Nastavni predmet: “OTVARANJE ŠUMA”

Izradili: Josipa Marjanović, Jelena Kranjec,

Ante Gržin, Josip Colarić, Zoran Buzina
 Sadržaj:
Uvod
Uvod
Uloga
Ulogasekundarne
sekundarnemreže
mrežešumskih
šumskihprometnica
prometnica
Utjecajni
Utjecajničimbenici
čimbenicii igustoća
gustoćasekundarnih
sekundarnihšumskih
šumskihprometnica
prometnica
Planiranje
Planiranjesekundarnih
sekundarnih šumskih
šumskihprometnica
prometnica
Oblici
Oblicimreža
mrežasekundarnih
sekundarnihšumskih
šumskihprometnica
prometnica
Gradnja
Gradnjai itehničke
tehničkekarakteristike
karakteristikesekundarnih
sekundarnihšumskih
šumskihprometnica
prometnica
Iznošenje
Iznošenjedrva
drvažičarom
žičarom
Sekundarna
Sekundarnaotvorenost
otvorenostšuma
šuma
Posljedice
Posljedicegradnje
gradnjesekundarnih
sekundarnihšumskih
šumskihprometnica
prometnicauušumi
šumi
Company
LOGO Uvod

Prema Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste (1989) šumske se

prometnice, s obzirom na promet koji se njima odvija, dijele na primarne i na
sekundarne šumske prometnice.

U sekundarne šumske prometnice ubrajamo traktorske puteve i traktorske

vlake. Sekundarne šumske prometnice su građevinski objekti koji povremeno
služe za izvršenje zadataka predviđenih gospodarskom osnovom.
Prvenstveno su namijenjene za privlačenje drva traktorima i izvoženje drva
forvarderima (traktorskim ekipažama). U sekundarne šumske prometnice
također ubrajamo i šumske žične linije za iznošenje drva iz sječine, tj. šumske
žičare.
Company
LOGO Uvod
Company
LOGO Uloga sekundarne mreže šumskih prometnica

Prilikom kretanja šumskih traktora po šumskom bespuću smanjuje se njihov učinak,

učestaliji su kvarovi, veća je potrošnja goriva i maziva te im se smanjuje vijek
trajanja, uzrokuju velike štete na tlu i biljkama. Da bi se ograničilo kretanje
traktora po šumi i da bi se smanjile štete u šumi, a pritom se postigla
racionalizacija rada uštedom goriva i maziva, potrebno je urediti prometovanje
traktorskih vozila izgradnjom traktorskih puteva i obilježavanjem traktorskih
vlaka.
Glavna ideja izgradnje šumskih prometnica, pa tako i sekundarnih prometnica, je da
se uz velika početna ulaganja osigura dugoročno i kontinuirano smanjenje
troškova privlačenja i prijevoza drva. Osnovni zadatak mreže sekundarnih
šumskih prometnica je da se određeno područje što bolje otvori, a trase
prilagode oblicima terena. Za razliku od nizinskih terena gdje polaganje mreže
traktorskih puteva i vlaka ne predstavlja problem, sekundarno otvaranje brdskih i
planinskih područja daleko je složeniji posao.
 Company
LOGO Uloga sekundarne mreže šumskih prometnica

Postojanje mreže sekundarnih šumskih prometnica

preduvjet je za transport drva u prigorskim, brdskim i
gorskim šumama. U izrazito teškim terenskim prilikama,
sekundarne šumske prometnice najčešće se moraju
graditi (traktorski putevi), a rjeđe nastaju uzastopnim
prolaskom traktora istim tragom ( traktorske vlake). Bez
kvalitetno izgrađenih traktorskih putova prometovanje na
vrlo strmim terenima bilo bi, za strojeve koji se kreću po
zemlji i koriste za privlačenje drva ( skidere – zglobne
traktore), gotovo nemoguće.
Neki ekonomski čimbenici koji utječu na gustoću
traktorskih prometnica su : obujam sječa na određenoj
površini (sječna gustoća), ovisni troškovi sakupljanja drva
do puta, ovisni troškovi vuče traktorima i troškovi gradnje
i održavanja traktorskih puteva. Sami troškovi gradnje
ovise o poprečnom nagibu terena i geološkoj strukturi
zemljišta.
Company
LOGO Uloga sekundarne mreže šumskih prometnica
Udaljenost privlačenja je jedan od najvažnijih čimbenika ekonomske opravdanosti
izgradnje sekundarnih šumskih prometnica . Smanjenjem udaljenosti privlačenja
postiže se gušća mreža prometnica, a povećavaju se njihovi troškovi gradnje i
održavanja i obrnuto.
Uz ekonomske čimbenike, na gustoću trakorskih prometnica utječu i terenske i
sastojinske prilike, način sječe i izrade, smjer obaranja stabala, strojevi za
privlačenje drva itd...
 
Prema Penteku gustoća i raspored traktorskih puteva i vlaka ovise o slijedećim
čimbenicima: tehničkim sredstvima koja se koriste u 2. fazi pridobivanja drva,
nagibu terena, razvedenosti reljefa, kamenitosti i stjenovitosti zemljišta, gustoći
prostornog razmještaja i dimenzijama stabala (zakoni mehaniziranja šumskih
radova), položaju glavne primarne prometnice na koju se drvo privlači, mogućnosti
pristupa glavnoj primarnoj prometnici, položaju i prikladnosti pomoćnih stovarišta.
Company
LOGO Uloga sekundarne mreže šumskih prometnica

Izgradnja traktorskih prometnica je znatno jednostavnija i jeftinija od gradnje

šumskih cesta. Prema nekim istraživanjima ustanovljeno je da je gradnja
traktorskih prometnica 10-30% jeftinija od gradnje šumskih cesta.
Intenzivnom gradnjom traktorskih prometnica možemo očekivati slijedeće
koristi od sekundarnih šumskih prometnica u šumi (Rebula, 1978.) :

