REPETITORIJ ZA PRIPREMU KADIDATA ZA ISPIT VODITELJA BRODICE - Kategorije "A" - Kategorije "B" - PODSJETNIK U PLOVIDBI (zainternu uporabu )vanjskim rubovima do 1000 hPa. Vidi gradijente pritisaka na ertema, pprama obodi’se snizuje ‘do 1000 hPa ima_malo i syjetle su boje. Upoznaimo i navtimo ~ prepazavati samo neke vrste oblaka. Podijeljeni su inaée 10 rodova, 26 vista i 31 podvrste — no, to je vee za, «Sijerkovige i Picckices. Mi Gemo se koncenirirsti na one. Koji predskazuju Joe wrijeme ili nadolazak nevera i one ‘Koji Ge nas razveseliti najavorn poboljSanja vremena. 8 “Sale aitova game ogra Saar Coles f ciklone-depresije CUGBRERTY oblac naziveju ve jo8 i govdicen jer su svjelh, Sapa i manji odvojeni 1 grap. Sak ott) eananjin pnacsob dost bran mea ieled roe taeayniGy Jer ih strujanje zraka raste%e ili s _fatanje votre u niZim slojevimat ‘i iim ames cosas ‘To je ienenadan, suledan vjetar koji aL sefulima 7, 7Zne puna “Yalovit obs ne du dboriae ved samo sumome sebo i smanjuju vidljivost jer zaklanjaju suuce i nocu zvijeade, Cu oblaci su bijeli, Euperasti, nalikuju gramenima sirova pamuka. Lijeno se premjeitaju ili lebde nad kopnom ili ofocima.—znak su lijepog-dobrog vremena. umulonimbys! nizak, taman-skoro_em_¥ obliku “ickakve Kale, glive ii nakovnja, pri via seasevijetan» - donesi jak Piiuanis gemlivinoms ackae i tuSom. Pojavijuje se Geti na zapadnom horizontu i “mn je smjer krefanja prana nama = evo pam oltje ili nevere i to ubrzo, VJETROVI NA JADRANU Mice minis shoe mii. ames, prise ziika_va_vetiny TH magjim —painitjvon. Redike, w [britscima pak nestaia tako S10 se topli zrak Sin i time een» Macatee ae bia vedi, ‘Piilisci u slobodHon prostoru nastoje se ijednectt. eee Pesritiers W_podanie roaajeg pritiska. Sto su razlike u pritiscima veée to su utréavanja silovitija — to je vjetar jaSi. Vjetrovi imaju svoja imena a i nazive po smjeru odakle u osnovaom smjeru dolaze ili pubu. Ako yjetar na svom osnovnom smjeru naide na reku prepreku, visoki otok na pr. ~ lakse rau je zacbigi otok ljevo ili desno nego ga preskotit Dakle, vjetar je tn skrenuo iz svog osrovnog pravea koji Je bio recimo sa sjevera a sada puSe sa sjevero-istoka. priloZenoj ruzi vjetrova, strelicama su oznateni general smjerovi pojedinih yet — Tadiana. Sl. 21 - Ruka vjetrova uaSega dijela Jadrana Fofet Gemo # opivom vjetra koji nam dolazi cavno sa sjevera Uz maziy vjetra bit €e w zagradi dodana i strana svijeta iz kojeg osnovaog smjera pute. TRAMONTANA (N) Dakle, puie sa sjevera pa gx nazivaju jo i tramantana i sjevernjak. To je probladan i_suh vjetar Ima neke ublazene karakteristke bure jer_se javija__na_udaro Argfalel, Prati pa vedro vrijeme i visok atmsf, take. Ni | dugovijetan. Ovituo puse_ samo. jecan dan. Dalj ‘obale pute jaée i stvara razvijene velove. CeSéi je na ju%nom Jadranu. U wvalama otvorenim na sjever za napraviti rusvaja. Nema posebuih makova nadolaska BURA (NE) i pute 6 izrazito brane T pre Z00 KrsJeat, Onda je to erianika bure, te unstadost hladnog kopna, hladan zrak prelije se preko planinskih usjaka i sruéi prama moro. Dolazi naglo bas zbog tog ie sagem snauoin. 2510 6 ‘najéekée najjata na samom podetiu, Razlilnyjema. anti _-drugu_neugodiju, | anficiKonama etm.) bum i. oman (raion Sunt mi One prva uzokovans je antici a iznad srednje Europe, Atlantika ili str. 8Sibira, Njen smjer je zato neito ajeverniji dok jo Ciklonalne vise istodnije. Anticiklonalna bura je suh vjetar s izrazitim udarime, Stvara nepravilne kratke i stme valove éije vthove-laijeste rasprSujo m pjemn i zr zasiéyje vodenim kapljicamia. To je «vodena pratinan. Kazu: -Bura prali ! To predstavija poscbma opesnest za plivaée i veslate u niskim plovilima ( kajak, sandolina, gumenjak) jer po jakoj buri je vodeaim kepliicama zasiéen sioj zraka visok i do pola metra i uw njemn se ne moze disati, Vatovi blize obeli dosié visiau do lm a daljo na putini i do 25 m. Bua sve vise slabi udaljavajuéi se od nate obale. Osim one vedene «pradine», Hanon dobra. Zimi bura puSe Se8e i traje 3 do 7 dana, ga dva dana. Bura je najjaga oko 10 Siig med 18 122 tam Ose na od prilike svega sat vremena oko podneva i oko ponoti i to je vrijome ako Zelimo negdje pobjeti na bolje od bure zaitieno mjesto. Zna rapubati i lokalna bura nakon kiSe 1 unutradajosti konfinenta koja je temo rashladila zak — ta nije izacvana anticiklonom ili ciklonom i nije dugotzajna. Jo§ koja rijed o ciklonalnoj buri koja nastaje kxctanjem ciklone na na Jadran iz Genovskog zaljeva ili sjeverne Affike. To je relativno topli ali i viagan zrak pa je zato to «trala» bura i s njom bude i kiSe. Njeni refuli su blazi. Exo jof i podmutfe gdje je bura cajenaénija i ngjopakijar “‘TrSanski zaljev, Limski kanal, Rijetki zaljev, Velebftski kanal - osobito kod Seaja i Karlobaga, Sidenske podruije, Split, Solin, uvala Vrulje ( Makarsko Primorje ), nice Neretve i Zuljanski zaljev na PelieScu. Zoaci koji najavijuju buru su oblaci koji kuljaju iznad yrhova os aris ( Cosobilo, Velebita i Bickova ) w ida se le kape potiniu ‘To je zbog naglog me sdmah «tutaforeas puhanja te onih refula, za plovidbu aajepoasniii vjetar na na’em Jadrana, Ali 2ato on_rastiStava kina i tla viemena. Donosi zicav. Kionitai bolesnici imajir manje poicSkoéa a ostali, judi eu tivabniji, rmpolozeaifi i manje alogeati. BURIN (NE) K > Woke Sunce ¢e kopno, osebito ono krino-kamenito, prije Ain ee sees to ake ges G5 | eles veSemje jetne bonace, burn ugodno rashiadyje 1 Cini spavanje ugodaijim — i ne samo spevanje ! Pred jutro, lakovi su se izjednatili { nastupa Ijetna jutaraja bonaca ‘oja ée potrajati sva do pojave maestrala ~ sve po lijepom vremenu, LEVANT (E) Levant je istotni oblik bure - istotnjak. Puke kralkotrajno oS i jednoliko s umjerenom jatinom. (do 7 20 Gv). To je apriiclamni « victac hada jugo prelari Tene jogo — 50 je cijede. Zimi puée slican akozvani « grego lcvante » izsmjera ENE. Svojstven je jevernom Jadranu. Talijoni ga nazivaju « kvarncro ». str.9 JUGO-SIROKO - OSTRO(SE: S) Jugo - Sroko (SE) je topa0 i vletan vietar uujednatene breine koji se rexija postépeno. Prvj daa | relativao, sk jaa, treéi dan_vet dobro evaljan... Puse od Orranta uzduz Jadrena i ima siobedan prostor sa svojim salnim wlednafeaim stryjanjem pa stvara dugatke i na Jadranu najvite valove: Ja&e pug: na juzaom Jadramt Ako mu je snjer iz B, onada se naziva jugo - otto. Cesto bude velo jak pa i olujan. I te ciklonalno jli tamno jugo s karalterstféaim T clovne sivim oblasiina ‘koji daju viSednevne life uz grmljavinu, Anti vedrije, suho jugo ili palac pife uz slabiju kiu pa Gk i uz vedriow ali 5 toplim i spamim ‘vremenom. Dogodi se da slaba kiSa bade prijava-blatna, zaprijana sitiim testicania pijeska iz afritke ‘Najveéi valovi juga — i do $ m. su vani na oft more lamo od prije Dubrovnika pa sve do Tritanskog zakeva, Predanaci nadolaska juga su mutan i, maglovit obzor s oblacima ha SETS, koji putuju nebom prainz (NW. Jo8 prije nadolaska vjetra plime su vete jer jugo natiskuje more prama sjevernom Tadranu. Zboy velike vlage u zraku, vilo su joke i rose Tlak je sniten na ispod, 1000 hPa. A najznakovitiji su slijedeti maci: U susret nadolaesem juga, ponice su opake i Cangrizave imad. uobitgjene normale. Konobari vas dogekuju krvniékim osmjehom. Direktor! marina manjjakalno _posréu gatovima 5 neskrivenom namjerom da ogule nautitare do kode - odmah ili najkasnije malo pos! i svi generalno postaju razdradljivi, svadljivi i bole#ljivi. Spas je jedino u fome da jugo potne stretati na W ili NW smjer ili drugom stranom — ali do bure koja ée nas ostoboditi te Bajilobe. LEBIC - GARBIN (SW) ‘Sada s ovim vjetromt ulazimo u podnigje nevera oluja i vibora. Lebié, garbin, lebiéada i garbinads su olvjni-orkauské vjetrovl brziue i do 12 BE ( 66 &v,) s oborinams i snsdnim valovima esto ukriJanim, posebno neugodnim za plovidbu i sa smanjenom: es Suiom, soko te pojavljuje — osobito liet. visoka ska pruga oe a Fqomaman aaa font nagll pad taka zraka. PULENAT (W) Nazivaju ga jo - polenat i zapadnjek. Spada u isti vie kao i lebié, Dolazi iznenada, hladan je, jak i opasan vjetar jer podize takoder velike ukrizane valove. Tima neste i dobro w njemu. Rijedi je u toplo goditnje doba, donosi obilnu ali kratkotrajna kif i UeSée pute uz talijansku obelu. NEVERA (SW-NW) Nevere i neverini jave_pevremens, everint su lokalne-poj: Javljaju so Ee8Se u Hjetnim mijeserima, Obiljedje im je ‘nagh pad temperature, tlaka i nalet silovitog vietra s pljuskom kike a ponekad i grade, ux sijevanje i gmnljavina. Protuinje u vremenu od pola sata do najvise sat i pol trajanja i ne zahvataju vete podrutje. Lokalne sv. Zbog iznenadaog dolaska i velike 2siline, od potetka spadaju u opasne pojave na mora Osobito za manje plovne objekte. Pa i naziv im je takav, Zato emo uyijek baciti malo pogled prama zapadnom horizontu ¥ sebu, provjeriti da lice tamo modda zatamnio obzor, pojavio se tamni niski_oblak eon alia nakovnja ¢ kumulonimbts) itz ne iz najprije samo Sjive | osviex sijevanje a onda i tino sijevanje i ermijavinu. Jo$ prije toga, ako je Ijeti u popodnevnim_satima prestio ae redovan macstiaYj pojavi kratkotrajan ‘Supretndg “smjera (iz SE) pa onda nastane eh? bezwjetrina, neke aloguka tiSina, osjetamo neku nelagodu seme ee ena eee Nevera oubmo. Veaite dodaino brodk Provjerite sidre, Ako ima mjesia, puslite so ua dulj sidrenjak jer onda sidro bolje drt. Skinite tendu i ‘pospremite sve iz palube Sto bi vam mogao vjetar oteti i svakako skinite SeSir i spremite gau kabinu ! ‘Nevera ubrzo prolazi i iza nje cbiéno grane sunce — kao da niita nije ni bilo. Ako se opet ponovi vjetrié iz sinjera SE — to ée biti repetenevere, Da, ijo8 neito, Ako sic vezani uw uvali otvorenoj na ‘never a pogotovo ako su jo8 oko vas nekakvi pseudo nautiéari koji su ‘Slampavo vezani ili usidreni (talijanci na pr.!), — radije lovite tih pola sata —sat, Plovit ete « koso na valove » $ pramcam u pola vjetma i cigaeaije neoSteteni vi i vale brodica, prezivjeti neveru. PISAVICA Kada smo vet pri vremenskim neprilikama, obradit demo jo8 jednu pojavu. To je pojava koju aazivajn: « pijavica, ‘romba ili surlada ». Rijed je o suinjjatumom, tornadu koii_se_doduSe rijetko ali ipak Pelee a nen ded Lio najrae Dele Tye je TaiIe a njega izrazito povoljna situacija. Manie -podnuje osobito niskog tlaka uzmlaije vrilog zraka. Po boda vrtloga, zrak struji orkanscom brzinom i usisava f mode i nosi W Visine Tu-ée-vai-Sesir bith jo “VetO) opasnosti ~ jer viflog pijavice na pr. na kopau usisava poljoprivredne alate, stolee i stolove, pa i malo tee stvari kao Sto gu «Spatheti» pa ih premjeita ili razbecuje unaokolo. Cupa stabla, kuée ostaju bez krovova ana moru pokupit Ges vaSe brodice sve Sto nije dobro: zaverano a neito ei potrgati. Pijavica se vidi na obzoru kao koso uspravaa tamna trubica i Iroée se. Ako ac ide ai u lijoro ni u desno isve je veéa— ide ravno na vas. Ako imate bran brodicu, nastejat ete se ukloniti iz njenog puta. Ako pak to ne mozete, onda je najboije Sto veéom brzinom uti w njeno srediste, Tamo je naime potpune bonaca. Ako pijavica nije ckrepalw> dok sie u njenom srediftu — Seka vas jo’ jedan protaz kroz vitlog. Pijavice nisu velikog promjers i ‘obiao putuju svega nekoliko milja pa nestaiu. No, nama za razbijanje eventualne monotonije - one jako vole eto! MAESTRAL (NW) Konatno smo do3li do najéra%eg nam vjetra. Drag nantiéarima kao i cvekolikim turistima j domaéem wafers toe vita tran Hiepoe-sremena Loft jez njege jo mara Kata po Tjepom vena [ieesage, Ee ae eal pogorSanja vremensidit prilika. | Maestralse ae kada sunce zagrijé Zak nad rmoreta pe hladaji ak iz anjere NW - od Dolomita | dijeta Alpi, pone strujeti na Jadran, Zatim sunce zagrije priobalje, osobito kameni kr$ i tu se zrak razrijedi pa maestral zapuSe prama kopau. Zato ga zovu jo8 i smorac ai danik. Dakle, za zagrijavanje teba od ranog juta proteci koji sat. Macstral zato zapuse gore sjevernije oko 10 sati a na srednjem Jadranu bliZe podnevu. Kako se sunce sve vise priklanja zapadu tako maestral sve vite skreGe ka obali, Ide za suncem. PuSe i rashladyje te ‘Ijudimwa i Zivinama ugoduje skoro sve do sumraka. akon loSiih vremenskih pritika, ada se Vjetrovi izmjenjuju i «vrter unackole sve dok bura ne rastisti situaciju, prvi dan pojave maestrala move biti i malo jati, To onda nazivamo MaeStrakmom. Taj se pojavijuje-opet najsnainije tamo, gdje ima nesmetanog prostora da se razmase, To su kaali u njegovu smjeru. ‘Osobito mu odgovara Hvarski kanal, Jest da takav podize dosta valova ali vrijeme je lijepo i vedro. Za sigurmu plovidba, potrebne je voditi raéuna 0 vremenskim prilikama. Zato treba sluSati vremenske prognoze. Za nautiéare valjana je ona koju objavijuje [eomonkl_melecrolotht cantar Spy oo lnxjesee zm pont lo proke fadispodtsja. Hrvatokog radija i televizije, bilo prekopomorskih obalnih radio postaja ili pak izvje¥éa iclotena u Luckim kapetanijama, marinama, hotelima