Klasifikacija proizvoda

Klasifikacija proizvoda
 Znači sustavno razvrstavanje predmeta, pojmova
ili pojava po određenim kriterijima
 Omogućuje pregled velikog broja proizvoda i
njihovu usporedbu
 Mora biti pregledna, precizna i jasna
 Stručna nedosljednost pri imenovanju proizvoda
uzrok je poteškoća u klasifikaciji proizvoda
Klasifikacija proizvoda
 Kategorije proizvoda su:
 Vrsta
 Podvrsta (sorta)
 Razred kvalitete

1. Vrsta
 temelj za klasifikaciju proizvoda
 Obuhvaća proizvode s jednakim ili vrlo sličnim
bitnim svojstvima
 Glavno mjerilo za razvrstavanje proizvoda u vrstu
su svojstva na kojima se temelji upotreba
 Kameni ugljen, mrki ugljen, lignit, portlandski
cement, taljeni cement, boksitni cement
Klasifikacija proizvoda
2. Podvrsta (sorta)
 Svi oni proizvodi koji se od vrste razlikuju s
obzirom na
 upotrebu,
 sirovine,
 tehnološki proces,
 kemijski sastav,
 dimenziju,
 boju,
 miris,
 okus te
 geografski izvor.
Klasifikacija proizvoda
3. Razred kvalitete
 Označava razinu kvalitete proizvoda s obzirom na
njihove pogreške tj. smanjenu vrijednost uporabe
 razlikujemo više razreda kvalitete
 Uobičajeno je I., II. i III. razred kvalitete, te otpad
Klasifikacija proizvoda
 Oznake za kvalitetu proizvoda su:
 Ekstra klasa - iznimno dobra kvaliteta