1.Niže troškove privlačenja sortimenata

2.Veću koncentraciju drvnih sortimenata na cesti i pomoćnom stovarištu
3.Manje štete u sastojini pri privlačenju drva
4.Lakšu organizaciju rada pri privlačenju drva
5.Bolju prohodnost terena i dostupnost mjestu rada
6.Korištenje sekundarnih šumskih prometnica za druge namjene.
 Company
LOGO Uloga sekundarne mreže šumskih prometnica
Možemo reći da izgradnja traktorskih puteva ima tri osnovne funkcije:
biološku,tehničku i ekonomsku. Sa biološkog aspekta izgradnja traktorskih puteva
ima za cilj da se kretanje stroja i tereta u odjelu ograniči na za to predviđene linije i
na taj način oštećenje dubećih stabala, pomlatka, korijenovog sustava i zbijanje
produktivnog šumskog zemljišta svede na mogući minimum. Sa tehničkog i
ekonomskog aspekta izgradnja traktorskih putova ima za cilj da omogući stroju
lakše i brže kretanje kroz sječinu što doprinosi uštedama na radnom vremenu,
povećanju produktivnosti rada stroja i smanjenju troškova proizvodnje.

Prema Rebuli slijedeće su funkcije traktorskih puteva i vlaka:

 
1.Smanjenje oštećenja na dubećim stablima i na tlu. Izgradnja puteva i
obilježavanje vlaka samnjuje oštećenja na dubećim stablima za 30%. Oštećenja tla
se javljaju samo na putu(vlaci) tako da druge površine ostaju neoštećene.
2.Putevi (vlake) povećavaju prohodnost u inače zatvorenim predjelima za traktore.
3.Omogućavaju orijentaciju pri sječi.
4.Lako služe i drugoj namjeni osim privlačenja drva.
 Company
Utjecajni čimbenici i gustoća sekundarnih
LOGO šumskih prometnica
Prema Koširu, čimbenike koji utječu na razmještaj sekundarnih šumskih prometnica
možemo podijeliti u veće skupine.

1. Vrsta sastojine – predstavljena etatom, sječnom gustoćom, srednjim sastojinskim

promjerom, količinom drvne mase....
2.Radni uvjeti – nagib terena, vrsta podloge, vrsta površine (površinske prepreke)
3.Otvorenost šuma – gustoća, duljina i kvaliteta šumskih prometnica

Potrebno je znati i koja je organizacija rada, tehnologija, učinci i troškovi; ali su ti

čimbenici ovisni (proizlaze) iz ovih gore navedenih i ne nastupaju samostalno. U
čimbenike bi trebali dodati i ekološka ograničenja, koja su zapravo integrirana u etatu i
smjernicama gospodarenja šumama, a pridržavamo ih se poradi trajnog
gospodarenja šumama tj. održivog razvoja.

Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek, akad. god. 2009/2010.

 Company
Utjecajni čimbenici i gustoća sekundarnih
LOGO šumskih prometnica

Čimbenike, koji su razvrstani u navedene skupine lako možemo razvrstati po još dva
kriterija:

1.Opisni čimbenici: gustoća cesta i sekundarnih prometnica, srednji promjer u proredi i

nagib terena
2.Tehnološki čimbenici: udaljenost privlačenja i sakupljanja, veličina nagiba

Nagib se pojavljuje u obje skupine zato jer je najvažniji čimbenik. U ovoj jednostavnoj
podjeli čimbenika na dva područja nismo iscrpili sve mogućnosti, pa u obzir trebamo
uzeti i vrstu drva (listače – četinjače), vrstu podloge (erodibilna-neerodibilna) i smjer
privlačenja ( uzbrdo – nizbrdo).
 Company
Utjecajni čimbenici i gustoća sekundarnih
LOGO šumskih prometnica
Prema Rebuli, na gustoću sek.šum. prometnica utječu:
1. Štete u sastojini. Sa povećanjem razmaka progresivno rastu i oštećenja. S tog je
stajališta optimalan razmak između puteva (vlaka) 40 m iliti 250 m/ha.
2. Štete na tlu i gubitak površine. Putevi (vlake) su „rane“ na tlu. Mogu obuhvaćati 5-
10% površine. Skraćivanje udaljenosti sakupljanja ispod 20 m uzrokuje brz
progresivan rast gustoće vlaka i gubitak proizvodne površine.
3.Tehnologija rada. Danas privlačimo traktorima na više načina, ali najčešća su
slijedeća tri:
a)Traktor sa vitlom privlači od panja (tu su vlake najgušće)
b)Traktor privlači sa mjesta sakupljanja drva (pokraj ili na vlaci).
c)Traktori privlače samo zaostali materijal, a redovno iznošenje se obavlja žičnim
linijama.
4. Organizacija rada.
5. Troškovi gradnje i privlačenja. Na oboje utječe količina pripremljenih sortimenata
(koncentracija), problemi gradnje i privlačenja koji su uvjetovani sa terenom ( reljef,
podloga, nagib, kamenitost)
 
 Company
Utjecajni čimbenici i gustoća sekundarnih
LOGO šumskih prometnica
Prema Koširu, optimalna gustoća polaganja sek. šumskih prometnica ovisi o slijedećim
elementima:
1. Faktoru privlačenja drva koji je različit za različite oblike mreže sek.šum.prom.
2. Jedinični troškovi privlačenja drva (KN/m3)
3. Troškovi gradnje 1 metra sek.šum.prom. (dobijemo ih tako da podijelimo ukupne
troškove gradnje na promatranom području sa ukupnom duljinom traktorskih puteva i
vlaka na tom području)
4. Količina posječenog drva

