Šta je to lijep ahlak i ponašanje?

Od Abdullaha Ibnul-Mubareka rhm., se bilježi da je pojam

"lijep ahlak" definisao sljedećim riječima: "Vedrina lica, činjenje
dobra uz ustručavanje od činjenja ezijjeta i zla."1

Vedrina lica tj. da lice naše, pri susretu sa drugim stvorenjima,

bude vedro, čilo i nasmijano, a suprotno tome jeste namrgođenost i
namrštenost lica. Jedan pjesnik je to lijepo sročio u stihove:

"Sinčiću moj, dobročinstvo je lahko

Lice nek je vedro, a jezik nek je blag!"

Vedrina lica je ono što unosi sreću u druge ljude, privlači njihovu
ljubav i poštovanje, a prsa, tvoja i njihova, čini prostranim i
širokim.

Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Vi

nećete moći sve ljude namiriti i zadovoljiti svojim imetkom,
ali ih možete namiriti i zadovoljiti svojim vedrim licima i
lijepim ponašanjem i ahlakom!"2

Od Ebu Džerijja el-Hudžejmija r.a., se prenosi: "Rekosmo: O,

Allahov Poslaniče, mi smo ljudi beduini; poduči nas djelu
kojim će nas Allah dž.š., okoristiti – pa reče: Nemojte
potcjenjivati ni jedno učinjeno dobro djelo, pa makar i da
naliješ nešto iz svoga suda u tuđi sud, ili da se svome bratu
obratiš vedra i smiona lica!"3

Abdullah b. Haris b. Džuz' r.a., kaže: "Nisam vidio čovjeka da je

bio više nasmijan od Poslanika s.a.w.s.!"4

Enes b. Malik r.a., kaže: "Poslanik s.a.w.s., je bio najšaljivija

osoba u društvu sa djecom!"5

Džerir b. Abdullah r.a., kaže: "Poslanik s.a.w.s., mi nije čuo

glasa pred svojom kućom a da me nije uveo u kuću, i od
kada sam primio islam nikada se nije sreo samnom a da nije
bio nasmijan!"6

Ebu Osman el-Nehdi rhm., kaže: Čuo sam Omer b. el-Hattaba r.a.,
kako govori: Allahov Poslanik s.a.w.s., je rekao: "Kada se dva
čovjeka muslimana sretnu i jedan drugoga poselame –
Allahu dž.š., je draži onaj koji bude vedrijeg lica spram
svoga brata, a kada se rukuju na njih pada stotinu rahmeta i
milosti – onome koji je prvi krenuo da se rukuje devedeset a
onome što je prihvatio ruku deset rahmeta."7

Se'id b. Abdurrahman el-Zubejdi, tebe'i-tabi'in, je rekao:

"Zadivljuje me svaka lahka, vedra i nasmijana osoba, a što
se tiče onih kojima priđeš u susret vedrog i nasmijanog lica a
oni te susretnu namrštenog i oblačnog lica, kao da im
duguješ nešto – Allah im broj umanjio!"8

Činjenje dobra – koje se ne ogleda samo u žrtvovanju svoga

novca na što većina ljudi odmah pomisli, već i u žrtvovanju svoga
života i duše, žrtvovanju svoga ugleda i časti, žrtvovanju svoga
imetka ali i svoga znanja za potrebe ljudi iz tvoje zajednice pa i
šire.

Kada vidimo čovjeka koji izlazi u susret ljudima, pomaže im i zalaže

se za njih kod onih do kojih oni ne mogu doprijeti, ili čovjeka koji
budno nastoji proširiti svoje stečeno znanje među njima, ili čovjeka
koji svojim imetkom pomaže ljude oko sebe – da li ćemo za takvog
čovjeka reći da je lijepog ahlaka i ponašanja? Da! Za takvog
čovjeka ćemo reći da je lijepog ahlaka jer je to osoba koja čini
dobro drugima.

U činjenje dobra prema ljudima spada i halaljivanje i opraštanje

njihovih grešaka učinjenih prema nama. Od Ebu Hurejre r.a., se
bilježi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Dijeljenje sadake
neće umanjiti imetak, a zbog oproštaja tuđe greške Allah
dž.š., veliki ugled i ponos daje. Niko se neće radi Allaha dž.š.,
poniziti, a da ga Allah dž.š., zbog toga ne uzdigne!" 9

Oprostiti treba svakome ko se prema tebi ponio loše bilo riječima ili
djelom. Oprostiti znači odustati od svoga prava i ne goniti krivca
već ga osloboditi krivice. Ovako može postupiti samo ona osoba
koja se okitila lijepim ahlakom, koja je sebe udaljila od loših
osobina, koja je ušla u poslovanje sa Allahom dž.š., opraštajući
greške Allahovim dž.š., robovima, iz milosti i sažaljenja prema
njima, i zbog toga što mu je mrsko da ih što od zla snađe, a i kako
bi Allah dž.š., njemu oprostio, ili da kod Njega dž.š., kakvu nagradu
nađe, a siromašnog roba da ostavi na miru, kao što Allah dž.š.,
kaže:

"Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a onoga koji

oprosti i izmiri se Allah će nagraditi; On, uistinu, ne voli one
koji nepravdu čine. 41. Neće odgovarati onaj koji istom
mjerom uzvrati za pretrpljenu nepravdu, 42. a odgovaraće
oni koji ljude tlače i bez ikakva osnova red na Zemlji remete;
njih čeka bolna patnja. 43. Strpljivo podnostiti i praštati –
tako treba svaki pametan postupiti." (el-Šura, 40-43.) 10

"A onoga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi" tj.

neminovno će ga nagraditi zbog tog djela, dok vrijednost same
nagrade ovdje nije decidno spomenuta zbog veličine i vrijednosti
samog postupka.11

Čovjek treba da zna i to da kada bude htio oprostiti drugome

čovjeku da će mu duša njegova kvarna reći: "Ako to učiniš to je
pravo poniženje, potcjenjivanje i propast!" Znaj da su ovo
riječi zle duše "emmara bis-su'i", koja svoga vlasnika tjera na to da
čini zlo i odvraća ga od svake vrste dobra. Allah dž.š., će te, zbog
tvog oproštaja drugome, nagraditi ponosom i ugledom kako na
ovome tako i na budućem svijetu,12 i plemeniti darodavatelj, Allah
dž.š., će te lijepom nagradom i lijepim sevapom svakako nagraditi.

