Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj

Dinka Šimunovića 14
21230 Sinj

Završni rad iz predmeta:

Novčarstvo

Tema:
Državni proračun Republike Hrvatske

Mentor: Učenik:
Iva Marijanović,prof Ana
Žanko,4.a
Smjer: ekonomist

Sinj,ljetni rok
 šk.god. 2010./2011.
SADRŽAJ:

1. UVOD.......................................................................................................4

2. ZAKON O DRŽAVNOM PRORAČUNU...................................................5

2.1. Sadržaj i područje primjene zakona....................................................5

2.2. Proračunska načela............................................................................5
2.2.1. Načelo jedinstva i točnosti proračuna..........................................5
2.2.2. Načelo jedne godine....................................................................6
2.2.3. Načelo uravnoteženosti...............................................................6
2.2.4. Načelo obračunske jedinice.........................................................6
2.2.5. Načelo univerzalnosti..................................................................6
2.2.6. Načelo specifikacije.....................................................................7
2.2.7. Načelo dobrog financijskog upravljanja.......................................7
2.2.8. Načelo transparentnosti...............................................................7

3. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA..............................8

3.1. Proračun prihoda i rashoda.................................................................8

3.2. Račun financiranja..............................................................................9
3.3. Financijski plan proračunskih i izvanproračunskih korisnika...............9

4. IZRADA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA................................10

5. POSTUPAK DONOŠENJA PRORAČUNA............................................

5.1. Predlaganje proračuna.....................................................................11

5.2. Donošenje proračuna.......................................................................11
5.3. Privremene mjere za uravnoteženje, izmjene i dopune proračuna..12

6. IZVRŠENJE PRORAČUNA...................................................................13

2
6.1. Namjenski prihodi i primici................................................................13
6.2. Vlastiti prihodi....................................................................................13
6.3. Isplata sredstava...............................................................................13
6.4. Proračunske zalihe...........................................................................14
6.5. Povrat sredstava u proračun.............................................................14

7. ZAKLJUČAK...........................................................................................16

8. LITERATURA.........................................................................................17

9. PRILOZI.................................................................................................18
9.1. Račun prihoda i rashoda......................................................................18
9.2. Račun financiranja................................................................................19

1. UVOD

3
 Državni proračun je akt koji se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju
rashodi i izdaci za jednu godinu,u skladu sa zakonom. Državni proračun
Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.

Tri su glavne funkcije proračuna :

 prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini
 služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje
 služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava

Državni proračun može biti :

 uravnotežen – kada su prihodi jednaki rashodima
 neuravnotežen
- proračunski suficit (kada su prihodi veći od rashoda)
- proračunski deficit (kada su rashodi veći od prihoda)

U Hrvatskoj je priprema, donošenje proračuna, te upravljanje

proračunskim prihodima i rashodima dužnost Ministarstva financija.
Ministarstvo financija svake godine izdaje publikacije o proračunu za tekuću
godinu, odnosno o izvršenju proračuna za prethodnu godinu.

2. ZAKON O DRŽAVNOM PRORAČUNU

2.1. SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

4
 Hrvatsko zakonodavstvo uređuje planiranje, izradu, donošenje i izvrša
-vanje proračuna Zakonom o državnom proračunu, NN 87/08 1. Odredbe ovoga
Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, te proračunske korisnike državnog proračuna i
proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.

Također, pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i

pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i
druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne
samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih
planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava,
računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog
nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun.

2.2. PRORAČUNSKA NAČELA

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti

proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti,
specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

2.2.1. Načelo jedinstva i točnosti proračuna

 Prihodi i primici, jednako kao i rashodi i izdaci, koji pripadaju državi i

jedinicama lokalne i regionalne samouprave, iskazuju se po bruto –
načelu

 Sredstva proračuna koriste se u visini utvrđenoj proračunom

 Prijedlozi uredbi, drugih propisa, i akata planiranja (projekata, planova,

programa) koje donosi Vlada, te prijedlozi zakona i akata planiranja koje
donosi Sabor, trebaju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za

1
87. broj Narodnih novina, izdan 2008. godine

5
 proračun iz koje treba biti razvidno povećavaju li se ili se smanjuju
prihodi ili rashodi proračuna

