Sa.

rajevo, april·--j uni,

1892

CapajeBo, allpHJI-jyHII.

Glasnik

z ema lj ak o g IDUZeJa

u

Busni i Hercegovini.

Klljiga.JI..

Godina. IV.

llriJ:dniiHVQ:

S;l:raj6"o, ~gr&<l8 .~malj.ke vla1le.

Adminj'atra;eija:

S~""jevp, ... ".m~!j;'k" stampn.ij"a.

GodlS!,]a ~jjil= GI as nIki> .,~. 1>oHaTioom 2 tor .... VT.

P<i;iedine kniigo .toje ,II. l'oSta.rinom '8"0 nli.

rnaCHMH

SeIVIaJbCEOI' MYSBJa y

EioeHJI ,K Xepu.erosHHH.

.R 110111'(1.. IT.,

Y.pe.lIlll1m-"I'.!I,b: e~pajeBOt -Bi'pOIAa 'BeM~~lp.c!iC ,B~n~,e~,

AIII,nrJr'ltCTpan;jilj a':

C.ap::l,jCBO~. -ncJl!a~~G~ UlT~lllina,pnj;a...

r'QI\ lIlY'!EI a O;.nj.erra'r A a~.Ill"·'!ta.. ca nOIlI'TiapU8:PM 2...", ep. :1 ~ np. , UQje:AIUle Rlbul"e C1.'{lje ea 110ill·I\9pUnO~1 8.0' K~~

GI . dniem vf k

. asmac u sre nJ em viJe '.U.

Priopeio prof. Ronst, Ji1'6Ce;k.

Ime polia Glasinackoga u posljednjim i13 goclina,ma postalo poznato u dalekom svijetu starmama" predistoriclrirn" , iz v:r,emen3i ilir&kog,a. Ali i srednjega vij.eJra ove visoko polia nije bilO'poo, vasaosti, leze6i na lllje stu , gdje se sastajn putovi od un:utarnje Bosne, od Lirna, i od da:u.Je Drme. Vee n nasim "lian:del:Sstnissen lind BergwerJ-;e von Serbien und Bosnian wahrend des Mittelalters'" (1879) .str, 86 spomeuo.li smo Glasinac kaoearinu 14·29 i 143Q~, po zapisnicima viie6a dubro-vacKoga. Kad smo nedavno naSll radnju u Duorovniku nastavili, osebito u starim sudskim i notanskim kujigama, 1tasli smo' jos devet drugili hiljezaka 0 Glasmcu.

. 1I kriiigama a;rkiva duhrovackoga Glas-inac se spominie svega 11 puta, u g. 1404-1430. Naii1eMe se govori 0 njttmu 11. dogovorima ilubrovackih trgovaca., viastele i pU~M1a; sa 'Vlasilna "J)"Onosnieima" 1Z raznih "k:atlIDa" hercegovattkih i Ci'nogorskib, koii au se Fred notarom opoinsklm usmeno abvesivali, u kOle vl"ijerue i ~a keju platu 6El stokn kal'avana ITa svojim koniima doniieti rta ugovoreno mjesto. Ttl se 'pocetkofl) 15. vijeka kraijPriji;ll)olja, sv, Petra na Limu (dal'),as;nie BjelQp:olje), sv. Nikola u Banji .\1aJ LiJ;Uu, FOGe, GorMde, Ustikoline>l Praee, VrhhoS;tle, Olova i d:r:ugih mjesta cita i ime GlasmGa. R-azumiie se, da PYa. mjesta nijesu hila sv~gda poslje.dnji cilj k~l'avane; tamo su tJ:govci Rllstili Vlahe ",pouosnike" 1 koji su BtI~)ku dQuije-li iz D nbrovniks, i ugovorili se opet s drugitn ponosirieima, da hose tOVW1" , ili kake se je nuda govorilo 'lPonos!\ u "tru:,mi", ili nka,a-varri'(. dal,je u 8,l'ebrnicu, Zvol"nik,Ruilnik, N-O'VD Brdo itd, Tako biGe bUo i kod Glasinea, k,oji j,e, bio samo proIazno mjest0.

Uzapisima l~rrna imena je. etla.sina,c (mase. sing.). ffi-lav,no mjesto u ujem. ie bila ",(,U-kva 11 Gla'8.incu", "miesto re6:eno

- 100.-

c r kv a Glasinacka" ili p. rosto crkva recena Glasinac.'! Da

n

je to sadasl1ia Cr kv in a kod, obeli ka na uspornenu bitke kod

Senkovi6a g. 1878., izveo ie u Glasniku zeroal,iskog muzeja 189l. str. 331. g. Giorgie pI. Stratimirovi6, koienm sam 0 tim zapisima 0 nekej crkvi, na Glasinc11 bio rekao lam 11 Sarajevu. J edan put se spominje mjesto, receno O'b r a na Glasincu (1404.); 11 Bosni sad ima dva sela Obre, kod Visokoga i kod Konjica, ali ima Ii na samom Glasincu ili blizu niega koji trag ovoga im na, nije mi poznato.

-, Vidi se, da e ie 11 15. viieku u Glasln.ac buojilo i Mokro; tame ie kuca ill selo nekoga Butka, jamu,cno vlastelina, bilo mjeste g4je 8U Vlasi karavan§: imali stoku sto-variti. Ovo je Mokra bilo 1402. Sandaljevo, pa i carina na Glasincu li129. i 1430. bila je ili Sandaljeva ili harem pod uplivom Sal1dalja.

Evo svi QYi sporneni 0 Glasincu:

1.1404.,24. oktobra, Jedan Viab iz katuna Prvotinj~6a oe douijeti

stoku trgovca Lukca Ostrovics n1:lsque ad Glasiniya a Obra" (Div. Oanc, 1403~1405 U arkivu c. Ill'. okruznoga suda dubro-vackoga).

2. 1406., 10. oktobra. Prijenos stoke "in -Vlasaines ad dornnm Budehe". Malo prije- 5. s@ptembra se spominju ponosniei V1asi "ae catono ~egoye", kaji ce nositi sllkna (pannos) n usqe ad Iooum, M.ocroy ad donrum Butci". (Div. Cane. 1405). Osim toga je za,pisan. 9. novernbra 1402. transport V1a:h~ "ad unum 'locum vochatum Mocro voiuode SandagIi!! (Div. Oane. 140'1-111(3) i 10. rnaja lAOS. karavaoa l,ad locum dictum Mocro in villam vocatam Butcho"

(Djv. Carre. 1408.).

3.1425.,14. augusta. Hlal)acStankoy;ioVlah dl'miiece stoke d~ilu

vlastelina duorovac)rih1 Gueet.i6a i B0ba1jevi6~ (8el' GQzcho de G?ze i Ser Stephallus de Babalie], "u que Glasiaaq( (Di-v. Cane. 1424).

4. 1426., 30. deke..mbra. Dubravac Milicevi6 Vlah,covjek voivode Radoslava Pavlovica, ee p'reniieti 9 tovara sukna (s~lmas novem pannorum) "usque ad ecclesia:ro l.:n G]a.sina~ in Bosinam"

(Div. Cane, 1426).

5. 1428.) 12. januarija. Dnbravae Milicevic VIall iz katuna

Prvotiniica ce nositi stoke vlasteEna Dimitra Gradi.ea_ i drugovit n.iegove k~l'avane, koja "itel' pllirat in Subsuonich" (podgragieZvornika), "usque ad locum dictum ecc1esiam de Glasinae" (ib".).

6. 1428., 25. maja. Stanihna Stankovic VIall donijece stoku vlasteEua Luke Sorkocevice "usque Glasinacium ad ecclesiam" (in} 7. 1428., 27. junija. Stoke vlastelina Zuna ~araciCa i drugova ce se nositi "ad Glasinac penes ecclesiani unam" (DiY. Cane. 1428). 8. 1428., 25. augusta. Dubravac Millcevi6 preniieee tl'g(W-

eima stoku "ad eMlesiara Glasinac;" (il;l.).

9. 1429., 5~ augusta. Pismo seoata Marina'GunduIidu i Qqurgiu G-u6eiicu, pokli.sarima, ked vojvode Sain:.dalia" koiima se daje nalog. <ia se tuze radi Gal'IDa )l.a Buna, a Vl!aba<;, a GlasinaQ-, et a ZEi:.rrUza" (Lett. e OOIDID. dl Leva:nte 1427-1430 u: c. k. drzav:uom arkivu dn.bl'Qv.).

- 101 -

10. 1429., 12. novembra. Hlapac poci ce sa stokom vlasnelina V1aha Bobaljevica i druaih ,usque ad ecclesiam nominatam Glasinac" (Div. Cane. 1429).

11. 1430., 23. marta. Zakljucak vije6a umoljenijeh (cousilium

rogatorum), neka se dade puna vlast knezu i malomu vijecu "scxib~ndi. pro ga"?ella Glasinac voiuode Sandagl et aliis, de quibus sibi videbitur" (LIb. Rog. 1427~1432 u istom arkivu).

HOBe TeqeBHHe aeMaJbCKOr My3eja O,ll nrana Boone H Xep~eroBHHe.

I1pn:oIffin:o &yo:£oo O. P!lJiJep.

O.n; RaRO je oojeJIo,u;ase:a: JIamCICH ,ll;o.n;aTaK ~a EPHTII'ffiOM en:n:CRY nTHp;3. Boene II Xepqel'OBlilHel), nClJIy<reH je - Rao nrco oe paS.]IODOM" MOI'JIO H o"tJelnmaTH - MaJIea OPO] HOBIU 1Ul"JIaSalta :aR OpH'HTOJIo.IllIWM IIO.rbY, ym.1be;ll; -qera je y jeARY PYEY rropaerao OPO] QIDIjex BpeTa, Koje rJry IIpEMjep:q:um:a ,Z!;OICasa:Re, Ea. 277, AO'fnIl'r1: Y ;zi;pyry PYKY opoj CyMH>JdBlll n HenocBje;ZJ;"o-.;:reKHX ona,n;a na 36.

OB,lJ;je xofiy ,n;a oaOIIIlI'£HM T9: noaaae ~aje,I);Ho ea nooJmmHM

OROJIROGTI~lMa npH YU.1ba TlRal& y.

AC1·ocerp.halu..s aquaiicus Gm., 1788. ('llpC'f eI1'>a:K 1'I.I'eB.a p, Bins enr o h1'8 anger).

Ayrt') Bpe"MeHa mrje .6JI.JIO 1IpJilJIllRe, ,Ilia ce y3 npEocc;eeM'Y 'rpame:n,y rra 31'0;I.I;1'1HM M!eCTHMa no ~.H)M.1bH Ha:te OBa CEpl'IBeHa l1rr~a) :rrpe:M;I.I;a ir 1'. El\1P1TI. jom OTlIplfje CnOM.Jnf>8 lta0 JIel"l;t.1I:1RW sa Y'l'0BClt~ o;.7la'1'o. One oH,n;je M no .zwyrmrr MjeCTHM6. YJIOBJhelIB rr~e lIOCB!e,n;O<nIJIe 6n ce J3a~;Ir,a, ,If,a npIDIl;t,n;ajy phragmitis-"y. TeE 27. anpIDIa o, 1'. rromao ie sa pyre01l>f upenapaToPY E. D;eJIe6opy, ;I.I;a y.lIOBliJ !e;IJ;Hy 9, O"9:eBIJ,ZI;IIO jom Y ceotia, H~ JIOR1BaMa pa.Bmuv~" np.e.n; ;;Itynall>:u;el"I Ii,n;a 1Y npe;o;aplipa. Ha,n;aiMo 013, Aa lie ee BpeJlJeHOM y JI0Bl'lTJiI jom ,Il;aJbH AoiCaslI sa IIoiany· one UT1irIJ;"O.

Budytes rneZ(flfrMI)Cephalus Li e h t., 1823. (U.U'(CEl1 IQllIOl'.itl1Ba, $chwitl'zkopfige Seha:Istelze).

lIomTo [e npo$. EOJIo.M6arro:mlll. y BJiIIll8 rrpIIJU'Il{;a; ,ll;C)I>iasao ony TITlillzy sa .n;aJIMan;:a:.jYl a r. I~a,ll;:Hh iy "l:as II y Xep;q:e1'O;BllfBJE[ onaacao, TO caar C rrO"IeTKa Y3.eo fla OEO r:qurorJIaBe llJIJiI0Re, a.llR TeE 16.anpFIJJ.a 0 •. r. 'J@~o CaM IIPBY lITIDJ;y oae BpCTe Y Becan ~ Xep~er~)B1'll:IM:. Y ceooH lIatom:e ce 'leCTO l3udytes flavus ca cinereocapillus lIO~ema;Efo, a IIOTOlba ce :spcTa o,n;HcTa JIe:l:&e y

- 102 -

MOCTapCOOM 6JI3:1'1 H Y OEO~ JImma. Tlpasa ie OTaJ,IOIDIa Budytes melanocephalus-a Brune na JiIC'1'OI<::Y, IIO'II'IEbe JIa lifCTOEY Gp6IIje Ii npOBJIa1:fliI ce Eposa CBY ByrapcI~y IiI He'1'. PyxeJI1iI}y. Ea.n; caM rrpOJ.beTOC 0 Bacspcy y .n;pym',l'BY C MOjH I npEjar.reJbel'I, pa'iyHCE111lf caBjeTHID>:OM iloropeJII1;eM noxozao MOCT~tpetW 6JlaTO HVljecy nxacse OHJIe cnapeae, ;Beh cy y B6JUlEoj MHO.1E:al1Jil JIeTaJIe TaMO aMO C]30jIDI rrm3Ha'l'l!IM Ha'IlIBOl'II lfSMe~y CTOEe na rranra. Ha Be1;fep 6. arrpKJIa, Ea,ll; ie Beh. Cq'OEa IIoTjepa:r:ra 6l'lJ"Ia I~ylur OAROCHO Y 6 O1U:HIRY uaceOO.lilIa, KaBaJIl'l sa EbHMa B6J[HlCO ia'l'o rrJI'HCaEa, 'J![ EOJIHl»O 1\wrox AYI OlIJIO;)I nosaaTlI" aBe caMe Budytes llavus. O;n; je;D;BoM AOJleTlf Ba Bas,n;yxa jom ie,l\Ha ORYTa 'l'a:iUHOrJIaBa TIJ11i.IClea, aJ11i.l ie ~eceJ[Q ApynI'l',BO rrrarta n:dSA})<1BR SRap;IDIfa O"'l6BlI,lI;Hor Ren:pl'rjaTe.llhGTBan SJI0l30Jl,e, Te ce DBa O;lJ;BojeHo CpYCTl'l]3:a je;n;an rpMItlli. OTo.rreH ie JJI(jB]IX Te IDIfa,zr;ox Y PJItaMa AaB:ao Tpa,m,Elny Bl)CTy'

CiYTpa AaH MorOCMO C3;1\£O Y IIPBHieM qaCOBBM:a jYIYJ:la JIO~l"TI1l rrrane, jep ce ,li;OJJ;HEje na :HW.1rOGT JJo~;$e jaIC BieTap lIOnI)alien -q:eCTOM :s:m:tIO.M. Y uoTpn'ie6f1:0 casr BP:aieJlfe EO~O caM l'tUDrao, :Ef l1SM.e"ty 20c) nxacaea yO'lliW lorn .n;JnJ,je IWnOI'JIaBe, a ie/IJIY YJIOBHO. BaJba J>1R napO"DlTO lilC'l'arolilYTJ1I, ,n;a je rJraJ3a y IJT11::qe ea;upJJIe.HO npaa, a He J'l[o$:,a;a rraMrrO rrene.eana. BeOMa [e l\ty1:J.RO caOlOCpa'l'H Y (moi l3eMJl>H 9 0,11; OBe npcre, jeT) !e BeOMa -rennco pallJIPrEOB3WEI' HX Of!; ~teHaICa .n;pyrHX cpo~ spcra :H Ra)!; -IIX. ~O..Bjex y py:u;n ,lI;P~Iil, a E.a~[Q .JIFJ: npa nje'll!L'l'Okt 'I'p'll\.alJalb Y H>JiJXOBY Y cJ.m6o;zzy.r.

