• Vodena kuga

– Cvjetnjača,

– Vodu upija listovima, ženski cvjetovi plutaju na vodi

– Slučajno prenesena iz Amerike

Topola je vrlo često drvo uz naše tekućice, posebno u donjem toku. Stablo joj može narasti u visinu do
35 m. U prečniku deblo može imati i do 3m. Živi na vlažnim i svijetlim staništima sa dovoljno vode i
mineralnih soli. Cvjeta prije listanja. Jednodomna je biljka. U lipnju vjetar raznosi sjemenke.
Razmnožavati je možemo reznicama. Njeno drvo koristi se za proizvodnju namještaja i celuloznih
vlakana. Oplemenjene vrste topole koriste se za pošumljavanje vlažnih staništa. Gaji se plantažno.
Dokazano je da topola izlučuje neke tvari koje uništavaju štetne mikroorganizme u zraku, pa je često
drvo parkova i skverova u gradovima.
Vrba obično raste kao drvo, mada može poprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala.
Grane su tanke i dosta savitljive, mada često dolazi do lomljenja grana zbog njihove krhtosti.
List je većinom uzak i zašiljen na vrhu, tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju.

Vrba je dvodoma biljka koja ima "muške" i "ženske" cvjetove. Na jednom drvetu mogu se naći
cvjetovi samo jednog pola, dakle ili muški ili ženski cvjetovi. Plod sadrži mnogobrojne sjemenke
koje se lahko rasijavaju, a koje sazrijevaju prije ili istovremeno sa cvjetanjem.

Raste obično na plavnim područjima, uz rijeke ili na vodenastim tlima.

Vrba posjeduje i ljekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja koji
ublažava bolove i pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se i
mladice sa pupoljcima na vrhu.
Malo se koja vodena biljka može pohvaliti ljepotom koju ima lopoč. Ubraja se u porodicu
Nymphaeaceae koja obuhvaća 8 rodova. Ovaj rod obuhvaća 35 vrsta. Lopoči su vodene trajnice.
Krase ih veliki plutajući kožnati listovi koji dolaze na plutajućim peteljkama. Srcoliki su, s
dubokim urezom i zaobljenim vrhom. Cvjetovi dolaze pojedinačno i plutaju na vodi. Boja im
varira od bijele preko žute, ružičaste do plave. Razlikujemo ih prema boji cvijeta i visini. Neki
zahtijevaju duboku vodu, dok neki rastu i u plićim jezerima. Osim ukrasnih svojstava, ove biljke
imaju i ljekovita svojstva, a u te svrhe se koriste list, cvijet i rizom. Lopoči ne podnose hladnoću,
međutim dok je rizom na dubini gdje se voda ne zamrzava preživjet će zimu. Kod nas se često
javlja bijeli lopoč (Nymphaea alba). Ova sorta sadi se na dubinu od 50 – 200 cm. Većina lopoča
koji se danas koriste u ukrasne svrhe su hibridne sorte, a razmnožavaju se dijeljenjem jer su
sterilne. Prvi hibridi lopoča pojavili su se krajem 19. st., a stvorio ih je francuski sjemeništarac
Msg. Latour-Marliac. Kako biste zasadili lopoče, nabavite posebne posude za sadnju vodenog
bilja i ispunite ih supstratom, po mogućnosti onim namijenjenim za tu svrhu. Ispunite posudu do
¾ visine tlom. Na tlo pod kutom od 45° položite rizom kako bi rastao u razini posude. Biljku
utisnite u tlo, ali ju nemojte prekrivati tlom. Površinu supstrata prekrijte šljunkom kako se tlo ne
bi ispiralo. Svakih nekoliko godina lopoč će trebati podijeliti. Ukoliko imate plitko jezerce kako
biste biljku sačuvali od smrzavanja, izvadite ju u jesen i stavite u hermetički zatvorenu vrećicu i
pazite da se ne isuši. Bolesti i štetnici gotovo pa da ne napadaju lopoče, što je svakako jedna od
olakotnih okolnosti u uzgoju ovih biljaka.
Rogoz (Typha latifolia), je trajna 1 - 2,5 m visoka vodena biljka, s oko 2,5 cm debelim
podankom, koji raste u mulju, blizu površine vode.Iz njega izrastaju plavkasto zeleni 1 - 2 mdugi
i 10 - 20 mm široki listovi.Cvjetovi se razvijaju tek u trećoj godini, i to u srpnju i kolovozu, u
obliku uspravnog 20 - 40 cm dugog klipa, koji u gornjem, svijetlijem i tanjem dijelu nosi muške,
a u donjem, tamnosmeđem, ženske cvjetove.

Rogoz raste po močvarama, barama, jarcima i tresetištima, uz rijeke osobito u ravnici.