Oprostiti čovjeku – vanjština tog postupka je naizgled poniženje ali

dobro znajte da je nutrina tog postupka veličina i strahopoštovanje;
osveta čovjeku – vanjština tog postupka je naizgled veličina ali
dobro znajte da je nutrina tog postupka prezrenost i poniženje.
Zbog oproštaja Allah dž.š., veličinu daje, i niko se nije radi sebe
svetio a da nije ponižen ostao, pa se zbog ovog razloga naš
poslanik Muhammed s.a.w.s., nikada nije svetio drugima radi sebe
lično!

Od 'Ukbe b. Amira r.a., se bilježi: Sreo sam Alahovog Poslanika

s.a.w.s., pa mi reče: "O 'Ukbe b. 'Amir, uspostavljaj vezu s
onim ko je kida, podaj onome ko ti ne da, i opraštaj onome
ko ti je nasilje učinio!"13

"Ustručavanje od činjenja ezijjeta i zla" tj. da čovjek poštedi

druge ljude od svojih loših riječi i postupaka. Ko tako ne postupa ta
osoba nije lijepog ahlaka već lošeg ponašanja je i ahlaka.

Poslanik s.a.w.s., je zabranio ezijećenje, loš odnos i vrijeđanje

muslimana na bilo kakav način, i to na najčasnijem mjestu na
kojem se Poslanik s.a.w.s., sastao sa svojim ummetom, na
"Oprosnom Hadžu", na dan Arefata, riječima: "Životi vaši, imetci
vaši i čast vaša su vam sveti, međusobno zabranjeni i haram,
isto onako koliko je svet dan u kojem ste (dan Arefata),
mjesec u kojem ste (Zul-Hidždže), i mjesto u kojem ste
(Mekka)!"14

Osoba koja napada ljude svojim psovkama, uvredama,

ogovaranjem i prenošenjem riječi ta osoba nije lijepog ahlaka, jer
nije poštedila ostali svijet od svoga ezijjeta, vrijeđanja i zla, a grijeh
ezijećenja i vrijeđanja će biti još veći ako se usredsrijedi na one
osobe koje kod nas polažu malo veće pravo u odnosu na ostalie
ljude! Loš odnos spram roditelja je teži od lošeg ponašanja prema
drugim ljudima; loš odnos prema rođacima i rodbini je teži i gori od
lošeg ponašanja spram drugih ljudi; loš odnos prema komšijama je
teži i gori spram lošeg odnosa prema onima koji nam nisu komšije;
loš odnos prema imamima, ulemi i učenim ljudima nije kao i loš
odnos prema onima koji nisu takvi.

Ebu Zerr r.a., je pitao: "Allahov Poslaniče, ako ne budem

mogao raditi određena dobra djela, šta mi je činiti? Poslanik
s.a.w.s., mu reče: Poštedi ljude tvoga zla – eto ti sadake!" 15

Zbog svega navedenog je Poslanik s.a.w.s., rekao: "Tako mi

Allaha – ne vjeruje, tako mi Allaha – ne vjeruje, tako mi
Allaha – ne vjeruje! Bi rečeno: Ko, o, Allahov Poslaniče?
Reče: "Onaj od čijih smetnji nije siguran njegov komšija!" 16

Ovo bi bila tri generalna i glavna načela lijepog ponašanja i ahlaka

prema ostalim Allahovim dž.š., stvorenjima.

Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha

1
Predaju bilježi imam Tirmizi u Sunenu, br.2005., a šejh Nasiruddin el-Albani rhm., lanac ove
predaje ocjenjuje sahihom. Pogledaj: Sahihu Sunen Tirmizi, 2/379..

2
Predaju bilježi imam el-Hakim u Mustedreku, br.428..

3
Predaju bilježi imam Ahmed u Musnedu, br.20652..

4
Predaju bilježi imam el-Tirmizi u Sunenu, br.3641..

5
Predaju bilježi imam el-Taberani: "Mu'udžem el-Evset", 6/263., i "Mu'udžem el-Sagir", br.2/112..

6
Predaju bilježi imam Buharija, br.2871..

7
Predaju bilježi imam el-Bezzar u Musnedu, br.308..

8
Predaju bilježi imam Ibnu Ebil-Dunja u knjizi "Mudaratun-Nas", 1/65..

9
Predaju bilježi imam Muslim, br.2588..

10
Pogledaj tefsir: Tejsirul-Kerimir-Rahman, str.179..

11
Pogledaj tefsir: Fethul-Bejan, 12/313..

12
Pogledaj: Šerhu Rijadis-Salihin, 2/284..

13
Predaju bilježi imam Ahmed u Musnedu, 4/158., a šejh Nasiruddin el-Albani rhm., je ocjenjuje
sa ocjenom sahih li-gajrihi. Pogledaj: Sahihul-Tergib vel-Terhib,br.2536..

14
Predaju bilježi imam Buharija, br.67., i imam Muslim, br.1679..

15
Predaju bilježi imam Muslim, br.84..

16
Predaju bilježi imam Buharija, br.6016..