2.2.2. Načelo jedne godine

 Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi samo za tu godinu

 Proračunska godina počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca

 Proračun donosi Sabor za proračunsku godinu koja odgovora

kalendarskoj, i to prije početka godine na koju se odnosi

 Prihodi i primici uplaćeni u proračun do kraja tekuće godine prihod su

proračuna tekuće godine

 U proračunu se planiraju sredstva za pokrivanje obveza nastalih

prethodnih godina,kao i sredstva za nastale tekuće obveze

2.2.3. Načelo uravnoteženosti

 Ukupni prihodi i primci bi morali pokrivati ukupne rashode i izdatke

 Ako se tijekom proračunske godine izvanrednih okolnosti povećaju

rashodi i izdaci proračun se mora uravnotežiti pronalaženjem novih
prihoda i primitaka,odnosno smanjenjem rashoda i izdataka

2.2.4. Načelo obračunske jedinice

 Svi prihodi,primici i rashodi,izdaci proračuna iskazuju se u službenoj

novčanoj jedinici Republike Hrvatske – hrvatskoj kuni (HRK)

2.2.5. Načelo univerzalnosti

 Prihodi i primici služe za podmirenje svih rashoda i izdataka, osim ako

zakonom o izvršenju državnog proračuna nije drugačije propisano

2.2.6. Načelo specifikacije

 Prihodi i primici,isto kao i rashodi i izdaci moraju biti prikazani po

ekonomskoj,odnosno proračunskoj klasifikaciji

6
  Rashodi i izdaci moraju biti uravnoteženi s prihodima i primicima

2.2.7. Načelo dobrog financijskog upravljanja

 Proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima

ekonomičnosti,učinkovitosti I djelotvornosti

2.2.8. Načelo transparentnosti

 Proračun, projekcije, izmjene i dopune, objavljuju se u Narodnim

novinama (službenom glasilu Republike Hrvatske), odnosno u službenim
glasilima jedinica lokalne I regionale samouprave

 Polugodišnji I godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objavljuje se

također u Narodnim novinama, odnosno u službenim glasilima jedinica
lokalne I regionale samouprave

3. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela,a na razini jedinica

lokalne i regionalne samouprave i od plana razvojnih programa. Opći dio

7
proračuna čine Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja, a posebni dio se
sastoji od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika, iskazanih po
vrstama. Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi
i izdaci raspoređeni u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata, a u
financijski plan izvanproračunskih korisnika uključuje se i račun prihoda i
rashoda.

3.1. RAČUN PRIHODA I RASHODA

Račun prihoda i rashoda (Prilog br. 1) sastoji se od prihoda i rashoda

razvrstanih po ekonomskim kategorijama:

1. Prihodi:
a) prihodi od poreza
b) doprinosi za obvezna osiguranja
c) pomoći
d) prihodi od imovine
e) prihodi od pristojbi i naknada
f) ostali prihodi
g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine

2. Rashodi:
a) rashodi za zaposlene
b) materijalni rashodi
c) financijski rashodi
d) subvencije
e) pomoći
f) naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranje
i druge naknade
g) ostali rashodi
h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine

3.2. RAČUN FINANCIRANJA

8
 U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i
zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova.
Račun financiranja na prikazuje način financiranja proračunskog manjka, te
korištenje proračunskog viška. (Prilog br. 2)

3.3. FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH

KORISNIKA

Financijski plan proračunskih i izvanproračunskih korisnika sadrži

programe utvrđene aktima planiranja.
U programima se iskazuju planirani prihodi, primici i rashodi, izdatci razrađeni
po:
- vrstama prihoda i primitaka
- pojedinim aktivnostima i projektima
- godinama u kojim će se teretiti proračun
Programi sadrže:
- naziv programa
- opis programa (program općih ili posebnih ciljeva)
- zakonsku osnovu za uvođenje programa
- potrebna sredstva za provođenje programa
- potreban broj djelatnika za provođenje programa
- procjenu rezultata
- procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

4. IZRADA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

Izrada državnog proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja i

makroekonomskih pokazatelja određenih propisima i drugim aktima Sabora,
Vlade i ministarstva financija. Na temelju tih procjena ministarstvo financija u
suradnji sa središnjim tijelom državne uprave sastavlja upute za izradu
trogodišnjih strateških planova,koji u sebi sadrže: viziju, strateške ciljeve, način

9
ispunjena ciljeva,mjere procjene rezultata i sustav praćenja postizanja
rezultata, te ih dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima. Prema tim
Vladinim strateškim programima Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica
ekonomske i fiskalne politike koje predlaže Vladi najkasnije do kraja svibnja
tekuće godine,a Vlada ih donosi najkasnije do sredine lipnja tekuće godine.