Praktični izračuni optimalne gustoće vlaka i udaljenosti privlačenja su pokazali slijedeće

ovisnosti između navedenih elemenata (Rebula, 1984.):
1.Optimalna gustoća vlaka je veća što su troškovi gradnje vlaka manji. Isto tako raste
gustoća vlaka sa porastom troškova privlačenja drva.
2.Obrnuto je sa optimalnom udaljenosti privlačenja koja je veća kod većih troškova
gradnje
3.Pri većoj količini posječenog drva je veća optimalna gustoća vlaka, a optimalna
udaljenost privlačenja je sukladno tome manja.
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Osnovni zadatak mreže sekundarnih šumskih prometnica je da se određeno područje

što bolje otvori, a trase prilagode oblicima terena. Prilikom projektiranja šumskih
prometnica u ovisnosti o terenskim prilikama razlikujemo sljedeće sustave gradnje i
otvaranja šumske površine :
-šumske vlake na ravničarskim terenima
-šumske vlake na brdskim terenima
-šumske vlake na strmim planinskim terenima

Tokom projektiranja šumskih prometnica posebna se pažnja pridodaje toku trase i

tehničkim elementima glavnih traktorskih puteva, koji su zamišljeni kao buduće
šumske ceste.
Povodom takvih promišljanja i planiranja traktorski putevi trebaju zadovoljavati
određene tehničke kriterije kao što su:
-maksimalan uspon od 12%
-polumjer krivina min. 20m
-širina planuma puta min. 4m
:
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Pri rješavanju toka traktorskih puteva i vlaka uvijek se nastoji iskoristiti gravitacija u
smjeru izvlačenja drva. Vuča drva uzbrdo nikako nije opravdana ukoliko postoji
mogućnost privlačenja drva nizbrdo. Jer je pri tome traktor znatno manje opterećen,
brže se kreće, privlači veći volumen drva odjednom, uštedi na potrošnji pogonskih
goriva itd. U tom slučaju je i put najbolje prilagođen terenu te su troškovi njegove
izgradnje minimalni. Za vlaku kojom se drvo privlači uzbrdo do stovarišta kažemo da
je nepovoljna ili štetna. Izvodljivost nepovoljnih vlaka ovisi o njihovoj ukupnoj duljini, o
tome koliki je dio sustava vlaka nepovoljan, te o tome koja se tehnologija privlačenja
primjenjuje. Osnovno čega bi se trebali pridržavati je da traktorski put mora biti uvijek
u što manjem nagibu od nagiba kod kojeg se pojavljuje erozija zemljišta . Ako je
isključena opasnost od erozije zemljišta, nagib traktorskog puta u zavisnosti od
nagiba terena, vrste podloge i stroja u privlačenju drva se kreće u granicama do
približno 20 % kod privlačenja u usponu i 42% kod privlačenja u padu (Laten, 1969.)
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Tehničke mogućnosti savladavanja uspona suvremenim šumskim

traktorima u praznoj vožnji su u zavisnosti od vrste podloge još veće i
prema navodima nekih autora (Pestal, 1969.) mogu iznositi i do 60%.
Ukoliko je u konkretnom slučaju pad terena veći od navedenih vrijednosti,
traktorski put se vodi koso na izohipse. U ovom slučaju i u slučaju kad je
traktorski put paralelan sa izohipsama neizbježni su zemljani radovi (usjek)
pri izgradnji putova, što ima za posljedicu povećane troškove gradnje. Kod
paralelno i koso položenih putova u odnosu na izohipse poprečni nagib puta
ne smije biti veći od 14%. U suprotnom postoji opasnost da pri privlačenju
drva dođe do zanošenja tereta i prevrtanja traktora (Splechtna, 1970. ).
Ako teren ili podloga ograničavaju privlačenje, teret se može otpustiti dok
sredstvo ne savlada ograničenje, a tek nakon toga se ponovo privitlati
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Kod planiranja trasa traktorskih vlaka, treba uložiti svaki napor da budu što ravnijeg
pravca. Ravne traktorske vlake djelomično kompenziraju troškove izvlačenja vučnog
užeta vitla do trupaca. Kada su vlake ravne, kopčaš postiže veće brzine i potrebno mu je
manje vremena da odluči gdje pozicionirati traktor (vitlo). (J.J. Garland, 1997.)

Prilikom poravnanja vlaka treba paziti na slijedeće:

1. Nastojati da budu vlake što većom duljinom ravne, pogotovo one glavne (prvog reda).
2. Sa planiranih trasa vlaka ukloniti sva dubeća stabla kao i panjeve.
3. Raskrižja raditi pod kutem od 45 stupnjeva ili manjim.
4. Vlake polagati u slojnice a spojne vlake uzbrdo polagati po hrbatu, grebenu.
5. Koristiti kraće vlake višeg reda tj. ogranke od mreže kojima ulazimo u najudaljenije
dijelove područja.
6. Izbjegavati grananje od glavne vlake točno nasuprot drugog ogranka.
7. Izbjegavati oštre krivine na dnu strmih segmenata vlaka koje idu nizbrdo.
 
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Prema razvijanju traktorskih vlaka po terenu razlikujemo:

-nizinske trase šumskih vlaka

-dolinske trase šumskih vlaka

-padinske trase šumskih vlaka

-grebenske trase šumskih vlaka

Projektiranje nizinskih trasa šumskih vlaka ne predstavlja velik problem, budući da

se zbog konfiguracije terena traktori mogu kretati u svim smjerovima. No dolinske ,
padinske, i grebenske šumske vlake vezane su za brdska i planinska područja.
 Company
LOGO Planiranje sekundarnih šumskih prometnica

Rezultat faze planiranja sekundarnih šumskih prometnica je Studija sekundarnog

otvaranja šuma, izrađena na razini pojedine gospodarske jedinice, uz konkretno
definirane idejne trase budućih sekundarnih šumskih prometnica. Konačni je cilj studije
Studije sekundarnog otvaranja optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica sa
svih gledišta.