Aegialitu hiatri6ula L.) 175.8. (Ry.;UI II: 6;,_ a '1' apli'nl San dr eg enpied e1').

T'ozmre 1879. nOTBp,lI,HO je EaueTaHEapJIo Balep nojasy OBe :Q:'1'I!f.qe y XepqeroBDn (Mittheilnngerides ornithologi$chen Vere~nes in vVien, 5. Jalll'gang, pag. 21.). E);i;r.n;a t:a,n;a ce caCTa:SJr.ao 1':.aTa.JI<:lr, ~tyseiclta 30npJCa 10m: InrKe IDIaJIa OBe Bpc're, TEm~ 26.- ceRTeMopa 1891. YJIOJ1El'O ie np!?ipecop ItItOTeJ:t Ira Moer;rapcIW1\i: 6J[aTY iepro):' Jlwa,lf,Ol' 1'.~ia[ta sa M"ysei. ]t!C'f1'1 ie cje,n;lto ycaM.JJ,eno 'HaieAffoi JI01!,BffqR Ta;n;a CIWPO ca cB:IIjeM cacym:eJIOP OJIarra na TherOBO:M jY:lItHO:M Epa-jy.

llpl'I ,l(OC!l'3t ia1wi 60pR 61Bxy .oRAie TaAa OCID1 oaor- JIaiHRTepeCaH(l'.Er!itjer lIOCie'f'IDtE3: jom l\ffi(DrldTotaIHl:S {USCllS II gh,)ttis ,Il;a;rhe 6 Txinga alpiua, EyJll'fE 6JIa::rapKb. JIHlJIe npe6:rma y npaBoM IIpJIJvf.oP1y H rcao TaIt.a::a naxo,l!iU ce '[B(}TO rra oOa.ID2( U;pJ:lora Mopa)

r,a;je }raje cTI)lMa 06a.JIa.

Li,m,oslJ1, a.egocephc,j,a L., 175.8. (My.i,ba-q a Il,p1I.opeua, Ulers ell u ep h).

LIH:1ll1 ce, Aa ce OBa, MYJha-qa mr y ie,zp!l:O:l'.:t ,.lI;1'1jeJt)f 6a./lIca:a:CEor nOJIJ0C'FpBa He HaXO,1I;H ICaO JIeraolWiqa n: ,zy;a :EbBSHR o6w:m1il ny'F sa oe061 naJF,a Tpami;tr.rH aa lICT01:JI[Oj QT]_)aRH lIOMyOCTpM. Ra ,zt;lrnJMl."1H"lQ[ cailYl0BIDI[3r OoipI1.i~ 1'1 IIJIO:B,ll;aBa 13:igeBa ce @Ba :q:'rIDJ;a Y Bp:aie:Me c.eo6e Y ;BeJfIiffiOi MEO:m:T!IRlI, Me"i)y Tnie:oo: y BOCHE ]I

103

Xepnerosnaa cna.A;:t Me~)y BeJIMI<:C _pnieTEOCTH. T', I~3.,i'I;Iili OIfa81!liJ iyje: na YTOECIWM OJlaTY, a EWl'nopY'llfl.?IE E. Tpocaaa y.llOBEO je je,zt;au ~ nplZIMjepaE27. <}:teopyapa 1889. r-, EO,n; Tpe6MlE.a, lwjld [e He,n;aBH~ JI>YOasHO rro,n;alJEro S8Ma,7bCEOM Jl:lyaejy. JIel'aJIiiIII;a i8 OBa lI'rYJha'fa

'Beli y Yrapcltoj II ra.mm;njH. .

Phalaropu« julzcan"u8 L., 175'8.

(J.f.rr CEOHora n.a 0 CIiOK,.1b YEJ;l,) PIa tts c b nit be Iiger W ass e r treter).

Ra,n; y rrOBHOM llpoJE.ehy HacTyne pya~HH E.H;IlIH>J£BR ,lI;HeBlil, a no BHCQBtIMa, Bac'1'P'1'lZ!M 1"yc'1'oM Ma.rJIOM, 'laE II cH~jeI' naae, QR,I,l;a je B)1rrjeJ\re, Ea)l;a nazsa neY:1I1:OpRO I-tpc'1'apHTH no CapajemcEoM IIG.!":E>Y, j,ep ee Y'1'O ,11;06a oO.liI"lno aa'z!;pmaBajy 0R.Jlje pRje'1'IeH rO.Q'l'H. ':Caxo 6i~e H oae rO)l;irEIe. 8.) 9. 1I 10. Ma1;1 rMJ!feaJI~ ·ey no l?mjeJ~aJ\'fa MRore CTOTlZIlIEl l.fOpcteHxJJ'ae>raBlm;a(Hydr'ochelidon nigl'a H leucoptera, Elj)]3a~~l\f1Z[£'aBn;M (Totanus gla1'801a, Bruchwasserlanler) Mo':ra:s.y ce II? naB,DiYxy., ,ll. Q yrap:wra E rp~oJ3~ra Y5.o6a.71Y C~3ileY':ua~y ~ece,Jlo BleTpyrrJi~ EQII~ (Eryt1u'QPUS vespertinus,. R?thfnssialken), - emil 1I'X. l·e ryo':m Ma:(,JIa Ii!" Tamca El'!IIf1:lIl;,a cnpl!.le'nIJIa Y ;lI;aJhe:n[ l'I}'TOBaJ:bY·

Ha:ae1Iel) g. Maja BpaTFlID8 ce Eq>euapa'rop I~eJIe6op ][ .?II';E:T8JE> capaieBGlror no Jb a, lli3:TI rpTflIli ca liIBJleTa y 1ltyrral'hIzy II IlOTOTh:FI N3R~re Y' PajJIonu;y R3 BQBa., .u;a 0TOJI8n IIOte l,'l:yM y CJ3paitE::ftQ MilIO lW~ lI.lm:J;re,.,ll;omasnm .u;o epe;ziiH>er pyroaB~a BocHe Il'peMa OOl'ljeKY Ba~yie HeEa~Eo<bIrn6 3E:uae.u;y:re(1rbe. Y IlOIIJIa£J.beaoj Tpanlit ojeJaax.y 3 Ebe,wy lre,rrOSHaTe MyJT>ai'\r6, 1wie He fiOEttSIfB.a:x.y rorEaR;Ba CTpam:a, a y ojege:f1;Y -g8CTO ,n;~Baxy 0.21; .oeue HeRlO 3HBEaffie, EO;re (,)JIOMl'IIh6 na OlIO 'I'otanus \lalidtis-a, 'aJI'H is l31;eJlerurjer 3ByK'€t.

Ra OBe ;n;OIlJ:"l.6atee HIiije rprlrlionaJIll[Q HS nym'Ke, Beli je I:J;oma.o lJ,a.lLe •. Ha ':We.:li:.8BE:E:D;I1, oree 50c) Eopa:s;a EI1'tlEe .meJE;8BII])r"lIee 6TaHm::(e naM3je Ra OOaJIIif 'QlIBT Ila 'li'a:smy IlTillW 1 lOO:ia pe,BRO n,rumame no lm;Wi TaNo-,aMO E: rlb.ypams EJ.byru:OM ItOfl\: ~o~y, Tpa1f.tetBfsap 0661<1 xpaHe. rprnh YJIOJJllI OEY n'i'l;UZY Ca'ilMOl\l 6p. 20; ,a Ra6yiaJIa .m:eJ.bes~a ,lI;OBa.n>a ]',rY'rocTa rrpe,zr; nore. 10. Jlll:._aja l'IsiyTpa ,TI;0H}lO 1e :£.y UTIfn;y y 5e],!. MyS'.ej, 6ieme TO,lljIU'l"Ra ~ Mer<:Q]fO're llJIOCIrOlCJ.byue. Ha TO O,11;M~ rro:m::ypIIM y ·CapajeHcIw 110.1&O, aJilI 13;a maJIOCT,ll;O:qEan::

TITRD;e aj.exy ,ll;a.lb€lo.u;lIIe'fj eJIe. .

JZ[ al{io :c. llJ'I. Ix.i)",n;nn. .oDmnme )rnB o,ll;nBli paje~y '( nOjaBY (1) OEe rrrarte y MOC'l'apere-0M 6JIaTy,To i8 OBa; cnoMenyTa. nt>!mi3a y 'llaE9 IIOSUO ,11;06a lllI~Rl :aeQ)[a ila"Iy;D;1l:~ H Rep"leEHBaIm . .1In.me0HPl'a ITJIOO'f.[I:!'B>J.bYHtt [e :rrpHje: caera TDJ::I:l.Pma, ],I0'pc:Wa IlTPII;a, Rbja ee KepaJliQ pas,n;naja 0,11;. caaae BO,1!;e. ,lI;aJBe OHa t:qieOJll'!a 1, MJJ:liJro BIiJ.IlTI'lM ITIl'lp1'I~raMa rrero .m l'I:.C?HHH naj6JfH:lEI;ICPO,lI;EL]iUt Plmlarapus hyperl;!orens:. ffieraBa je J.b9TEla orra¥omm apE!l'II:':EEa Cie'ltepua AMepM1l:a, :f1pe:m:illaB,,lJ;'E1ja, 'a cano HBEO»I$liI rrapDBU Jlery c6 na HCJIaHJI;;Y. EO.ITR:IW ja <8'Hi\],l;) y AyCT]30-Yra:pC:Goi y;rrO.BJ!.·B:aa ,oy ,l.l;oj~o c8,lIfq 3 IW1'fa,11;a H TO U:O je,Zl,liD. BlOfl, PO'Bepe,.n;a, Gli:J:E>eTa Ji£ .J[aNGBa.

=;;----..--- ..... -- .. ------------=-~I-----

•

" .

•

. .

- 104 -

Bocaacsn up1nriepal': MMa)l;0 sa AB}!]€) Tpeli:aae JIEljerro JbeT:Ebe nepje, Roje a:apO"IHTO na,n;a y QqR CBOjO:M The:avB:O p'l)aCTO-n;pBeHOM

AO:EbO!iICTIH1Ho~r. IIJua:Jla;)ReMO OB,tI;je CJIl1l<:,Y oae UT1<m;e. ,

rra "<IJ1IB'"el'ra-o;a. .n;ai e OBa ITTIDJ;a y J10B J"b ena OJlHSY OapaleBa, ,n;oEasYi6 HSHOBa" lWJlJ!UW ce .n;aJleIW ns iyr C8Jle 'laIl: H one II'I'E:IJ;e, Koje .aa BHCOIWM cieBepy rrpeOHBajy,

Glagolski misal hercega Hrvoje u Eski-saraju u Carigradu.

Priop6iQ d.r. .lJj. Tha1l6czy.

StD je Ova krasno ~Telo (~f:i.ssale GlalZoliticnm H61~voia.e DL~cis Spalatensis, Bee, god. 1891. Izdala bosans]~o-h~l'c~g?v:~cka zemaljska vlada, Sa pet potpunih slika i 36 k0Ior~:alllh. .inioijala) ~b~'eteno, valja nam zahvaliti u jednu ruku TevuostL, kojom ug~~ski nau_cenjaci iz:u.cavaju povijest kulturnog rada oIl.,oga Ma;~,je Kor~:na (god. 1450.-1490.), koga uzvisena podoba sla. u prvlm, r~doVlma pl'eJlorogiaja znanosti i umjetnosti, u drugu l'ul~u hb?l'alnosh Njegovog Velicanstve, sultana, Abclul-Hamida II., pronncatelJa svakom pleme-

nit0111 nast,ojanju. .

Ucestvovanje kralja Matije Karvina u rene"Sam:a ne S'3!l~~ d~ ie iedno od ua.izanimJiivijih poglavja ugal'ske. .kultume pOVl]esti, nego eno ujedno obiljesava razmegje te tako silne duse;me ~'evolucije spram istoka. On [e Jiubio i unapregjivao enanoss 1 w;nletno~:. U njegovom su se dvoru udomih nmjetnici i 1l-'l:l.UCe;L1ja:c1, on ~e gl'adio divne zgrade i osnovao ie jednu bib~?tek~, Co 1'-V:1 n U, kOl~ je pl'ezivjela njegove politic"ke steeevine. C1lela leilna literature 1 lijep hroj cuvenih naueenjaka proucavali su s.ud?~ te 'bogato s~ab,. tlie,~ene Kl1jizev.ne riznice, kojoj se divimo u pOJediIl1~ 'eksempla1'lma, Sto :ib nalazime po Taz.lii:litim biblictekaana svropskira,

Zhog svese izmegju istraeivanja, kOj,e se. tide GQ~vine s~ iz_danim kodeksom valja nam najpriie nesto pl'lpomenuti 0 sudbi

recene knjiznice. . .'