i kampovima. To su prognoze 2a taj dan i 2a dafinjih 12 satis posebnim upozorenjima. Te su proguoze ipek nckako «globalno» - sjeverni Jadran, srednji i juéni a izmedu mogu biti joSneke lokalne posebnosti. Zato dobar nautivar nastoji i sam iskustvom postati dobar prognastiéar. Dobro je ukiti od domacih Tjudi s mora. Od iskusnih starjih ritara, od « garbunjera « koji vade pijesak s morskog dna i voze ga u do samog ruba korita nakreanim trabakulima ~ a taj ne ide po pijesak po loSem mora i vrement. Demati se koriste i nekim opazanjima koja meteoorolotko-sinoptiéka znanost ne prakticira. Na primjer. Na Kotnatima sam nautio od doma¢in predvidjeti da Ge fduci dan zepubati bura. Tamo se ne mogu vidjeti kage oblaka iznad Velebita ili Biokova, ali se mote vidjeli, da se ovee koje su pasle zajedno s kozama, odvajaja i odlaze na onu stranu otoka prama obali. Koze pak idu s druge strane, Ovce 6c biti na udara hhladnoj buri i to njima u njibove vuni pase. Koze sa ‘svojim rijedkim dlakama krena, ne Zelc na busi zebsti i idu u zaklon od bladnog vjetra. Pametne ivine. Pametnije od judi ! Ostaje nam jo¥ usvojiti neka manja 0 predvidanju nadolaska pogorSanja ili poljepSanja vremena. Osim pogleda na barometar, higrometar, termometar - pogledom na oblake, boju obzora, smjet vjetra i ostalog - moZemo u grubo predvidjeti kakvo ée veiieme biti nadolazeéeg dana. str. 10Predanaci nastevka lijopog vremena Vedrina i redovan maestral poneki Kraikot blak ill se lagano pomige, Nepomiéni Cu oblaci osirii obrisa T ovGice na svijetlo plavom aeba, ~ Kada Sunce za vecra dana zalazi bez miutnoée i poprimi lagu grimizan Boju. Lijepo vrijeme ée se nestavili ako Mjesé pri svom zalam bude crvenkest. Lijepo vrijeme predskazuyju i niske oscke. Predznaci pogorSanja yremeux Pojava Ci oblaka na zapadnom dijeln vedrog neba koji se gibaju ubrzaio u smjem vjetra a to je iz WSW ili SW- bit €e Kise. Ak6 se Ci oblaci pojave w osvit dana i jo8 se ‘goatilajit na zapadnom obzoru i gu’e sunteve svijetlost, vrijeme ce kvari. Kada visoki oblast dolaze s juga ili jugoistoka — siguraa Jogo. Raskidant oblaci koji jurcaju ebom, najavljuil pojaéanje vjetra i na thi —odnosno, pri razini mora. Ako bura ves pri vedrini skrene na smjer s istoka 2 osobito daljajim skretanjem s jugoistoka — vrijeme ée se opet pokvariti, Ki8e ée biti ako je sunce pri zalazu blijedo ( blijedo fnto ), Isto tako ako bude vjense ako Sunca ili Mjeseca. Izrazitije crvenilo neba najavijuje sifu a pojava duge govori da tamo vet ima kapliica vode 1 zraku. Jake rose naveter i visoke plime ~ ide jugo s sisom ili tlede bez nje. Predznact poboljianja vremens Rezdvajanje oblaka i pojava Kxpica vedrog acha na zapadnom obzont. Predveternje rumenilo u luke obzora od juga, zapada i sjoverozapada najavljuje bolje vrijems. Sada se oblaci u zavjetrini bréa dite i rasplinjuja ~ tammo ila jenjava, Kada se pri naoblatenom nebu nakon valaza sunca pojavi crvenilo ~ sutra ée biti bolje. Kita sbiéno pada pr oslabljenom vjetra a ako vjetar pojaca — dia de prestati To narayno ne wrijed: pri olujama i reverama. BRODSKI MOTORI Na vee brodice ugradujemo motor unntar trupa a na nanje vjeSamo na krmi ili na boka vanbrodski motor. Dsnovna podjela unutamgim izgaranjem je u Ivije grupe. A) Diese motori koji rade izgarmjom dTinskog Ulja, kojega jo8 nazivamo «dizelsko gorivon ili 08 kiaée «nafte. ByAlersinsk i Oto. motarirase osazin] jedai i drugi dijele se dalje prama prineipu rada 1a Setverstektne 1 na dvotakine wOnTE-Prije opisa toga ‘riticipa mada, upoznajmo se s glavaim dijelovima motora unutarnjim izgaranjem. Imamo nepokretne i pokretne lijelove. Kuciste (karter), blok sa stublinama (cilindcima) zlava motora su nepokretni dijelovi. Glavni pokretni fijelovi su klip sa Klipniatom koja povezuje klip s -oljenastom osovinom (radilicom), raditica, zmpéanici i ‘emenice prijenosa vrtnje, reduktor broja okretaja, kop, joa i vedera pumpa, podizati yentila i ventili , sirajni gregat i elektro-pokretac. str. 11 PRINCIP RADA CETVEROTAKTINOG MOTORA Na crtezima su brojevima oznatieni nazivi dijelova motora: 1- Stublina ii cilindar, 2- Klip u stublini, 3-Koljenasta osovina (rallica)u kutiStu (Larter), 4- Usisni ventil, 5- Ispuini ventil, 6- Sapnica(diza) ili Kala Klip ide of gomje mrtve tobke prama dolje, u stublini se povetava prostor f nastaje podtlak. Usisni ventil ‘ha usimoj groni je otvorea ( ispuini vventil je zatvoren) i zak ~ kod Diessel motora éisti zrak ulavi u stublinu iznad klipa, Benzinac usisava smjesu zraka i, gofiva. Usisavanje traje sve do donje mutve totke kliga, To je Ltakt — USISAVANJE. Usisni ventil se za Tl takt matvara i kada klip krene prama gore, zak u cilindra, kod «Diesselay ili smjesa kod benzin i rasprSuje ga u sitne kapi (taglicu) i tako oastaje smjesa 10 ogorive i zraka. Za hladan motor, malo bogatija gorivom (Gok) a za ugrijan motor u omjeru 1: 35-u korist zraka. PODMAZIVANJE MOTORA. Sve Ho se u nekakyom leZaju vit ii na mo'oru pomite, mora biti besprijekorno podmazivano. U éeiverotaktnim motorima je mazive — motorno ulje smjesteno u kudista motora (karteru) i odonuda ga zupasta uljna pumpa pod. pritiskom kroz uljne kanale Salje na mjesta gdje é¢ ono obaviti podmazivanje. U brodskih motora dno kuéista ‘mora biti u oblika sligaom slova «Vy» zato, jer € tako tu uvijek biti ulja kada se brodica nagne - a tu je naravno. dolje u dow smjeSena i uljaa pumpa. U detvrtestom kartera, pri nagibu brodice ulje bi bilo u jednom SoSku-na jednoj strani i uljna pumpa aebi imalo Xo usisavati. Motomo ulje se preko filtera, u kojemu ostaja éestice gareti ili ostrugnnog metal, wata u karter. Da je potreban pritisak cirkulacije u redu, kontrolira instrument Koji_nam pokazyje prtizk i javiia nam syjetloaeo (crveno) ili zvutno ako neito nije u redu. Motor s manjkavim podmazivajem, brao &¢ se pokvarl i stai. Rabit emo motormo ulje viskoziteta i ostalih Karakteristika koje aam preporutuje proizvodaé motom. Redoyno éemo kontrolirati nivo ulja u karte: i mijenjati ge Kada ono odradi svoje sate rada. Veliki motori ugradeni na prekoocenske brodove u pravilu su dvotaktai diesseli i imaju take 2 i dodatne natine podmazivanja, Sto emo ovdje izostaviti, jer to zmanje nije neophodno za voditelje brodica i mornare-metoriste, Manji dvotaktsi motor, kevi ou vobigajeni za manje brodice. 1 pravilu su benzinci. Aw njima je podmazivanje rijeSeno take, Sio se mazivo Wie stavija.u ‘gotivo. To Je posebno motorno ulje za dvotaktne motore i “SavIfa se U gorivo u onom postetku kojege je prepisao proizvodat motora, Pa fe 22 sari englesti Siagvle 10 biti 10%, za stanje Tomose 4% a rove 2% a za Jamahu na pr. samo 1% dvotaktnog ulja u benzinu. To se naziva mjeSevinom. Motor je tako koastruizaa da fe mazivo w Kepljicama doci na sva potrebra mjesia, Nesto ée tog ulja izgorjeti a neste Ge pobjeli u ispub. Ti su motor: zalo malo prijavijimami i zegaduju more. Uporaba dyotakinih motora zato nije dopuStena na mnogim jezerima Europe a poglavito ouimca iz kofib se erpi pitka ‘veda. U nas je to na pr. jezero Vrana 1a 0. Cresu. Doti fe wrijeme kada C2 ekoloska svijest wmapredovati, pa se neGe smjeti tako zagadivatini morc! HLADENJE MOTORA Izgaranjem goriva motor se zagrijava. Aka se on tiebi Primjsreno hledio, nasiala bi oSteceaja. Primjenjuju se dvije visie Madenfa motora. Hladenje vodom (morem) i hladenje zrakom. Vodor bladeni motori imaju évostruke stienke na stublini i na glavi motora koje tvare prototne Kanale u kojim cirkulira more (voda) i oduzima i odvodi motor suyiSa toplinu. Razlikujemo dva_ sistema hlagenja vodom. Otvoreni sistom je kada vedexa puimpa rpi more na reSetki (kingstenu) ispod tripa brodice i voda protrtava onim kanalima dyostrukih stijenki i ‘olazi opet u more, U novije vrijeme ta se rashlacina voda ui ispasta kroz ispuni sistem adje ona hladi ispuine cijevi, ‘pa mogu biti i gumene 2 usput i prigusuje buku ispuSnih plinove-eksplozija izgaranje u motorv. Taj sistem ima nekih nedostataka. Usisavanjem na pr. prijavog mora, usisava se u motor i ta prijavStina a moida i neke veée Eestice koje ¢e zaepliivat protofne kanale. Tu su i ‘minerali i sol koja se taloZi i polako sve vie zatepliuje Kanale. Zato je bolji takozvani Jedna te ee ick alice motesom u jedsom tavorecom kag. ‘Ako smo u motor ulili destiliram vodu, onda nema minerala i soli a jo8 manje prijavitina. Zatim, moga se dodati antikorozivaa i sredstva protiv zsmreavanje. ‘Takav sistem ima posebsa.bladaiak ~ izmjenjivae topline u kojem se ta cirkulirajuéa rsLladaa tekuéina rashladuje vanjskom morskom vodom. Vodom hladeni motori rade uglavnom do zagrijavanja 80° - 90°C, Zrakom hladeni. moetori imaju rebrasto povecane povrSine cilindara i glave metora a nekada i kartera (géje je motomo ulje koje takoder treba hiediti) gije s tom rebrastom poveéanom porrfinom atruja 2rakn uspjeinije preuzima i odnost toplinu. Za ugradeni motor u korito motors, u tom shaja valja osigurati dotok uvijek svjezeg zraka tjeranog nekim ventilatorom, dakle prisilno 2 topli zak ée negdje po Kemi izlaziti uw atmosferi. Takvi miotori rade na temperaturama i do 130° C. Za kontolu isprarnog hladenja moramo u svim sistemima ionati instrument te svjetlosne i zune alarme u sluéaju pregrijavanja motora, RijeSili smo podmativanje i bladenje a nismo jo8 ‘proutili princip rada dvotakinog motora. Sad éemo ai to! PRINCIP RADA DVOTAKTNOG MOTORA S123 - Dvotakini motor-nazivi dijelova motora: |L-stublina ii cilindar, 2-Glava motora, 3-Klip, 4-Radilica s utegom i Klipnjatom. $-Usisni kanal, 6- IspuSai kanal, 7- Medukaval, 8-Kuéi8te ¢ usisanim zaekom u cDiesselay ili sajeSavinom u cbenzinca», 9-Prectlatenje usisanog, 10-Kuliste-kerter, 11-Utég koljenaste osovine, I2-«predilaky zrake ili mjeSavine prelazi medukanzlom u stublinu iznad Klipa. Dyotaktii motor nema veatile. Umjesto nih su na stijenci stubline rupe koje Klip svojim prolazom, svojim tijelom zatvara ili otvara. Rupe su zavrSeci usisnog kanal, ispuSnog Kanala i medukanala. U rada dvolakineg motora u radu — a taktovima, sudjehije i nite motora, Sto nije bio slufaj kod tetverotakinih. Ta pet imam dvotaaneidiestelen koji usiswaju ts ark str. 1i abenzince» koji usisavaju smjesu zraka i goriva koja je i mjeSavina jer je u gorivo dodano i mazivo, Idemo sada pokrewuti klip i pratiti So se dogada najprije ispod klipa w kucistu a onda i iznad klipa 1 cilindt —na kraju sve to istovremeao. Kada Klip krene odozdo prama gore i svojim tijelom je prekrio izlaz medukanala gece u cilindm, x kuéi8tu se povetava prostor i nasiaje podtlak. Kzoz oslobodeni otvor usicnog kanala zrak ilimajetavins (mate ves, Diessel- zrak a benzinac- mjeSevina) savali zak ulazit u ku¢iSte, jer tamo vani je veéi pritisak araka. Zrak (ili mjefavina ) je dakle aada tu u kuéi8m, Kade Klip faa povratku krene odozgo i pozatvara i medukanal i usisni kanal - poet é¢ tagiti zrak usisan u kutiste, Nazovimo to ipak «predtlatenjems jer kasnije Ge taj 2rek dotivjeti pravo konatno Uadenje gore u cilindry — ‘znad Klipa. Za sada tu w kuéistu, klip é¢ taj zrak ili mjeSavinn predtlagiti do trenutka otvaranja medukanala (amo u silindru, kada ée to poteti strujiti i premjeStati se gore u silinder-iznad Klipa. Nekako istovremeno klip je otvorio vet i ispuSni kanal, Da nebi onaj tamo dolazeéi z anedukanela zrek-ujeSavina pobjegeo preko pula na igpuh vao, rmedukanal je zako¥en i uamjeren prama gore a a Klipu je jo8 jedno ispupSenje (kvrga-nos) koji asmjerave taj svjeZi zrek-mjeSavinn prama gore i sprijeéava prerani izlazak ovog afrigkog» wu ispuh, Usput akvim usmjerenim strajanjem ovo «trisko» tjera iz oredhodnog lakta izgorjele ispuine plivove ispred sebe - van_u ispuh. Klip je » medavremenu dosegso donju urtvu toéku i poteo se vraéati gore. Dolje u kartera zapotet é2 usisavanje a istovremeno gore u cilindru klip Se poteti tlaiti ono «iisho» - silatiti Ge to do kraja i akon zapaljenja nastupit ¢e izgaranje i Sirenje a to mati potiskivanje Mipa. Za to vrijeme u karte: ée biti wedtlaéenje. Tektovi se dakle dogadaju istovremero spod Klipa u kartera i iznad klipe u eilindru, Svaki pula cada klip ide prama dole je radni takt. Svaki drugi talt je ‘adnl i zaio se to naziva dvotakmim motorom. Ponovimo jo} jednom Ho viijedi za dvolakine i Setverotaktne motore, U «diessela» u cilindar w&treano yorivo zapalit ée se zbog u njema tlatenjem zagrijaneg eka a kod abenzincen ée smjesu goriva, zaka zagalili skra olektri¢ne svjesice, To nam pak sada govori, da 7a sbenzinve» trebamo imati izvor elektritue struje! IZVORI ELEKTRICNE ENERGUE Ako imamo uredaj koji se sastoji od uekog stalnog negneta j uz njega namotaj (Kalem)izolacione Zice 1 ako xe Jedno od toga pokreée ili vrti jedno uz dmgo — u ramotaju ée se pojaviti elektrifna siruja. To je magnet zyor elektrifne struje. Kada s onim konopom na malim ranbrodskim motorima povuéemo, zavrtili smo magnet i lopili stryju 2a prve iskre na syjecici motora. Kada iotor