službenom putu rezident ispostavlja obračun.

 Ako je obračunom utvrĎeno da je isplaćena akontacija manja od
obračunatih troškova, razlika se isplaćuje na isti način kao što je
to učinjeno i po akontaciji.
 Ako je obračunom utvrĎeno da je akontacija isplaćena u većem
iznosu od utvrĎenih troškova, razlika u stranoj gotovini se vraća
na devizni račun (nalog 10) ili ostaje u deviznoj blagajni u
namjeni službenih putovanja u inozemstvo.
 Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za
potrebe službenog putovanja u iznosu 500 €. Po povratku sa
službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje
slijedeće troškove:
 Dnevnica 350,00 €
 Cestarine 50,00 €
 Račun za hotel 450,00 €
 Ukupno : 850,00 €
 Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn
 Ukupno isplaćena akontacija : 500,00 €
 Dug zaposleniku:
 Po osnovi troškova u inozemstvu i dnevnici: 350,00 €
 Po osnovi automobila: 2.800,00 kn
 Poslovna dokumentacija – koraci:
 Putni nalog
 Nalog 14 – banka
 Uplatnica u deviznu blagajnu
 Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku
 Obračun putnog naloga
 Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe
 Isplatnica iz devizne blagajne (zaposleniku)
Blagajnički dnevnik u € br.1.
 Primljena je gotovina sa deviznog računa: 500,00€
 Isplaćen je predujam za službeni put: 500,00€
 UKUPAN DNEVNI PRIMITAK: 500,00€
 UKUPAN DNEVNI IZDATAK: 500,00€
 Prethodno stanje devizne blagajne : 0,00€
 Novo stanje devizne blagajne: 0,00€
Knjiženje
r.b. Opis Iznos Konto
Duguje Potražuje
Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x 14.800,00 103
7,4 s.t.HNB)
Stanje kunske blagajne 3.000,00 102
1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (500,00€ x 3.700,00 1039 103
7,4 s.t.HNB)
2. Uplatnica u dev. blg. 3.700,00 105 1039
3. Isplatnica iz dev. blg. 3.700,00 1651 105
4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4) 6.290,00 263
-Dnevnice (350€xsr.t.HNB) 2.590,00 4401
-Cestarine (50€xsr.t.HNB) 370,00 4106
-Račun hotel(450xsr.t.HNB) 3.330,00 4425
-Priv.auto u sl. svrhe 2.800,00 4424 102
5. Izvod sa deviznog rn-N 14 (350€ x 7,4 2.590,00 1039 103
sr.t.HNB
7. Zatvaranje obveze 6.290,00 263 1651
- Isplata razlike 105
 Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za
potrebe službenog putovanja u iznosu 1.000 €. Po povratku sa
službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje
slijedeće troškove:
 Dnevnica 350,00 €
 Cestarine 50,00 €
 Račun za hotel 450,00 €
 Ukupno : 850,00 €
 Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn
 Ukupno isplaćena akontacija : 1.000,00 €
 Potraživanje od zaposlenika za povrat: 250,00€
 Dug zaposleniku:
 Po osnovi automobila: 2.800,00 kn
 Poslovna dokumentacija – koraci:
 Putni nalog
 Nalog 14 – banka 1.000,00 €
 Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku
 Obračun putnog naloga
 Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe
 Uplatnica u deviznu blagajnu – povrat novca
 Isplatnica iz devizne blagajne
Knjiženje
r.b. Opis Iznos Konto
Duguje Potražuje
Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x 14.800,00 103
7,4 s.t.HNB)
Stanje kunske blagajne 3.000,00 102
1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (1.000,00€ 7.400,00 1039 103
x 7,4 s.t.HNB)
3. Isplatnica iz dev. blg. 7.400,00 1651 105
4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4) 6.290,00 263
-Dnevnice (350€xsr.t.HNB) 2.590,00 4401
-Cestarine (50€xsr.t.HNB) 370,00 4106
-Račun hotel(450xsr.t.HNB) 3.330,00 4425
-Priv.auto u sl. svrhe 2.800,00 4424 102
5. Obračun obveze prema zaposleniku 6.290,00 263 1651
6. Uplata zaposlenika u dev. blg. 250,00€ 1.850,00 263 105