Poslije smrti velikog joj osno:-a1ielja (6. aprila 1490 .. godinel ostala ie doduse biblioteka 11 'budimskom dvoru; drzavni baroni spoznase, da je ana PTO xegni decore exstructa te ie smatrahu kao drsavnu biblioteku (G, Fray: Epistola Proeerum I., str. 370.). Do godinf;\ 1526. s mnogih stra.na oplijep,jeua biblioteka p1'opade p@slife bitke na muhackor1l poliu sasv:im.

Sultan Sulejman el kanuni, veliki 6svajai'l i zakonodavac, a i niego~ vezil' Ibrahim 1 J?odrijetlom. Grk, umjeli su zaisia c1jeniti vri,iednost umjetniekih i nan/him djela, kad.a S11 kako godine 1526., 'tako i posliie konacl1og zauzeca ugarske priies.tonice- 11 iednu rriltu

- 105 -

sta:tne Herakla, Apola i Diane, ljevene od mjedi po glasovito1n umjetnikn Jakovu Statileu iz Trogira (Kul<uljev:ic Ivan: Slovnik urnjetnika jugos1avenskih. - Dictionarium artiiicium slavicorum meridionslium, Zagrabiae 1854" six. 426.-4.30. - N. lstvanffy:

Historiarum de rebus hun gari cis , 1758. Lib. VITI, strana 83.), u drusru ruku vecinu knjiga iz Corvine prenijeli u Carigrad. Ali kako ona djela, koja u preneseua ua Bospor, tako i ona, koja sn ostala 11 Budimu, ,acuvase Osmanlije, pa kako svjedoei jedna biljeska u djelu Codex Ciryllus Alexandrinus II POZtUlU i eistili su ih C Rune libellum quidsm captivus hungaru li'beratue e turcica captivitate de Buda ibidem. dum semel debuisset Bibliotheeam regiam pnrgasse, Irunc clam etulit," navodi I van Osontosi).

Teeajem XVII. vijeklt nastojahu grot Althan, zapovjednik Ke-

moras, veliki erdsliski Imez Gabriiel Bethlen, kao i Q'jas@:v-iti (g. 16i3.-1629.) k~rdinal i nadbiskup ostrogonski Petal' Pa,ZlUany i godine 1631. Gjuro Rakoczy 1. erdeljski, da prekupe ostanks od Corvino sto 5U preostali u Budimu (Archa,eologiai :El'tesitO, Magyar Konyvszemle 1882'1 str. 336.-340. et Schmitt: Al'chiep. StLigoniel'lsi II., strana 114.). Nije im to posloza rukom, :malar da ie porta kako od onih kodeksa, sto su - n Oarigrad preneseni, tako i

od onih, koji 11 U Budimu ostali, ceMe diplomatama darove pl'l- ~

k:azivala. (iodine 1686"1 kad je Budim opet povracen, nagjen ie u budimskom dvoru 101 rulcopis i 208 stampanih knjiga, ·§tn onda

sve bude preneseno u heeku dvorsku biblioteku.

Ali tek 11 nasem vijeku (godine 1845.),' kada po Iiberalnosti muduoga sultana Abdul-MedZida ueeni sTIlet aznade za hlago u Eski-saJ.·a~u, 11 11 koliko se je ieblize upoznao caaigradski znanstveni materijal, Naivise ie dakako Ugatskl!l zanimalo ispitivanje toga blaga, koja ie u vise sabora petakla 'restituoiju Corvine, a naizivlie u saboru od gocliue 1843./1844.

Makar da su biblioteke u Beeu i Bsrlinu i Britiseh-Musenm vee god.ine 1846. imali pensdanih vjjesti 0 rukopisnem matel'ijalu 11 Eski-saraiu prollJ1iQ ga ie tek godine 1849./185(J. pruslei filolQg Mordtmsmn, koji je taj materijal promatrao jed:inp sa IDoloskog staug'v:ista. U gbdisnjaku "Philologtl'Sll (straua 758.-761.) pod naslovom "Slavonische Handschriften" navodi dva od njih: 1. Die vier Evangelien (6etil'i evangje1ia)1 2. Legenden von Heiligen (legencle o svecima). Ali [e- Mordtmann go dine 1854. priopcio pnnosavrseniji spisak nego receni, pod naslovom: Verzeichniss del' Handschrilten in del' Bil?1iothek Seiner Majestat des Sultans ("Philol(i)gus" 1 g. 1854., stl'ana 582.-- 584.), gdje pod hr. 43. navodi oetiri evangje1ial pod br. 44. legende 0 svecima g-lagolicom.

Ove p.od br. 44. navedene leg-ende €I svecima glagolic6Dl, jedan

od najzanlinljiv:ijih slovjenskih spomenika, a svalmko najktasniji glagol ki, ema risal lhvoje, hercega spljetskog'.

,

- 106 -

Godine 1862. igjah'n ugarski akademici Franjo Kubinyi, Emerik Hensslmann i ATllold Ipolyi u Carigl'ad, da iz temelja prouce pitanje o Corvini. Nagjose ondje misal i spoznase da je Hrvojin, te bijahu prvi, koji taj kodeks navedose kao Hrvojin; a kao takav naveden j.e i u spisku, sastavljenu P? dru Ernestu Dithieru za ugarsku akademiju. Poslije ugarskih ispitaca dogje - kako tvrde po nalogu cara ruskog - drzavni sav.ietnik Tiscbendorf u Carigrad i 'ponese Hrvojin misal sa sobom u Petrograd, ali kodeks nije bio znanstveno obragjen, tako da se prva ekstradicija misala ne moze smatrati pouzdanom,

Od, godine 1862. pocevsi, cinlla ie ugarska akademija znarrosti raslicite pokusa,je, da izvede uspjesnu ekspediciju, nekoji bijahu i odu..sevljeni Za. tu ideju ali do toga nije doslo. U za sve to vladala se ie visoka porta prijazllo spl'am toga nastojanja, Sultan .AbduLAzis n. darovao ie godine i869. prigodom putovanja Njegovog Velicaills'tva oara i ltralja Franje Josipa I. na rstok k oworenju sueokcg prokopa eetiri kodeksa GOTviniane, koje je naSi oar i kra.lj :poklonio ugarskom narodnom muzeju,

Goaine 1877. darovao ie sultan. 35 kQdeksa Cql'viniane jeduo) :;Iv:eucilisnoi deputaciji J:Z Budimpesfe, a ova ih ie ustupile, svtiucilienoj knjiznici u Budimpesti,

Ostalo 1e naArminu V:imberyju, posnatosne orijentalisti i turkologu, a.a iz oarigradskog vrela eredovjekih rukepisa obilato i bez ~apreke crpa. Njegova 1e zasluga, sto ie sultan Abdul-Hamid II. puc'etKom godine 1889. ugar~ku akademiju pozvao u CarigTad, da ispita

'P?1Il;enike, koi~ is zanimaju. AJr~demii~ ie .s. isb61I~om bl~g~aar~oM~ primila tai POZIV, a destala s_e 1e tom pl'i::likorn 1 Pl'eVlsnle J11110stl lIliegnvog Velicanstva uaSeg cara i apostolskog kralja, koji i~ tu ekspediciju udostojao materijalne potpore.

Pod vodstvom Armina Vamberyja bude sastavljeno povjel'enstvo, u, kome S11. hili ovi clanovi: dr. Vilim Fraknoi, poipTedsiednik aka-

demije, Keleman ThaIy, Ivan Csontosi i Evge:nije Abel. .

To povjsrenstvo l~rjsJ:':liie 21. septemlm;l 1889, g. u darrgrad, bude milostivo primljeno, te je ondje zadilo s: najvecem udebuosri.

Od nanenih llspjeha te Zlila,tlstvene ekspediciie glavni su, u koliko se tiQI.t juzlloslo:vienskih sporneaika, koji su u srednjem vijeku s ugaJ:skim tiiesno spojeni te: se uzaiarm.no popnnjuju, dva dragoeiena, sporuenika: po b0saDs]w-hereegova.~koi zemaljskoj vladi vee izdani Hrisovuli kralia Uros'a Milutina II. srpskog (CBemoCTe¢aEteEH XP'pfC(IBYJ& ItpaJ&a Gl'e~a:aa Ypoma II. MliQyTH,Era. HSHeCJl~l Ha eBHieT sei'lia,JE,CEIl llJIa,ll;a sa BooBy Jt Xe11I\'eroBIDIy. Y J3eq t'. 1890., 49 CTpaHa C"a 4 cJll'IM1\:a) i rni, a1 Rr.'IToje, yojvode s,pljetskag. (Vidi izviesta,( K€l1nisije Akademiai Ertesito. Akademicki vjesnik, g. 1890'1 sa'ana 36.-43.).

Oha sporo:e1'l..ik;a dQspjese u Buciimpestu, te BU vladi Boane j Herceg'Qville stavljeni n3. raspoloze~j~, da ill izila1 a ona ie TIU

- 107 -

publikaciju izoijela pred uceni svijet, pa je time stekla o})ce :rl:'.i~ znanje, kako to svjedoee objave struenih glasila i tople zabvalnice pojedinih nauenih zavoda.

Publikaciia raspravlja 0 misalu Dueis Hervoiae s tri gledista, ~a~ litul'gicki, iezikoslovni i.paleografski spomenik za juznoslovjensku Ie Iiteraturu uopce znamemt, a kao rukopis, posvecen odlienome bosanskome oligarhu Hrvoju Hrvatinicu ide u riietke stedovjeke osta~ke . bosanskog izv_ora, te p? tome pripada bosanskoj kulturnoj povlJest~i . kao bogato ilustrovani spo~enik, kome megju glagolskira sl?_OID~m~.a .- mo.ze se. up~:avo reci .: nema ravna, pripada poVIJ~sti .adnp.tlcke slt_noslikarlle i zavrijedio je, sto ga ie poznata beeka firma Angerer 1 Goschl llajnoviiim kemicko-m'omolotografskim naeinom reprodueirala kao original te ruke,

. Pl:i izhor:u iiustI'aciia vodili su one, koji au ga 0 br ag·iiv ali , umletru.6ko-tipl(~ni 'kao i historieko-arheoloski obziri.

Drze6i ta tri ,:i~a na umu, zarnolila je zemaljska vlada proIesera, beckog sveueilista, dYol'skog savjetnika dl'a Vatroslava Jagic3i, ~a ga .~·aspravl s,literarno-historickog gledista, direktora zajedni6kog financI.!alnog arhiva, (ITa Ljudevita Tha1l6czyja) da osvijetli historickohe~'ald,l~ke mGlJl!lente,. a pl'ofesora beckogsveucilista) dra Franju "~hckhoffa) da ga oplse s umjetnicko-historickog cr.ledista.

Toliko 0 povijesti kl'asnog tog djola, pri ce~u upucujemo na rasp:ravu 0 vojvodi Hrvoji i njegovu grbn, sto slijedi u ovom svesku.

CTapH xepn;erOBaqRB HaTUHClf.

TIpl1lorikyie.M OUeT ReJ,"o~o E@.TCll1<lCa, lwje caM. IdMaQ ILpi'lJll'I;me npoJI>B'l'o'C, nyTyjyha Xepn;eroBaHOM, no Oplfi':wra.rry nperraoana. 3a Behy ~lII'yPHOCT 0,21; CBaIWra cru.r IIape,lt;BO C:mIMaR, ROllf lie ce rrpeJIIiTllf y ca.,ll;JlY. Here:1iI OJ); TlU lIaTIUdCa npaonhena cy Belt y "BHiec.HHKY xpn, apx en.a, Iq~ymT:Ball, EO IIOIDTO cax ce 'l'OJIllit:@ rryTa YBiep:12[Q, .n;a oy ORe ny6JI1IEa~e neB_UM ,ll;1iIjeJIol\t JLOllie H He- 1I0ys.n;aHe, _ m;qecaM Cfl na H>l!LX OC;BpTaO,Te Bj,e:pyjeM CI30i:w.r Olillilf:a name HO Ti!JW\c~. Ys cna1;tI:I n:aTItlllc npli[,JI~te:M Ran 1II ,n;oceJLe Bjepan: <{Ja,RCmfHJte.

BoJ.D JJD[l).

Jep;H:a 0)1, HajsHalrmtj.i'lX CP(:\TI;o:ejeR12IX He.EpOIIOJIa X_ep:qerOBl'IllB, Ha.zraBU ce y BOJbyillfl'ira, jeARo TpH QaTa CT6tzy" Ha iyr. rpOOHJiJ:CJ;e aaI1]Jel\1ajy '1'y ;lI;OCTa Be,,~Ji( npocTOp, a Betunra fIX 1e oopacJta ryCTOM myMOl\[ Ii YTOHYJEa Y 1II1!IItapn: H JIeAIiIIH, ,n;a HX

- 108 -

ie lI1y'nIO caajy nali:m lif lls6pojHTH. fum T'j rrpeso eTO rOJIeMHX nao-ra, a IiI neEOJlliRlO c'rehalta. 3HaMeHa're oy Te rpo6:S:Hu;e ca c"Boim c;r~yJITITypa, IWjJiIX ce :Mo~e HahI-I rra Be~Ji[, na II C T9I'a, IDTO je MHOrl'I oz; lI:OBaqa-CI~yJIIlTOpa aa CBOMa ,u;je.u:y Sa6.0Jbe:H.tMD caoje JiIMe. Hamao caM: 'ry DBa IDfeHa lWBaQa,: I'py6aq:, CeMopa;r" HJJ.IIli, ileTEO BJI~q:trli, 3e.J.!Mja liI Oopaa.