Studija sekundarnog otvaranja šuma definira postojeće stanje glede sekundarne

otvorenosti, te daje smjernice budućih aktivnosti pri nastojanju uspostavljanja
optimalne šumske prometne infrastrukture.
Međutim, ne postoji zakonska obveza za izradu Studije primarnog otvaranja šuma, a
kamoli za Studiju sekundarnog otvaranja šuma pa se navedene studije stoga izrađuju
vrlo rijetko (to je pitanje dobre volje i osobne inicijative odgovornih osoba, a ne
zakonskog imperativa bez kojega se ne bi smjelo pristupiti radovima projektiranja ŠP).
Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica
 
Razlikujemo nekoliko standardnih tipova oblika mreža sekundarnih šumskih
prometnica, a oni su usko povezani sa sredstvima korištenim na sječi i
privlačenju (ograničenja zbog dosega prihvata i nagiba terena) te reljefnim
područjem na kojem se nalaze.

Nizinsko područje

Brežuljkasta i planinska područja

 Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica

Nizinsko područje
Mreža traktorskih puteva u nizinskim šumama ne predstavlja u stvari građevinske
zahvate. Rad na izvođenju predviđene mreže traktorskih puteva svodi se na sječu
stabala i vađenje panjeva. S obzirom na minimalne troškove izvođenja, pitanje
gustoće mreže traktorskih puteva zadire uglavnom u biološke probleme i pitanje
privlačenja drveta. Sa biološko-produktivnog stajališta u pitanju je smanjenje
produktivne šumske površine,a sa stajališta privlačenja sredstvo koje će se
primjenjivati za privlačenje, odnosno sakupljanje drveta do traktorskog puta. Ta se
šumska područja otvaraju u obliku mreže pravokutnika, odnosno sastavnice
sekundarne mreže šumskih prometnica se odvajaju od sastavnice mreže primarnih
prometnica pod pravim kutom, a unutar odjela odvajaju se pod pravim kutom
sastavnice nižeg od onih višeg reda. Polaganje mreže sekundarnih šumskih
prometnica ne predstavlja velik problem s obzirom da se traktori mogu kretati u svim
smjerovima te je i sam postupak izvedbe vrlo jednostavan.
 Company
Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica
LOGO

U našim se uvjetima otvaranje nizinskih područja najčešće vrši šljukarama (uzgojnim

stazama) koje kasnije postaju vlake ili putevi; a koje se nalaze na međusobno jednakom
TraktorskaForvarder
ekipaža Formet
– rada koje se koristi. U
razmaku i paralelne su. Njihov razmak ovisi prije svega i sredstvu
opremljenaopremljen
vitlom i dizalicom
je samo –
oplodnim se sječama koriste forvarderi (manje je dubećih stabala po jedinici površine)
omogućavahidrauličnom
istovremeno
čiji je doseg hidraulične dizalice do 10 m. U prorednim se sječama, zbog veće gustoće
privitlavanje i utovar
stabala na površini koriste strojevi manjih dimenzija dizalicom
(traktorskedosega do koje bivaju
ekipaže)
sortimenata dizalicom
10m, – veću
zahtijeva
opremljene ne samo hidrauličnom dizalicom već i vitlom što nam omogućava veći
potrebna manja
gustoću gustoća
razmak između puteva (vlaka) jer je doseg vučnog užeta vitlamreže
višestruko veći od dosega
sek.šum.prom. zbog
sek.šum.prom. većegili se
dizalice.
dosega prihvata.
kreće po šumskome
bespuću ( problem
šteta!!)
Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica

Primjer oblika
Brežuljkasta i planinska područja
sekundarne mreže
 
šum.prom. u
Na brežuljkastim i planinskim terenima ispresijecanim grebenima, uvalama,
Primjer planinskom
oblika sekundarne
vrtačama, potrebno je izgraditi sustav traktorskih putevamreže i vlakašum.prom.
koje čine na
području sa
sekundarnu mrežu prometnica. Do ovih puteva drvo se brežuljkastom
može privlačitipodručju:
traktorima
razvijenom
sa vitlom, ili iznositi žičarama ili animalno. U oplodnim se sječama
poput očica koriste
mreževeći–
hidrografijom;
skideri, a u prorednim mali skideri ili adaptirani polj.traktori
traktorski putevi u
putevi prate
slojnicama te spojne
vodotoke te
Upotreba traktora po bespuću nije opravdana, ponajprije zbog šteta
dijagonalne u šumi,
vlake ili a
poprimaju izgled
također i zbog sigurnosti na radu ali i učinka. putevi. žila.
 Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica

Evo nekoliko podslučajeva:

Na prigorsko brdskim terenima razvijene hidrografske mreže i razvedenog reljefa,
protkanog uvalama i jarcima traktorski se putevi i vlake prateći konfiguraciju terena i
prilagođavajući se zavlaće poput žila uz vodotoke i uvale, a na završnim djelovima
vodotoka mogu se granati poput lepeze ( PERASTI RASPORED I RIBLJA KOST).

U gorskim područjima s velikim nagibima terena traktorski se putevi i vlake razvijaju po

padinama prateći nagibe terena u dozvoljenim pozitivnim ili negativnim vrijednostima
(RASPORED RIBLJA KOST).

Na izrazito krškim terenima s većim brojem vrtača i izraženih vrhova trase puta se
vode izričito po prijevojima između vrtača i isturenih vrhova, a na ostalim dijelovima
terena potrebno se prilagođavati konfiguraciji reljefa. Spuštanje traktora u vrtače nije
opravdano prvenstveno iz razloga privlačenja drva uzbrdo , kod vrtača sa većim
nagibima potrebni su građevinski radovi a drvna zaliha je mala pa ne opravdava
gradnju traktorskih puteva a drvna masa se izvlači samo pomoću traktorskog vitla
(NEPRAVILAN RASPORED).
 Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica

Sredstvo koje koristimo na privlačenju djelomično ovisi o korištenoj metodi izrade

sortimenata, tj. o veličini tovara, a korišteno sredstvo pak utječe na veličinu puta
(vlake) te na raspored i gustoću (oblik mreže) sekundarnih šumskih prometnica.