 Prva klasa (I., A, prima, super, original) – dobra

kvaliteta
 Druga klasa (II., B, sekunda) – srednja kvaliteta
 Treća klasa (III., merkantil, škart, otpad) –
najslabija kvaliteta
 Surogat (zamjena, nadomjestak)
 Falsifikat (krivotvorina)
Klasifikacija proizvoda
 Više vrsta proizvoda mogu se grupirati u podskupine i
skupine, a ove pak u pododjele i odjele
1. Podskupina (podgrupa)
 Više vrsta proizvoda koji su slični
 Sličnost se odnosi na funkciju, namjenu upotrebe,
kemijski sastav i sl.
 Vrste papira, vrste cementa, vrste ugljena
2. Skupina (grupa)
 Više podskupina proizvoda
 Među pojedinim vrstama proizvoda koji su raspoređeni
u različite skupine velike su razlike u kemijskom
sastavu, sirovini, namjeni upotrebe
Klasifikacija proizvoda
3. Pododjel (grana)
 Više skupina (grupa) proizvoda
4. Odjel (sektor)
 Više grana proizvoda
Načela klasifikacije proizvoda u klasifikacijskim
sustavima
 Klasifikacija proizvoda u grupe, podgrupe, vrste,
sorte, razred kvalitete može se izvesti jedino na
temelju određenih klasifikacijskih načela i to:
 Načelo upotrebljivosti
 Načelo funkcionalnog odnosa među pojedinim
proizvodima
Načela klasifikacije proizvoda u klasifikacijskim
sustavima
 S gledišta upotrebljivosti, načela klasifikacije se
dijele na:
 Neograničeno upotrebljiva (univerzalna)
 Temelje se na zajedničkim svojstvima ili funkcijama
robe
 Agregatnom stanju, dimenzijama, geografskom izvoru,
načinu transportiranja i skladištenja, stupnju
tehnološke prerade, tehnološkom procesu,
gospodarskoj grani, svrsi upotrebe
 Ograničeno upotrebljiva
 Kemijski sastav koji je važan samo za proizvode za
koje je poznat i utječe na njihova svojstva
 Kemijska vlakna, legure, farmaceutski proizvodi
 Druga ograničena načela
 Boja, štetnost za zdravlje, način konzerviranja,
posebna kemijska i fizička svojstva
Načela klasifikacije proizvoda u klasifikacijskim
sustavima
 S gledišta funkcionalnog odnosa pri klasifikaciji
pojedinih proizvoda
 Genetičko načelo
 Odnosi se na izvor
 Zemlja podrijetla
 Razvrstavanje na osnovi svojstava
 Različito
 Agregatno stanje, kemijski sastav, boja oblik
 Tehnološko
 Temelji se na tehnološkom procesu, stupnju prerade
i sl.
 Teleološko (grč. telos = cilj, svrha)
 Temelji se na svrsi upotrebe
 Motor po snazi
Nazivi proizvoda
 Poteškoće pri klasifikaciji mogu biti uzrokovane
zbog naziva proizvoda
 Nazivi proizvoda mogu biti
 Skraćeni nazivi (kratice)
 složena kratica
 celofan = celuloza i diapahan (fran. celophan =
proziran)
 Fantazijski nazivi (trivijalni)
 Izmišljaju se
 Po njima je nemoguće zaključiti izvor ili svojstvo
proizvoda
 Posebno se pojavljuju u
 kozmetici (crna mačka, sunce moje malo)
 Konfekciji (plavi biser, zlatna kruna)
Nazivi proizvoda
 Različiti nazivi za jedan proizvod (sinonimi)
 Ovise o izvoru proizvoda
 Poliestersko vlakno različitih naziva: diolen, trevira,
terylen
 Isti nazivi za različite proizvode (homonimi)
 Alpaka
 Vrsta lame , vuna od lame, jako blistava tkanina od
mješavine vune i pamuka
 Slitina Cu, Ni i Zn s izgedom srebra (novo srebro)
 Jednostrano označivanje skupina ili vrsta proizvoda
 Naglašene su određene specifičnosti:
 za namirnice – svrha,
 za metalne proizvode – materijal,
 za boje - osjetila,
 za tekstil - rad
Označavanje (simbolizacija) i sustavi
klasifikacije proizvoda
 Za klasifikaciju proizvoda potrebni su
klasifikacijski sustavi tj. po određenim načelima
izgrađene skupine znakova ili simbola
 Sustavno izgrađena skupina znakova se naziva
šifra ili kôd
 Izvođenje poslova šifriranje ili kodiranje
 Nomenklatura je popis robe u kojemu su
proizvodi klasificirani po nekakvom sustavu
Označavanje (simbolizacija) i sustavi
klasifikacije proizvoda
 Slovna (abecedna klasifikacija)
 Klasifikacija pomoću slova
 Omogućava označivanje toliko robnih grupa koliko
je u abecedi slova
 Nedostaci: mogu je upotrijebiti samo države koje
poznaju ta slova
 Ćirilica, arapsko pismo, kinesko pismo
Označavanje (simbolizacija) i sustavi
klasifikacije proizvoda
 Brojčana (numerička klasifikacija)
 Klasifikacija pomoću brojeva
 Raspored je moguć u dekadnom sustavu, što
znači da je kritičan broj 10 i da se nijedna grupa ne
može podijeliti na više nego 10 nižih grupa
 Postoji i sustav stotina, gdje je kritični broj 100, a
to znači da je stotinu glavnih grupa koje se dijele
na stotinu podskupina
 Broj ovisi o potrebama raščlanjivanja
 Po ovom sustavu izrađena je i carinska tarifa
 Prednost:međunarodno upotrebljiva
Označavanje (simbolizacija) i sustavi
klasifikacije proizvoda
 Miješana slovna i brojčana klasifikacija
 Omogućuje označivanje i slovima i brojevima
 Široke mogućnosti označivanja
Važnije nomenklature proizvoda
 Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike
Hrvatske – KPD 2002 (NN 128/03)
 KPD je uveden kao središnja statistička klasifikacija
proizvoda po djelatnostima RH u kojoj su proizvodi
razvrstani prema kriteriju ekonomskog
podrijetla i strukturirani prema djelatnostima
Nacionalne klasifikacijske djelatnosti (NKD)
 NKD je uvedena u statistički sustav RH 1. siječnja
1995., u obaveznoj je primjeni od 1. siječnja 1997.
 NKD je izrađen na temelju Statističke klasifikacije
ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE
Rev.1 (Statistical Clasiification of Economic Activities
in the European Community, Rew.1)
 KPD je izrađena na temelju istovrsne Statističke
klasifikacije proizvoda po djelatnostima u Europskoj
ekonomskoj zajednici – CPA 1996 (Statistical
Classification of Product by Activity in the European
Community, 1996 version) i s njom je u cjelosti
usporediv
 NACE Rev. 1 i CPA 1996 čine okosnicu integriranog
sustava klasifikacija djelatnosti i proizvoda
Europske unije (EU), poznatog pod nazivom ISCAP
(Integrated System of Classification of Activities and
Products)
 Na temelju ISCAP-a nacionalno je izrađen podsustav
integriranih klasifikacija djelatnosti i proizvoda NKD i
KPD s ciljem osiguranja međunarodne usporedivosti
statističkih podataka
Tablica 1. Struktura i broj naslova KPD-a 1996. i KPD-a 2002. u odnosu na NKD i NKD 2002.
NKD KPD

Razina NKD NKD 2002. KPD 1996. KPD 2002.

klasifikacije

Područja 17 17 17 17

Potpodručja 31 31 31 31
Odjeljci 60 62 60 62
Skupine 222 224 219 223
Razredi 503 514 491 502
Podrazredi 570 585 - -
Kategorije - - 946 1146
Izvor: www.nn.hr, KPD 2002.
Potkategorije - - 2303 2608
 Tablica 2. Hijerarhijske razine KPD-a 2002. u odnosu na NKD 2002.

