Obalna razvedenost

Zaljevi i riječna ušća

Tipovi zaljeva i riječnih ušća

„ Strme i niske obale obiljež obilježavaju brojni različ
različiti oblici obalne
razvedenosti. Oni su posljedica djelovanja različ različitih geološ
geoloških,
geomorfološ
geomorfoloških, klimatološ
klimatoloških i oceanološ
oceanoloških procesa. Današ
Današnji
izgled obale rezultat je izdizanja razine mora u posljednjih petnaestak
petnaestak
tisuć
tisuća godina (gornji pleistocen i holocen). Tada se promijenio
obujam morske vode topljenjem ledenog pokrova na Zemlji
nastalog tijekom wü würma, posljednjega pleistocenskog glacijala.
„ Najvažniji oblici obalne razvedenosti jesu zaljevi, uvuč
Najvaž uvučeni dijelovi
obale okruž
okruženi s tri strane kopnom, a povezani s morem uskim ili
širokim - najč
najčešće plovnim - vezama.
„ Prema obliku i postanku zaljeve je moguć moguće podijeliti u nekoliko
tipova: zaljevi tipa fjord i rijas znakoviti su za strme obale, a zaljevi
tipa lagune,
lagune, haffa i limana za niske obale.

1
 Fjord

„ Fjord (norv. fjorden, isl. fjorður, šved. fjärd, dan. førd, škot.
firth, špa. fiordo) je zaljev nastao postupnim prodiranjem
mora u ledenjačku (glacijalnu) dolinu, oblikovanu radom
ledenjaka.
„ Fjordovi su izduženi, duboki i uski zaljevi čije su obale
često vrlo strme. U većini fjordova ne postoje povoljni
uvjeti za razvoj luka.
„ U pristupačnijim fjordovima smještene su neke važnije
luke (npr. Narvik i Oslo u Norveškoj).
„ Tipične su fjordovske obale u Norveškoj, Islandu,
Grenlandu, Alasci, Čileu i Novom Zelandu.

2
 Rijas

„ Rijas (š
(španj. rio = rijeka) je zaljev nastao postupnim prodiranjem
mora u riječ
riječnu dolinu. Obale rijasa najč
najčešće su otvorene prema
zaleđu u smjeru riječ
riječne doline pa su povoljne za smješ
smještaj i razvoj
luka (npr. New York, Sydney).
„ Tipič
Tipične rijaske obale jesu sjeveroistoč
sjeveroistočna obala SAD-
SAD-a, obala Galicije
u Španjolskoj, južjužna obala Kine, obala Irske, jugoistoč
jugoistočna obala
Australije te jadranska obala Hrvatske i dijela Crne Gore.
„ Primjeri rijasa u Hrvatskoj – Limski kanal, Bakarski zaljev,
Novigradsko more, Karinsko more, Šibenski zaljev, Rijeka
dubrovač
dubrovačka i dr.
„ Obale rijasa mogu biti strme pa podsjeć podsjećaju na fjord premda to
svojim postankom nisu, npr. Limski kanal i Boka kotorska.

3
 Obala rijasa (NW Španjolska)

Laguna

„ Laguna (tal. laguna = plitki zaljev) je plitki zaljev niske

naplavne obale, najčešće od otvorenog mora odijeljen
pješčanim sprudom (tal. lido).
„ Pješčani sprud nastaje taloženjem pijeska kada oslabi
transportna snaga valova i morskih struja. S otvorenim
morem laguna može biti spojena s jednim ili više prolaza, koji
se radi sigurnosti plovidbe i dostupnosti luka produbljuju i
proširuju (npr. venecijanska laguna).
„ Prolazi se mogu i zatrpati pa nastaje mrtva laguna, odnosno
slano jezero. Glavna os lagune najčešće je usporedna s
obalnom crtom.

4
 Venecijanska laguna

Liman

„ Liman (rus. liman od grč. limen = zaljev) je plitki zaljev

niskih obala lagunskog tipa, najčešće u prostorima velikih
riječnih ušća sjevernih obala Crnog mora (Dnjepar,
Dnjestar, Bug).
„ Pješčanim sprudovima (rus. strilka) limani su djelomično
odvojeni od otvorenoga mora.
„ Glavna os, za razliku od lagune, pruža se najčešće
okomito na pravac pružanja obale.
„ U limanima su se razvile neke značajnije luke (npr.
Bilhorod na ušću Dnjestra).

5
 Dniester liman

Haff

„ Haff (njem. haff = plitki zaljev) je zaljev lagunskog tipa,

specifičan za južnu baltičku obalu (Njemačka, Poljska,
Rusija i dr.).
„ Postankom je vezan uz ušća velikih rijeka koje nose
goleme količine aluvijalnog materijala.
„ U većim haffovima su smještene značajne baltičke luke
(Szczecin i Swinoujscie u Sćećinskom zaljevu uz ušće
Odre, Gdynia, Gdansk i Kaliningrad uz ušće Visle,
Klaipeda uz ušće Njemena).

6
 Frisches haff

Kurisches haff

Riječna ušća
„ Važne luke smještene su često uz ušća ili u ušćima
velikih rijeka.
„ S obzirom na hidrološku i geomorfološku dinamiku
razlikuju se dva osnovna tipa riječnih ušća:
™ estuariji

™ delte.

7
 Estuarij
„ Estuarij (lat. aestuarium, od aestus = plima i oseka) – duboko i
često prema otvorenom moru prošireno ljevkasto riječno ušće.
„ Estuarij je tipičan za prostore s velikim amplitudama morskih
mijena. Nastaje produbljenjem dna i postupnim razaranjem
obala, koji su rezultat erodirajućeg djelovanja morskih mijena.
„ Taj tip ušća pogodan je za smještaj i razvoj velikih riječno-
morskih luka u koje mogu pristati i prekooceanski brodovi.
Zbog velikih razlika u vodostaju rijeka te su luke često
zatvorene (dokovske).
„ Primjeri luka smještenih uz estuarij jesu London na ušću
Temze, Liverpool na ušću Mersey, Le Havre na ušću Seine,
Hamburg na ušću Elbe, Rotterdam na ušću Rotte (rukavac
Rajne) i dr.

8
 Delta
„ Delta (od grč. delta ∆) – riječno ušće koje se grana u više
rukavaca pri čemu se akumulacijom naplavnog materijala
stvara prostrani močvarni zaslanjeni teren.
„ Akumulacija je izrazita zbog malih amplituda morskih mijena.
Delte nisu pogodne za plovidbu većih brodova jer je dubina
vode mala i stalno se smanjuje novim riječnim nanosima.
„ Velike luke smještene su najčešće uz rub delte, i to ovisno o
smjeru morske struje (npr. Marseille uz deltu Rhône,
Aleksandrija uz deltu Nila, Karachi uz deltu Inda, Ploče uz
deltu Neretve).
„ U deltama nekih velikih rijeka plovnost za velike brodove
postiže se jaruženjem plovnog puta. Tako nastaju velike
riječno-morske luke, često udaljene i nekoliko desetaka
kilometara od mora. Primjerice, New Orleans na Mississippiju
udaljen je oko 100 km od mora, a Calcutta u delti Gangesa
udaljena je oko 140 km od mora.

Delta Nila

9
Delta Inda

Delta
Mississippija

10