Hamrac, rmcaa lIO I'py6a'ry, npaonhno CaJ)1 Beli y I' .iIaCmmy 0,11; rO,ll;mre 1891., na CTpaHI'l 8'8. Taj CIcYJInTOp pasJIlZIEyje ce 0,11; OC'l'aJIJiIX BOJb ynCElIX TliIMe-, mTO CBDie Mpa~ol)oBe 06iPI:S:O YEpama:sa :iEJiIBOT;IiIlbaMa. fum Ty E0Hoa, nT~a s1mjeBa-.0. jam A})yl'lIX. BBje-pER,

E(')je ce He ,n;aAY HH II(') llM8HY Ha6pojHTH. -

OCTa.m: eEY JITITQprr, a rra lIe-JIY lIM Cel\:WpaA, yuoTpe€iJbanaiY sa Ae:BiO_pan;njy rrao-ra IIonajmnne r-pane H lI81£8 AepaJI,ll;JiPIEe 'MOTIma: illTHT JiI Maq.

T'pcaa ce UOnyT hexapa D'BRja DEO I!JIO"le a :lZI3 Ebe. HH'le- y

npanRJIIDifilf paSMaqJiI'lI1a JIluufie ,l1;jeTe.1JJi).He. Y '1'0]'.1 lie-napy IDia naTma:c, a IIO,ll; lbBM "Iec'ro l!l l'p6. Tai MDT HE narill keMo 13PJIO 'TeCTa :aa T'p00JllIM cnOMemn::J,l1Ma lYr$'Jl_B Xepneroaase, a pe1£ao ORA, .,lI;a ey UQT8KJIJ!I na Bo.J.b yna, 1'.zr;j e HMf ce ca'lJBame liIM€llIa SB:a~!eHJiITiIilX

RapOAID1X p,~jeTHHEa,.

Oe:~wpa,l1; IIOTUl1c;:ao. cs i~ na OBJil~f HaTlIJiICI11\Ia,:

f'lHW E ""U b ( ~ J'¥\ 0 rc.i A ~

emma 1.

Ace JIS:JR-W_ Ao6pa BJLO·Al1Ire a J epFlHa ByEo.u;-al\!l'lili

.Il am e JIjJEt:h

Cel-UOpa,lI;B.

4C.fAe:*H AJ&.H'1~

o 1\" ff' '( 0 a Ht-tf nHIoaiI,

(E-A1 0 p4 A

Ace JIe:$l'f JI(j)yoFlIlja

BJIaTROB- 11[Ilja. rra nr e (JeM!Qpa,a;.

C.nma 2.

- 109

nCTOblY Cenopany npmrncao OJi1X OChlM Ael~eT3;E UJIo."'fa Des nornaca, oy;r,eh1!l rro TeXHJ!IIJ,E: CItY.iID'l'ype, jom n OHY nJIo.q-y I .aa IWj o.j ce Ha.JIa,3JZ[ 1![CTR liena p U narnac (CJl,WCCb ,').):

~<':AE:*H HDflOoH

-qUTaj:

Ace JIe:lf'H JepfiHa HBKo.Bli:qa.

emma 3.

EOBaq IIJrJiIli CUo.MlIIH"e cece :aa ieAHoj ITJl0qJi, onacaaoj l~palioMl a y ThOi RaTillrc (C.lI/u1Ca 4.):

'=\) JsI" t"A ~ 'IlITaj: If JI 11 h

• flOg 4 " ( .... y (eo '&OBa'I CBq6

RaTIIllC Ji.[ Cl,\iYJ.mTypa o,n;ajy lIeBjelIITY pywy. OCld.l\'t TUX naTITMCa n'Ma Ty i?rII oaax:

4 (E, ~ ~ '* H I"'i (e!Fiorl '0 ¥ 11.,,, H A ~ (; H V G. f" fJ f"\

C( G ,.4 &j C r ~ m ~

Ci'Uflell, 5.

Ace JIemH ile-rap BylC1;J;JiIh a CRq:8 H.e-rEO na 6paTa

(~A t~ H

~gsr4 * Eri~(m~nqL *rpe rlonrt

Y~(HfVf ;J~ 1\ Ht~

"H wl:f'

CJIoHIta p.

SamrM.llilUl ie HaTmIC, jep ce rranoce RI\1eIIJie Ma'iCTOp, lC6i.H je -ml;tMeR HSpesao. 113 ClrHieHe, 1!I MaicTop, EoiM ra ie zcrraeao. OBai

C e J"I EHlIt II ,ll;o6pa mena CTMta 'BypeHOBll~ a. Om e·q e 3eJll1ja a

n mrr e J'(pyoa-q)

- 110 -

POTOThl!l aa(h:l.inemuo ·le 'a~fO cBoie no-rerao CJIOBO r'l aJl:JI Beli 'a1\1 )3:apaETep C.lIOBa o~aje HaM .n;a j6 Iil,ll,6HTR-qaH ca rpy6a-q(,}lIt) llITO

T'a lia HOT OM M.jeCTY Ha~aSJ2U"11o.

MaJIa npanpocra IIJIOt;[a 6e3 HaKBTa a HenjemTo nncana, nrro

ce :Era. HCT01l1 l\iieCTY HaJI3,SIiI, "\\'lo:m~,IJ;a HaM OSHa-cry! rpOOR.mJ;. Tor

l~OBa-qa.

H?o TO] nJIO~ oBaj je HaTITHC (CJl,U1C(1, 7.):

Cmlloa 7.

~'l'a ce,: + 0 e n a c a 06p(a)~.r, II(o).uo-

BJI(j)alla CbHRr, 11a rpy6a'Iy.

Kp:ymeBO.

HeKpOIIOJIa ~pymeBeI~a Ha.rra3li1 ce ie)~HO ABa cazea rra jyroBana;z~ 0,11, Gr6:qa y PO)-\HOj ,II,O.J,lJ1.HH. ,ll;OC'l''<'l ie . .BeJililI'.:a, Te liIXa o~w LJeTp;n;eCe'l' 1qJa\?owpOJlla, Ben;lil1;IOM I1J.lO'Ia, o,n; :RapifX or. 1\1HOre YI}lQlenrerre CEYJDI'l'na-ua. MOTHBH 'I'1iI.M cXYJrrrrypaillia lfOH3ilBl'lme cy. I'1?aH~ Ji[ UlTE:'I?Omt C M8;'1.f}M. 1tliec'):'o TO ja:M'a'llIo 1e cerapo, a Ba lY-OI\;klO! cTpamr HapoA iQIil H ,n;aRac uOEasyje pyruem,me cTapll'X ~ylia) OEO 'IeTp,n.;eC6T :aa ,6poiy, 1i( '1'pliI C'lJapa rraouacra I'}Tlma, BapoA rrrllf'Ia, ,o;a ie TO] c'J'apQi Haceo61([ffiJ HeE.€ib 1IM.6 CllaJIO ByoperOB1llIa, a A3JHae

aO:S6 T0 Mje<Yro "EYJmHaMa". ..' ,

Ha nO"leTXY caxe :ELeltpOIlOJ1e, 1coia ce ie,l1;Jm1'i1 rtpaBqe1\'[ 1l]?(!)Te:JIte

EpOS ,11;0, naaase ce OCTa:e:J:Q!f l'IaJIeB!e ;qpKB:u:qe (3'40 X 6'55 rn), ea anClll)1;D.1\o[ rra JlfCTO-cfEtoj CTpa::lTIil) a IlI)e,-n; rwEBO~1 JIallIJIa ce 3H;D;MLa rpoomm;a, nOICpl'ITa q:eMel)o:nt. BMia~y y 1-b01 ,tJ;:BEje .:n:eDllrne, je,1(Era na ,l$Y, ,lI;pyra :aa 3J1f.lJ:iUIOll{ rrOAHOlIIItY, Itoin saupeMaro8 nOJlOTIm:J;Y

rpo6mm;e. .'

O;n; mlTU.liIea, Ha1)eIDifX Ra ~1:pallIopomr)Wa rre1 laMaqgo epe:,lI;O~leI~e

.Ha.ceo6~e, 'Roja je p;OJIac;t;:o¥ TypaJta uplI!TfaJIa, HaislIallf-emr'l'J<qIl: 111)

. .

- 111 -

oaaj, rrrro r-a Ha]OX na npocrrOllr neypujem8HoM c'I'elirey (C.Jtuu;a 8.) a rJIaC1iI:

CJJ.~llia 8.

+ Ace JIe:aOI mynaEb JY10e ~OE:HO nor(n)6e na noQT8-

HO(i) cJ1y~$.oa sa cB(ora) r(ocn,o)A(:a)na a no 6:H.iI:a:m:.(H:) l' a :BIB e S:&.

).I;pyrOM je peTJ~y EOBaq cynmue CJIOBEY CB_ ABa llyrra acRJlEtCaO a,n;aJbe R~RO~O·CJIOBa ncnycnID.

rf'aj caM rpQO zrao pa:CRonaTl'l, aJI1if TIe na!;ox Hl!I1lI'Ila OC:H1't! lWC'l1H. ~pyrll naTmIC HaJIaSH GEl na rOJI.eMoj TIJIO'll:I, o6pyO.1benoj JlHCRaT~J\'{ rpar:rOM, rra cp-aie,n;a yJ~.JIeca.H Ma-q a mTfl"F, a na IIJ!.rwry naocrr~c (C.7f1U7C(I, 9')1 IWj:m: 6JilX OBaEO Ilp0<IIITao:

Ace JIe$JJ

ByXQCallB Ie y-q1\faUHca TOO1!le ('t. i . CiEUf)

C.n:::nRa. 10,

Ha ;lq)yroi llJIO'TII HMa BJiIRI8 m'1'1II:'l'a RaTlllC (O.lt'(,t7c(~ 10.), EojeMY Y CJIo~a n:01Jy6oRo a JM-'ie'l'HRje YllesaHa lIO Y upe-~a:tUH>l'lX. UJI(YII& 1e lJacnyKJIa, Te ie (jam nocpsz HaTIIHCa pas,ll;Boj.eHa;.

-q1ilTa ce IIa IbO]: Ac ell .JIe:m: H I Pa;n; a ts a.EL& I P a,!l;Jil 'l e B Hh:&.

. JIaC'l'Ba.

'1'ai naTfiHC (MWC((, 11.) uplil;onken je jeAlioM Y "B'Kiecmmy xpB. apxeoa, ,zJ;pymTBa") TO)1;. IX., ~TpaHa 13'1 a.JIl[ ,lI;omr~ID1fK ~ oueT je :Bl!Jille Tora. 'tJJiI'l'aO, nero nITI'O lIMa rra ;s:aTUlitcy, a r,n;le ceo 1(\ Ap1Ica:o

lJ;onere.JIe OpIll'I!IRaJIa, Kplmo ra ie "lllTao .

- 112 -

Bnjecn::IiIE npHonkyje HaTIDrC OBaKO: .

+ Ace J1e~KI{ PaAllBoe JaA1?amah ,n;o6pH !yH.a.n: jS;I!;IH)h. e a ra,n;jaH 'I'M M:R Te BlI,lqe 're 6a T1If KaRlO la, a 1ft; Mopa 6RTll Ea,KO M TH.

I. cTPaHa

I. ~ ( f g;. F * H P 0\ ~ H ~ 0 H a) 4. H tfi ~ t H A~rrf6H

Ita;n;a TO Iimnope.n;m.ro c ep1'lI'JllHaJI01l«, ;saJba HaM Mj_ec'ro Ra~JiIB'~e L(H1'RTH nOC"'Be iaan:o P a ;n;E:B 0 i, AaJbe J\lI}eCTO J a,q>armrli, Rlelle 18 Bp.110 :aeoonqEo 11II>1e, ,lI.-p a nr-qR~ 1 naTp6HIDmEO:H O;ll, ),.l~P~IIlRO'(; OB:HX ue:!' pMie'qJi[ 'lldTaMO nocne lacRo H "Iila:T.lbllBO llAOOpM lYlIaE

Al>Y:;EHBOM"i ia:ru:acmo ,,~'lJe(BOM)". .., . . .

llpBM pe;n;aE aa Tpehol CTparur saMpmeH }e, lSP 1e EaMen na KpalY

M3JIilllaa rra ce CJ10Ba He B;Il,n;e. J acna CJ caao CJ1'O::Ba rdildH THAt .••

, . 1 ~

!Coja lie 6FITl2l y CBeSH ca lIaCTaBEOrli y ,p;pyroMpeAY na rtP~ol

cTI}aHH wrl;}. OB.;:qB im1'tl -r!JJiITalh8 He r.w~e Al',t oy,ll,e IIOTIIJH? .J-ep R aEO ce pasaoKpY Tp1l.rOE1'l IIoie,o;.liIDiMCJIO~J2{Ma~ BpJIO ey HelaCHR.

Rerro ie TaE.O CaB ,1J;a.Jl)1I T8l{:C;r y Ib':qecHlllCY HeT!);qaH H HeB.iepQBa'1'HO je, ;ll;a ,n;omrCIDIR .'IDIje 'J!y 'J.'a'lW ).(oopo yUDtjiBa:s:y C!J'parlY Ha'I':IT11lea "lE:TaO ),taEO nazsa: BH t.wre BIlTH K4KO rk Ii rk H6 MO(1\1 RH'l'H

""RO RH.

Tlpexa TO:M:G lieMO 'UITaTJ!I: .

Ace ;7f,ea'bH PaAlIB@! ,ll;pam'l'HB. ,n;OOpH lynaE .rr.py:at]iIH~M okeB(oM). ra~a.,i TH MH .••. aTe EM lie'l'e OHTH ltalW 1a a ja He M"O~y OlTTH EaIW BH.

Pa)l;ID11L8 ltO;tJ; CTOn;a.

OClm ORa Tp:a Ra1£roIca ca ~a)l;JlMlli>e unro caM 1iIX rrpaonlnro y npolIDIoj Rlli:Fl,3H r~aCJiIHKa, Jili.Ma '1'1 jon: ie,zvm aa rO.lle1lr@l\1 cTen.:&y, -na ~oieMy ie y:&JIeCali Y IIp6'HlJ.!', Y ITOROpnm, a AO lbe:ca mTHT. Te

- 113

CI~yJIDType CIIOl\f8Ryhy jom .n;PYI'OM 3I'O,n;01l1. HaTIIlilc (CJtU,7C[~ 12.) sarro-nrn,e na 1IpO'IElJBY, Te liI.n;e Y Ana pe;u;l:I, na Tp:r'l cTpaHe C'])e}H~a.