Na primjer: kod korištenja traktora opremljenih vitlom (bilo ATP-a, bilo skidera) sa
duljinom užeta do 125 m, razmak između traktorskih vlaka ne bi trebao biti veći od
200m. Uz taj razmak puteva, srednja udaljenost privlačenja iznosi 50-60m. Vitlo se
pomiče duž puta u razmacima između 100 i 150m i sa jednog stajališta sakuplja veću
masu. Sa jednog stajališta je obuhvaćena površina od 2-3 ha. Ovaj sustav otvaranja
šuma i korištenje vitla ima dobre rezultate kod golih i intenzivnih sječa jer je slobodan
prostor za razvlačenje užeta. Za druge sustave gospodarenja šumama nije toliko
prikladan radi slabe preglednosti terena na većim udaljenostima od vitla.
 Company
LOGO Oblici mreža sekundarnih šumskih prometnica

Prostorni položaj traktorskih putova u odnosu na vrstu sječe određuje se kao

što slijedi:
1. Kod prebornih sječa položaj traktorskih putova nije određen. Bitno da se
traktorskim putovima obuhvati cijela sječna površina tako da traktor pri
privlačenju drva ne mora sa puta zalaziti u sječinu.

2. Kod skupinasto prebornih i oplodnih sječa položaj taktorskog puta je u

odnosu na sječnu površinu određen i njega se mora strogo pridržavati u cilju
očuvanja pomladnih površina i sastojina. Prvo otvaranje sastojine vrši se u
području transportne granice prvog reda. U drugom turnusu ide se na
proširivanje sijeka iz prvog turnusa i novo otvaranje sastojine u području
transportne granice prvog i drugog reda, tako da u trećem turnusu zrela
sastojina određena za siječu ostaje koncentrirana oko traktorskih putova.

Obaranje u smjeru privlačenja je ključna tehnologija koja čini drvo dostupnim

za lagano sakupljanje sa planiranih vlaka. Kada se drvo obori okomito na
smjer vlake, vučno uže vitla se izvlači direktno do stabla. Kada se stabla obore
u nekom drugom smjeru u odnosu na vlaku (npr. paralelno), lako može doći do
oštećenja dubećih stabala ili pucanja drva koje se privitlava.
 Company
Gradnja i tehničke karakteristike sekundarnih šumskih
LOGO prometnica
Sekundarne šumske prometnice predstavljaju specifično gradilište. Te
specifičnosti se očituju u slijedećem:

1. Količina materijala koji treba premjestiti relativno je mala. Transport

(premještanje) materijala je uglavnom u poprečnom smjeru s obzirom na os
vlake. Ta specifičnost utječe na smanjeno korištenje kapaciteta strojeva,
odnosno na povećanje troškova gradnje vlaka.
2. Radni prostor, kao i pristup radnom prostoru, su relativno ograničeni. To
izaziva poteškoće pri korištenju uobičajenih strojeva.
3. Površina na kojoj su smješteni traktorski putevi i vlake je velika. To
postavlja posebne zahtjeve organizatorima proizvodnje te povećava
troškove gradnje.
4. Radni prostor nalazi se u šumi, i budući da je ona živi sustav, potrebno je
primjenjivati sredstva za rad, materijale i postupke koji će izazvati najmanja
oštećenja.
Company
Gradnja i tehničke karakteristike sekundarnih šumskih
LOGO prometnica
Jedan od graničnih čimbenika traktorskih prometnica u brdskim i planinskim
predjelima je nagib nivelete.

U nizinskim šumama nagib nivelete traktorskih prometnica je jednak nagibu terena

i on ne predstavlja nikav problem pri odabiru glavnog puta ili vlake. Ono što
određuje takvu vrstu prometnice je njezin položaj u odjelu. Glavni traktorski putevi
trebaju ići sredinom odjela a traktorske vlake se priključuju na njih pod pravim
kutom.

Nagibi nivelete u brdskim i planinskim područjima mogu iznositi i do 30% ili više
što ovisi o vrsti traktora, periodu godine kad se izvlačenje drva obavlja, strukturi te
nosivosti zemljišta. Teoretski i nagibi niveleta vlake mogli biti i do 50% , ali se tada
transport može odvijati samo u povoljnim vremenskim prilikama i pri dobroj
nosivosti tla.
Company
Gradnja i tehničke karakteristike sekundarnih
LOGO šumskih prometnica
Rad sa zglobnim traktorom u vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika ne
omogućava korištenje vlaka s nagibom većima od 30% . Bez obzira na jačinu
takvih strojeva, vidljivo je da se oni po šumi teže kreću, stvaraju dublje kolotrage, i
smanjen im je učinak.
Prema nekim istraživanjima danas se smatra da uzdužni nagib vlaka ne treba biti
veći od 20-25%,a na nekim terenima podložnim erozijskim procesima ne bi se
trebale graditi vlake nagiba većeg od 16%.
Širina planuma šumskih prometnica određuje se prema vrsti stroja koji će se njima
kretati. Na širinu vlaka osim vrste strojeva utječe i širina i duljina tereta koji se
vuče.
Na traktorskim putevima koji su isključivo jednosmjernog prometa grade se i
mimoilaznice. Širina planuma u mimoilaznici iznosi 4-5m, ovisno o vrsti stroja koji
seLijeva
koristii desna strana grafa
za privlačenje drva.prikazuju mogućnost
pri intenzivnom privlačenja
prometu traktorskim putovima
uzbrdo, odnosno
mimoilaznice nizbrdo
se izvode ovisno
svakih o sredstvu
200-300m. rada mimoilaznice
Duljina i iznosi od 6-10m ,
s max.uzdužnom nagibu terena
obostranim priključnim rampama (Forest Engineering Institute of
od 4m.
Canada)polumjer krivina traktorskih prometnica određuje se prema najvećoj
Najmanji
duljini trupaca koji se privlači ili prevozi po traktorskoj prometnici. Kao duljina
najmanjeg polumjera krivina može se orijentacijski uzeti ukupna duljina trupaca i
traktora.
 Company
Gradnja i tehničke karakteristike sekundarnih šumskih
LOGO prometnica

Na traktorskim prometnicama ne preporuča se izgradnja serpentina , jer

zahtjeva opsežne zemljane radove, a s obzirom na periodičnost njihove
uporabe takva rješenja nisu ni ekonomski, tehnološki, tehnički ni ekološki
opravdana.