adi, vrti i taj magnet { tsko sam sebi stvara potiebru 4raju. Kada mu provodnik te struje spojimo na «masus, gumb za gaienje motora) nema vi8e ishre i tako motor ‘austavljamno. Drugi izvor el stnije je bsterijski. To je xa sri altumulator. laa th vide wsta Bernt, Sei, str, 13 olovni i sada najnoviji gdje je umjesto spomenutih metala neki sinteti&ki materijal. To je za sada jo8 tehni¢ka tajna 3 «anetalniv napravijeni su tako, da su metalne ae u elekirotit Hlektrolit moze biti Kisclog ili iii ludina, NajécSéc su w uporabi olovni akumulstori. On se sastoji od éelija s elektrolitom od destiiranom vodom —razrijedene awapome kiseline 1 koji elektolit su wronjene olome plose razdvojene plotama izolacionih mreZica. Svaka aie ase =_.spremiti.i. kasaije_davat se 1 napetost od 24V, Na modernim akumulatorima je | naziaka «bez odtéavanjen. To anati, da vide nc moramo svako malo zavirivati u éelije - nije li nam isblapila voda pa su plote pri vrhu na suhom. Elektrolit mora biti barem centimetar povige plota. Ako je potrebno, nadolijeva se destilirana Voda. Ostaje ram, Ste se odréavania tite, pazili Ge spoevl Dudu & dobrom konlakiu {Gist Tako Kleme ‘troba saat’ vazslinem da ne korodiraju i postanu slabo iti nikako provodijive z2 stryju. Troba pratiti na instrumentu da s¢ akumulstor uredoo puni za vrijeme ada motora ipaziti da se akumulator ne potrosi ispod dopustenog a to je ne vite od 109%. Pisktiéno, ako napon ispod 10,5V, plote_fe se pobeti deformirall i doti ‘Se aa njizea do Teralkog spoja 2 onda se mozemo s takvim akumulatorom ditljivo oprostiti i nabaviti novi. Novi «Nasay ckumulatori’ umjesto tekuée kiseline imaju Zelatinu. Manji su x dimenzijama a uz isti kepacitet. Mozemo in bezbroj puta isprazriti do same pule napeiosti = alta im neée biti, a zato i koltajy 1 U nabavi akumulatora rikovodit 6emo se potrebnim kapeeitetom predvidenim za nai motor i druge potrotaée struje Ka _Ampecsatima. Potroinja se_pak mjsti_Amperima Pri nadopunjavenju akumulatora simyjom iz jame mrote wz pomoé punjove, voit genio tokoder raéuna 9 amperadi punjanje e da nam oebi akumulator « zakipio » s_prevelikom omperaiom. Puri it_Gemo snagom cd 10% a anaziynog kapaciteta, Ako je.akm, kapaciteta od, ‘55 Ah, punit Gemo ga s 5,3 odnosne 5 Ab Opécnito, | bolle 7 aaravije jezadkimulstor puaiti ga s manjom imc" viemiehion, Da li je’ akumulator put, poluprazai ili G2k prazaa, mozemo ustanoviti mjerenjem bomemetrom kojirm se mjeri gustota elektrolita. Neime, pun akumalator ima od 26 pa sve do 32 Bomea. Kada se akumulater djelomigno isprazaie, cumpor ix kiseline (a olovoom ak) se djelomigno natalozio na ploge olova i elektrolit je rijedi ~ vodenastiji. Nadopunom stryje, ‘sumper se vrséa u elektrolit i on je guSéi, Gustoéa ispod 22 Bomea, akm. je poluprazaa ~ treba ga nadopaniti Ispod 15 Bm, a tjerali smo ga da jo radi, éelije s0 se potele defommirati - akumulator ge se vite tetko ‘oporaviti. Zreo je za odmad. EKOLOGISA MORA. Hivatska je potpimica medunarodne Marpol koavencije koja se odnosi na tkzv. zatvorena mora, Tu spada uz 2ostale { Sredozemmo more te naravno i na¥ Jadran Koji je jo8 zatvoreniji . Rijet je 0 otuvanju isto¢e i za8titi flore i faune th mora, Koavencija taksatimo navodi sve. pojedinostinagina ogivanja i sprjeavanja zagadenja mora i priobalja. Mi emo ovdje to sa¥eti u nekoliko zaiste vanih redaka. more se § pote ( aniti s obale ) ne smije “Gemikaije (vim 2a soon neubjetaih:deerdenna u wna kanalizacija — alii tome ée se naknadino pokuSati ‘a kraj ) Zatim na tom popisu sa svakako svi nafini | bacaju preko ograde brodica, trajekata, brodova, w mors i Sine veliko zlo na morskom dm. Tu. agile su polegle te vretice i sev taj plastitni otpad, nema, biljtice, Skoljkice, puziéa pa onda nl ribice — nista Bivog. Sve je mrivo i pusto ~ mjeseSevapovrdinalAko imate ( ovako privatno ) kakve agresivac porive, izivte thu takvim prilikama. Kad vidite « zagativata « bilo koje gore opisane vrste -djelujte o’tro uéiakovito! Primjetii ste, da u ovo} skripti ae idu teme redoslijedom nz potetku navedenih ispitnih pitanja. Kao sda ve tu malo preskate ill su molda pitanja poredena ue bak logiskim redom. Ovdje je medu motore ubatena ekologija jer u more izbatena nafla i motorca ulja iz brodica naialost, vrlo su esti sluajevi ponaSarja neodgovornih i primitivnih nautitara Kada smo vet kod «aaflen - spomenut éemo ovdje i nesto iz propisa kreanje goriva, KRCANJE GORIVA Na Jadranu ima sve viSe postaja za tankagje brodica gorivom, One su smjedtene uvijek oa od vietra i valova - 1 nekakvom kutu «iirnjakws. Ako bi se 1 profilo na8to u more, teSko se to samo od sebe sanirvotisti. Propis kate slijedede: sole bez rada motors. To je prva preventiva protiv Za vrijeme taiKanja goriva, aa brodici smije bit Si Sap N eda trois» el dal moraju se iskreati. To je druga preventiva — da nebi netko zapalio cignreta | Narawo, aa brodskom plinskom » Sparhem » se za to vrijeme xe smije niita kuhati. Ugatene &¢ biti sve plinske — svjetilike. Naravno, nne€emo svijetiti niti sa upaljenom svijesom. Nadalje, zapovjeduik moa mati koliko mu goriva stane u rezeryoar i samo toliko Ge tratiti da mu se utodi. Ako se eli loba_plaéa zapovjednik_trodice a_ne «iN prije cprognanibo - odgurmut ée vas od pumpe a vi ete prije paljenja ugradenog benzinskog motora, ukljuditi yenlilstor 22 isisavanje benzinskih para iz motornog ‘prostora_pa_tek nekon_toga “uk]jUeG elekropowrene |:metors, Ako jo8” niste” ugradili ~takav ait ‘ventilator, onda barem otvorite poklopac motora pri njegovom paljensu. - Kad vee w skript: preskaéemo— evo JoS jednog preskoka jer ide wz gorivo kao f uz pitanje «stabilnost brodice», STABILNOST BRODICE - KRCANJE TERETA, Rezervoan_7a_gorivo_moraju_imati_pregrade_spojens. monjim ofyorima 2i_preliev iva iz progrsde u Pregtedil To je zato, da se pri naghijem negita brodice ne premjesti sve gorivo odjednom na jedau stranu rezervoara i tako ugrozi stabilnost brodice. To vrijedi i za_ostale _rezervoare_veée_zapremnine _blG_kakvih [Tekisina, A Sto se stabilnosti tite, zapovjednik je \Sdeovors 24 osmaifljen raspored lereta (t Yjodi ) a bbrodici tako, da ona ne «visi» na bok ili da krma ne tone previe a pramac se izdite ili pak odvite uranja-zabada se (pic more). Ako ina na brodici vise gostiju-putnika, zapovjedniku je du2nost, da ih na vrijeme upozori ( na primjer, pri prolazu uz nudistiéku plan} da ne odu svi ‘odjednom na jednu stranu brodice | Na brodici.ée biti ukreano samo toliko liad ili toliko.terela, koliko.je. to doputieno navodom u Dozyoli za plovidba bodice, Teret @ PO MORUEKOst Siijestiti Sto nize Koritu brodice i osigurati ga da se ne pomnite pri nagibanju a narotito pri posrtanju na valovima, Bolju stabilnost plovila mode se osigurati veé pri gradoji ako sc ugradi odgovarajuéi balast u kobilicu ili pri dau Korita. POLAR Pojava po¥ara xa brodici mofe nam priskibiti Zestoku zabava ! Zato éemo poduzeti eventivad Sto motemo, da do podara Bele ‘Netenio “ cstavijaii nikakve avasne laps ( od brisanja motora ) u dlizini neteg jate ugrijanog i goreteg. Uz ispuine oijevi motora, uz goricnik kubala, plinskn svjetiljku preblizu ispod tende, i sh Zalvarat...gemo ‘syakog..kuhanja_obroka ili samo Kubanja kave. ‘Ako nam je u plovidbeno) dozvoli u Elanin obvezne opreme nazaten i protupoZarai aparat, onda ga svakake moramo intati. tend Cand ga aoe I ‘ga negdyelako dohvatliivog ~ = pri ruci. To su aparati punjeni pjenom, prahom, kisikom, Ako dale sprijedimo dotok kisika iz araka do materije koja bi hela gorjeti ~ nema po%ara. To ée urditi, sprijetiti dolazak craka, ona pjena, prah ili plin iz str14 Nakon zaviw¥erog tankanja i ukreanja 13aparata a to ée uraditi i voda. Voda u namotenoj nekoj plahti, pokrivatu kojega emo prebaciti _preko zapaljenog, Voda je i more oko nate brodice i ima je dosta PRIPREMA MOTORA ZA POGON, UPUCIVANJE, ZAUSTAVLJANJE, OTKLANSANJE KVAROVA Brodgk! vila Bick motora Ugradnja izvedbo “Herd iil S1.24 Naini ugradnjemotors ‘Ugradeni motori: Najbolje Je, dau brodieu ugmdeni motor saree (Ge prostory natame dial aa dnigo, Nikake kantice motornog ulja, alate i slitno Sto Bi'se moglo skotrljati do ackog pokreinog dijela motora i tamo zasmetati ili se samo nasloniti na nesio «pretoplo» . Cak niti akumalator ne smije biti u tom prostory, jer bi nm ta bilo prevmuée, Za pekretanje motora obavit cemo najprije neke provjere 1 Pripremo, Provjorit éemo, imamo li goriva i de ono neadie ne proKapaya ili curl. Otvorit temo davod goriva. Otverit “emo. i ventil. dovada_vode_ako_ima_otxoseui sistem hladenja motor vodom. Nekon toga moiemo pristupiti pokretanju motora. Za moderne diessele koji se pokreéu elektropokretatem, imamo vu cilindere ugradene elektrigne grijate (glikerce) koji ée prije samog paljenja motors, malo stemperirati zrak i prve koligine goriva u stublini kako bi lake motor proradio, Ugraden je i zvutni signal koji nam javija kada je to zagrijavanje dostatao. Nekon toga rugicu gasa pomaknmt éemo na polozaj za paljenje motora i uldjutenjem elektropokretaéa — motor &e proraditi a mi éemo u taj éas otpustiti kontakt slektropokretaéa, Ako motor nije od prve upalio, radnju femo poaoviti ( ako pile u upulstva za motorel). Uldjuéivat semo elektropokretaé u ne predugim poleatajime, da nam on ne pregori. Sat ote aa pustit emo ga da nekoliko mis lic yam, tala T bez fe ee bismio tint dali priliku da se cijeli So jedaolitnije zegrije. Za 10 vrijeme_ provjerit_éemo_da.li_raghladua_yoda Mote se dogoditi da je wlaz vode tamo na ngstonu nefim zatepljen. Na otvor je sola Skok ili jo aaisla ona prokleta najlonska vreciea u mort i nalijepila sena kingstoa, Ako ¢emo ubrzo i zaploviti — u po&etku éemo voziti pod manjim gasom opet radi jednolitnog zagrijavanja cijelog motora jer je to za njega zdravo, str. 15 Benzinski motori nemaju nikakvo predgrijavenje zraka i goriva, Stariji motori imaju ruticu takozvanog «oka za gorivom togatiju smjesu pri paljenju bladsog motora koji %ok moramo kasnije, kada se motor donekle ugrije, skinuti U novih je to sve autamatski, Sve drugo vrijedi zabenzince. Kada smo zavrSiti plovidbs, pristali i vezal se, dobro bi bilo za motor da jo8 malo radi bez optereéeaja i da se sada isto tako eijeli 0 Jednolicnije bar malo rashladi, U mariai éo to vrijeme rada molora «na vezur biti skradeno jer ée vas oni okolo najbli pomalo Arvnitki gledati jer e im smrditi va motor. Na kraju éete uuredno pozatvarnti sve veatile, iskljutiti el, Kontakt i posvetiti sé nekom dmgom wZitku. Ako pak Zelite Jefinje proci u Zivotu — Sto se tite paprenih cijena ‘vezova ui marinama, Koristt 6ete manju brodicu koju Sete spremati doma negdje u aforcimerm, n gara%i, na tavantt irabit éete : VANBRODSKI MOTOR ‘Neziv govori, da taj motor nije ugraden w trap brodice, ‘On je objeSen na zrcalo krme ili na bok, izvan trupa. Ti su motori do nedavno bili glavnom dvotaktai be ima svoj zasebni_prostor koji ée | Sve vie “proiavodati nude Eetverotakine, toplinsa i zvueao bit alan U | pribvalvife motore. Vakno je pravilno pextaviti naib noge vanbrodskog mora na brOuIGE (Vidi SI 9). Ovi ‘motor ae ve od SKW, “Gaaju vee i zascbne rezervoare goriva. Nemojmo zaboraviti otvoriti ventil&ié azeka na sezervoaru, piije paljerija nivtori jer inate nam, orive nete siizatr injata:~Kada-doplovijavamo “Tia phcak, pouigit Seto W togu da nam xe zapne po dou. U tom shitaju, treba prije pristajanje potroSiti gorivo, iz lonSiGa ramplinjala, zatvoniti ili skinuti dotot goriva je aja motora, jer ée se inate gorivo iz punoe fae ee aoe ear [oat pel 7 dada ée pri penoynom ‘pokuiaju paljenja motora on biti epresisan» i note htjeti Bpaliti, Neki motori imaju tu maou ako i ns padiéemo ‘nogu, pa ve i kod njid primjenjuje ova dosietia a koja nije navedena u tvorniékim uputama koriftenja motora. Usput, presisan motor — $ malo dulje privekati da '¢ vidak goriva iz cilindta nekako ispar ili vad svjedicu i {SeuSLmolgr. Pri tom, na motorimia § elektronikom a ne s pletinama za iskra, mora kabel svjetice biti spojen na masu — inate ode elektronika Vanbrodski benzinci su osietljivi na zapljuskivanje valova jer to im mole smotiti Kabel syjecice i onda struja odlaziu masu i nema iskre. Ako se to dogodi, nema drige nego suhom lapom sve izbrisati i jo’ VD-om —poltreati “i Prepomsiti se fortuni. Ako nakon toga motor i dalje neSe pa nese - nije kriv samo moks kabel. Hi redom: Iskra, svjesica, gorivo... i ako jo nese a ti dalje ne zna$ - potni stopirati ! - Ako vanbrodski motor skidamo s brodice, nefemo ga odmah polegnuti vodorsvne, Treba prigekati da se sva voda iz ispuinog sistema isefjedi , jer bi inate ona mogla uéi preko irsluajno otvorenog usisaog kanala u cilindar, To naravno vrijedi samo za dvolaktne motere. Kada motor spremamo na dulje vrijeme ~ uporabit éemo ga tek slijedsteg ljeia na godiSnjem odmont, onda ga moramo konzerdrai Najprije Gemo ea izvttiti w slatko| vodi da isperemo rsku’ sol i2°njega. Orida emo ave dbro