1.~ IC H 6- 1\ ~ * ~A OIW'i

4. (W\¥Ir-BAMfo4,

2. r H fH~@HOO~ b 8> I) I!dt@ ~ ~ c rn IoU fj ~ ~ Jj eJ'<4 5. i1 t> C m~ ~ 1-k~~Il!"'" i rna. Nt @ Ii Iil @'~ Il@ Adj

3. t@IHfn 4 'ttl1!rifW "" 4 ~ ~ rn~ !) r4)\ b 6. "(fWl,Jj(1'l:.

CJl_ 12.

-qHT~ e: + Ca e JIe:JE.H ,lI;o6pn Pa.ao e CBHI. BoeBO;ll,G CTHrrana n s CEOj oaIllTHlI11 n a Ba'l'1I'6rax::o • .01'1 OHJIlttT;r, rrOCTaBB rr a Me 6paTb 1\1:0H :BQG'Bo,ll;a lle'Jeapr,.

BO~01l1TaR ItO)); o<r6n;a.

HaTIllJC (C,ll/uka,18.) ie na OC0B.JM~][Oi UJIOqy YROBeTI.e:MrpOOJbYEpai Bpeaa BH;l!;t;\lIIITaEa, n.n;yliH cTa'pll'M: :UYTe:M liS O:r6I!a y M.ooTap, o.n; npHJll1iEe CftT. xO,ll;a O.n; OTo:qa. 0 ~l'OMe HaTmI0Y He ell-IX CrrOJlile:s:yo Ap,yro, neli. ;lI;a. Ie rraean ~CTOM linpli(~oM) rrOHeITITO H'e:Bjelll'l'b aJHI paSI'OBH)eTRo. .TIoA Epaj HaJIaSU' ca'l illT9 je y rramax CTIOMeH:mca

. "-. -.. __ . -...

pIfleTEocT,sa6Jd1JbOOEeHa ro.n;Jma /2 P 11 e E[J[Ii[ 6139, UB, Hame1V1 pa-

"'I:.YHY OJil.lla 6n TO l'o.zn;rRa ~31. llocvmje .Rcyca, mTO HHEaEO mrje MOI':Ylie:, rl'e neMa cyrtm:.e, .n;a Ie QRO ~G l'IOrpE'DIHO JilJIH MiecTo ~3 = 7DOO,

T1JIll M.iecTo ".I = 1000 HaUJitCaHO. -y :o:pnoM cJI,Y'fajy t'5J:;ro 61!l KaMeR CTan,]beR ro,K. 1631.., y .n;};)yrOM rCA. 1139. U(') €:aO~1: Ea;paETepy

CJllilK~ 13.

;o,Wl;JIa OI{ CJIOBa JIaEO o~T;l'I .neiL na ~ . .BlltleEa, aJI12( ie Moryhe ,n;a CJ ~ 1\P(a:~a, IIOlIITO .ElK Ie mreao "[DEleE eneIll"Ce:mIlI:, llje:ll11I' cTapoj GJr0J31 emrrramr,

- 114 -

HaTITIIC BaJ.6a -q]I.Ta;Tl2I:

,M(l ee)n;a' J\l[apTa 11. npieCTaBl'I c e p a ti a 13 (o)atHa M(a)pHja SOB(O)}',!:b ,.ZI:(je)BHL\(a) rro rra ,n;a6R:l:K(n)Ba IIo,n,py:mHe n a Jb8T(O) 7139."

XO)l;OBO.

"t!eJIO :aaTIDIca nosaeyje CJI/U7Ut 14./a.

>{q (He" E * H n4 fl ~ c: H E «( <> ;'<Lrt~CE-~~ H roc rOtA. 0 i'f1J\tOf\f1t

C~a a··la.

'HacTaBalt BaTTmCa BaJl3SH ce ca crrpa:aB (Yi:!eliKa (C.71!U,1CCk 14./6): '\

re 0 '''1\ 0): rt' Ii i low II: ~ *H SO ffl sf A<\ 0 A '~ ({. tS (c? L ref ~

E ~ H ( 0 e m H n ft era , E c. ~ rn ".,

CJtHR!\ 14./6. qnTa ce: + ACHe JIe~n: TIaR-

EO Pa;n;OX'l'JiiB.:b. Chnl. (Ea:r.lM)

yi:H<re'Rox:b a a c e sa, .

:l:KliLUQ'l'a. MC'lJIy .ce ..• o]JaT(lo) IiI r o o n on o He 11'[01 T-

e 1Irrr !tOCTH npleTpecaTliI.

CTelialc, rra ROMe ieHarl'llnC, rom o6.mm TJM6e ea nOll.H011J.Eai\>r. ~yr ie 1'851n, 1IIHpOE 85 em a'm'l.cclIc dCmd nO,Il,UOIDlCa 1·20 m.

y Tpeliell'r peT~y ea cTpase ORO "ce" - jaIl'Ia"ClHO nOrpB'JIIH;!;) -

. «

,n;Ba UYTa 1e HalIl'ICaHO y pe"'IeHJ[~I ,,!tOJIY ee .

Bje:i6amr.

Ha rOPJ1::r\H EIJa] BieJ,bal'Ia aa lJieCTH Gro.7.[ar~-Bl'IJIe:IC, EIJIf"d, 1l0,ll,0CTa }rp~MapOBa, rorsa CTpan:y rrope,ll;aBIfX. O)l;Max Epa.j n;eCTe Haljox aa rC)JleMaj ITJ.[a'1'[0: TparOBe C.rrOBRWIIl E@ie i~ EWIIa 'l'aEO J1l;:lanpa.u:a,JJ;a ax [e l'.iy'Iffa 11: 6IlI1SJ[Q;M.

- 115 -

E'ro rpaEClI:M,ffJla 'l'OMe :aaTnHCY (c.JIJIN-ca 15.J:

CJIIDtIt Hi.

Ha,m'ICaJ:Ia cy ,lI;Ba peTEa. Y :upBaM le,ZI;Ba ce BE:,lI,m HeI"':O.1IHEa C.1IOBa, aCTaJIa cne Ie BpRje1l'le HcupaJIO H lISpaBIDlJIO i Y ,rr;pyro~r peTEy RHAe ee cJ.La6a aD E.:IIaE cna, Te ee oap r.f01Ee 'llITa'rJi( HMe ".1(p a r Hilla Bll,D;a eBH1l. u.

J eAffo CTa lWpaerajH na 1IIDI\:e Ha~ax ua l\1aJIaj narmeaoj nzo=ra. (70 0 150 mn.) .n;pyrrr :aaTillIC. II Tai 1e o,n; Bpell1Bna BpJIO IIaTlifO. CJIOBa 61IJIa oy EPyn::aO H .n;y60Eo ype3aHa, aJIli[ rennra rrporJIQ,D;aJIa

!A~I A+ ~~ ~:'l,-~ji ::

i; ~Qrrn_~

1\ ii ~. - &_ - ..-

::J;

C"UIER 16.

. .

1e MaEI'[ narraeaan, Te 1e CJIO,Ba TaRa SaM'pCHJIa, ,rr;a cau .na"T:mrC :l\lOT'aO

,Il;O,lI,yme rrperracara, aJIlI He npO'llITaTH. IIpHJlruEe:lIf CJ1':l2(rey Tor HaTImCa 6ea HKaEBar T~a'Ia (C.Jl,~£1Ca 16).

~yna. .

Hamrac (C.Jl/U;U;((, 17 .) nazasa ce na 'B:I1fCO,Ea1)f C'I:eliEy, EajH JI~

rra Miec/ry TKe~ Epa! rreere .rtyTeM o,n; ,lI;Hmma upeMa IIJIaIDI,

@J ~ ~~~ * fHJ ~ !bJlD\Y ~!l(\~~~ ~@'r (; (~r~, ~ x ~ ~ 1

~*~~@rrp4 w t K

(~4~~fi@(,m~~~ #A If H Wrr~~, H 'Jt ~~ ro v: IN 41@~o 1£ fP?} ~ ~ !FfiJ <. {. I@!\ H

If~ ~)"'1' ~ rra~ AJu ~ n~ «} «( J\ ~ m

Cnmea, 17.

Epa} :r.1jeCTa myne. CTelialc ie ca p;mqe C'l'paHe .ruriello yp'I1f!emen:. rZI,'o ITtJ Bp~m ycie'9:8He cy apEa.n;e1 Roja noce orpBjeMJ yplZQemeH ~

. " _ IDIS lJ;B](lj '1' Ea. HaTIDI' je aa ::reJlY

JIIi[C~aTO:M rl?anOOCOl}\5:::Hy-a~~O;:eM ,D;11IieJlY AoeTa OTIlT keH, rra ra rt

C'I'8nEa, 'l'8 18 .

HI>ije Jl'wryhe CB8ra npO'D'l.Ta'l'l'I. . .

. OlIO mTO je pusroB12fle'I'HO, roraca:

Ace JIemR l!IBa:a: . M(p)r:. T:tIIli(?) .. p;o6p( 0) (cI\:)p6l1lxI> a B

a mliBOT a OBJiI

RaME: lIoc'.raB12l

x pl1fmT~Bllx(!)

(n) ,ll8rOX .aa lIOJlO Bl!IHy. TEO JlI-I

:lie yseTH p;a

i e ITp OEJI e n.

PaRRO (HonOBO nOJI)e).

- .' - y PaBH01\1 YSl'l,n;a'J:Ia je ~w.JIa EaMena TIJIO'Cf:U,

. Y ~TO.Jrn'lliOl :qpEB~ e:mm:aMa crrapelQ)EBe. Ha '1'01 rrJI()'q~1

EOla 6111ame. HeEoh Y I ym . . .' (CJI/ul"a 18.) IW1H Hal\'I rroleasnE)

YJ>esaH 18 B1SWTOl\{ ppwJ\'[ HaT.mIC {; "-" __ ) ...,

116 -

117 -

A r" h e 0 los k e crt ice.

Priopcio rudarski satnik -v. Rrulirusky.

Pod tim naslovom hocu da u neusiljenom redu priopcim stosta, sto sam prigodom moza } utovanja magao vidjeti kao i l·azlicite sitne vijesti, sta sam ih dobio ad pouzdanih lokalnih motrilaca,

- z to Sam se ponovno u vjerio, da ie u nasim starijim topogl'afskim izvornicima gdjesto hiv naznaeeno, pa ti krivi navod:i opet prelaze i u novija djela. Gc1ie dakle mognem, da takove navode ispravim, ueiniou to takogjer u mojim crticama, ne misleei se time nikome zamjeriti.

1. Podor gradfne StrzI\ja kod Sui_ge.

.

'I'ik uz megju kotal'"§; Livanjsltog i bllgoianskog prusilo se u uakom jarku, duboko na istecnoj strani ispod ceste Livno - Kupres, malo seoce S h'z an j. Otud na [ever uzdize se strm, rastrgan, vapnsnast Iirid na kome sjedi podol' Strzanj ili ::;trzanjski grad. Ispod podora I rovire iz grozovite divlje pecine potok Suica, te S8 poslije.' juznog toka od 35 km po priliei na duvanjskom l)olju opet zubi u ponor. _

Vrijedni, ali ne uvijek 110sve pouzdani otac Bakula ') ka& 0 Strzllju ovo:

"A domo capellaaii (in Suica) ad austrum sunt rudsra insignissim.ae arcis "S t r z a i H) dietae etiam Un g 2Ll' a e gnt d. Ex eo, quod Divus Hieronymus, Stridouii in confinibus Panoniae et Dalmatiae se natum fuisse scribat, plures opinantur, Stl'zaj mox dictum, reapss locum natalem fuisse praeclari Ecelesiae Dcctonis Hieronymi. [(

NaaaI~e; "Striaj in Siuica, antiqua civitas, de prineipalioribus in Illyrio ; quam, ante turcarum adventum traditio adserit, suum habuis re principen1, at quadraginta rnillia habitantium."

.Ipak se Bakula ne moze da etme sumnji 0 tome, da je Striauj 110koc bio tolikigrad, a istotako eapinje on i za ime " ngarae grad" U onems kraju,

Da stvar .:ispitanl do temelja, 6g'ledao sam prig-ode>ffi nekog puta ie Lima 'iii- KlllTI'es. selo i podor Str z an j, Isoji [e potonji na specijalnojkarti (1:75000) zoni 30. Col: XVI. zahiljezsn kao Strmica grad, pri. cemu me ie pratio glavar i neki stOOji zitelj strzanjski. .Imena Ungar a e g r ad i Strmica g'rad bila su megjutim lJ10 jim , 1:1 Str.znju rogjenim pratiocim:a po,Sve nepoznata i obojica odriesito tvrgjahu, da podor nema dl'ugpg imena osim Str zan jski g r a d, Isto talco nista oni ne znadijaJ::i:u za pricu 0 ll.ekadasnjem vedem mjestu (S~L 40.000 stanovnilra) kod Sb'znja, te ja sada, pOSto

") Selrerautismus ,~opogn\1ico·ltist/)l'icus custodiae- provincialis et >:icariatus apostolici in Hercegovina. Spalato 1867., stn, 147. j a.

2*

- 118

sam na svole oei vidio onai haj, nimalo ne snmIllamr da tome ptieaniu nema nikakog temelja.

J sr i ne glede6i na to, da uskim jarcima' ispresijeeano i veoma neravno zemljiste kod St1'znja uopce nikako nije zgodno za vece kakvo mjesto, nailasi se sarno i?zno i~poc1 P?d,?ra na nezna~n~ ostanke od nekoliko manjih zg-radwa, kale megjutnn, kako se elm,

potjecu iz novijeg vremena. . ..

Insee u cijelom podrueju Strznja nerna III traga ostanenna od zidina , gl'agj evn og materijala, kamada Iij epa 1 sl., a ipak se ne maze ni pomisliti, da bi ostanci vece kakve naseobine u predjelu onako krsevitu i slabo obragjenu, koji se vecinom SE.ts-toji od kaanenitih

pasnjaka, sasvim iMezli. - .. . . , '." .