Smjernice sadrže:

1.) strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske

2.) osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske
3.) osnovne pokazatelje fiskalne politike Republike Hrvatske
4.) procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina općeg
proračuna
5.) prijedlog visine financijskog plana koji sadrži visinu financijskog plana za
prethodnu proračunsku godinu i za tekuću proračunsku godinu, te
prijedlog visine financijskog plana za sljedeće tri proračunske godine
6.) predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom

Na osnovi navedenih smjernica Vlade Ministarstvo financija dostavlja

ministarstvima, drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i regionalne
samouprave i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga
državnog proračuna do kraja lipnja tekuće godine.

5. POSTUPAK DONOŠENJA PRORAČUNA

5.1. PREDLAGANJE PRORAČUNA

Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije,izrađuje nacrt

proračuna za proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije, te ih dostavlja
Vladi do 15. listopada tekuće godine. Vlada utvrđuje prijedlog proračuna i
projekcija i podnosi ih Saboru na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

10
Tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna podnose se amandmani 2
kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa
utvrđenih prijedlogom,pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih
rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna. Podneseni amandmani ne
smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja.

5.2. DONOŠENJE PRORAČUNA

Sabor, odnosno predstavničko tijelo, donosi proračun za iduću

proračunsku i projekcije za iduće dvije proračunske godine do konca tekuće
godine i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za
koju se donosi. Predstavnici jedinica lokalnih i regionalnih samouprava
dostavljaju proračune tih istih jedinica Ministarstvu financija kao i odluku o
izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana
njihova stupanja na snagu. Na temelju iznosa planiranih državnim proračunom,
proračunski korisnici državnog proračuna izrađuju financijske planove po
mjesecima, za cijelu godinu, financijske planove razmatra i odobrava
Ministarstvo financija.
Ako Sabor ili predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka
proračunske godine, privremeno se, na osnovi odluke o financiranju, nastavlja
financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela, jedinica lokalne i
regionalne samouprave, drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u
visina koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje. Privremeno
financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.
U razdoblju privremenog financiranja financiraju se isti programi, a korisnici ne
smiju povećati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne
godine, također u tom razdoblje korisnici ne smiju preuzeti nove obveze, a
primici i prihodi ostvareni u tom razdoblju, te izvršeni rashodi i izdaci uključuju
se u proračun tekuće godine.

5.3. PRIVREMENE MJERE ZA URAVNOTEŽENJE, IZMJENE I

DOPUNE PRORAČUNA

2
Prijedlog za mijenjanje, dopunu, odnosno ukidanje nekog službenog akta

11
 Ako se tijekom proračunske godine zbog nastanka novih obveza ili
promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje
prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može obustaviti izvršenje
pojedinih rashoda i/ili izdataka. Mjerama privremene obustave Vlada može:
- zaustaviti preuzimanje obveza
- predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja
- zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava
Prijedlog mjera privremene obustave izvršenja donosi Ministarstvo financija, a
mjere privremene obustave moraju se jednako odnositi na sva ministarstva i
druga državna tijela. No ako se za vrijeme provođenja mjera privremene
obustave izvršavanja državnog proračuna državni proračun ne može
uravnotežiti, Vlada mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za
privremenu obustavu, predložiti izmjene i dopune državnog proračuna.

6. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Proračunski korisnici i tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave

odgovorna su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje
nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršenje svih rashoda i izdataka
u skladu s namjenama.
Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili
drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.

12
 6.1. NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI

Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za

posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države,
naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje
dionica i udjela. Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj
godini prenose se u proračun tekuće godine.

6.2. VLASTITI PRIHODI

Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od

obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz
proračuna. Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini ne prenose
se u proračun tekuće godine.

6.3 ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA

Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj

knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja, a odgovorna
osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati pravni temelj i visinu obveze koja
proizlazi iz knjigovodstvene isprave. Otplate glavnica i kamata državnog duga i
državnih jamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih, a proračun
se izvršava u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama.
6.4 PRORAČUNSKA ZALIHA

Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje

u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine
pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva. Sredstva proračunske
zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica
elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća i ostalih izvanrednih
nesreća. Visina sredstava proračunske zalihe utvrđuje se zakonom o izvršenje
državnog proračuna, i ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

13
 6.5. POVRAT SREDSTAVA U PRORAČUN

Ako se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili

neopravdano, proračunski korisnik odmah mora zahtijevati povrat proračunskih
sredstava.