x sr.t.HNB
7. Isplatnica iz dev.blg. povrat deviza 1.850,00 1039 105
8. Izvod sa dev.rn – N 14 1.850,00 103 1039
Napomena
 U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, uz putni nalog
treba priložiti pisani dokaz o tečaju nacionalne valute, ako su
troškovi nastali u nacionalnoj valuti zemlje za koju dnevnica nije
propisana u njenoj valuti već u eurima.
 Tečaj nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je utvrĎena
dnevnica za tu zemlju.
Tečajne razlike
 Transakcije u stranoj valuti potrebno je evidentirati u
funkcionalnoj valutu, tj. valuti primarnog ekonomskog okruženja
– RH – kuna,
 Na iznos u stranoj valuti primjenjuje se spot tečaj – srednji tečaj
HNB,
 Tečajne razlike nastaju:
 naplate potraživanja ili podmirivanja obveze u stranoj valuti ako
postoji promjena tečaja izmeĎu datuma transakcije i datuma namire,
 iskazivanja monetarnih stavaka u stranoj valuti na datum bilance
primjenom zaključnog tečaja (spot tečaj na datum bilance - srednji
tečaj HNB-a) ako postoji promjena tečaja izmeĎu datuma
transakcije i datuma bilance.
Tečajne razlike
 Tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao
prihod (pozitivne tečajne razlike) ili kao rashod (negativne
tečajne razlike).
 Pozitivne tečajne razlike nastaju:
 kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na
datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je potraživanje
evidentirano u knjigovodstvu,
 kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan
 podmirivanja ili na datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je
obveza evidentirana u knjigovodstvu.
Tečajne razlike
 Negativne tečajne razlike nastaju:
 kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na
datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je potraživanje
evidentirano u knjigovodstvu,
 kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan podmirivanja ili na
datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je obveza evidentirana
u knjigovodstvu.
Primjer – pozitivne tečajne razlike
 Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:
 1) Potraživanje u iznosu od 10.854,35 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =

7,22 kn na dan transakcije 24. 10. 2009. godine, isto potraživanje naplaćeno je na dan
27. 11. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,31 kn,
 2)Potraživanje u iznosu od 6.580,00 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =
7,23 kn na dan transakcije 04. 11. 2009. godine - potraživanje nije naplaćeno do 31.
12. 2009. godine,
 3) Obvezu u iznosu od 5.000,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,31 kn
na dan transakcije 26. 11. 2009. godine, ista obveza je plaćena 28. 12. 2009. godine
kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,
 4) Obvezu u iznosu od 4.800,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,32 kn
na dan transakcije 24. 11. 2009. godine - obveza nije plaćena do 31. 12. 2009. godine.
 Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je 1 EUR = 7,30 kn (pretpostavka s obzirom
da je tekst pripremljen prije navedenog datuma).
 Ad 1) Potraživanje = 10.854,35 EUR x 7,22 = 78.368,41 kn
 Kunska protuvrijednost na dan naplate = 10.854,35 EUR x 7,31 = 79.345,30 kn
 Pozitivna tečajna razlika = 79.345,30 kn - 78.368,41 kn = 976,89 kn
 Ad 2) Potraživanje = 6.580,00 EUR x 7,23 = 47.573,40 kn
 Kunska protuvrijednost na datum bilance = 6.580,00 EUR x 7,30 = 48.034,00 kn
 Ad 3) Obveza = 5.000,00 EUR x 7,31 = 36.550,00 kn
 Kunska protuvrijednost na dan plaćanja = 5.000,00 EUR x 7,29 = 36.450,00 kn
 Ad 4) Obveza = 4.800,00 EUR x 7,32 = 35.136,00 kn
 Kunska protuvrijednost na datum bilance = 4.800,00 EUR x 7,30 = 35.040,00 kn
r.b. Opis Iznos (kn) Konto
Duguje Potražuje
Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz S = 10.854,35 € 122
inozemstva (78.368,41 kn)
Naplaćeno je potraživanje u 79.345,30 103
iznosu od 10.854,35 € na dan 78.368,41 122
27.11. 976,89 7740
Ad 2) Stanje potraživanja od kupca iz S = 6.580,00 € 122
inozemstva (47.573,40 kn)
Iskazivanje potraživanja po 460,60 122 7740
zaključnom tečaju na datum
bilance
Duguje Potražuje
Ad 3) Stanje obveza prema inozemnom S = 5.000,00 € 222
dobavljaču (36.550,00 kn)
Plaćena je obveza u iznosu od 36.450,00 103
5.000,00 € na dan 28.12. 100,00 7742
36.550,00 222
Ad 4) Stanje obveze prema inozemnom S = 4.800,00 222
dobavljaču (35.136,00)
Iskazivanje obveze po zaključnom 96,00 222
tečaju na datum bilance 96,00
7742
Primjer – negativne tečajne razlike
 Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:
 1) Potraživanje u iznosu od 8.750,00 USD po osnovi izvoza robe po tečaju 1
USD = 5,17 kn na dan transakcije 03. 09. 2009. godine,
 isto potraživanje naplaćeno je na dan 28. 12. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio
1 USD = 5,06 kn,
 2) Potraživanje u iznosu od 7.250,00 EUR po osnovi izvoza robe
 po tečaju 1 EUR = 7,46 kn na dan transakcije 31. 03. 2009.godine - potraživanje
nije naplaćeno do 31. 12. 2009. godine,
 3) Obvezu u iznosu od 12.820,00 EUR po osnovi uvoza robe po
 tečaju 1 EUR = 7,22 kn na dan transakcije 30. 10. 2009. godine, - ista obveza je
plaćena 28. 12. 2009. godine kada je srednjitečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,
 4) Obvezu po inozemnom kreditu u iznosu od 50.000,00 CHF
 po tečaju 1 CHF = 4,79 kn na dan transakcije 31. 07. 2009.godine - obveza nije
plaćena do 31. 12. 2009. godine,Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je
1 EUR = 7,30 kn i 1 CHF = 4,90 kn (pretpostavka s obzirom da je tekst
pripremljen prije navedenog datuma).
 Ad 1) Potraživanje = 8.750,00 USD x 5,17 = 45.237,50 kn Kunska
protuvrijednost na dan naplate = 8.750,00 USD x 5,06 = 44.275,00 kn
 Negativna tečajna razlika = 45.237,50 kn - 44.275,00 kn = 962,50 kn
 Ad 2) Potraživanje = 7.250,00 EUR x 7,46 = 54.085,00 kn Kunska
protuvrijednost na datum bilance = 7.250,00 EUR x 7,30 = 52.925,00 kn
 Negativna tečajna razlika = 54.085,00 kn - 52.925,00 kn = 1.160,00 kn
 Ad 3) Obveza = 12.820,00 EUR x 7,22 = 92.560,40 kn Kunska
protuvrijednost na dan plaćanja 12.820,00 EUR x 7,29 = 93.457,80 kn
 Negativna tečajna razlika = 93.457,80 kn - 92.560,40 kn =897,40 kn
 Ad 4) Obveza 50.000,00 CHF x 4,79 = 239.500,00 kn Kunska
protuvrijednost na datum bilance = 50.000,00 CHF x 4,90 = 245.000,00 kn
 Negativna tečajna razlika = 245.000,00 kn - 239.500,00 kn = 5.500,00 kn
Duguje Potražuje
Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz S = 8.750,00 $
inozemstva (45.237,50) 122
Naplaćeno je potraživanje u 44.275,00 103
iznosu od 8.750,00 $ na dan 45.237,50 122
28.12. 962,50 7252
Ad 2) Stanje potraživanja od kupaca iz S = 7.250,00 €
inozemstva (54.085,00) 122
Iskazivanje potraživanja po
zaključnom tečaju na datum 1.160,00 122
bilance 1.160,00 7252
Duguje Potražuje
Ad 3) Stanje obveze prema inozemnom S=12.820,00
dobavljaču (92.560,40) 222
Plaćena je obveza u iznosu od 93.457,80 103
12.820,00 € na dan 28.12. 897,40 7250
92,560,40 222
Ad 4) Stanje obveza po inozemnom S = 50.000,00 CHF 2561
kreditu (239.500,00 kn)
Iskazivanje obveze po
zaključnom tečaju na datum 5.500,00 7251 2561
bilance
Licence, software...
 MRS 38 – nematerijalna imovina
 HSFI 5 – dugotrajna nematerijalna imovina
 MRS 16 – razgraničenje – hardware – software (materijalna –
nematerijalna imovina)
 Porez na dobit po odbitku
 15% - osnovna stopa
 Na kamate, autorska prava, prava na reprodukciju, patente, licence, zaštitni
znak, dizajn illi model, proizvodni postupak, formule, nacrt, plan,
industrijsko ili znanstveno iskustvo...
 20% - dodatna stopa (popis država objavljen na str. Mfin) –
 Sve usluge (osim izrijekom pobrojanih) koje su plaćene osobama koje imaju
sjedište ili mjesto stvarne uprave izvan EU u kojima je opća ili prosječna
stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%
Hvala na pozornosti !

Zakon o Platnom Prometu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Platnom Prometu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prikaz novog Zakona o platnom prometu,

devizno poslovanje, tečajne razlike...

Ivica Milčić, urednik-savjetnik HZRIF, imilcic@rif.hr

 Po još važećem Zakonu to su:

 Prema novom Zakonu vrste ovlaštenih institucija šire se i na:

 Institucija za platni prometu sa sjedištem u RH,

 Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. Nov., br. 117/01.),

Fizička osoba - graĎanin

Fizička osoba - graĎanin

DA (osim Zak.o por. doh.

Fizička osoba - graĎanin

 HNB može u pojedinačnim slučajevima, temeljem zahtjeva

 Po obavljenom službenom putu rezident ispostavlja obračun.

 Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

 Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

6. Uplata zaposlenika u dev. blg. 250,00€ 1.850,00 263 105

 1) Potraživanje u iznosu od 10.854,35 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =

You might also like