Podor rsam sas.toji se od dva dl,lela razbcltog doba. Stan}I dIO eini ad tesal10g kamena uzidana kula strasarniea, sftgra.gjena, na iZDocenoi prama [ugu stijeni, koja je samo na sjeverno] strani tlski.m: grebe)'lom spojena s lrcidom na kome jegm.dina., dok su JOJ sve ostale strane okomite, te 10j se same sa, ztL'})adne strane po onom grebenu moze pristapiti, Steane su toj kuli dllge do 101ti" a, zidena je od kamena lijep6liIl. Zidovi 81,1 debeli 2 m, odjeveni su klesancem, a lij-ep ie iZllliiesan sitnim. lcomadicima opelce, Ta- ieo kula po tome rimska gragjevina, ibi6e da je za ,,-to sluzila, da stiti rimsku cestu 1 zvanu 3 t r z all i ski put) koja vo€!. i isp 0d doli)le Sui:ca,..,Strza;nj na Kupl'eskQ polje i kQjoj se mie$tirfiic~ jos razabire tmm"

Gel te kule9 prostiru se mimo jednu zidanu catrniu prelro napomenutog ve~ gl'ebe-na prema , ,gie-yeru, na vise dijelove hrida raelieiti ostanci zidova, od - kojih se megiutiai v12e ne da sastaviri potpun tloert nekadanje gradine. S ob1e, strane till zidina dube 1131 dva 1:~ajvisa ostl'elja veoma ispl'etrganog h:rida . J?o.d:ol'i po ie-due Qkl'ugle kule, koj:i..rna se sada nikako ne ,maze p.ristIll'iti1 vee ako hi Be' c.ovje-R s najvecom oPaisnoscu zlvota do nj1h uspeo, Ali zidine ciielQg gQrnjeg podorl;lj sastoje ;;6 samo ad lomljenog kamena, niiesu orrako pemno g1'agjEH1.e,. kao kula st1,'az-ai'a. i rrcsamo sto _nijesu obz}dane klesanc.eill, nega nema ni primiies-ailih komada opeke u lijripu. Ja po tome rnisliro, .da.g@l'nji podol' potjeCre iz-sreclnj.eg' vij,eka, a. mogla je ta gtadina im:ati samo malenobiol, t& po tome epiteton ;,iusigni-ssiula arx", .sto 10! ga je. dao Bakula, ne riB V)'ijed-iti dmUo:vce.

Megiu z:idinamf\ g0rnjegradine ima spili~, zf1 koje svii:etl -st@ onuda zivi, misli, , da 811 Q,eg:d~ bile taIl1llic6, a pri jednQj lIlI.'lg·U se jasno razabrati oveei tl'agovikopallja blaga, bez ROga -vee ne moze da hWle nik0ja Qosanska starina,

. Unatoc naj}?l?ljeznije?TIu"traZenju. ne. ,IllOg6h niti..-, na, ziilil1~J~a kule straZiare, mtl na fu'ldovm:ia na:el mkakav natpls, a TIe umle~ dose mi ni onda~nii gtanQ'Vni.c~ ]'8el, da ima gdje god ka-kav.

Kon!);cno bili jos pripomenuoj da 86 i~, narQcl:u posve ne1)ozn.a~a pl'i'ca 0 n6kooa~niem velikom mjestu Stiz-hju po mbme :!lUaU l'O'cliIa

.- 119 -

u gbvi neke, ziv6m mastom obdarene pobozne duse, koja ie htiela da makar i ne bas veliku slienost izmegju imena Strzanj i Stridonium na to upotrijebi, kako bi se sveti J eronim mogao za Bosnu

rekyirirati. '

2. R.irnsko Sl!!o!lek9_grobiste kod Loznice, u kotaru srebrenickom.

:=;..-- "

Kada ad Han-Bj e1 o ve a U opcini La znici uz Drinu pogjemo ..

niz vodu, onda u da~inl od 13/1 lem. po pl'ilici ,c101azjmo imp 0- zantnoj, visokom paprati obraste-noj nekropoli; kojoj djelomioe gOl'Qstasni nadgrobnici yeti iz daleka udaraju u oci,

Ona se sastojl_ od 36 rimskih nadgrobnika, kOle kvadl'aticl'uh, koje plo6astih s_tell1, ad, kojih j.e sedam njih ukraseno skulpturama, Jedan ad tili~ skulptLU'llih kantenova, k6ii na svakoj strani pl'ikazuje podobu pastira, vee i,e objavio kustos dr .. rrrubelka1), ali ga ~e pometnjom prellljee:ticr u Sikiri4. Drugi pIQcasti .kamen, Q,d koga jw inian:~ _lc:togra~jju,. p,. okazt,lje ~Vj reda svedenih panj,ega jedan nad

drugim 1 u nl~ma pet poprsla.t.- \' ~~ "'\ --------. , .

Osim mramerova nas10 se je \na onpdt mjes·t:u i rnnostvo a,;rhitekturnog- kamenia; i to. po g:diekoie- vrlo liiepo izragjeno, te je rio tome ovdje morala nekec stajat_i nek,a: divetna riru_ska. zgrada. Na z'alost mriog~ j'e toga kamenja, a narocito -q.lomaka od kornita, uzi~ deno u PotIHill'1le _zid6've Jlekog' hlizbg d:rveno@ mosta, na opeinsk0111 putu,$W onuda pTolazi_. U pl'idano1Qvdje slz"oi 1. vidi 'se- 11aCl~t ulo"rna'ka takoS' jedn_ag kornita.

Tik do rirrrskjh__ mremO:l'ova. halMa se, 0sobito, na juznaj strarri, sredovjeki nad,groboici, od ~9jili sam nabrojio 13 saJl'koiaga, 5 tumba, 39 ploea i jednu stelu, dahle uku:p,no .58 k.omadt:1.. Stela,. kojami je nai~

• Slika· 1.

vise: udarila u oei, hIla je . .

maknuta sa svog ne'kad,asnieg mj-el$ta i lez3;S,e tik @ba1!? po't9ka., sto oundas iuZn:~ ;st:a~e prottec€) i' to. nesto iz~ad ~Oi:~. spomenutag Ib.osta., ]3ez aumnle le 1 ona hIla odreg!enaJ da .Je· uZldalu U potporn.e !l<idQve: toga IJ}osta, ali se onda Bii~, has ciulla zgodna i t:;tko je

os'tala. .

El'~7{J;a 2. pokazuje sve cetil'i straue tog zaniJDljiV'og nadgl'obnika, bi)me su primitivneG'rtarlje iz:v.ed~n.e manU'QIll tl'emQli:t:anja, t. j. tp.ko" cla tie 6:tezi sacs'toje od SMl1ih i~miGa, usj,ecenih jedna do ;druge. Makar d:;:t smn 11, Rosni i He.1·ceg0:vin..i viilio veri na hiljade takog

1) Glasnik ~em. Ultlzeill 11 Bosni i Her,ceg<Ivini, godiU(l. 1891" :Btr. 242., lik 2. i 3,

-

~ 120 -

sredovjekog kamenja, to [e ovaj ipak prvi, sto sam ga nasao ukrasen a po takoj maniri,

.Inaee na sredovjekim mramorovima kod Loznioe nijesam vidio nikake ornamentaoije, a na cijelom gl'obistu nijesam nasao ni latinskog ni staroslovjsnskog natpisa,

Sasyim blizu nekropole, 0 k.oioj ie ovdje 1'11ec, tvori nadalje Drina na svojoj lijevoj obali prud, a na ovome ima , dielomice u sljunku, zatrpanih valjda vise od 40 velikih pravokutno tesanih, ali glatkih vapnenaca, te je ovdje nagjen i oria! rimski kamen s jeduom

!!~~~l ~;}\

I ~ f...~~_~.~.,;" i d /"") \, \

i o (i;! .. .._<f ".

t...:._~ . t~.,w< .. __ .~

r~:;:] r~~:9;j(l

i.v' . .1".. , '0. ,.~ ~i

~.~~ "'1;'" ~~1 "\ '" 111 "".:1

1 "'-.l ..... · I' \ ..... -'''-,,;(.t

, I ~ "'·l"'~\\ 7

~:IIi ~ ...