O izvršenju državnog proračuna Ministarstvo financija podnosi godišnje i

polugodišnje izvješće o izvršenje državnog proračuna koji sadrže :

1. prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka

2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji
3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu kapitala
4. izvještaj o korištenju proračunskih zaliha
5. izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima
6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka
7. obrazloženje makroekonomskih pokazatelja

7. ZAKLJUČAK

U današnje vrijeme državni proračun, odnosno izvršenje državnog

proračuna nameće se kao jedan od najvećih problema ekonomske politike
Republike Hrvatske. Ratna zbivanja, restrukturiranje gospodarstva, socijalni
problemi nastali kao njihova posljedica, porast državne administracije i broja
zaposlenih u javnim službama, te neracionalnost i nerealnost pri njihovom
određivanju, doveli su do znatnog povećanja rashodne strane proračuna.
Takav porast rashoda zahtijevao je i odgovarajući porast prihoda odnosno
pronalaženje izvora za pokrivanje nastalih razlika, što je prouzrokovalo rast
javnog duga.

14
 Prema podacima Hrvatske gospodarske komore prihodi proračuna su u
razdoblju od 1994. do 2002. godine rasli po prosječnoj stopi od 14,8%, pri
čemu su porezni prihodi, kao najvažniji prihodi proračuna, rasli po prosječnoj
stopi od 14,9% povećavajući svoj udio u BDP-u sa 25,6% u 1994. na 38,5% u
2002. godini. Na značajan porast tog udjela utjecali su doprinosi za socijalno
osiguranje bez kojih bi udio poreznih prihoda u 2002. iznosio znatno nižih
26,3%. Veličina poreznih prihoda u BDP-u je pokazatelj poreznog opterećenja
koje svojim povećanjem utječe na povećanje troškova poslovanja i smanjuje
konkurentnost hrvatskih proizvoda, te utječe na smanjenje životnog standarda
stanovništva.

Tablica 1

Također, analiza rashoda pokazuje da je na prosječni porast ukupnih

rashoda od 15,9%, u promatranom razdoblju, najjače utjecao porast tekućih
transfera koji su rasli prosječnom stopom 54,5%, povećavši svoj udio u
ukupnim rashodima sa 4,3% u 1994. na 43,2% u 2002. godini. Do tog je
porasta do 2001. godine dolazilo zbog velikih transfera izvanproračunskim
fondovima kojima su nadoknađivani deficiti tih fondova, a od 2001.g. zbog rasta
tekućih transfera stanovništvu. Naime, od sredine 2001.g. isplata se mirovina
obavlja kroz proračun. Usljed ovakvih kretanja prihoda i rashoda proračuna, u
razdoblju od 1994. do 2002. godine bilježi se trend rastućeg godišnjeg deficita
proračuna.

Tablica 2

15
Na taj trend je Vlada pokušala utjecati smanjenjem broja zaposlenih u javnim
službama, donijela je niz mjera kojima se smanjuju socijalna prava, smanjene
su povlaštene mirovine, naknade za porodiljni dopust, iznosi doplatka za djecu,
mirovine i naknade po osnovi radne sposobnosti itd. Sve provedene mjere, kao
i one koje tek treba provesti izazivaju jake političke reakcije tako da ne treba
očekivati da će ubrzo doći do većeg smanjivanja proračunskih rashoda.
Rješenje za proračunsku problematiku bio bi, naravno, ubrzani rast
gospodarstva. Odnosno, povećano zapošljavanje i proizvodnja oslobodilo bi
proračun jednog dijela socijalnih izdataka te povećalo porezne prihode, a
ubrzani rast BDP-a, uz kontrolirane rashode, doveo do smanjenja udjela
državne potrošnje.

8. LITERATURA

Internetske stranice:
1. web stranice Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr (30. 04. 2011)
2. web stranice Ministarstva financija www.mfin.hr (02.05.2011)
3. hr.wikipedia.org (25.04.2011)

16
Prilog br. 1

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

PRIHODI POSLOVANJA I PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE

IMOVINE
Raz- Sku- Podskup Odje- NAZIV PLAN IZVRŠENJE INDEKS
red pina ina ljak 2009. 1.-6.2009.