podmazati vazelinom a u cilindar éemo ( na otvor svjetice benzsica) Uli’ malo motomog ulja. Tako éemo ga spremiti. Dobro bi bilo povremero malo pokrenuti klip da se ono ulje cilindra uvijek ponovno malo rxzmaze. Ostaje jo3_ nekoliko naputaka opéenito a moguénostima ‘popravka motora. na mor, Manje komplicirane kvarove noramo znali sami otklonitl. Ako motor stane, najprije Gemo pogledati instruments S10 oni kcvfu. Pregrijano? Nema podmazivanja? Nema sinije? ‘Ako nam oni nilte ne kazuju { sve je kao uw rede ) onda idemo istraZiti: Ima li gonva i ako ga ima, dotide li? Potradit cemo zatepljenje. Kod benzinaca provjerit éema ima Ii iskre, da alje svjecica cikls ? Nema iskre ~ moda Je negdje elektritni vod u Jagem spoju ili prekinat. Zbog, ovakvih esitnihe kvarova nebi trebali zvati a pomoé Uputite se malo u praksu poprevijanja kvarova a na brodici éemo imati obvezma opremu u kojoj je i alat ai ouedeni rezervai cijelovi za popravke. Diessel motod neSe mdi ukoliko im jr u dovod goriva uSao zrak. A on Ge Udi ako neydje popasti koja brva spojeva ‘eijevi dovoda goriva, Poprasak je u slijedeéem: Redom od Bosch pumpe na svim spcjevima cijevi istjerivat emo zrek nienim pumpanjem jli vrinjom motora dok ne procuri nafle «bez balontita zrakan. Svaki demo spoj potom dobro zateunuti. Tako éemo popraviti i onaj spo} koji je popustio i gdje je uSio zak u sistem, Kako se to radi, eka ‘vam to prvi pute pokaze «majstor od zanatay a vi Cete se toga prihvatiti keda vam nema éruge i ako ste upamtili kako se 10 radi Provjera spcjeva moguéa je pri radu motera tako, da spoju priolizimo papirié a on mora ostati suh, Ako Je ostac navlaten finom maglicom aafle koja Si8ti iz tog spoja —naiili smo kvar. Povremenc éemo na motoma provjeravati zategnutort Kiinastih remena na remenicama. Ne smija biti preteauti a bogme ni prelabavi pa da proklizavaju. Na prilisak vaeg prsta a isprobavanja zategnitosti ~ remen de se ugibati nejvise do jednog centimetra. [10 neka vam pokaze majsior~ ako ste vin pr. ekonomist i nemate blage veze s mebanikomt Prije (dok smo svi bili sircmasni !7!) sve smo si morali sami raditi i popravijati, pa smo to morali i nautiti. Sada Je lako. Iu Dalinaciji ved ima majstora za sve to, a rade ‘ugiavnom na svoj «mediteranski» natin. Prvi dan dode vidjeti o demu se radi, Drvgi dan vot donese alat. Treti dan potne raditi ~ sve raskops. Onda ga dva dana nema ni bliz, 1) slijedeca dva dana, popravit ée kvar ako nije bio jako kompliciran i onda vam ispostavi raéun za cijeks radia seciicu ~ 2 radia je ka crv, éa nije? Zato nauéite popravijaii sami ako je kako mos Ovdje éemo spomenuti jof i aajesnovnije odrdavaniu brodice. Ako je volimo, Zeljet Gemo da ona ‘bude i lijepa—i svakako da Sto dulje traje. 2ato éemo je redoyno titi’ zaStitnim premazima, Osobito drvere dijelove. Sunce i voda nezdravo djeluja na drvo. Ono ée posiviti, raspucati se pa i istrunuti ako ga ne zastitimo, Dawas iina zaista veliki tzbor kvalitetaih boja i lakova | 2a devo i 2a metal j za plastile. Podvodni dio premazal emo i redovno obnavijati zaititu antivegetativaons bojom koja ée Stilt Korito od hvatanja_morskih organizama. U- mora se javljaju takozvane galvanske struje, One premjesaju Gestice metala iz jednoga na crugi. Pa vam na primjer brodski vijak bude sve tanji i manji, pa Cak i mupiast a osovina eve deblja spfietaya postavijanjem protektora ~ arode iz legure cinka i Zive koja é se ctrofitin_a ne va8 propeler. Brodovi metaine oplaté inigyu vise takvih protektora po uronjcnom dna korita, Dogada se da na osovini bez toge protektora, krajnja matica koja osigurava brodsld vijale na osovini, tude pojedena i popusti i propeler ispedne negdje u plovidbi — ode propela «fondo»! Zato morame negdje zabiljeZiti karakteristiku svoga propelera da ‘amo nabaviti bas ‘kav Kokay nam odgovara. Brodsk. vijak naime mora odgovarati snazi motora, broju akretaja tna osovini, veligini i obliky Korita brodice. Prama tome ée biti cdreden promjer, povrsina lopatica i korwk propelera Korak je put kojege vijak napravi uw jednom ckreiaju Teretne brodice ( Siroke, zdepasie } imaju propelere ‘veceg promjera a manjeg koraka i yrte se manjim brojem okretaja. Guraju dobro ali sporo. Qvime smo apsolviral uglavnom ave Sto bi se mogle pojaviti kao pitanjo ns ispita ~ iz ove grupe pitanja ( U praksi ée se pojavit puno vige toga!) Ostala su nam u I gropi pitagja pod red. br. 6.1 7. «sudar, nasukanje, prodot mora, pozar, pad osobe u more....#Ka0 da je pozar i pad u more isto #7 Ja €u cadije usted Vota pasti u more nego da mi se brosics zapali | Tdemo od oveg posljedniex. To se PAD OSOBE U MORE, PRODOR MORA U BRODICU, NASUKAVANJE, SUDAR. ‘Ako je netko na pr. ¢ desnog bola brodiee pao a mora, Komnilo treba hitro okrenuti u «desnoy tako. da se krme ‘odmakne v lijevo kako nebi brodski vijak zahvatio onoge u mont. Pad se dogada obigno kada je vlaéna i skliska paluba, posrtanje brodice na valovima, loge ynijeme. ‘oyjek je pao u more i tano manje ili viSe uspjedno pliva = moramo sé vratiti i izvuéi ga iz mora. Da nam se nebi dogodilo dau onom okretanju brodice i vraéanju pogrijeSimo pa da dovjeka trazimo na krivom mjestu — zaduzit emo nekoga na brodt ( ako nismo sami ) da uporno ( kaze se: «netremicen) gleda u «padavidaran Negemo nv brodicom prilaziti iz smjera vjetra, valova i stryje pa da ga brod noSen vjetrom udari, vet éemo priéi iz rayjettine tako, da njega vyjetar i struja dopreme do brodice Ideme odmah drug? primjer —-moguéih nezgoda, Nema nautigaraKoji plovi a da nekad, negdje nije malo kresnuo o plitko morsko dno, nok groticu, kamen, Ako je ostala samo ogrebotina — to Se se veé popraviti i «zalizatiy. Ali ako: sino kresauli tamo o neki usamljeai greben koji se skriva ispod same poviSine mora a okolo je sve duboko i taj sam je sbliski susret» ostavio napokliny {i rupu na rupu, eadice kroz koju nem se more ukzcava u brodiey brée no ‘to ga pumpama i chanperimim mozemo izbaciti ~ stvar postaje neugodaa. Za takav nomio slutaj, «dobam nauli€ar je takoder pripremas, Negdic.aa brodie: ima ocipremijen komad platna, stant Veet plastiéni stolnjak ih sliéno, » na Erajovima-éoSkovima privezanin kenopima. Taj komad platna éemo ( tu moraju bith dvije ogobe ) sovudi s dva konopa po lijevom is va konoga po Jesnom boku, s vaniske strane trupa do mjesta oftetenja |juske — do napukline. Pritisak ulazete vode priljubit ce dlatno na oSteéenje i tako smanjiti koliéinu utoka. Ako ram more i unatoé tome vile prodire mo Sto ga aspijevamo izbaciti ~ to znaéi da tonemo. T sada ée nam 4osro doti ako sino slijedili naputak ( koji Gemo proutiti 2 odjeljku cnavigacijan) gdje se preporuéa planiranje atovidbe na pomorsko} karti, praGenje i provjeravanje soaicije i Spekvliranje zlu ne zatrebalo, ako veé morame sotonnti - bole potositi na pliée ravno pjeSSan0.deo jo8 0 megudnosti u nekoj, zastiéenoj avali.nezo.tamo.negdje 1a velikoj dubini s jakim strujama i joS kamenito. I onda- . Seka), pumpaj i Zuri na takvo mjesto. ‘Moze nan se dogoditi da kresnemo neku grotu seaneme na njoj zajedeni. Naguka smo se. Brodica sbitno s prednjim krajem ostane nasukana. Bez panike, zapoyjednik Ce organizirati odsukavanje nakon Ho je oregledom ustanovio da nije nastalo znaCajnije oSteCenje- sukotina a trupu zbog koje bi moglo doti do polomiea. 3xi gosti i posada brodice premjestit ée se na krmu i tako sdleretii pramic. Pomaze i premjeltanje tereta, Zatim Semo punom snagom motora zavoziti u nazad Ako se sismo uspjeli tako odsukati, moze nam pokuéati netko aomo4t svoj dodatnin: povlaéenjem swojom brodicom. |/75 Ako | tako ne uspijevamo odsukati, ostaje nam jo8 sokaSaj zaronjavanja i procjenjivanje situacije tamo aa roti pod vodor za eventualni pokusaj podizanja sapetog dijela trupa , ako brodiea nije preteska. Ako sve © nije uspjelo ~ postavit éemo oznaior nasukanja.( vidi sropise) i zatrazity pono’. Tw Ge Webi GOEL pomorsia orodska mdiopostaja. Ostaje jo sudar. E do njega ne smije dodi. Zato vemo strogo postivati propise izhjesavanja sudara. (0 ‘ome detaljnije kasnije u poglavlin «propisin) A ako se to pak dogodi, pomorske vlasti i pomorska policija ée se votruditi da ustanovi krivea za sudar 2 (aj é¢ onda snositi xlgovornost i nadoknaditi Hetu onom dnigom. Znadi radleine sludbe o incidents i ako je moguée, pritekati aa ica mjesta uvidaj. Pobrinite se da osigurate svjedotenje xéevidaca dogodaja. Ako je posljedica sida netije onute a vi ste plovesi, duini ste noguée u spalavanju ponajprije fivota a onda i naterjalnih dobara. Za nas male brodice, ovo je dovoljno va tu ter. Kompliciranije je kad se u takvim nezgodama vailu veliki brodovi. Kada tort, tony 1 po dva i vise dana str. 17 iti sve Sto vam je fh pa onda nadlezne sluzbe organiziraju spaSavanje. U ton pogleda su brodice u lofijem polozaju. Dobije li maja brodica relativno vega mpu na trups, vrijeme potonuca Ge biti vito kratko; Ali zato Ge je aasukany, dva tri kena ribara s koge i njenim snaénim motorom u Eas odsuksti. [ da ne zaboravimo spomenuth da za spas od nasukanja mote uspjedao posluditi i obitna éaklja, S njenim odizanjem i odguravanjem of grote, ekada to uspiieva A Gakja ( mezzomariner — pola moznara) dobro ée nam dodi u sijaset drugih prilika, Ona na duljo motki, malo je nespreinija ze rukevanje all Z2t0 se njome mozemo iz daljega «coéckatin, privuci ili neSto izvaditi ie mora ako nije preduboko, jer uvijek esto paine u more | S kratkom éemo biti spreiniji i mozda hitro dobvatiti neste 8to jo8 nije potonulo, Zato demo imati obje, smjestene na brodici tamo, gdje Gema ih aajéeSée za:rebati ‘ gdje cemo ih lako i brzo dobvatit A 2 4 2 Sag a) S126 Caklja_1- drvena motka -deste, 2- okov Okovi Cakije su raznih oblika ~s jednom kukom, dvije, $ Augticom na vrhu ili pak oStrim Siljkom. Svako malo spominjemo aesio od opreme brodice, Na ispita vas moga zatragiti da nabrojite obvezmn opremn brodice koja je propisana Pravilnikem o brodicam, Zato Gemo ovdje to prenijeti iz tog pravilnika a posiuzit €e 1 kod opremanja brodice da se nesta ne waboravi. OBVEZNA OPREMA BRODICE ‘Oprema propisana Pravilnikon: o brodicama objavijenog u Narodnim novinama br. 77 od 8.9. 01 Elan 28. LL. Sidro odgovarajuce tezine, sidreno wee ili lanac duljine — 100 m, ina brodici uredaj 2a privez. 2. Tri wdeta za privez prikladne prekitne cvrstote | /dujfine. (oajmanje po 10m duljine). Sisoljcu, kablié ili ispolac za izbzcsvanje vode. 4. Dva vesta s 4 palca ili rail ili pri¢uvai mehanieki porival uredaj (motor) i éaklju. 5: Prsiuke za spalavanje za sve osobe na brodici, 6. Propisana svjetla i dnevne ozake propisanog tipa. 7. Komplet alata za odréavanje mehaniékih poriv, uredaja (motora) i osnovne rezervae dijelove za njih. 8; Bateriisku ruénu svjetifjka, 91 Kutiju «Prve pomogin 5 propisanim sadréajem, 10. Posuda za prihvat olpadnib ulja motora kao 1 krutih otpadlaka koji se ne smija bacati w more Brodice za gvepodaretvene evrhe moraju povedati broj prsluka za diecu, 2a 10% te se Cl, 28. nadopunjuje Clanom 29. Rezervao ruéno rudo kormila. .. Sredstvo za zvutno ogtaSavanjs 3. Vatrogasnu sekiru i protipo#arai aparst 4. Tri ervene nine buktinje ili 3 crvene rakets, 5, Dvije kutije Sibica w nepromotivor ili upaljaé. 16DDITELT BRODICE: KATEGORUE “A'* Kaodidat 2a spit ‘mora fail aajmanjo 15. godina aivot § polefenio ispitom sso2e upeaja brodiccan do Km duzine 94 do-BkW u podrugju plovidbe LiL io obuhvaéa plovidbu unetsdnin tect momkim. vodann i vodarna koje su pristupatoe ¢ mora, Prema konsiukit plovila, ova podutia vu podiejenn nat aoee egraaenya 3 plovidbn 6, 3 i UNM od cbale kopas i otoks. Uxjerene © epasoblicnest rials dodo, VODITELIBRODICE KATEGORIE *"B Kandidat mora imati xajmegje 16 godine Zivote. Do svoj 18.te godine imat Ge ograaicenje amage motcra do 1S KW. Voditl} brodice ketegorije "BY moze rapovijado i upravat# plovlom je fe upissno u elevate kao "brodioa' Yo anid plovle {12 a duljine il do 15 @ te obo do 20 BF] vet» sario 72 ‘eobne (Castiske 1 sporishe) potebe a ne gesDoderski prijevae judi tects uz neplat Noma ogrenitenia ponva> image ‘motors ~ podrutjeplovidbo 1] a uxjrenje takodoe vedi sezivoin, Popledaje ispita program —kpitaa pitanja za kategorii. ina on pita x Vodtelle brodks Kategorie ‘Cisphia pitanja —2apaulc pita} 1 POMORSKA PLOVIDDA 1. Pognavanje pomorskh Karta plagova 2 Reda pomorof kar 2.1, Kurs, sz praméan kat 23, Uéaljenost 2.4. Keondinate 3. Omrove trenithe rv 311, Okredvane i ortavanje tothe broda AL” Prasvinici ra stvigncis (pelo, Yopis ovals ug) 5. Kompss 5. Upotibe eltcronakik pomazalaa bro 5. Roca 62. Dubinoeci 63. Breinomjent 7. Plovni putevi i balsas, ALA a! I MOTORISTIKA I ZASTTTNEMIERE © 1, Podjels mebanitkih petivadh wedag. 