l_) __ I

,~i,
(~'1)
. \!:V
~~~'11!9
~'1
1/2.J
...
~.-- ,
. 1
\ Slikil. 2.

mnskom i a jednoID zen-skorn podobom i s iednim [ahaeem, st9 sam ga vee. obiavio u nasem Glasniku ~). 6il1i se, da su to posliednli ostanci runske kude, k9ia ie negda ovdje staiala, no koju ie Dl'ina pedrovala, pa se je u nia SIttsila. v

3. Skladiste brouca, nagleno kod Sumeca 11 kotaru caz:insJrom.

U janualll gouine ~S90. do~la je z8maljskom muzeju it Sa,raje'Vl'l ove6a mnosina broncanih l)r edm eta , veeiaom srpova i K'eltova iz bl'OIlCanog' doba , koji su na,gjeni nkraj neke njive u D61l-.iem f5 U ill. e C TIl opcine Peci pri oranju, te ill je opisao kustos dr. Ou·tll Truhelka n nasem Glasniku (1890. godina, strana 64. i d.).

Ali pometnjom j~wio i~ gospodin dr. Tmhelka, da su te stvari nagje:n-e u poazvizdu, 6'em\l je valjda to uZl'ok, sto sa m1.'l.zeju u isto vrijeme pl'ispjela dva komada Ijevena bronca, nag-.jena pod

:gradillom P odzvi zelom. .

Ali posto od Su:meca do Podz~Tizcl:;l, lina oko 14 k'ln pram'3. sieveI'u, i posto sam ia ono nalaziste prigodom nekog' rudarsko,-geQloskog ispitivania J'azgledaQ, mi,slim aa mi valja ispl'a;,viti onu Eogrjesku.

~) G1/!s:uik zemll.ljsk0S'· lTIuzeia u BQsni i ,Hercegovini 1889" sv. m., ~stA. 44:. j d.

- 121. ~

'I'o je nalaziste kra] puta iz Sumeea prama Sa,bi6.ima uz neki polositi pri tranak od prilike 11/2'1n od njive, a broncani sn predmeti bili 20 (10 30 em. pod zemljom.

Raskopavaniem, koje sam ovdje poknsao u drustvu s gospodinom kotarslrim predstojnikom pl. Szirmay-ern, nijesam dosao ni do kakog rezultata, a i gospodar one zemlje, Hasan Babic, uvjeravao me je, da HZ broncove nile bila oikakva posuda od ilovace iIi od kakog kova, vee da su bez opreme lezali u zemlji.

Meg"jutim sam u Cazinu dobio od onog nalaza jos jedal:l Jcomad veoma bogate, kristalizitane crvene bakrene rude, koja je oeevidno imala sluaiti za dalje proizvagiani~ bronca.

Najposlije budi jos spome.outo, da ie u jeseni gomne 891. k:otarski ured u Oazin:n dobavio jos jedan bronoani kelt i ulomak jedneg broneanog srpa od istog nalaza i predae sbirei naseg ze.maljskog' museja.:

4. Blmska naseohina i utvrda ko(J Citluka u Brotnjem polin.

Ploduo Bl'Otnj polje u kOtalll mostarskom poznato ie vee iz prijasnjih publikaeija kao nalaziste rnnakih atarina., ali 811 stariji ispitaei. svoje pl'Qrpatranje vecinom stegli samo na rimske mramorove s aratpiaima i relijefima, pak onda na novae i 81.

Ali ako hocemo cIa temeljito upoznamo naseobene priliks na ';e zemlje za doba rimskQg g6spodstv'3., ouda ie po mome sudu od p~'ii.eke l)Oi:i'ebe, da priie svega ana mjesta obigjemo, gdje su stajale rimske zgrade, leI' novaca iz grobova i drugili nalaza bude i u veooj daljini od naseljerrih mjesta,

. :!tad su rue moje rudarsko-geoloske stu:diie g·odi.ne 1891. dovele u Citl u k u Bl'O tni em p olj u, saznao sam, da jeondje godiJie 188Q. uz kueu V Qlare VTI 11'aj .kul.e L aki~ica nagi'en ij:l_pisan rim$ki kamen, pa za to.odlu0lln s obzirom na 'mojegJ')t":nj,e nasore, da en po Citluku malo razvidjeti, da 11 igdie ima ostanake. ad rrrnskih zgrada.

Najpl'ije se uputim Volarevoj knei i uagjern ondi,e ispisani rimski karnen, koji je gospodal' zemljista iskopao, udesavaju6i svoje g~Yno. Kupirn taj kamen, pa je on ada u, nasem semaljskom.

muzeju. ,

Ta] je, ka,men (slika 3.) debela 2100a od 130 em duljine, 60 em sirine i 40 em. debljine, a natpis nije okviren, kao sto i iuace ploca nema nikakih razdjeljaka.

Na ispisanoi strani ima mania, a; ispoa lelie veea @kl'ugla jama, koje su obQje tek kasnije usjecene. Po svemu bice da ie lamen isprva bio vee, j da je poslije upotL"iiebljeu u kakvu ratarsku svthu.

N:atpis .ie u nekim dijelovima veoma izlizau, alj je ipak gosPQdinu s-ve1J,Gili.snOlU proiesol'l1 Domaszewsbnnu poSlo za l'ukelll, te goa ie po pl'iposlauu ron . uimku pro6itao.

- 122

temelja od stupova, lijepa s primijesanim komadicima opeke i 81. nadalje utaraka i rueica ad amiora i drugih, vecinom rimskih ilovastih posuda,

Nema dakle sumnje 0 tome, da ie ua Crkvini hila oveca

rimska naseobina. _____

Razabravsi sve to, uspeo sam se nl';L \K:;U"lovica gl:-adi~, te \ sam tu na gorskomza.ravanku nasao veliku, ad pl:iklTplji:mih kamenica uzdignutu gromiIu, kojaj pri jusnom podnosju ima pravokutna catrnja s dusinom nutarnje stranice ad 4 m: Ova je potonja zidana od lomljena kamena, a, lijep je izmijesan komadieima opeke.

Na sjevernoj strani gl'€I'mile neki ju je, trazeci bl ago , blizu vrha raskopao, pa se tu vidi, da je temelj od nasutag kamenja ad koga iegl'Omila podignuta, naljeven odnosno pricvrscen pI'ek~ 20 Crf?, debelim slojem crverrkastog cementa,

Od ternelja gram-ite prostire se na;dalje uzak greben kao zadriii ogranak tegorske kose pl'ema sjevero-zapaclu, pa su ti g:rebeni, ~ao i £:~bmila posve. pokriveni terneljima neke zidine, k~ioi je Hjep ispremijesan stucaaiom opekom.

Osim toga su gromila, najbliza jpj okolina i pristranei brda posuti b;-agmen'tima _x:imskog zmurnjaka- 'i djebastog crijepa i sI.,a izmegju toga, ima mnostvo utaraka crveuih, na toeilo sidanih ilo~, :astih posuda, Iragmenata od amf.ora, ali opet i posnda gmgje.nil1 IZ ruke, Karlovac japo tome bio mala rimska, -crijepdID pokriveaa utvTda, koja je sluzila u zastitti. oveee naseobine, sto se je ispod nje prostirala, i koja je sagra"gje:na na zatecenoj ondje ve.C prehiStbl'ickoj grQmi1i, ili mozda zrtvistu,

5. Bimska na-S'eobina i utvrda 'kod KI'ebinog Graea 11 Brotnjem lIo1jn.

Starin'€) od Krehinog Graea, pozrratem prvom 'tlalazislu broncanih rukotvorina broncane perijod€l. u Hm'cegovini, vise puta su vee ?pi~ane kako po Bakuli1) i naroeitc po dru ~L H061"I.teSll 2), pu a~o la ipak opet hoou da gOYQ1'im 0 rimskim gragjevnim ostancima toga rnjesta,. 'biva to same za to, da ona stin'iia op~anja stra-nom popunim, a stranom :i .ispravim.

Selo Kre_hin Gradac Clni dugu ulicu pri E:mju veoma plodnog Gl'adackog polja i pri podnotju jedne. kose vapnenastih bregova, ~oja, prostiruei se ad jugo-istoka prama sjevero-sapadu , polie sa sjevera zatvara, Na sjevero-zapadnom h'aju te 'bregovite kose prostiru

se na xlaleko grag'jevine Kre]Jjnog d v o r a. .

Ravnrca oko Krehinog d v o r a puna le zidnih temelja, i l'asutVg l"iu;tskQg grag'~evnog rnaterijala , 'kao n. PI'. zidne opeke, krovnog zllebastog cnjepa i ,zillutnjaka, koji se potanji vigjaju po

, 1) S,ehematisrnus 1.0pogl': his~. custodiae provinciafis et vieaeiatus- apostolici hr Herc<1govina,

Sp111lt, goi!iha 1867., str. 92. 1. d. I ~(o_lltar, gOilillll. J873. str. 103 .

• ) SjeiIniEki izvle1itl!-ii c. 'kr. a'kadem:ife lla,ika u Beuu, godina 1880. str .. 519. i d. i

arheoLosko.epigr:. -viiesti iz Austrjje. Bec, g-Qd~1L 1880., str. 33, i,d, ' .

- 124 -

njivama -prama. sjeveru od Krehinog d v o r a na 150.m pO pril~ci, t. j. 40 nakraj sadanje basee , prama zapadu do bhzu razvaline Grudine, 0 kojoj ce jos biti rijec, do ~a 200?n j:uzno do 150 ~ po priliei u polje i istocno u uskoj pruzl du~ ~ucal sela Krehl~_O~ Graca do ispod "Gradi n e ", dakle u duzini ad 600 'I'll, po Pl'illC1.

Ostanci nekadfisnje .rimske naseobine gl'adacke 6ine dakle, pocevsi .ispod Gradine, pa sieverno do iznad Kr eh i n o g d v o ra Ink od lImn dusine po prilici oko recene kose, i mora da i~ svakako veca bila, nego rimska stacija na ~rkvini. u ~l-llionle Oi~!uku. a mjestu danasnjeg' Krehinog dvora blce da Je stalfllia znatJ11~a zgrada,

a drnga na zapaduom kraju naseohine u rrtu G-rudine... .

Kuee Kr eh i n o g d.v o r a sastoje se vecinom od materijala ptljas_ujTh rimskih zgra~a, te je 0so~ito l~Og~ ~iepj~ komada ~am?ra i drugog tesanea ueidano u kuli. Tspisahi rimski nadg~Qbmk yl k~ t 0"1: j n e An n e; koji ie u jug-o-zapadllom l'ogl~u kuc? uZ'l.~ai:l .. prilicn« viselso, ali iZVl"nutn, vee ie' Ho e 1'11 es obi~VlOI ~ isto le .. t~ko IiIPOmenno PQklop~c malog s~:~o~aga s ng~~mm eel nna, ~.Ol~ Je }7 em d11g' i [',2 cm s1r(~k. Potenji je rsvrnuto uzidam na catrnp 1 sluzi kao

kopanjs. Kamenito spremiste za pepe_o koje. takog~er ~0ernes na-

porninje, proviruje 11-a sjevernoj stram kule visoko lZ eida. .

Ali Q. sje'VeTo-Zalnl.dnon~ uglu zida, k.ojim [e opasa:n Krehm dvon, udario mi je U oei oveei vapnenast suI.\? dug 68 q1n) suok 4-2 mn a debeo 30 em. 131izim promatranjem nasa!"> sam, 'ds na tom leamenu h~a riatpis, koii se po-s'V'e jasno l'a;z~bire, a nije' .ga" ,sto ja zaam, do sada jos niko ebjelodanio. .Ima tn reda a glai31:

1·0·1\1:· 1\! A. X I MIN V S

To je dakle oltarni kamen .Iupitrov .na kome nijesu :mogl· bin dl'uge riiec.i jar i' ispod ... natpisa.. odrsan jOs. oveei, a~~ P . v~ 6jsi konrad kamena, Natpis nema n1kakog olcvira, a v11enac 1

teme1i valjda Btl odbili, da ga laki5e mogu ueidati. .

G-l'atiLi na .kod Krebinog Grae;:t lBzi ingo-istoeno od Kr ehin 0.0' dvora na strnloj u dL1Mu pl'u2enoj glavici, koja se muad sela :t.1ZdiZe ,nad zaravanak recene kase. Na neJ'avlloi plostini gLavice na;la-ze se mnogi teme1ji zidina, zidanih liiepol1l, ond.a i:la istoc.noj stntur pra;vokutna zida,na catrnj;;h.

Na juznome 'pristranku glavice:ima drll 'a7 takogie]_· pravokutna i zidana oatrnia. PO:vl·ll tog'a, kako plastina glavie i nlezjni Ofll'onci, tako i ~trmi, juzni pristranak ,gpram sela l)osuti su uloIDcinra ri~ke opelte i komadima lijepa, Il kojim ima primijesa)rih kon:rach6?t cigle, za: tim 1.1L'lyci!Il'la l'iH1s-kih ilovastili posuda. r llek€)liko utal'aka, ad ilovastih l)osuda iz 1'uk;.e gl'agjenih pOk1-1pio sam onucla, ali u1:aJ·aka. ad ilovastih posuda gragienili 11a tocilo ima p.unD viSe.

Po tome -sto J1ekoh, ue mogu se doduse trosni gl'agjevl1i osta11ci na Gradinikod Ktebinog Graca oznaciti kao "copiosa, arcis rlla:eta"~

- 125

kako je to Bakula poeticki iskitio, ali u ipak ti ostanci dovoljni te se moz ] onstatovati, da su ua toj Gradini bile rimske g.ragjevine koje su bez sumnje pripadale omanjoj utvrdi, koja je imala da sti~i rimsku staciju ispod nje,

J a sam vee prije napomenuo, da je U ravniei na sapadnom kl'aju nekadanjs rimske naseobine, u ritu nazvanom Gl'U dine ili C r k v in a) morala nekoc biti znatna gragjevina. Po lokalnoj tradiciji, koju i Bak u l a spominje, 'pripadali su gragjevni .ostanci, 8to se ovuda nalaze, nekadanjoj krManskoj crkvi,

. ..~·udine .~u prostrano mles:? s ~·azv.alinama, mnogim, lijepom

zidanim temeljima, te su gusto SlkarJem obrasls. Leze onuda rasuti rnnogi k~mad_i k_oruiza i rogljevas lijepom, "rimskim profiliranjem, ~0r?gt~sm tes.anci. S l'upama za zagvozde, od kojih sam jedan komad 1ZmJerlO, te Ie bJ.Q 150 om dug' 85 em si-ro.Jt i BOom debeo, Na takom sa~. ,jedrroll1.. tesancu nasao i ornamenat 11 l'eliigfu na odskok, kO!lSe .sastojao od akantova liMa. Vele, da je oda::vle odvezenD mnogQ kamelJja za @'1:adn.ju Krehinog dvm·a.Te velike arhitektlJ,l'It,e kamade sniatra ondasnji narod staa-obnsanskim stecoima, a i Bakula naveo je odavle preko 100 takih n.adgrobnika, dok u 18- -tir111 onuda sasvim blizu rasvaline nema "Vise cd 10 po prilioi Ramada sredovjekih sm:kofaga i ploca, JOB valia primjetiti, da j6 nagjeno mnost-vo utaraka rim kog erijepa iEmegju t.esahog kamenja nekad<ill3nje divno r'imske zgrade.