Slučaj preoštre krivine, kod privlačenja dolazi

do naslanjanja tereta o drveće, kamenje i dr.
 Company
LOGO Iznošenje drva žičarom

Iznošenje drva žičarom obavlja se ponajprije u brdsko-planinskom

području, gdje se zbog velikih visinskih razlika na kratkim horizontalnim
udaljenostima troškovno i okolišno neprihvatljiva gradnja sekundarnih
šumskih prometnica. Praktično svi tereni nagiba preko 20% pogodni su za
žičare.
Žičare zahtijevaju naporan rad, a opterećenje radnika raste s nagibom,
preprekama, snijegom itd. Radnik uz pogonsko vitlo izložen je buci.
Međutim , opterećenje radnika kod rada žičarom manje je nego kod
sjekača, jer tehnološki proces mu omogućava odmore uslijed čekanja
tokom kretanja kolica. Siguran i produktivan rad posebno je vezan za
uspostavljanje dobrog signalnog sistema između sudionika u procesu rada
žičare.
Ekološki aspekt primjene žičara može biti odlučujući pri izboru rješenja
privlačenja drva (gusta mreža traktorskih vlaka na nagibu 40-70% dovodi
do erozivnih procesa).
Produktivnost i ekonomičnost žičara ovisi o pripremi procesa proizvodnje,
te o stručnosti, iskustvu i uvježbanosti radnika pri montaži, procesu rada i
demontaži.
 Company
LOGO Iznošenje drva žičarom

Podjela žičara prema Samsetu(1985):

-žičare kratke trase (100-300m)

-žičare srednje trase (300-700m)

-žičare duge trase (preko 700 m)

Nagib trase, između ostalog, vezan je za veličinu raspona užeta(kod raspona do 400m
najmanji je 15-18%, a kod raspona 400-1200m 19-22%).
 Company
LOGO Iznošenje drva žičarom

Kod trasiranja žičnih linija govorimo o dva sustava. O sustavu paralelnih linija i o
lepezastom rasporedu linija. Koji ćemo sustav koristiti ovisi o konfiguraciji reljefa,
položaju šumskih cesta i pomoćnih stovarišta. Na ravnim (jednoličnim) padinama se
upotrebljava paralelan raspored linija, a na terenima sa izraženim grebenima se
koristi lepezasti raspored. Ako gledamo sa koji je od ta dva sustava učinkovitiji, bio bi
to sustav paralelnih linija gdje je udaljenost privlačenja (sakupljanja) drva oko 40 %
manja nego kod lepezastog sustava (OMNES 1980.).
 
Čimbenici, koji utječu na optimalnu gustoću polaganja žičnih linija su:
1. Udaljenost sakupljanja, koja utječe na učinkovitost privlačenja i koncentraciju drva
te time i na troškove sastavljanja i rastavljanja žičare.
2. Sječna gustoća (m3/ha)
3. Maksimalna težina tereta koja ovisi o nagibu nosivog užeta i udaljenosti
privlačenja
4. Gustoća mreže cesta
 Company
LOGO Iznošenje drva žičarom

Bitno je naglasiti da pristupnost šumskom području i značajke terena znakoviti utječu na

raspored ali na duljinu žičnih linija. Na međusobni razmak žičnih linija utječe moguća
udaljenost prostornog privlačenja oblovine do žične linije pojedinog tipa. Usmjereno
obaranje stabala i /ili priprema tovara uzduž žične linije povećava proizvodnost.
Značajan utjecaj na djelotvornost ima prosječni obujam koji se iznosi žičarom, a koji
predstavlja međudjelovanje dimenzija doznačenih stabala te primijenjene metode izrade
sortimenata.
 
Na djelotvornost žičara znakovito utječe i sječna gustoća sastojine, koju treba promatrati
u zajedništvu s načinom rasporeda, ali i razmakom između trasa žičare. Smatra se da je
najmanja količina izrađene oblovine za isplativ rad žičare 1 m3 po 1 dužnom metru trase.
 
Proizvodnost žičare je opterećena utroškom vremena (de)montiranja žičnih linija, čime
se u konačnici dolazi do sječne gustoće po metru žične linije kao izvedenog utjecajnog
čimbenika. Na razinu proizvodnosti utječe i veličina sječnih jedinica, njihov međusobni
razmak, vrsta prihoda, razina mehaniziranosti sječe i izradbe drva, broj radnih dana u
godini te kakvoća planiranja izvođenja radova.
 Company
LOGO Iznošenje drva žičarom

Mogućnost izbora i primjene žičara

-privlačenje žičarama, u planinskim uvijetima, vrlo je često jeftinije od drugih

sredstava rada.
-pogrešnim projektiranjem može se smanjiti radno polje žičare, te povećati vremenski
angažman i broj radnika.
-loše smješteno stovarište uzrokuje zastoje pri odlaganju tereta, a ponegdje je
moguće njegovo zatrpavanje sortimentima.
-nestručan rad neiskusnih i nevještih radnika, uzrokuje veliki broj prekida, što se
manifestira niskom proizvodnošću i ekonomičnošću rada.
-jedan od uzroka, može biti loša organizacija radio veze između zaposlenih radnika.