77 2. Osnovni pojaovio rdaarpréine 2 posse, wpulivaaie| ustauljanje 3, Notini uputivanj,podsinzivanMadeala ctor 4. Konola rat, innament za kool 5, Dijsgrostciranje kvarove {njhoys pilanianle. Akumal, io, brea: petv ico J. Beodske instalacie 9) Mere predostmotnodt ievati liu me 10, Netin prikuptanie otpedi voc Loree 2. Vote pow bein i jab 2.1 Flement konstrkeij obijaja rasta tpove brodice 22. Oprewa brodice 4. Beabiloat bodice 4 Koni, sire iuctovt Metearoogiia $1. Meteorloai clesont 5.2 Vjatov, more sired valovt 53.Plina ieseia 54 layetéa fupozoregja IV MANEYRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIDBE [PRUZANIE PRVE POMOCI 1. Pravils oihjegz anja sara 2. Bejetla~ dnevei i evo signal 3. Manevrre brdiccm: Pavia, pita, siren vyedinnjeu svi emendkes writs 4. Surndnja sa subom za oganje i spaiovanie (RCC) u slscajn opacnest | ooeeitenj mots ‘5, Signal cpasoced §.Pretiljavanje aa mora 17. Upoteba sredeava 2a spatavanje 8. Prukanje pve pomoti V POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUZBA, 1. lsprave bredske radish tlofoake post 2 Dijeloviradisesteefoaske pone 4. Opti posupak-ze uspostvifanje vexe 4. Renita i porivnd mak 5. Sigua za poaiba). pozl Iporska pepo 6 Signal porukeo hitaoe i signal iporskeo “Red prvensiva odio promen. 4, Uporaba moduauredaetblice a sccanje slove ibuoievs 9, Rakovanje radio telofnskon postajoo i proxjea sad ke ‘ota prje pattanjaw xed 10. Osaovna nntela "Steg pomorskog sos 23 po [sigumoe’” ~ OMDSS susie Program iepita 2a Voditeljc brodien kategorii A ‘spit pitanja 2apiclk ispite) OSNOVE PLOVIDBE 1L.Pororske karte 2.Citanje pamorsih kart 3. Odredivanje kursa 4. Oésedtvane udaljencet 5, Pravilaiebjogsvanyaeudara na 6.Pralaitoa pres ¢ mocelia 7 Svjeda a bredoviina Doe maori 9. Zan signa 0, Signal opasnosi TT Kopopi fuzlovi 12 Meteorolosio 13, Yoyo Jacana,Clanci 30. i 31. istog Pravilnika, dodatno nadopunjuja cobveznu opremi biodica za gospodarske svrhe. Za one propisuju joS: -Brodski_kompes s osyjetljenjem, - Pomorske karte i pabor za rid na sjima, -Peljar jadranskog mora, -Kolute za spaavanje odobrenog tipa s 25 m. konops i dimnim signalom, -Brodsku pomorsku radio postaju, Platnenu zasiitu od sunea (tendu) i of kiSe zastitu skladista prijage. Elan: 32, specifioim obvecrys open GER namjena, Skuteri i jet-ski plovila moraju imati: Skiperi sigumosne narukvice. Svi u plovidbi kacige 1 obatene prsluke za spa8avanjc. Oni agespodarsin Koi se tznajraljaju na sat ili dan, moraju imati wredaj za zaustavijanje motora na daljim - iz obale. Glisert koji && vidi skijale moraju biti opremljeni ( uz ootdo) i Konveksnim retrovizorom. Jedrilice moraju invati, osim opreme iz él. 28. jo8 i dodatno sigumnosno uze. Prilikem, tehnitkog pregleda registraciie trodice, v Plovidoenoj dozvoti bit Ge navedeno Sto sve od obvezne opreme trea imati a ona zavisi otipy i veligini brosice. OSNOVE PLOVIDBE - NAVIGACIA Pod pojmom «navigacija» razumijevamo sve Sto nam je potrcbao za dovodenje plovila iz poledsta pa do odredisia plovidbe. Osim tehnitki isprvne brodice i naSeg ployidbenog zanja, posluFit éemo se opremom i priborom za navigaciju Tu je vet prije spomenut i opisan Kompas, zatim. tt sa pomorske karte i pribor za rad na. njuma { trokuti, sestar, olovka, gumica 2a brisanje), priruénici za plovidbu ( peljar, voditi, daljinari, magnetske karte, popisi svjetionika i drig') Pooorska brodiska radio postaja, barometar, higrometar, kronometar (sat), brzinomjer, dubinomer, vjetromjer dalekozor, GPS ‘ureda) za satelitsku navigaeiju, razne tablice. Uz kempas, vile sa vane pomorske Katte. POMORSKE KARTE Na njima imamo sve relevantne obavijesti —izgled obale i otoka, wdaljenosti, dubine 1 pligine, straje, svietionike, orijentire, vrete dna, preporuke za sidrerje i drugo. Pomorske karte su napravijene prama_«Merkaton projekciji koju je napravio Gerhnrd Kroner zvani Merketor. Na njima je matematieki postignuto da ‘udaljenosti i kompasni kutovi na pom. karti ocgoveraju ‘onima u prirodi, To nam emoguéava tatine odredivanje i uctavanje lanseve i azimuta a karti, mjerenja udaljenosti i odredivanje povicije. Podsjeiit semo se ovdje de je u tu sv zemijine kugla umredena zamisijenim paralelama (usporednicama) i meridijenirea Gieverojuznicama) Njima je zemlja podijejena na sjeverau i jnznu polutku a to se naziva goografskom Sirinom. Podsjetit emo se ~ ze ne zabunit se, da nam je iz naieg Jadrana blizi sjeverai po! nego Japan ~ zal0 emo to upamtiti kao «Sirinan, Ta je Sirina podijeliena u slupujeve, Od «aulte> paralele a 10 je ona najsira zvana Ekvator, na 90" na sjever, pa je to sjeverne gcografska Stina i na isto tako 90° na jug ato je juéna geografske Sina, Ne pemorskoj karti je «Ne (sjever) uvijek gore a tijevo i dest su zapailna i istoéna geografske dine. uv Nal je Jadran istono od nltog meridijana (zvjezdamica kraj Londona) dakle na istoSno) geogratskoj duljini, Meridijane ima 180° na istok i isto toliko na zapad. Gengrafoki stupnjevi dijele se na minute, Jedan stupan| ima 60", Minute se pak dijele n sekunde ali na kartania bi to bilo pregusio za ucrtavanje pa se miauta dijeli na deset dijelows a ti se dijelovi nazivaju kablovima, Na pomorskoj kotti ucrtan je svuki drugi Kabel iz istoz razloga «isitajenostin Ti se stupujevi, minute i kablovi nalaze na pomorsko Karti na njenim rubovima. Gore i doe stupnjevi geogr. dudine a tijevo i desno geogr. Sirine. Kabloyi se biljeze kao decimalni brojevi minuta, Geografske koordinate — pozidju biljezimo prama tome ovako: Grekim slovom 99» (1) obiljezavamo g. Sirima a slovom who» (lambda) g.duzim, Sjeverna Sitina biljeti se slovom «> ili znakom ++ a istofns dudina slovom «E> ili takoder znakom +. Pa bi onda na primjer zabiljetili geografske oordinate ili poziciju grote Dinariéi blizn o. Zuta ovako: @ = N 43°50,6" A= E 15°22,8" Umjesto Ni B mote siajati zak +, Jug i zapad suS iW ili anak ~ Kako su meridijani eortski istog_promiera, podjela stupnjeva pa onda i minuta na gegr. Sirini a to ‘pati lijevo i desno na karti teoretski je ista - to svaka miauta na karti odgovara udaljenosti od jedne nautigke milje x prirodi, (1 NM=1.852m } Gore i dotjena kart, Cra geogs, duzZini) te on cminvter cacligite a grafichim, dimenzijama jer su paralele razii¢itih promjera Ce blize polovima su sve uze a sve su podijeljene na 1804180" (G60) pa su ti ranaci stupnjeva i minuta grafitki radii, Blize polovina sve su manji ili wei ‘odgovaraju udaljenostina u prirodi. Zato se ne sti zabuniti kada éemo odredivati udaljenosti — no, o tome emo malo kasnije. Pomorske kate se dijele na Geveralne radene uv omjeru 1:3,000,000 ili éak 2,000,000. Kursue u omjere 1:300.000 ii 200.000 Okalne 180.000. | 1.40.000.: Zetim slijede planovi w ‘omjeru 1:10.000 i 1:5.000. Na tim planovi samo da nije ‘ozraten i svaki vidlivi kamen. Sto je omjer manji, kara Je preciznija i s viSe podataka. Planovi su napravljeni za podrudja gdje je veés potreba preciznosti To su moreuzi, romeiom optereéene wvale, hake i sliéno. Na pomorskoj asti éemo vate podatke za _orijentaciju, Karakteristike svjetionile, _pogodnosti_sidrénja, dubine, wisic doa, morske stnuje i dmuge. ( vidi prilog ozneka i zickova n pomorsko} karti). Na kursnoj karti plaairat emo dulja putovanja ~ dolju plovidbu, Kursna Karta ‘buhvaéa pola Jadraa, Ako ée pultati burd, plovit éemo zaltiGeni otocima, Po jugu, djclomitno zaitifeni otocima od vjetra i valove. U plovidbi, Kontrolirat éemo nau poziciju i ostalo uz pomoé obalne karte koja je preciznija. Jo8 preciznije — Uuporabom «planovan. Prije no Sto se uputimo na rad ma pomorskoj Kart, a to je uertavanje i odredivanje kursa ili pozicije, moramo se pedsjetiti da nam ( prije je ves spomenutc) kompas late zbag varijacije i devijacije. Pa stoga imano tei viste «sjevera», ednosno kursa i azimuta Azirout je kut pod kojiny vidinio objekt-onjentir Kad sa smjeraniy s bredice. Prayi Kurs (Kp) je onaj koji ie naertan na pomorsko} karti. To jest, geografeki. Onaj ko}i Str. 18 avanay cizautra>nam pokazuje kompas uz uijecaj varijecije (laze u plus ili minus) jo magnetski kurs ( Kyu). A onda jo8 dodan, utjecaj Zeljeza j elekiromagnetskih polja na brodu nazvan devijacija, daje nam Kurs kompasa (Kk). To je ono Sta nam korapas pokazuje sa svim svojim «lazimay koje su uyjetovane ranije navedenim utjecajima.To je i varijucija | devijacija zajedno, Voditelji broslica u obslnoj plovidsi na kredim relacijama, nentajii_potreba jzraunavati i preragunavati Kp uw Kk i obratno. Profesionalei ( momar motoristi ) morajt i to znati primijeniti, Zato emo ovdje navesti formule za to izracunavanje, to jest isprevijenje pogrevake Kompasa i dodati primjer tablice devijacije koja je za svaki brod drugatija jer su i utiecaji dragatiji. U taj formuli koristi se podatek, kolika je varijacija. To éemo soznati iz pomorske karte, Taino je na sufi kompasa vavedena varijacija akvatorija gdje je rugs wertana, za godiow izdauja katte. Tu je i podstek kolika je eodiéaja tendencije porasta ili opadanja te varij demo dakie vbrojti ta) porast ili opadanje po godinema, Nakon desetak godine starosti karte, to vide nisw sigurai podaci. Takvu staru kart morame aéurirati. To ée nam, svaka ispostava ludke kepetanije uradi besplatno-Dakle, sada imamo veijednoat varijacija; i tabliew anijeti ¢emo to podatke u fornile, Za izratun atiaj Koji ce biti geografSki uertan na kartu) formula. je: Kp=Kk+(+ ili - dev.) + (+ ili - var.) Ako sino kurs naestali na karti a onda trebomo ustanovitt Wi izraéunati pod Kojm éemo kusom va kompasu sloviti - Kk (oadmudriti kompat u njegovim Laima) oritnjenit emo formal Kk=Kp-(+ ili var.) ~ ( + ili - dev.) Pod tim kursom Hedajuei ga na kompasu uw plovidbi, plovit Gemo u folienom praveu ~ prama odiedifuu. Svaka dee slovidou planizati ne pomorskoj karti sa odredivanjem surseva / jer made ih biti vise ako moramo zaobilaziti reke rove ili otoke — K1, K2, KI itd/, s odredivanjem sdaljenos pojedinin kusseva i vremenom plovidbe jer mamo purnu brzinw syoje brodice, Breina se biljeti stvoroviman. I Gv. je braina od 1 Nautitke tnilje na sat Cada se tako pripremimo 7a neki put ~ more pasti i gusia vagla, Mi Gemo (davajudi ovuine signale u magli) ivejedno doéi do cilja. Za takvo planiranje plovidbe neramo svladati postupak rada na karti Za to potrebart am je pribor. Trokuti~ dva komada, ( jo bolje nautichi rolaiti s oznakama stupnjeva), Sestar { nautitki ima samo ilike bez pisalice-olovke) obiéns olovka i gumica za orisanje jer po karti éemo vige puta ertai, brisatistaro i ‘ati novo. Dakle, dajprije éemo na karti uertali rate ~ ‘arsave nase plovidbe-putovanja. Nokon toga Cemo UE romoé dvaju trokata, odrediti svaki pojedini kurs (ako ih ma vige - u vide smjerova). To éemo uraditi tako So emo tu erty kursa kao usporednica ( grafic \sporednicu ili paralela a az om geografsku) prenijeti na ui kompasa, Lijepo emo je patljivo klizajnci trokute doSlepatin toto do sreditta ruze i oada odSitat tupnjeve u cnom sujemt od sreditta prama oboda meu djem cema stageru ploviti, Ako biome edSitali na krivo} ‘rani — oti8} bismo na pr. umjesto na sjever — prama, 122 to je u suprotnom smjeru. ZabiljeZit cemo to. 3tr 19 18 Nakoa utvrdenog kussa, utvrdit Cemo ucaljenos. Uzet Gemo « estar ~ ako nam se toliko moze razSiriti, raqpon, od polazita do odredista i to prenijeti na bok karte i tamo odeitati Kolike nam je to tanto minuta - tolike je i mij. Ako je udaljenost veca i Sestar se ne moze toliko razmaknuti, uzet emo u sestar udaljenost od recimo dvije minute (milje) na oboda karte (samo lijevo ili dese nna karti) i onda $ tim otvorom Sestara «ecracati» po ert kursa i izbrojiti koliko jer milja dugatka, Nakoo toga izretunat Gemo koliko nam je vremena plavidbe patrebno za svaki Kurs pojedingtno, Formula je slyedeca: 60 podijeljeno s «¢vorovimay dat Ge vam vrijeme izrazeao w vremenskim minatama potrebso 2a prevaljivanje jedne Nautitke milje. Te minute pomno3it éemo s ukupnim miljama kursa i obit éomo ukupno vrijeme ( w vremenskim minutama } 2a cijelu udaijenost toga kursa ‘Minute cemo pretvoriti u sate i - 10 je 10. Pogledajmo ta rad na crtegizm. S). 27. A- uortan kurs, B-postav/janje trokuta oa kurs 22 rijends-pomicanje na num Kompasa, C- ttokutom je kurs dovuten na ruzu kompasa ~ steclica pri trokuia aznatava mjesto ofitanja . Di B. Usimanje udaljenosti u destar i brojanie minuta, to jest milja, na lijevom rubu karte. Sve ovo radit éemo praktitno na predavanjima a u skripti je i dodatak, kopija dijela pomorske Karte sprimjer-vjezbom. __U tablicama vrijednosti devijacije su u plusu ili wv minusu, navedeni za svakih 5 i 10 stupnjeva. Usput, sto nismo ranije nagtasili, kompas je pouzdan i tofniji w oditavanju ako mu je nia najmanje 20 cm u promjeru. Manji kompasi / a takvi sur glavnom na rcanj.m brodicama/ imaju podjela na rudi (tice) od po 5 stupnieva. Daj ti sad tu protitaj toénost od recimo Jednog ili pola stupnje!? Na prekooceanskim brodavima Sje su nite i po koju tisvéu milla, pogredka u kursu od Jednog ili dva stupaja, ozbiljna admakne bred « stranu od cilja. Zato se u takvih brodove poduzima zahtjevan posao Kompenziranja kompasa. Uz pomoé feljeznih kugli i magnetnih Stapi¢a koji se priblizavaju ili uealjuju od kompasre ige ua postolja kompasa, nastoji se sroanjitt kompasca devijacija na nejmanje meguée vrijednosti. To je posao struénjaka od nekoliko dana. Brod se postevlja u raznim pomatim pokrivenim smijerovina, s onim kuglama i magnetigima nastoji pobliziti odtanje na kompasu. pravim vrijednostima, Danas u tom posh pomazs i suteletski GPS uredaji, ‘To se nikako ne moze utimati idealno tako, da nebi bilo uopée devijacije, pa se onda nepravi tablica devijacije kompesa za taj brod. Za. primjer pretvarenja kurseva, evo jedne iamisljenc tablice devijacije kompasa nekog broda. xe | aev. | Kk | dev. dev 322 | 20° | 40" 43,9 Tor 4 | 30° | 43" 14 _| 2 a0" =i 30° | 41,0 | 150° 4,5" 40" 40,5" | 160" $4.5" 50°} 0,0" | 170" as Go| 0,160" 70° 1-1," 190" 80° | 2.0 | 200° 90° 2,7 [210° for 3.3" | 220° He 3,7 | 30" Ovdje imamo malo mjesta pa Semo to iskoristti za prikaz presjeka brodskog magnetskog kompasa 1) Kotlié s poklopeem. 