HIJERARHIJSKE RAZINE Broj slovnih ili brojčanih

Vrsta klasifikacije
oznaka
razina raščlanjenosti oznaka

područje A–Q jednoslovna

potpodručje CA – DN dvoslovna
odjeljak 01 – 99 dvoznamenkasta
NKD 2002.
skupina 01.1 – 99.0 troznamenkasta
razred 01.11 – 99.00 četveroznamenkasta
podrazred 01.11 – 99.0 peteroznamenkasta
kategorija 01.11.1 – 99.00.1 peteroznamenkasta
KPD 2002.
potkategorija 01.11.11 – 99.00.10 šesteroznamenkasta

Izvor: www.nn.hr, KPD 2002.

Carinska tarifa
 Uredba o carinskoj tarifi za 2006. godinu (NN 145/05)
 Sustavno uređen popis sve robe koja se uvozi i izvozi uz
carinske stope
 Nemoguće je nabrojiti sve vrste robe i sve njihove varijacije
(po veličini, snazi, boji itd.), mnogo je robe grupirano pod
zajedničkim, skupnim nazivima
 Kriteriji pri grupaciji proizvoda
 Po namjeni upotrebe: odjeća, hrana, piće
 Po materijalu od kojega su izrađeni: tekstilni metalni
 Po stupanju obrade: sirovine, poluproizvodi, proizvodi
 Po pakiranju (npr. masa proizvoda)
 Po djelatnosti: poljoprivredni proizvodi, industrijski
proizvodi
 Po podrijetlu proizvoda: ruda, animalno, biljno
Carinska tarifa
 Carinskom tarifom utvrđen je sustav nazivlja i brojčanog
označavanja robe koji je usklađen s važećom
kombiniranom nomenklaturom EU
 tzv. harmonizirana nomenklatura
 Primjenjuje se u oko 90% svjetske trgovine
 Međunarodna klasifikacija robe izrađena je u 5 razina:
 odsjeci
 poglavlja
 tarifni brojevi
 podbrojevi
 Potpodbrojevi
 Harmonizirani sustav podijeljen je na 21 odsjek (najveće
cjeline u sustavu) koji se označuju rimskim brojevima
od I do XXI
Carinska tarifa
 Odsjeci sadrže različit broj poglavlja, a sveukupno
ih je 97 i označuju se arapskim brojevima
 Tarifni brojevi označuju se četveroznamenkastim
arapskim brojevima
 8411
 Prve dvije znamenke označavaju poglavlje carinske
tarife
 Predzadnja i zadnja znamenka označava redni broj
tarifnog broja u tom poglavlju
Carinska tarifa
 ODSJEK XVI
 STROJEVI, APARATI I MEHANIČKI UREĐAJI TE
ELEKTROTEHNIČKA OPREMA I DIJELOVI ZA NJIH;
APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU ZVUKA,
APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU
TELEVIZIJSKE SLIKE I ZVUKA TE DIJELOVI I
PRIBOR ZA TE PROIZVODE
 Poglavlje 84
 NUKLEARNI REAKTORI, KOTLOVI, STROJEVI,
APARATI I MEHANIČKI UREĐAJI; NJIHOVI DIJELOVI
Tablica 3. Tarifna oznaka 8410-8416

8410 Hidraulične (vodne) turbine, vodenična kola i regulatori za

njih:
8411 Turbomlazni motori, turbopropelerni motori i druge plinske
turbine:

8412 Ostali motori i pogonski strojevi:

8413 Sisaljke za tekućine, pa i s mjernim uređajima; elevatori

tekućina:

8414 Zračne ili vakuumske sisaljke, zračni ili plinski kompresori i

ventilatori; ventilacijska ili recirkulacijska hvatala pare
(nape) s ugrađenim ventilatorom, pa i s filterima:

8415 Uređaji za klimatizaciju, s ventilatorom na motorni pogon i

elementima za mijenjanje temperature i vlažnosti, uključujući
strojeve u kojima se vlažnost ne može posebno regulirati:

8416 Plamenici za ložišta na tekuće gorivo, na kruto gorivo u

prahu ili na plin; automatska ložišta uključujući i mehaničke
dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače
pepela i slične uređaje:

Izvor, www.nn.hr, Uredba o Carinskoj tarifi za 2006. godinu

Carinska tarifa
 Podbrojevi se označavaju šesteroznamenkastim
arapskim brojevima
 0101 živi konji, magarci i mule
0101 10 čistokrvne rasplodne životinje
0101 10 10 konji
0101 10 90 ostali
0101 90 ostali
 Potpodbrojevi
 Do razine potbrojeva klasifikacija je
međunarodna
 RH – potpotpodbroj i potpotpotpodbroj