U odnosu na privlačenje drva traktorom žičare imaju neke nedostatke:

visoka nabavna cijena, ograničena nosivost, manja proizvodnost, viši troškovi rada,
potreba za obučenom grupom radnika. Prednosti su: ne zahtijeva mrežu sekundarnih
šumskih prometnica, ne gazi i ne sabija šumsko tlo, nema opasnosti od naknadne
erozije.
 Company
LOGO Sekundarna otvorenost šuma

Klasična sekundarna otvorenost šuma iskazuje nam količinu (duljinu, gustoću)

traktorskih puteva i vlaka po jedinici površine. Klasična sekundarna otvorenost
šuma nam daje samo orjentacijski (brojčani) podatak o količini svih sastavnica
sekundarne šumske prometne infrastrukture na određenoj šumskoj površini, a
ništa nam ne govori o kvaliteti njihova prostornog razmještaja. Klasična se
sekundarna otvorenost uvijek mora iskazivati u kombinaciji sa srednjom
udaljenosti privlačenja drva.

  O tp  tv 
Ltp tv
P
m ha , km1000ha
Otp+tv – otvorenost šuma traktorskim putevima i vlakama
Ltp+tv – ukupna duljina traktorskih puteva i vlaka
P – površina na kojoj se nalaze šumske prometnice
 Company
LOGO Sekundarna otvorenost šuma

Sekundarna relativna otvorenost daje podatak o količini i prostornom rasporedu

sekundarne mreže šumskih prometnica (traktorskih putova, traktorskih vlaka i žičnih
linija).

Postupak određivanja sekundarne relativne otvorenosti je vrlo sličan postupku

određivanja primarne relativne otvorenosti, a za izračun širine omeđene površine oko
sekundarnih šumskih prometnica se koristi:

a) duljina vučnog užeta vitla skidera (kod izgrađenih traktorskih putova i trasiranih
traktorskih vlaka te primjene skidera za privlačenje drva),

b)duljina užeta žičare za postrano privlačenje (kod žičnih linija i primjene žičara za
privlačenje/iznošenje drva),

c)doseg dizalice forvardera (kod “šljukara” – uzgojnih stazica i primjene forvardera

za privlačenje/izvoženje drva).
Company
LOGO Sekundarna otvorenost šuma

Sekundarna relativna otvorenost (za duljinu vučnog užeta vitla)

PO  S 
O R  S   100 % 
PU
OR(S) – sekundarna relativna otvorenost, %
PO(S) – otvorena površina za izračunatu prosječnu duljinu vučnog
užeta vitla, ha
PU – ukupna površina otvaranog područja, ha
Company
LOGO Sekundarna otvorenost šuma

Koeficijent učinkovitosti kompletne mreže sekundarnih šumskih

prometnica predstavlja omjer sume svih neučinkovitih i učinkovitih
ploština omeđenih površina promatranog područja, a računa se
prema formuli:

 PN ( S ) 
k U(S) 
 1   100
 PU ( S ) 
 
KU(S) – koeficijent učinkovitosti kompletne mreže sekundarne
šumske prometne infrastrukture otvaranog područja
PN(S) – ploština neučinkovitih omeđenih površina otvaranog
područja, ha
PU(S) – ploština učinkovitih omeđenih površina otvaranog područja,
ha
 Company
LOGO Sekundarna otvorenost šuma
Evo mišljenja nekoliko autora o optimalnoj sekundarnoj otvorenosti šuma:
Važnost kvalitetnog prostornog rasporeda traktorskih putova određena je spoznajom da
je pri istoj gustoći sekundarnih šumskih prometnica udaljenost sakupljanja drva, pri
njihovom lošem rasporedu, dvostruko veća nego pri pažljivo utvrđenom rasporedu
(Knežević,1980; Rebula,1981; Rebula, 1983).

Rebula (1983) sintezom više znanstvenih radova dolazi do zaključka da sekundarna

otvorenost šuma u mladim sastojinama iznosi 250-300 m/ha, a u starijim sastojinama
(veći razmak stabala) iznosi 100-180 m/ha. Pri tzv. finom otvaranju sastojina mrežom
traktorskih putova i traktorskih vlaka, optimalna se otvorenost kreće između 100 i
200.m/ha.

Za područje Gorskog Kotara utvrdjena je optimalna gustoća sekundarnih šumskih

prometnica od 150 m/ha (Zdjelar, 1990).

U Bosni i Hercegovini (Jeličić, 1983) preporuča sekundarnu otvorenost od oko 100 m/ha,
ali naglašava kako se pri gospodarenju prebornim šumama gustoća traktorskih putova i
vlaka penje do 200 m/ha.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
S uvođenjem traktora na radovima privlačenja drva započela je i gradnja vlaka-
traktorskih puteva po kojima se traktor lagano kreće u šumi. Vlaka je u šumi
„strano tijelo“, koje je smetnja i sprečava njezin prirodni razvoj. Danas, nakon
dugoga protekloga vremena od izgradnje prvih vlaka, može se ocijeniti njihov
utjecaj na tlo i rast šume.

Privlačenje drva po tlu može uzrokovati neprihvatljiva oštećenja na šumskome tlu

kada se odgovorni nimalo ne trude smanjiti površinu pokrivenu traktorskim
vlakama. Čak 40 % površine može biti prekriveno tr. vlakama tijekom samo jednog
ulaska ako ih pravilno ne planiramo i obilježimo unaprijed. Dodatne operacije u
sastojini mogu tijekom vremena povećati ukupnu površinu prekrivenu tarktorskim
vlakama. Zbijanje tla će umanjiti produktivnost tla, tj. njegovu sposobnost da
omogućuje rast drveća, a veći poremećaj tla zbog traktorskih vlaka može
uzrokovati i eroziju te smanjenje kvalitete vode.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Zbijanje tla te poremećaji se mogu smanjiti redukcijom ili ograničavanjem
osnovne površine koja je pod mrežom vlaka tijekom operacija sječe.
Prihvatljiv cilj bi bio ograničiti površinu prekrivenu mrežom vlaka na 15 %
ukupne površine – uključujući stovarišta, ali sa isključenjem šumskih
cesta. Istraživanja su pokazala da je kod nasumično odabranih vlaka
srednja udaljenost privlačenja bila zanemarivo manja u odnosu na
planiranu mrežu vlaka međusobnog razmaka 30ak metara, ali s tom
razlikom da je u drugom slučaju bila puno manja površina prekrivena
vlakama te time i manji štetan utjecaj na tlo te veća površina produktivnog
tla sposobnog za produkciju biljne mase.