2) Praméanica. 3) Ruda 4) Magnetska igla - ima ih obitno 4 komada keko bi snainije potretale rut u tehutiai kotliéa. 5) Otvor za nadolijevanje tekuéine. 6) Ekspanzijska komora 7) Plovak-Kobudié na igliéastom leZaju rude. 8) Leta} kardana. 9) Prostor tekuéine inertnosti kompasne ruze Ovaje josnedostaje kardan é osvjetljenje kompasa. U formilama preraéunavanja Kk u Kp ili obrat Stupnjevi i minate se esto pretvaraju u deeimalan broj ULS® Iste formule rabe se za izrabunavanja azimuta pravog i azimuta kompasnog. BiljeZi se grékim slovom comegt Op i Wk, s tim da 20 muni kompas kojim se smjeraju azimuti ona tablica devijacije ugradenog brodskog kompasa nije posve togna, $ njim temo zato smjerati to dalje od na pr. motora i drugih Zeljeznih ili clektmmagneinih ometala. Ruénim emo kompasom sinjerati objekte (orijentire) vidljive i na pomorskoj katt ‘Vaijednosti ~ stupnjeve pod kojima smo ih odsmjerali, uzet demo u trofute na_rv2i komupasa na karti i prenjeti na podnodja smicranih objckata } povuci ene azimuta, Moramo imati najmanje dva takva objelda-orijentira Gije se ti ezimmti sijeku — tu je ua’a pozicifa. Ako smjeramo tri objekta, bit é veéa toénost. Od zecrianih azimuta dobit cemo od sjecista mali trokut. Tu smo v tom ‘rokutu. A trokut sino dobili vesi aco smo odugovtatili sa smjeranjem od prvog do zadnjeg objekta - u kretanja brodice — nismo dakle smjerali iz jednog mjesta Jslovremeno pa tam je zato iu fa tokutié Toranierkve aging Kula syjetionika i L ae Odcedivanle pozicje'amloranjaaiazimuta, Kad imo veé kod smjeranja - za odredivanje poziiie modemo se posivaiti i takozvanim —pokrivenim snjerovima, Tako su prije vibari politi “paste” za lov Tike, Tamo im ce na pe. pokriva dea vrhom na ofoku a keso 8 druge strane neki gradevina § nekim vthom ra opm i tu je posta. Nekada moramo ploviti w motkama omagenom pokrivenom smjera, kako bismo izbjegli plisine Hi hair drugs “smeuiu tm plovow, pete Odredivanje poziciye Z Mpolgriventin: ees -smjerori}: Na pomerskoj karti imamo kojekakve korisne podatke. Dubine mora oznaéene s malim erniim brojevima, izobate podjednakih dubina. Pligine priobalja ispod 10 m eomatene su plavom bojom. Vrste dna simbolima - kekamen, ttrava, p=pjerak i drugo. Oznafeni so podmorski kablovi i cljevi pa tu neéemo topiti sidro, Imam oznaéerta podrugja predvidena za vojne vjezbe. Tu su karakteristike svjetionika, znakovi objekata na bai { otgcima, Morske struje, njihova brzina i smjer. 1 {joi dragi korisni podaci Najbolje da neato od tih eznaka ‘ovdje prenesemoa. Nege bitiu boji sli koristt ée i ovako. str. 20 Svakih 6 mainuta je jedna desetina stupnja. Na pr. 11°30 19Trigonomontiska toske a ° Odredena toska, poziciia ie Kote, nacimorska visina ES SS me me Kusa — sesia = Pur elim Korjoka siaza ---o» PjeSaéka staza & ee [EF] on TEs Creve. kapota z Kapstica t Kz fH 009 be 2. Zonk w= F1) Urea, aanica mula, toranj Nasolie am a Spomenik & I Rusevine Dirnnjak £ Zastavni jarbot st Kamenciom ° fzver, vrata c= 4 Zdenac °e Tank za vodu = Sesma 2 Hictrant Strma obaia Klisurasta obala Grebenasta obala 2] Sijunéana obaia © Bitvana kopnu ili umoru QB Marines Ludka kapotanija Carinamica ® Poljarska postaja Ss ® Crpka za gorivo El Festa SZ Migar conse i. - eee i ee | ders Zabranjeno podrudia - ~ Podmorski kabel “+ Podmorskl clevevod Hid © cznakom visine Graben suh za niske Vode (podertana BeoiKe Senate visinu tenad Soovedm weber, an 2a plow (SSEINd teriaca Som) Dubina na usamijenom Srebenu Pedvodni groban {dubina vot oc 20m) 7 Granica prostor 229 Beirne Bose Fa eed Ca) 2725] arentoe kamenitey Me tas 5] Socrugia e Granioa opasnosti Fodaina gietomisna Aaa Ved Podiaina pa gubint iarjoy Oo SO Svijetio, Svietonik Svletlo 22 sektorom Pluteéa za vez Pluteéa s desne strane SVJETLOSNE OZNAKE | SIGNALI Piovidbs noéu bila bi napomija i opasnija kad nebi bilo sijetlosrits oznaka i signala na plovnim patovima, kao i na plovilima, Najprije ceno svladati svjetlosne i druge oznake na plovnim putovima. To su ozake upozorenja sko je na plovnom puta aeks smetnja, opasnest, prepreka. Zatim oznake obavijestenia adie ie siguma plovidba ili neka preponuka. Sve t© ozake Vidljive su na pomorskim kartama tako, da moiemo provjeriti o temu se radi, Omaxe posiaviene na plutate, mogu biti bez svjetlosaih signala ali su zato obejane odgovarajuéom bojom ili dnevnim znakom. na Sto moramo posvetiii svoju pozomost, Svietionici su pak, sama rijeé to kaze, avjeileée oxnake i orijentiri. Neki od njib opremljeni su wedajem za davanje zvuenih signala 20ada je magla. fmamo kardinalni | lateraini sistem oznaka piovnik putova. U- nagem Jadranu primjenjuje 6 eurogski sistem signalizacije - lateralni sistems (sistem }. To znadi da je gledajuci na ulaz u Jadean, « zaljev prama obali ii prama sjcverusieveroistoku, uaz 1s luku, marigy i sl. omnagen s lijeve strane erveno a $ desne zeleno. Isto tako u tim smjerovima, crvenu cemo plutasn: vhilaziti s desna, ostavijame je u prolaén po lijevom boku a zelenu astavljamo po desnom boku ii prolazime pokraj_aje lijevo.To treba postivati — jer lijevo ot ervenos ili desma od zelenog je plitak, grota, podrtina ili eka slicna prepreka nasein plovilu. Pogiedajna | proutimo : le nee pre Motoms brace do 1210 = ‘ : , ule: Plow. : aera $ pee Motorni brad - troica : ie pasriva radi od $0m. Plovi + Dar Motori bro det od Som, : Plow nassau | Jeetica jedreriake brad od ped | 20m. Pievi samo na jedra, = rmgcor me rads zanna é Jedrenjak datji od 20m, Plovi samo na jedra. Usidcen deed! dui ed 56m. Ne plovi. z Rilsarsti brad s nreaora Totegacon “KOGA. Fovii ribu tow Riarski brads mrez0m plivaricam udaljenor do 150m. Plovi i ribwtovi v0 Ribarski brod s mrezom plivaricom adajjencm vise €d 150m, Plovi tribu lovi w 3 5 ; ~ | natpis Petjarski brad sive Plovi em Meter ores - rodica “owercraft™ Sato svijetlo 1 Dljeskajuée. Plow Ste 25SVIJETLOSNE OZNAKE NOCU NA PLOVILIMA - pogled na pramac, bokove, krmu i dnevac ozaake Opie ese eoR plow Brod koji posiavlia il vad mise iz mora. Plovt _pramae Tijevi bok 7 NASUKAN bro - brodica rati od Som.Ne moze riratiiNF plovi 15. NASUKAN brod ullf ou $m, NE moze manevciraii ine piovi 16 Bead-brodica kracl ow $0m PLOVI, afi NE MOZE MANEVRIRATI 1 Brod dl ed 50m - plovi s ggranieatm mosuérostine ranevsirania i Brod kradi ed S0m 2 s podvodains adusim (Gonanja, polesonie j sfigea) Dva crvena svjcta ra seri mata bagern : 1%. oo Bes dod Sm Bye 8 manevrom zh ci con | § i i :| @ XPmodepliakon! 8 § * ar) ° ° Brodion pomursks poiieije. Pav prestupnine fost o Natpis na bo) © © | Bok Tounéonmms > 8 8 8 4 (wuge 2 tealience) OJ na kemi e ele eee 290 ee} 4) Jim praneu GURAG gins tezlonice 2 8 8 6 s 4 8 es epsl duzine do 200m o .e\@ e} 5 & 000 000 990) B a, Dile boji brod-brodica wz Fedowne oznake -u shuéaju azeja pomodt ill izazivanja pozornos Svijetiosnl signati: Rugna zapaljena baktja crvenog ili nrandastog plamena. Crvena raketa Dim narandasto ofojen. Zapulen katran ili masne kepena palubi. Syjetiosni signali syjetiljkom- reflekiorom slovcanom “morse” abecodor. Damju; Sixnal opasnosti kodnim zastavicama *N"i | °C". Bio Koja zasiaviea s kuglom ispod ili zaad zastavice Mahanje ratirenim rukarna, gore- ‘aolje: Puicans iz vatrnag orazia, Kadie poziv BRP-om, Velefonom: 9135, Str 36dnevne oznake more}u biti propisanih dimenzifa. Kugle noraju imati 35 cm uv promjens. Presjek stoSca je stostranigai tokut visine 47 em. Kvadar je 60x 120 om fo, uzivali ste i aautivali se vjedbi prepomavania vjetlosnin i dnevnih signala a sada éemo se nasladivati zjegavanjem sudara. Tu su brojevima oznateni ertedi & spod ajih sv wumaéenja i obrazlozenja. Slovom “P" venaen je brod-brodiea koji ima prednost. Na kemi rieza plovila je oznika "MB" ili "MOT" S10 zneéi da je © plovilo na motornipogon za razliku of "JED" So je venaka jedrilies koja plovi samo na pogan vjeirom pa ime ima precnost. Qznach em i posebra plovila, : ae: BSA Z alovidbom desnom stranom. Izuzetak je samo u slucaju Ko je desnom straniom puta preplitko 4 brod je ogranicen nanevriranjem zbog dubine gaza. Zato ée takav brod z Ea ) Jedeilica koja vezi samo na yjetar ima predeost i skrege esp. ms vucnog signela i prijema edgovora onoga ispred, da je szamnig signi 4) Na ovom emezu susrecu se te plovila istih veijednosti” Sto se ti6e propisa i pravila izbjegavana dara. Kursevi im se kriZaju. Sva (rojica su motorajaci ez naslov broda posebne aamjene. U avem slutajy rijedi takozvano pravilo “desnog™. Naime, ako vidimo reko svoje desne strane neko plovilo hoje ima kurs koji © se okrizati s naSim, om ima prednast. Mi mu imommo krenuti e smjena njegove keme (-negemo mu pred ramac! ), Onaj tame koji dolazi lijeva, mora dati nama rednest ~ bas Kao Sio s¢ to vidi na eme%u, Tis je dodana 38 boja vidljivor boéneg ravila, Ako se (ako ts ukria cir’ plovila iste vaznosti, sa svih cetiiju strana svijeta onda mora nekaky doci do dogovors tko ée zadréati toka, pe ako smo u njihovo) “sjeni” veze ram neve biti ba slusno blistave preke tih prepreka, Zato ponekd norat demo se malo powaknuti ua drugu poziciju, stofjpjak metara dalje, na bolje mjesto 2a nag radio verw 2 odredenom smieru sirane svieta. Ili éemo nekoga tko as Eaje (1 mi njegs} da nam bude posrednik rele). Taj +e onda preaositi naSe poruke namijenjene nekame i od jega opet nama. Postavijanjem zepetitora._na visovima otoka i obate, bit 6e svladane takve prepreke 3 povedan domet nagih postaja. Imamo moguénos! vporsbhe manje ifi vee izlzne snage emitiranja-odasil an} edajtiks... Veéa je s 25 w izlazne snaze odatiljanja, s oko 70 NM domela a manja od Jw za krage domete, Na oF. za vean brod-brod koji nist jako wall Str. 29 iz naieg |. otvorenom moru bez prepreka, U pravity koristiti demo ‘ow manju snagu jer tako Sledimo svoj akumulater, anja, smetn{i proizvodimo drigima koji su u eter i manje nam se glas iskrivijuje uslijed elektronske pretvorbe pa éemo tako odrZali svoj prepoznatljiv “éosar glas”! to vidite, i ovdje “prewworba” moie biti neito, ne bed aajtolje Pogledajmo kako ajéc8e izgledn predaja plota nate postajz , gdje su i "kemende” kojima demo rukovati postajom. ik Kents ‘smetniame rinnanat_[ate 2” we Na naSoj BRP moramo naravno od semog potetka imati najprije nekakav “Salter” - sklopku kojom éemo uredaj akljuditiza red, (Uikljutiti el, struju.) Obiéno je odmah na istom “gumbn” i polenciometar kojim odredujemo samo koliko éema glasno siuSati pomke. A koliko éemo glosne odatiljati - ovisi koliko se jako “izdiremo” w mikrofon. Na uredaju je jo8 jeden “gumbie” uz kojega je oznaka “SQL” (skvelé). Njega éemo postaviti » polozaj lijevo-minimum | onda ga zakrstati u desno sve dok ram uw zvvéniku ne prestann brujsti sve atmoséerske i ine smetnic koje se Suju iz zvuénika, Taj nam skvelé dakle pomaze da ae izludimo stalno sluajuéi sva iskrenja ‘munja i ostalih smetnji, pa ée nam se ijepa ia tidine j avi las koji nas ili nekog drugog zove - jer njegov ée signal probiti can barijent koja smo skveléom postavil smetniama, Najzad, na nagoj BRP mora biti i neSto Sime cemo ukljucivai ili mijenjati frekveneije, odnosno kanale, Stariji uredaji su imali i zo to mchanigki “gumb” Kojegs smo vrtjeli i tako prebacivali kanale a modeme postaje imaju tasiatunu s brojevima koje samo dolaknewo: ina displeju se pojavi broj Kanala kojega smo tako ukljudili, Pri ukljuéivanju (paljenja) BRP, automatski se uvijek odmab ukijutuje pozivni kanal (16, kanal). Kada veé govorime © moderaim BRP-ma, onda treba znati da moderui uredaji imaju moguénost skeniranja, dlakle sluganja, dva li vise konala ( obiéno do 10 kanala) koje im odredimo umetanjem u memorju uredaja, Ureda} sam prebacuje | pristuSkuje na oekaliko sekundi te kanale j ako na kojeinu shvati signal casitxanja, zadrei ga lratko da bismo mi mogli éuti da Ti to nesko zove nas ili da li je to nedto Sto nas zanime, Ako mi oakon toga ne zaustevima skeniranje, uredaj ¢e nastaviti skenirati. U to je uvijek neizostavao uXJjucen i sluzbeni 16. pozivai anal. Ako vaS wredsj suSa istovremeno dva kanala, to se atch ik skragene DW Sto zna8l dvosirvko jen a tu je ofda uviftk uz heki~dragi Ronald wremena | T6. Kanal. Eto to je sve Sto je potrebir da bismo “tehniéki” rukovali postajom. Prije no Sto detaljno: opisemo nadér uspostarljanja veza, moramo usvojili, da se mikrofon ukjjutuje a rad pritiskom tipke emitininje/ u pravilo je wgradena na sam mikrofon! minroton} ot.0n ‘ntaana erage 2Mikrofoai BRP su takvih karekteristika da dobro hvataju, samo govor onoga tke S€ njime sluéi a menje i slabije avukove koji su udaljeni i negdje sa strane, Prema tome, oj. mikrofon treba deZati blizu ustiju, udaljen svega nekoliko centimetara i nije potrebno jako vikati u ajega PreviSe glasan govor bit ée u_ precaji deformiraa, pogotove sibilantni glasovi i primatelju poruke zbog toga {ede razumyjix. Dakle, govontt_ treba _unjszenom glasnogem i polako - razgovjetno. Pojedine emo rijed ponavliati, ukoliko su takve, da bi mogle biti ne rezumijive a u jo’ zahljevrijem slutaju sticat éemo rijes slove po slovo pomcéu medunaroine tablice sricanja slova 1 brojeva. POZIVNI_ZNAK ILI ZNAK RASPOZNAVANIA POJEDINE ORP ILI BRY - identifikacijski zak Pozivamo neki CRP ili BRP ojenim pozivnian zaakout it cnakom raspoznavanje koji xe sestoji od mona i identifikacijckog pozivnog znake sestavijevog od brojeva i slova, Taj nam znak nesenjem dodjeliuie Ministarstve pomorstva, prometa i veza RH. Pozivni wakovi pain ORP su: RIJEKARADIO - 9AR, SPLITRADIO.