6 PRIHODI POSLOVANJA 497.628.000 271.586.244 54,58

64 Prihodi od imovine 456.023.000 231.202.277 50,70
641 Prihodi od financijske imovine 456.023.000 231.171.759 50,69
6411 Prihodi od kamata na dane zajmove 1.023.000 438.640 42,88
6412 Prihodi od kamata po vrijed. papirima 40.000.000 11.715.634 29,29
6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 0 165.753 -
6414 Prihodi od zateznih kamata 0 95.673 -
6416 Prihodi od dividendi 0 1.220.381 -
6419 Ostali prihodi od financijske imovine 0 5 547.309 -

17
 (Dopunski capital)
6419 Ostali prihodi od financijske imovine 415.000.000 211 988 369 51,08
(Premije osiguranja depozita)
642 Prihodi od nefinancijske imovine 0 30.518 -
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 0 30.518 -
65 Prihodi od administrativnih pristojbi 41.605.000 40.383.967 97,07
652 Prihodi po posebnim propisima 41.605.000 40.383.967 97,07
6526 Ostali nespomenuti prihodi 41.605.000 40.383.967 97,07
Prihodi od naplate potraživanja iz stečajne mase
banaka štedionica,likvidacije… 41.605.000 40.383.784 97,06
Izvanredni prihodi 0 183 -
OSTALA DJELATNOST AGENCIJE
6 PRIHODI POSLOVANJA 33.870.000 6.849.260 20,22
64 Prihodi od imovine 8.670.000 5.543.927 63,94
641 Prihodi od financijske imovine 8.670.000 5.540.908 63,91
6411 Prihodi od kamata na dane zajmove 650.000 181.201 27,88
6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 2.000.000 453.619 22,68
6414 Prihodi od zateznih kamata 10.000 0 0,00
6415 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 10.000 0 0,00
6419 Ostali prihodi od financijske imovine (Dopunski kapital) 0 871.738 -
6416 Prihodi od dividendi 6.000.000 4.034.350 67,24
642 Prihodi od nefinancijske imovine 0 3.019 -
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 0 3.019 -
65 Prihodi od administrativnih pristojbi 25.200.000 1.305.333 5,18
i po posebnim propisima
652 Prihodi po posebnim propisima 25.200.000 1.305.333 5,18
6526 Ostali nespomenuti prihodi 25.200.000 1.305.333 5,18
Prihodi od naplate potraživanja preuzetih u
postupku sanacije i privatizacije banaka 25.200.000 1.108.792 4,40
Izvanredni prihodi 0 196.541 -

Prilog br. 2

B. RAČUN FINANCIRANJA
Raz- Skup- Podskup Odje- NAZIV PLAN IZVRŠENJE INDEKS
red ina ina ljak 2009. 1.- 6.2009.
NETO FINANCIRANJE 0 -23.540.201 -
8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE
I ZADUŽIVANJA 60.000.000 2.393.701 3,99
81 Primljene otplate (povrati) 60.000.000 2.393.701 3,99
glavnice danih zajmova
816 Primici (povrati) glavnice zajmova
danih trgovačkim društvima,
obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima
izvan javnog sektora 60.000.000 2.393.701 3,99
8161 Povrat zajmova danih tuzemnim
trgovačkim društvima, obrtnicima,
malim i srednjim poduzetnicima
izvan javnog sektora 60.000.000 2.393.701 3,99
5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU
I OTPLATE ZAJMOVA 60.000.000 25.933.901 43,22
51 Izdaci za dane zajmove 60.000.000 25.933.901 43,22
511 Izdaci za dane zajmove
drugim razinama vlasti 0 800.000 -
5111 Dani zajmovi drugim razinama vlasti 0 800.000 -
514 Izdaci za dane zajmove trgovačkim
društvima u javnom sektoru 600.000 0 0,00
5141 Dani zajmovi trgovačkim društvima

18
 u javnom sektoru 600.000 0 0,00
516 Izdaci za dane zajmove, trgovačkim
društvima, obrtnicima, malo i
srednjem poduzetništvu izvan
javnog sektora 59.400.000 25.133.901 42,31
5161 Dani zajmovi tuzemni trgovačkim društvima,
obrtnicima, malom i srednjem
poduzetništvu izvan javnog sektora 59.400.000 25.133.901 42,31

Datum predaje rada:________________________________________

(mentor je prihvatio izradbu)

Potpis mentora:____________________________________________

Ocjena pisanog rada:________________________________________

Datum obrane rada:_________________________________________

Ocjena obrane rada:________________________________________

Konačna ocjena:___________________________________________

Povjerenstvo:
1. mentor: ______________________________________________

19
2. profesor struke: ________________________________________
3. profesor struke: ________________________________________

20