Usporedba planirane mreže sek.šum prom. sa

nasumično odabranim trasama od strane
šumara.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Erozija na vlakama

U našim šumama najčešće se vlake moraju graditi tek u određenim

slučajevima.Višekratnim prolazom traktora po istom tragu, nastaju traktorski putevi
podobni za radove privlačenja. U oba slučaja oštećuje se, otvara i uništava zeleni
pokrov, listinac ili humus. Pri gradnji vlaka, kako obično razaramo sijenje i guramo ga s
puta, često rastresemo i temeljnu geološku podlogu. Kasnijom vučom tereta s traktorima
po vlaki, na njoj nastaju kolotečine. Takva oštećenja na vlakama nastaju pod kotačima,
ali na tagu terata, kada čela vučenih trupaca ruju i guraju tlo po vlaci. Tim djelovanjem se
u stvari stvaraju uvjeti za početak erozijskog djelovanja: rahli se podloga, nastaju žljebovi
u kojima se sakuplja i usmjeruje voda. Količina i brzina vode s jedne strane, te otpornost
podloge i tvrdoća s obzirom na kamenu kompaktnost vlake s druge strane, čimbenici su
koji određuju opseg erozije.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Na veličinu erozije na vlakama ponajviše utječe geološka podloga sa svojom tvrdoćom
(kompaktnošću) tzv.erodibilnosti, i vodopropusnosti. Razlike između erozije na flišu i
vapnencu su velike; pojavljuju se u veličini, intenzitetu i obliku erozije.

Na vapnencu gotovo dok se na flišu primjećuje već nakon godinu dana nakon
izgradnje vlake, ili nekoliko mjeseci poslije završetka privlačenja. Na vapnencu se
erozija pojavljuje iznimno. Sreće se na dubokim, zemljanim, neskeletnim tlima, u
klancima i u ravnici.

Na flišu, vjerojatno i na svim drugim mekim i nepropusnim podlogama, proces erozije

teče drugačije; kolotečine postaju odvodni jarci koji se produbljuju. Zbog napredovanja
erozije, kolotečine se spajaju u jedno korito

Erozija se na mekim, brzo razgrađujućim podlogama zaustavlja nakratko kada voda

odnese gornji, mekši trošni dio, te ispere profil do tvrde podloge.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi

Eroziju povećavaju svi čimbenici koji povećavaju brzinu i količinu vode na vlaci.
Brzinu povećava uzdužni nagib vlake i u svezi s time i količinu vode. Količinu vode
povećava intenzitet i trajanje padalina, nepropusnost geološke podloge, mokrina i
kakvoća tla, nagib bočnih strana, obraslost tla, a prije svega dužina toka vode.
Promet po vlaki povećava eroziju. Erozija je veća na vlakama gdje se teret vuče
uzbrdo, na eroziju osobito utječe gustoća prometa koja sprečava obrašćivanje
vlake i njezino stabiliziranje.

Zbog međudjelovanja brzine i količine vode, ne mogu se odrediti najveći dozvoljeni

usponi vlaka sa stanovišta erozije. Na nepropusnim podlogama i pri velikom
usredotočenju vode, najveća erozija je utvrđena već pri nagibima od 5 do 8%.

Jedini način zustavljanja erozije je sprječavanje tijeka vode po vlaci. Jedino se tako
profil može stabilizirati.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Vlake se prema svojim dvjema zadaćama uglavnom grade iz dva razloga;

1) Da se omogući pristup stroja na sječinu ili drugu radnu površinu na koju ne bi

mogli inače stići, te da povećamo brzinu voženje traktora,a time i njegovu
djelotvornost
2) Radi smanjenja šteta u šumi, kako ozljeđivanja drveća, tako i zbijanja i
oštećivanja tla. Time se u stvari štete usredotočuju na vlake i oko njih, dok bi
drugačije nastajale na cijeloj radnoj površini. U tom smislu vlaka je važna i kao
orijentacija sjekaču za određivanja smjera rušenja drveća i njegovog daljnjeg
izvlačenja.

Prvu zadaću vlaka ostvarujemo s gradnjom ili presijecanjem šume, a drugu pak
samo s obilježavanjem smjera po kojem će se traktor kretati.Pri ocjenjivanju
posljedica obično se vide one u svezi s prvom zadaćom.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Utjecaji gradnja vlaka;
1) Zbog gradnje vlaka i privlačenja drva oštećuje se oko 15% stabala(prvenstveno tanja).
Oko 2/3 svih šteta ne uzrokuje oštećenja na drveću dok su kod 1/3 svih šteta posljedice
velike; smanjuju vrijednost sortimenata. Drveća s velikim oštećenjima imaju i manji
debljinski prirast. Ocjenjuje se da oštećenja drveća smanjuju vrijednost sastojine za
manje od 2 %.

2)Istraživanja su pokazala da vlake ne smanjuju debljnski prirast šume. Drveće uz vlaku

zbog njezinoga štetnog utjecaja ne prirašćuje sporije od od udaljenih stabala.

3)Vlake smanjuju površinu šume koju otvaraju za 2 do 8% proizvodne površine. Te uz s

vezi s time smanjuje se i njezin prirast.
 Company
LOGO Poslijedice gradnje sekundarnih šumskih
prometnica u šumi
Rebula (1987.) navodi slijedeće negativne posljedice gradnje vlaka:

1)Neposredni troškovi gradnje

2)Štete u sastojini pri gradnji ( na deblima i korijenju)

3)Povećanje erozije

4)Privremeni ili trajni gubitak površine a time i prirasta u sastojini.

 
Company

Hvala na pažnji!
LOGO