- 94S ( DUBROVNIKRADIO - 9AD Praktiéno, pozivamo ih samo imenom bez pozivnog, ‘maka, koji se sastoji od broja 95 jo8 slova R, $ ili D. Dakle, Rijeka radio... Split radio!... Dubrovnik radio! Za nau BRP, u odobrenju za ugradnju i uporabu, obi cemo pozivni znak koji se sastoji ol brOja 9, jednog velikog slova i jo} nekog éetverornamenkastog broja. Broj 9 omagava da brodica plovi pod hrvatskom zastavom. Slova od A do Z su tu zato da brojevi koji slijede nebi bili visemamenkasti. Ona clini broja na Kraju smo mii nasa brocica. Uz taj “siuzbens" pezivni ziak bit Ce am u clobrenja odobreny kao pozivwi 2nak i ime nate brodice Ako nam netko zstraii, duini smo se predstaviti cijelim "stu2benim" pozivnira zrakom, Inate dovoljno ée biti samo ime brodice ako je ono dakle u uporabiom rjesenja BRP navedeno kao pozivni znak. Problem nastaje kasta se dogodi, da viSe brodica ima isto ime 1?! USPOSTAVLJANJE RADIO VEZE. OPCEPOSTUPAK Poziva se na ROZIVNOM 16. KANALU ili xa nekom tanije dogovorenom Kanal dogovorenim s nekim poznatim sudionikon w radio vezi iki pek na tanalu na kojima su “aa sluSanju” odredene sluzbe ili ustanove kao Sto su na pr. Kapetanije, “Brodospas’, "Plovput”, marine, svjotionici i aliéno a koji kanal 3v' 2a ajih rezervireni. Vidi w prilogu tablicu tih kanala, Na 16. pozimnom kanalu nasiojat éemo biti kratki uw govornim. relacijama i Sto prijc proéi na neki drugi slobodni kanal koji Gemo predioziti ili mi sami ili nas sugovormik. Na ta} natin oslobedamo 16. pozivai kanal drugiona koji ¥ele nekoga zvali a ponajvise 2a one koji ée pozivati pomoé Jednim od prioriteinih poziva, Vidi na kreju popis pHoritetnih poziva U previlu, ovim poziveim i svakim dragim kanalom, posluzi Gemo se same ako je on razgovara. Nije dopasiono “gaziti® preko nedije veze. Tenzetak se mode napravili samo u sluéaju fivetne, opasnesti ili cruge rezloine hitnosti poziva — kao Sto su prioritetni pozivi o kojima ge knanije bill posebno govora— ednosno teksta u ovoj skripti, U obignim ,pitomim" i svakocnevnim pozivirna = moida samo zato jer smo jeljni male obitnog razgovora s nekim, pozivat Geno propisanimm oatinenn tak, 0 émo t1i pula penoviti pazivai znak (ili poziono me) onogn koga povivame i orda ansiavi’ “Ovije” i “zove ui onda tri puts powoviti svoj poztvm zaak (ili pozivno ime) predstaviti se i zavvi rijedju “prijana” ili “over” . Zatim éemd priéecati pola minute-mminoin, da hain se pocvani olzove. Evo na prayer, kako Ge exoterna jecrilica imona “Mivisna rus avail tomo. nel) gliser Koji plovi pod imenom recimo.“Prijavi Hary” = Prijavi Wary, Prijavi ary, Prijavi Mary? ‘Ovdje Mirisna rvia, Mirisna ruza, Mirisaa ruza! Prijamt Umjesto “ovdje” moze se sett “zove” “prijam' mote se rabitiizraz , over” Ako je potrebno u nekint pozivima ili vezama sludbenog karaktera, predstavit Gemo se cajelim nasim pocivaiin znakom ( onaj 9 A...) 4/08 dodati ..suotorsa brodien, motorna jedrilisa, jedsliea ili Bo veé je nage plovile. Mo%da como morati ponoviti poziv lt pozivati vi8e pula - no, 10 éemio ponatljali u neki razunenim razmacinpa j tako omoguéavati, da netko w tina prtzama bavi svoj poziv. Dakle, tako €eme pozivati ok rasn se taj ne odazove ili dek nam sve ne dojadi. Ako je netko nas pozvio, mi demo se odmah odazvati ako, Sio Gema tri pota ponoviti njegov pozivni mak i reti: “Ovdje” il “stuga” taj itaj, ato je na’ porivni znsk, Primjer o¢govore na pozv a umijesto ~Mirisna ruzo, Mirisua rao, Mirisna rozo! Ovdje Prijavi Hary, Prjavi Mary, Prijavi Hary! StuSam, Prijamt Nokon tako uspostavljene veze, jedan od sudionika veze predlozit ée kanal pa kojem Ce se veza nastaviti } powrabat sve do oprodtajnog pozdrava i onogina kraju: “prebid” ib “gotovo™! Dobro je pri_kraju ili u dijelovims cazgovora sugovorniku naznatiti da smo sve razumieli ‘Medunarouno se za to rabi rijed "roder" Frije pozivanja, praktiéno je provjeriti koji su kanali zt razgovor sicbodni, Kako bismo ga predlozili za nastavak veze. U verama brod-brod, petemo urimati kanale koji su rerervirani za kapetanije, tiafine i sligno. U razgovoru ne smrije biti vulgamih jedi a ni emitiranja glazbe 2bog “Siosa” sh neke zabave, Naravno, da nitke pametan nee Uwaburjati esto ne prinjer no pa ma s kim odeavao ver - jer sivSati ga moze svatko tko ima BRP! Vaijeme je da se usomamo 5 “priositeisim” pozivima koji imaju prednost v eteru, Prednost se sestoji u tome da pprekidamo svaki drvgi razgovor 1 kanal prepustamo 28 Dribvitetie ‘Pozive i veze. Oni su po svojoj vaznostl tobodan, sto xnaéi da nitko na njemu ne emitiza, ne povedani recinim brojevima, Ste. 30 2B1. PRIORSTETNI POZIV - POZIV POGIBELIL To je poziv u slusju kada prijeti pogibelj. Kada brodu onijeti havarija i kada su ljudi ca brodu-brodici u Zivatnoj apasnosti. To jeporiy "Mayday" fzgovara se MEDE. ‘Ovim pezivor traZimo bine pomoé jer je beod uw yehilino} opesnosti od potapania, razbijanja ili nekekvos dragog onistenje pri kojeru sw ivoti puinika é posade w spasnosti. Opcenito - ZVOTNA OPASNOST. Upucuje se svima na 16. pozivnon kanalu na sljedesi nacin x30 a >vom izini8ljenom pi MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY t POZIV SVIMA. OVDJE MOTORNA BRODICA BARBARELA, BARBARELA, BARBARELA. IMAM PRODOR MORA U BRODICU.TONEM. MOJA POZICIIA: SIRINA: 42°30", DUZINA: +15°45' VJETAR SJEVEROISTOCNI 25 CVOROVA. PRIJAM! Gore je spomenuto da se mayday izgovara oo francuska rijod “tn’aider”, kao “mede” a najéedée evxi semo izgovor “mejie]”. Pozicija moze biti i opisna, Na 1. “Nalezim se oko pola milje jugozspadno od Sita prama Juto.” Uz podatak © vjotnr moze se dodati t pedatak o visini valova, To je sve vaino znati onome tko 3i mogao doti u pomoé. Kade se neti javi, dodajy sei >alali podaci koji de korisitfi da pomoé stigne na pravo “njesto a ne k nekom brodu koji nije 7va0 pomot. Izgled, velifina brodice, boja trupa, ima kabinu, neme, ima arbol ili dva. Zatim se jo8 nazaénje vejeme prvog doziva, ime zepovjedika, opis uzroka nedaée, bro} sutnika i posade i sl. Ts se dodaci mogu i kasnije objaviti ko se u prvim pozivinta to nije stiglo iH moglo a posit fe traganju za ijudina, u eventuaingj istrezi @ havar' raknadu Sete od osigu:anja i sliéno.. Cijeti se prvi poaiv sonaviia do nevijes adziva naj tko se jovlja na poziv, ponavlia naipaije reaiv tog prioritetnog poziva: MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY? Zatim se ponavlje ime-pozivni anak brodice xoja je pozvala v pomos - sve iegovoreno tn puta - zatsn: DVDIE ...pozivni zmak onoga koji je primio poruku, i odazivija se i lime potvrduje da je poziv “mayday” primljen"! Vera se profiuje i nastavija i aa druge nostaje koje se Uxljucaju u djelovanje i ponavlja osnovia soruka-poziv za pomoé, Svi koji to mogu, Ho znaéi, éa fivotno ne ugrofavain sebs, moraju sudjclovati_ a spaSavanju_ne samo radiopostajom nego i svojim slovilom, To je sveto pravilo i zekon svakog pomorca i sautitara. Ako je ugrozen brod-beedica na takvom mijest 3a ga ne Cuja oni koji bi mogli eo€i u pomal a euje ga relko Koji je moBda daleko iii iz bilo kojeg rezloga ae ‘noZe stiéi u pomo8 svojim plovilem taj ée posludili ke posrednik u radio vezi. On Se ponavijati poruku-peziv u domoé s dodatkom rijedi "RILES" Dakle, *mede nile), mede rile... | tako poziv prosijediti. Od trenutka prvog MAYDAY pozive, pozivni 16. kanal u pogetin a onda zabrani Koji Ge biti o finkeiji spiavania, mora biti slobodan samo za to spaSavanje. Dakle, prekideju se svi astali pozivi i razgovori. To se osigurava sigralom Str. 31 SEBLONCE MAYDAY, lagovera se prema ffancuskom: "SILENCE MEDE”. Prekid rida na kanala a u korist veza za organizaciju spaSavanja moze se zatratiti i rijedju “SEELONCE DISTRESS”. U tijeku akcije spasavanja koje éulje aju i svi su veé 0 svemu osnovaom obsvijesteni pa nema potrehe drfati eve ukljutene kanale sttogo rezerviranim samo za taj slutaj @ pojavi se potrebe i dnigia radio komunikacija, ( mogués je istovremene jos nekome potreba zvati ovim istim ti Kofim drugim prioritetnim pozivom ) mode se to najaviti rjetju .PRU- DONCE* = Sto Ge oznaéiti ogranigeni rad ostalim postajama na tom kanaiu. U radiotelegrafiji poziv za pomoé je signal Morseovom abecedom od tri slova - “SOS”. Priprema se i uskoro €e se avesti u finkeiju novi dodatni «wedgji na radiopostajama koji ée jednostaynim djudenjom jednom tipkom ii gumbom aulomatsk wz poziv za pomoé proslijediti i poziciju koju 6e vredaj primati ne plovilt iz GPS satelitskog sistema. Vratimo se nastavku postupaka sada jof vrijedeéeg starog sistema i nacina Bros ili brodica koja je primita poziv i poraku “mayday” i nakon So se odazvala, a nije bbizu ‘ugrozenog, mora Sto hitnije odasiati SVIMA (HALLO. ALL STATIONS) primljene podatke keo i podatke 0 svojai povicij: 1 poduzetin mjerama glede pruzanja pomoci ugrozenom. Naravag, da su oni koji su blize mjesty havarije sli su brfi, aajpozvaniii praziti pomaé. Sui koji su u stanju pompéi, dogovorit ée se tko ée voditi kciju spaSavanja a najbolje je da taj zadatek preuzme Obalne RP. Svi ostaje aadolje u vezi i obavjestavaju 0 podiuzetom, - 0 pribhznem yjerojatnom vremenu dolaska do ugiotenog i sve ostalo Sto moze stuéitl uspje3aom spetavanju Zivots Ludi i samog broda, Ponekad to sve mote i dolje potrajati i predubjiti se potragom za prezivjelima cko je plovilo potonulo, U tom se sludsju 0 eter powremeno porevija ograpigena —moguénost nuspostavljanje ostalih yeza_napojedinim Kanalirva 5 Fjesju SPRU-DONCE” Sve to uz 070 ostslo obvesnos vlastiti pozivni znak, ime onoga kojemu se pomaze, itd. ~ ‘sve ponavijanjem po tri pata. Kada je spaSavanje okonéane i sve frekveneije ‘se ope: oslobadaju za tedowno uspostavljanje Veza, 10 Se ‘obznanjuje rijegju “SEELONCE FEENEE”. lzgoveua se SILENCE FINI. Penovit éemo jo8 jednom naziv toga , a prvor mjestu prioritelnog poziva: [MEDE - MEDE - MEDE }} Ovo morate znati o ior prion i prioritetnom pozivu - ne zvali ge nikad osim na ispitu! Ora} poriv, kao i ostali neleljenim situscijena. U pripaziti da se na pojavi na brodiei panika. U panici Hud postupajus ne razborito. Zato se pobrinite, za sebe i za stale na brodici da budete smireni, odluéni u postupeima, all svakaako ez panike, Tako se uvijek nade najbolji izlaz in neugodne situacije. Uvijek pestoji iztaz) Nostavit Sema naie upoznavanje s drugim po redu priaritetnim pozivom. "pricritetni* tim situacijama zoww seu 242. PRIORITETNI ROZIV -PORUKA HITNOSTI Signal hitnosti sastoji se od dvasloine rijedi “PAN PAN* posovijeno kao iu svakom pozivu, iri puta, Rabi se a peilich ili bolje re6i, ne prilici - 2 opet se tide nas i nate brodice. Nije meposredna "Zivotna" opasnost ali je stvar haitna, Na’ primer: Netko S€ povrijédio ji ozbilinije obolic. Tkeba faim hitao medicinske pomot ili mekar savjet. IK Binalni primjer: Zaboravili smo wzeti dovaljng goriva ine mo%emo dalje a negdje smo u "pustosi" i slifno, Dake, t se ne radi o izravnoj 2ivotno} epasnosti ali bi moglo biti “belaja” pa_je zato stvar bitma. Takav poziv ima svoje digo panties wfesis, odmah iza “Maydaya” i ebavija 30 ‘stim nagiaone: PAN PAN - PAN PAN - PAN PAN ! Pa onda tri ptta pozivoi 2nek onoga Koga se z0ve ill opéi poziv “SVIMA", pa onda vo) pozivni 2nak, pa onda Sto nas to zabrinjava, 30 mohima i naravne. pezicija i osteo, Morasrska solidamost i a ovoj bi ucprilici -morala biti sustetljiva a svakako i odiedene sluzbe. Dakle, poziv hitnesti: [PAN PAN —PAN PAN — PAN P. 3. PRIORITETNI POZIV-PORUKE O SIGURNOSTI Ovaj pony zauzima trece priontetne mjesto po tedu a poziv se izgovara “ SEKURITE — SEKURITE - SEKURITE * s mgleskom aa aadajem “e” 1 cijest sekurite, Ovaj se poziv upucuje «SVIMA» i opet s redovaim predstavijanjem svoga pozivnog anaka is opisom onoga Zbag Cega zavemo a to €e ovoga puta biti nsito Sto se tie ne sano nas i nase brodice, nego syih Koji plove u tom akvatoriju ili aw: se pridlizavaiu. To su navigacijska ili meteorolozka upozorenia ili neka druga lupozorenja a neuobicajenu opasnost Koja vreba na plovnom putu. - Pojava nekog iznenadaog rakeg vjetra, ragle, plimskog vala, prepreke na plovnom put ili ‘opasnog plutajuceg objekia kao éo je na pr. aeki vedi trupac, adluialo plovilo bez posade i slitno, U poruci, osim, opisa dat éemo i pozieiju gdje je opasnost za plovidbu. To mote biti i opisno, Na pr. «Veliki trupac slobodao pluta oke dvije milje sjevervistotno od ra Sotinj, no8en morskom strujom prema sjeverozapad. Ova poruka, u takvorn ili slignom shitaju, mora doprijeti do nadleine ispostave Luke kapetaniie Soja Ge poduzesi mjere da se opsisnost za plovidbu, ukloni s plovnog puta. Dakle, poziv "sigutvost” je: Nikon prioriteta “Mayday”, “Pan pant” i “Sekurite’, sljede priocietne emisie u sluthi metworalogie, shuxbeni ‘orz0j WT -OBIves ‘opéeg zuataja | drugo. Na ‘spit, ispitivaé ée vam dati primer neke sitvacije ili dogedarja a vi éete morati ocijeniti koji éete poziv. primjeniti a tom sluéaju. Pa ete razmisliti: Ako biste se vi nasli w tom primjonu, tige fi se (0 seme var i vake brodioe ili i stalth koji plove u iom akvatoriju? Jeli ina opasnost ili, samo “hitno"? Prama tome fete se odluéiti za jedan od ova tri prioriteina poziva, KOMPLETAN RED PRVENSTVA U RADIO PROMETU - PRIORITETI 1, Znak tporuka POGIBELJL. (MED) 2, Znak i poruka HITNOSTI. (PAN PAN ) 3, Znsk i poraka SIGURNOSTI. (SFKURITE) 4. Radio-zoniometrijski podaci 5, Obavjestenja koja se odnose na plovidbu i sigumo retanje zrakoplova uxljucenih u ake ceagenja i spasavayje. 6, Obavjettenja Koja se odnose na plovidbu tegovaékih brodove i meteoroloski podac Koji su ramijenjeni meteoralosko, siuzbi 7. Braojavi koji se odnase na primjenu povelje UN. (ETATPRIORITERATIONS ) 8. Drfavni breojavi i raggovori za kojeje izritito traeno pravo prvenstva zhog neke posebne vainosti, (BTATPRIORITE ) 9, Slutbene obvjesti koje s€ odnose na rad sluébe radio Komumikacija 10, Ostali drzavni braojavi i razgoveri, braxjavi * Cevenog keiZa” koji se odnose ne raine zatyorenike i novirarski becojavi. LL.Na kraju, sav ostali radio promet j privatni razgovos, Posredstvom ORP mozemo se povezall s {elefonskom mrezom i teleforerati bilo kamo na ovo) plancti, Za 10 moramo sdopiti ugovor s “Pleyputom” Splitu a tel, inpntse plaéat Eemo prema cjeniku wy zlainim francima - no preraéunato t Kune. No, danas imamo 22 to mobitele, Svojom BRP moZemo postati i brzojavt NAPOMENA: U ovom predmetu na ispitu space i pitanje 0 globslnom GMDSS sustovw spasavanie ne ‘mont o emu je rijeé na 39. stracici ovega repetitertja TELEFONSKL RAZGOVORI POSREDSTVOM OBALNE RADIO POSTASE, vom ushigom maze se BRP sluziti samo keda se ima skloplien UGOVOR za takve ushige. Ugover se sklapa i uplacuje godiSnja naknads za to “PLOWPUTU” u Splitu, Obals Lazareta br. -a impuisi posebno HT-2, Postupak: Usgesiavit éemo veau “opéim postupkorn” nna rezerviranom kanal QRP ( vidi tablicu ). Dat éemo operateru ORP-¢ broj naSeg uzovora na koji ée se terelit troikovi telefonskih tmpulsa Kopnene mreze, Dat éemo telefonski broj kojega Zelimo pozvati. Opecater ORP-0 €& ‘nam uspostaviti vezu, Ako to ne bade odmah, on é¢ nas po2vati ns istom tom kanal bada uspije dobiti trazent vem, Na kraju razgovora, reéi €e nam koliko nam je veza teleforskoy razgovora trajala, To ée biti izrazeno mimutema a prama Fojima se obradinava saplats teleforskih impolsa. Naplala ¢e stici na adresu iz ugevora u roku od mjesee dana. Ga Str, 32 25RADIO BRZOJAVI 12 broda - brodice motemo posredovanjem ORP. posiati brzojav. Postupak: Uspostava veze s OBP na njenom rezexviranom kanaly - opéim postapkom. Zatim bro) ugovora a onda braajav koji ima ove dijelove: 1. Naziv polaznog mnjesta ( ime brodice }, redni broj brzojava, bro) rijeki, dan predaje, vrijeme predaje. Broj se daje po redu od I. pa dalje, potevsi od 0000 sati pa do 2400 sati svakog datuma, Novi datum - novi poéeini redni broj I. za taj datuen. Sati se pidu s Eetiri zmamenke. Prve dvije su s 2. Omaka: Rpx= plaéeni odgovor, ‘Trax = na vile adsesa; Unuditi x... = uienje odredenog dana; Ths = urusenje diktatom telefonom:; URGENT = hitan braojav (najhatnija doctors) 3. Slifedi adresa primatelja breojava i sadriaj (tekst ) brzojava, Na kraju se dodaje potpis ovlastene osobe. koja Salje radio brzojav a to je u naSem shéaju zapovjedaik brodice. Ostaje joS (Kazu) najtcke na ispita iz ovog, predmeta. To i¢ ina tablien izeigaja pojedinih slova i brojeva sricanjem, To nam treba kada je zbog, smetaji ili oslabljenog signala, smanjena razumljivest poruke a va2no je toéno rezumjeti recimo ime, ned aaziv, broj ratupa i tome slitno. Loria) je mjesavina engleskog inekog esperania. Noglaéeni voksli on w tablet podertani, Ovu tablicu imajte uz svema BRP- na. vidike! No, prije nego Slo potnete na pamet “biflati” tablicu sticaaja slova - evo jo§ nekih edgovora na moguéa ispitna pitanja. Na brodici moramo imati pri mic: Uiporabmu dozvolu zai Fad nalE BRP i oscdae ovloitenje voditelja brodice odnosno, radin-operaters. Na brodavima tigovatke morarive vodi se dnevnik reda BRP. Bilicke se podaci o vremem rada, okvirnom sadréaju razgovora i poruka, podaei o cdrZavanju akumulatora, servisiranju i upisyja doslovni sackzaji svilt primijenih shi odastanit, osnovnih prioriteinih poziva, To je obveza bog, eventualaih provera uistragania_ nakon mogucit, nezgods, dokazivanja nedije keivaje ist. Frekvereijska podrugja na VAF valaoj duzini su od 156 do 163 Mhz ( megaherea ) 2 podjeljeno je to, ponovimo to joé jodnom, aa $6 medunazodnih uporabnih kenala, Rabe se kenali od 1 do28. i onda od 60.do 88. kanala, Ostali kanali izmedu ovih navecenih, rezervirani su uglaynom za syjetsku meteoroiosku sluzbu pragenja vremenstih prilika. POZAVI 16, kanal je na fiekvenc)ji 1568 MHz. Kratica VHF dolazi od engleskih sijeci Very Hight Frekvensy” - Vito visoke irekvencije Razak izmedu pojedinih kanela je 25 KH ( kiloberca) Hertz (here) je jedinica mjere za frekvensiju. | here znati jedan titsaj u jedno, sekundi. | kilobere je tsucu titeaja a jedne} sckundi a 1 Miz je jedan milijun thraje m jednoj selaindi. Eto, neka zate i 10. Zaamo veé — ako je potrebao. sricat Eemo rijeti slovo po slovo i to prama medunarodno propisang} tablici sticanja slova i” brojeva. Na ispitu dobit éete zadatak sricanja svoga imena ili imena droca a me2da ispitivas \amisli i ne’to drago. A sed ideme na Sticbanjc! Str.33 deuge dvije, minute, MEDUNARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA T BROJEVA (naglasak je na podertanom slove ) slovo izgovor slovo izgovor ‘A__| ALFA $ STERA B BRAVO T TANGO c< CARLT uU JUNTPORM. D__| DELTA Vv TOR Er EKO Ww. ‘WISKT F__| FOKSTROT |x EKSREY G_ | GOLF ¥ JENKE Mm __| HOTEL Z ZULU 1 INDIA ‘0-aula_| NADAZIRO a DULIET 1 UNAUAN K KILO 2 BISOTU tf 3 VERATRE M___| Mas 4 KARTEKOR N | NOVEMBER |S PANTAFAS © | OSKAR 6 SOKSISICS P___| PAPA 7 SETESEVN, _[RvEnEK 8 ORTOET R ROMO a NOVENAIN Nije sluzbeni propis, ali to se rabi, da se za nada slova s “kvaGieom”, izgovara dv puta slovo bez. kvabice. Na pr. za “2? kazat Geo zuln-zulu. Evo vam za yjezbu rijeci pa sticite: JADRAN, SILBA, VODICE, MURTER, SOBENTK, PSSMAN, —HRAMINA, CAVOGLAVE, Z0T, WOLR, XAVIER, YAMAHA K tome dodaite svoje ime i prezime, svoj ukinuti JMBG i cifru koju bi mjeseEno hijeli zaradivati - pa ete imati sva slova i brojese. Sve bez gledauja u tablicut JoS nskoliko detalja koje je dobro znati ~ pe i za spit, Postavijanje i ispravan md nase BRP kontroliraju inspeltor: za racio veze, Ako aesio ne valja, mogu nam zabraniti rad. ORP nas make povezati 5 defumnim medicinskim sredistem koji ¢e nam dati Kjecniéee vpute ako nam to zatreba. Mi demo pripremiti podaike o ‘boljelom i povrijedenom. Simptome bolesti, staroseu dob. ijelesnu temperatura, puis. krvai tlak, preboljele bolesti_u proslosti, alergije i drugo. Isto tako moiemo zaisatiti od ORP’ meteorolosko izvjeSée - vremensku prognoau ukohiko je nismo mogh slusati v terminu kada se relovne emitire. No, unazad dvije-tri godine, a nnadajmo da Ge to biti i a budué> — na 67. kanal od jutamjih sati pa do naveter emitira se ponavijanjem w remacima od nekoliko minvta, pomorska vrermenska prognoza uz hrvatski na joS ti jezika, Tsada jof neSto, to Ge Vas opel uzrujati = jer nije vispitnom programs ! U otvorenom razgovors na radio vezi, sludimo se dakle fovatskim jezikom. U vezama sa_inozemnim navtigarom, mo%emo na engléskom ili njegovom matesinjem jeziku - ako ga mano! Ako nismo ba8 “cijeli poliglot”, mozemo se posluziti: medunerodoim signelnin edeksom —( MSK } kajega aajevijnjemo — rijetu “INTERKO? ili signalnom grupom od dva slova: YU ‘Cienki, juniform” ) Sto je veé dveslovtani kod iz “MSK-a Kodavi se’ maime sastoje uglavnom od dhoslovnih “Sift”, Evo znatenja avkih kodova uz koje 26onda ponekad treba dati barem jo8 podatak gdje ste, - pozitijut kako Ge vas prepoznati, CB Gauli-bravo).... ~ Trebarm hitno pomos. CBG (Cauli-bravo-soksisiks) - Pomoé! Posar na brad DX {delta-eksre). ~Tonem JF (Bulijet-loksteot).. ~ Nasukan sam, PW Gulijetviski), .- -Prodire mi more u bred KF (kilo-fokstiot). Trebain tegljata KM (kilo-majh) = Mogu vas tegliti KS (kilo-siera).. Dokacite uée za tealjenic FL (fokstrot-lima), + Slijedite me GW (golf-viski). + Covjek u mont NF (november-fokstres), RIS (romio-tango-siers).... - Moje sidco ore 11 Ginma-fubjje-unanan)..... Smanjite brzina To su samo neki MSK kodovi. Inva th joS valida 15 puta toliko, Sve ovo. vrijedi i za sigualai kodeks sa zastavicama ‘adje svaka zastavica oznateva jedno slovo 11 broj 1 ne krsju podatak: Uspostavijen je selek broj_ 2a poziv u pomoé__Mofemo ga dakle 2v1 mobitelom, To je broj: 9155, Pogledaj u dodatix: skripte (str.39) " Susitay GMDSS" — jer i to ide uz ovaj predmet, ete u susret upasnosti TABLICA REZERVIRANIM KANALA NA VIEF Caijeu ispitnom programm ) Stufanjeirad | Met__byj. one Kanal vrije- | kanal vrije 0535 RIJEKA | 4; 16; 20.1 | 0-24 | 24 1438 RADIO | 24. 0 1935 54s SPLIT 716,23; | 0-2dh | 528. | 1245 RADIO | 23.128. . 1945 DUBRO- 0825 WNIK 4:7imt, [0adh |4i7. | 1320 RADIO 2120 LUCKA- PEFANJE | W.i16 |0-2¢h | / L YSPOST. aredov LEAP. | 10.116 | vrijem | / L MARINE [175 16 4 1S. SVJETE ONICL 16.17. BRODO- % daa) prazn SPAS ue 0739 | 0730 SPLIT to | do 2030 _| 2000. Ovi podaei mogu biti promijenjeni, pa to treba svake sezone proveriti, Napomena: U jukema je ogranitena uporba BRP. Samo u posebnimm sluéajevima hitnosti Uspjesne vam radio veze — odmah akon uspjeino polodenog ispita iz ovog predmeta ! ‘Mogli bi se sada malo zabavljati s plovidtom w oteZanim uyjetima, redom ¥ lukamta j ostelim propisima.. RED U LUKAMA Jz godine u godinu sve su veee guive | sliske u uvalama, miandracima } lukama. Sve je teze nai slobodan vez na pristany pa i miesto na sidristima, To znaéi da je sve veca potcba postivanja uredenog cede u lukas. Najpuije Zoino pobtivali propis da prednost ims ona) tko izloai iz fuke. Logiéno. Kad on izade, bit ce slobodno jedno mjeste vige. Kada alazimo uw loky, plovil Cemo pritnjereno wdaljeno od Iukobrana tako, da dobro vidimo az-iez, Kako aebi dosti w prliku da se sudarimo s nicki Koji izlaei iz luke. Predaost u ulagenja ima naravno jedrilica kao } vei brdd a malt &e ira njega jer ie on okretnii, manje ga zarosi vjetar i Meba mo manje mjeste za manewniranje. A) Prednost onome koji izlazi. Veéi brod ulazi prije @ mali Geks. B) Vozi pri ulaéenju w Sirem Juku, dalje od ruba iukebeana, U lnci, veZi se edje je slobodan privez, Ako je esto "Fezervirano” oznageno bovom na Kojo} je unuring (sidreno ude "mirivor sidra") a nema brodice na tom vez ~ mozemo se vezath prisremeno. Ako dode brodica pl 2 to vez, moramo ga esiobedit, To madi, ako smo so verali aa takvon majesty, ne smijemo otigi i ostaviti brodieu. Mofemo, ako smo od nekoga dobili pouzdanu inforn:aciva do ge 12 to swoje nijesto ede u tom vremema wrotiti vbsmk veziag mista, Isto take necemo se i ne smijeme vezali na takozvanu "operesivaw obalo". Na obalx gdje je e2e-viran pristan 2a brodove linijske plovidbe ili taiekta, Ako je Iuka krcata a ima vodenog prostora, sirok je - postoji moguénost da se veZemo wz, neZiji bok ili po netijo; Krmi, Za takav priser, moramo doit odobrenje onogs na Koga se namjeravamo vezall. Znagi, moramo pitati i zamoliti da_nam dopusti takav privez U pravilu, dobit éete ocobrenje (ko imate dobre bokobrane!) ~ osim ako ovaj namjerava ubrzo isploviti. U tom slutaju, oslobodit ée vam mjesto — pa éete malo prigekali, pa opet dodro. a