Za doka_z, da.je ta g:ragievin-a n:uo6 hila

kl'sca.nska. crleva.pokasa i:1lika 4.

mi neki seli~lc ispiss,n kamen, za koji mi retie, da ga: j~ isk:opao n~&red l'8Jzvahne na Qrudinama, kome o'blik i natpi @vilie (sUka 4.) vJerno priop6njem. Po tome bila je ta crkva posv-eceua sv. Iva-ou h·stitelju. ego je vl'lo cudnovato, da bi \l . Sl'ednjem viI-eku 810- vjen ki :natp-is za,pisali latinskim pismenima1), pa ia vje~tijim PClzna,vaocuGa prepustam da rasude, da Ii ie to zhilja fals-ifika-t, katl ~to . ja mislirn, ili ue2). Ali zgrada, koja je tu ne1£06 staj ala , hila Je b~z svake SUDlllje l'imska mouumenta1na: zg-rada, rrLOze biti da

.L) P1\.o io~ 'I' u rijelli ;,ol'l,,>I3" b6'.6 mliMog SR1]wgla.;niJra Pl'eil uiim, S!LSvlln _po da:na§njem _praVO]J1SU. Op. w· .

. ' 'II) ~i~o fla ne. ~or<t bi~i ~ajsiJika;t. La.SI)O aa p.orl konac proslog ill I_)o<!etkmh oyogNijeka onc1l~ _podigl;>se Ka!,.-u Cl'itVJcu,kolR III od on<18> l'ropa1a, Ur.

- 126 -

ie slusila religijoznim svrhama, a mozda 18 bas bila i , rimska krManska crkva,

Konacno mozlo bi i to biti, da su na rudinama u kasnija

vremena na razv~lin!1ma stare zgrade poc1igJi krseansku crkvu. Te bi se sumnje mogjutim mogle razbietriti jedino kopanjem 11a onom

:o;vakojako zanimljivoro mjestu.

6. Rimsld Kameu kod Fatnice.

Godine 1890. slucajno saznadem u Mostaru, da kod Fatnice (selo uz cestu iz St6ca u Bilek) u Hercegovini ima razvalina male zO'ra.o,8, u leoiO! se nalazi ispisan rirnski kamen.

o Posto je U ono doba gospodin Hugo Jedlicka u sluzbenom

pq,_$lu imao da putU'ie U onai b'a!, nmolih ga, da kamen odanle makue 1 u, MostM' dopremi, stoje receni in}~.Jnir s naivecmUprlpl'a-:-no'scu i ucinio. Teeaiem lanjske zirne butle ta~ kamsn prevezen 1Z

_M'ostara u Saraiev() 1 postavljen u nasem muzeju. .

To je nadgrobne ploea, 86 c,,"In visoka, 54 em si1'oka 1 22 em

debels, koja ie p0 prilici ispod sredine s oje prel°:nIiena. .

Natpis je, kako polta.zuie pridanao~die slz'ka 5., okviren jednostavllo pronfu:anim okvirorn, .. a ?aa n~un im~. u trQuglast?1l1 eelu listu sliaan ornamenat. Na lilevoj u ko] straru ima, kalcoslika

plika 0,

p0kazuje, dVQgub knit, kome ie d&nja priiacka dliZa, a go:rnja, koso n3iffijestena, 'kraca, te se ciru, da je tat krst vee ed. prvog; casa na

kamenu usiecen.

- 127 -

Veoma dobro oeuvan natpis glasi ovako:

D(zis) M(an£bus)

TATTARIS . VENETI . ~-'ILIVS ET· TEMVS PI NAEI ,JiILIA BATONI· Filla . ANNORVM .

xx .. ET A N.AlAE· FILIA.E ANNORV\!I:· XXv. FILlS PIENTISSIMIS·

VIVI FECERVNT SIBr, ET· SVIS .

Po to;me postavili u tajspomenik Tattaris, sin Venstov i Temt~~, kc~ ~eje':~l. sinu Batu, ~oji je zivio XX .. godina, i kceri Annel1, .koAa ~e dozlvlela. 25. godinu, - svojoj preljubezno] dieoi - za ZlVO~ ispred sebe i svojadi,

., Vrijede da se. is~.aknu ilirska imeaa na tome karnenu, Ulegiu ~coJ1ma se, kako mi pise prolesor pl. Doruaszewski, na imena 'I'attaris 1 Temusdosele nije naislo.

BomjIf Cy;n;OBH (ordalia) If nOpOTHlI~H (conjuratores) y BOCHlIlI Xep~erOBHHlI.

llpl'loIiliHo rrpo.pecop En • .ilmle:&.

a) Bomju Cy,n;OBir.

CBaEJ!I napo,ll; niepyje Y CBoiol . .n;je'l.'IIThclwj .n:06n, ,u;a lie IW.n; CYAa~nwr HC'l'pamlm_~H>a Bor "IJ ,lI.01\1 o6jaBuTll, EO je npaB EO Ep1ID. C _T0T'a H:NIa3:EQW TaE.O snaae 6o;},{tje qy,p;oBe "He ga"110 Y C})e)l;ffie':BI Bl~IJe,Ey y repll.faHa ]if Poxaaa, nero TaKo~ep y ,u;anam:EE.HX MH.l:be Ha06p~,j.ll~e~ nap.o,u;a, EOj:a jom He ::m:a.!zy, ,n;a ce rrpzpO,Zl;HH san:OJD[ He ¥M]eEBa!y eRaEll "<la,c, Ra,n; "£;o;I3jeR: TO ~eJII!f.

BOm'jn' cY;ZIimuI ce yrro'rpe6.lBaB3;xy. If jam. Q9 yrroTpetiJI,yjy ~a;o ,n;OI~asa.:uo EOA cy,n;a'ilEe. neT:pare. HaJoon<IHJ!I:lll na:-.:rmm, Eoimm le o,E~~·Jt,emIE MOp~O y epe~e]l[ :aEjeI_\:Y ,n;0EasaTH H~Bm:roeT CBOjy a T~mHreilli> .IIOTltPlIl:rrH:~ HC~.rury cnole TBp~eJ 6lqaxy: ,zf.BOOOj, ~o:ar.~~ cy;n; :sa'I'poM (judicium 19'1l.lS, Feuerprobe), OO~jH eYA BO,n;OM uudlcmm aquae, Wasserprobe), .OO:i!il:a cy,n; KPB,1J}y Qudicium Ieretri, Bahr- oder Blut;prob~) 11. 6?.'lK]H CYA rrocnekeHlli>1 ie.rrOM (judicimu oilae, Probe des gewecibten Bissens), O,n; OBMX OQ:m;jnx: cy,ill;Q1Ba 1I9sHaj.e OR,lJ;~JiI HapO,ll;, T8 JiIX Y CROll! HapO,IJ;H~M ci96lf>y yrro:rpeQJ.&yje: oom~lif cy;n; naT;POM- H~ Ba~e1:b~ :M"a::n2qe, oomjl'f cy,lJ; E}JBJby, oomll1l: eYA IIOCBene)l:kl1>X le~ol't~, QB,ll;le sanJiICOl\f H 60~jK CY;l.l; .BO,ll;OM.

C121){ Tora .n;pmH OB.n;a1lI.ffil1 J'[CTo"mo,-npaBOe;)Ia"B.:IDI HapO,ll; l'rUlOTO

- 128

.n;o a~U2IHa n EJIeTB eRB X ,n. eRflj a, a M:yxaue.n;oHD;n AO l'feTRXa p eEJIal:baJ'ba. Hosaa/ro je jour npenamalbe TpHa, 6yea Ji[ KaMElHa.

I. Bni,e]l)6 llTalm.je.

PRje-q l'ItasRja snaxa Y OB,ll;aIIl1:ber RapoAa )) q:eJI~JE", "illnITlta o,n; 'leJIlZlEa.' IIopHieltJIa je ne} cajcreor-, rAie SHa'rn lIilI!JIIEyl). l{~aRo je pnjeq l\.rasHja y OB,ll;aIlllber Ral~o,n;a ,n;OllJIa AO SHa-qeIba "IElmuta, ie JIH ee H o6m:qai Ba~e:Eba MaSl!-qe C .HCTOEa axo rrpeIDro~ MO:H"-,ll;a no rryp:o;m<J:a HS Apa6llje, '['Aje j~ iom R cazra BateEbEl.'IlfME]e s a sioRUTO ;n;OSBOJ.beHo2), - 0 'rOMe ce lorn He ,n;a HIDJI'l'a ~sBlecHor Ea.sant.

EaAa R EREO ee h:J.asmja HaAH, 0 (.rOMe 11m Ie rH.tI'fHasl'f,laJl1IIi[

yq.eJIliUG JI.ilienaI.r rp~I1li cJJ..1:rje,n;elie rranacao: .

"Ea,).!; Eora o6Hje,n;e pa,ll;H -qera, a nexa ce eBle,n;oEa H OR He he .n;a rrpasna .n;a [e TO H TO ~O, OH,n;a J:UUTy o,n; Hlera, ,n;a 06 Sa'EY1'£8, Ji[J[Ji[, alW ce .aa :a.eI'OHy AYmy H SaEJf8TBY. He Mory OCJ.[OflHTH, ,1(31 :sa,ll;n MasIrjy. Masnjy Ba.n;8 casro y T~]!'-!I;)M rrp.R.llllt:ltl'),l\1a., E. up. :rea,n; o6HjeA~ EaEBa MOlH'Ea lIJIH :rQB] EiEa, ;n;a le R~RBa AjeBojlc:;t laJIH YAoBm:J;a C l:bHMe pO;l!;u.n:a .n;HWL'B, HJI1<r. Ea,.1I; o6.H]e,n;e Eora) ,II;a je rrero A:Pyro HerrOmTElHO yq:mmo. Cr;vora !e ]{ HaCTa~ra OHa, napo.zr;ua nOCJIOB:rrn;a: "OlI je rronrrea. J a 61JX sa Thera 1\ra.s.rqy :Ba.,n;HO." Ea,ll; .n;iEmojR.a o6FIjeAllI: MOMEa H"m Ea.RBa ,1.I;_PJI'?Da qO~le:l~a, Aa Ie OR C !bOMe PO,ll;lfo ,lP'rj,e're, bR.n;a pO,ll;o:rma AleBOp'C[R~ He lie COO\'1O, Aa ce smeyae Tal qOBjeR, iep OR ce 1\iHO~H Y rraE12I'j8M DpuJIJ.:IKRM.a :Ft KpHBO sarezeo, eRMO Aa OCTaHe CBlI.leTJIa o.6p~a, ner-o 'I'pa:lEH, ,lI;a OR :Maa.njy Ba;1J;E:, 1iIJIl[ fila ce O:lE6Bl!f OROM -.zqeBO]l'COM.

Ma-SHjy Ba,II;El OBaICO: ~.a paBHH, l1SBaH RyJs.,e, :rSB~pe EOT: 0 BO,II;ea lIO.n;a. If.' Me'I'HY l\Iras.rqy y $epaay, Aa. oe sarpHIe. oa l\1a3HJ.Y YS1iIMJby BerumoM NJm UJIOl:{Y EOE'>CKY lIJIR c]eEffpy. ,2I;OE .ce Ma::ra!a ~ 1'3o,ll;a npaje, .n;OTJI6 ce "':tonjeR, Itojmxolie ,u;a :sa,n.J1[ Mas.rqy, J1'nrBa ca<pY'HOM no PY.RaMa CBe ,n;o J1J:s:s;a,n; JLa;reaTa. Ea.n;a ce TIJIo'qa,. O.ll;ROQ,IfO cieEHpa, y .'HWpaIlli saUJIarr.mr, )J;a o,n; .'l[eere 1:1,OrJfe,II;a 61!IJeJIa lta~ ~rJJHjeRO, OR.n;a te YSMY, r:re 6au;e y IWr:r'O y ysa:speJIY BO.n;y, .a .oHal -.;rOBjer{l upIrl)e C rOJIOM )'MElH8HOM, PP;OM n:a EOT.zry. na I'JLe,n;alylm:

Y :so,n;y peJi:He: nBq,2l;o, CTaBn Ie o rrrro en H cTalaJIa i T~~O .T.EI Bora, EOiEf r:re C'l'BOPHO R TaIW Tll lfeoa n se:MJbe! AKo la 6no npaa, Bel' Me O'IHC'l'HO, a aEO EpnB, na MeHH ee OI'JIe;ll;aJ.[O! Crra.ID1f, EyMlIM T6 Bot-orr a CBeTIfjeM JOBanoM :n. BO,ll;OM JOPAaHo1l'r~ Xa ITJJMOSII 'I'll MeRn jaE.f.il Boace!" na rOifOM PY:IWr.i ~s:saAIil M'aaFIJY ](S ysaBpe.JI 'Bo,n;e. Hapoz; njepyje., .n:a r.:ry pyu;rr He he ~Ta 6BTH, aEO je rrpaa, a aao lI'ry ce PYEa 0UPIDllT:H, rra noe.rrFIJe sapaa.amt, OR.n;a je ttpJi(R Te raRarORe )1;a YBMsAjeBojKY, ezorocao y,lJ{~Bn:n;y, ceo». Hapo.r JlOJIMEe ne:roy TIMle:a,y lZI: na ORO YMID3an,e, Te :BJepJ!e, ,Il;a ce r Aje:reo yMEje yr.U!l'I'l2I, ,ll;a My Jl>lan,e nallIEO,ll;H Bpyim:Ra.

J) Mro<..rronnd;_ y "Denksc!rrifwn dm: kais. 4kadenue (]IeI' Wissenschaften"! XXXv.~ .. ,?:se<;t(a. .S) A)!. EAR :So 1'wrop: Einleitnn~ in das StutlillID der Antb.ropologte und C.vlll;;atlOll, CTpll,lla 514.

•

f2·9 ._

Ita,£( ·aM 6no aH>C~lljex llIIWJICI-cuj ex npaeamea IW,n; .!tyke,

oRAa e8JI't apBCY ·TEOBao le,zr;Roll:e Hapo.n;IlOllfe CYJI,y lIplI TaIrnHje~ np UJflll-caMa. J e,ZI;~a Y,ll, OB:fft\a 6121]ame pO,ZI;lfJIa lIj ere, T8 CBY ItpRmm;y 060pFr na Je,1l;CIOL'3, omeffiena eezsatea. rraj ceJ.bar-c SOBRS nona" HeEo~a EH~sa Ii He:reOJIREa: oA~6paHa (yrJIe,l:l;Ha) oBjeEa ca osoje :m: YAoB~e c'rp:me. ChI ce ]8 ,ll;pare BO be XTIiIO SalCJle1"IiI, .n;a rser-onc ,II;NJeTe IDIle, a.JII1( lily ORa Hnje ,n;a.JTa: ,He hy" .BeJIll, ,OR ?If CS 3aRJI80 zpaao. A IDtI'O II Be 61iI? Tareo J\{l!1 Bora, OHX ee H ]a .lIe'!' CTOT.H:Ha rryTa cjY'I'pa E}II!LBO saEJleJJ.a, caxo Aa ill CB R'l'lje

.. ,ll;ll]eTB HarnJIO. Ja ::merOBa SaIW'l6T.Be He npmraM, AO nesa ce 3RH:yne sa ::oera B:.e_r0B 6paT, OJIH TI1 REreB, OJIH 'l'l1r RojR ,u;pyr:a rrOnr;re.BJf 'lOB]BIe, ITa !a IWHa oripaaa a OR CBMjel' .. sa "IT rrormrena! A aED ce He he R1iIIOO sa :Ebera SaEJIeTT'f, rrexa OIl na,1I.H MasE:jy, rra, HelCa, Ha]\f. calif BoI' C y,n;m:!" OBOl\1 UJJXt.l.mRO.1U HHje ,ll;OIlIJIO ,1:1;0 Ba~eIba MatlB;]e, a '1'0 :IDl eYA cana rre 15M ,n;orrYOTlIO. OHoMe ~IOBjeI~y j~ ~J~ wr:,ro H. TO, DI.TO y.n;O:B1ir!l;a nlirje OMJfa O~ jaEa 6paCTBR a . ..u;j€lBepH I,OJ, .mqecy 1 RR 6pa~Jflif T? !l.lIIW BeE cy 1e O,2l;MRX as Rylie JQc"!"jepam;[. ~aJJOAI01 cYA J8 oH;zqe OCYAHO, .n;a tro13je:& llJraTEt 50 CPOPHErl'Jl[ s.n;paBl!I.Jex napa ,N ,ll;a ITJ:raTm: rrlimo.:, IlITO' cJ OH,n;a nOITJd;.1[]f ua l\raEap 6MJIO l:beI'0BO ,n;l!rjeTe Maltap He 6rd.JIo, call'IO ,n;a CE,Ii:l;Ete Ha~acT C apara, A.J.W mt. 'troBjeR H~ Y,ll;oBEU.\'a llifjecy 6RJ.m: THjel'l1 sa,LI;oBOJbIDif, no cy ce JOllI IToc.lDilJe l'OHRJIlif.

331 TypcEe BJIa,ll,e ol!.ljame Ba~efbB J\rasnje ,n;03B0J.6en:0. OTH.zt;r1 npen ~a,zI;HJY rra r-a SaMOJm, jom lI1y nOAai. hyn ]I{aCJIa j'a ,.1I;BHje 'rpEI B1aJl~xB, - na l'OTOB ~ocao. I-Ca.A 6J!I I'O)!; .na.n;H:JIH MOOHjy, yBldi~E 6H CIWpO B~fQJIHJl_Il Ea,ll;H]Y) Aa HM TO AonYCTH. U _

Ba~eThe MaSlllJe OI1FrCaRO'je T~o~ep y JIeil.'OJJJ:H.BJIf 1 Tpe6emrhy" O,II; oparra rop.e cnoMenYTor r'mmaslI]a,JIn;a. 'I'y cs r\;a$B, .n;a ce je.no'l.'ome Ba~eH>e Ma.s~e OORBHJfO, r o,ll;lme 1860. y I~l'.lCPlllIJ C8JlY Y He.eecl"J:Iby.

. Memr Ie PeI,tellOBJ!I.U. ecp., 6:IDJIIm eoq)Ta y mepnjaTCtwj cY,l!;a'IBloj UII-C~Jln, JtaThCRe rO,ll;I1He IIp:H''Iao, .n;a cy y oDe. f1pa.n;:ru:rmoj ,ZI;B.oj~a 06FIJe~eIDr. pa,u;lf Rpate B.a,n;n:JIFI MasBj Ji!3l1'tety r'ozrarra 1882. ,!.l;Q 1. 4. (HB:Je ce Morao o]E'JialrH :rra rO,ll;l!Iny), TO ,n;a ee je Blm:re OEpW3Jb€rmr 121 Bmue· O;rg>:;ICEfO.

TI. Eoxtjn: CY]I, RpllJbY (BhltpTobe).

1. ,lf08eOe'tbe OlpM.1benux;a, "'«peo youjenoz (judic~~~m ferea-i).

AOB~CT1'[ npe)J; y6njeHor ene one, EOj,liI ey lIICaEO 1\forJfI2r IIQq;n:BJiI;Tl!I y6JZJ:.!CTB~, T'eCM~'L'p~'I'1!I EP.l1fBHM {)H~ra, npe,1!; I<:'OjuM nOTB'Ie l<:pB lIS p arra, y T]iJ;]Y 12IJI1i.l Boca y6B] eRO:!;', - TO je no CBOj Bocml 121 XeP.1Tero131ffiT1 ITOSHaT o6H'laj ]I eYA.

~H m.aSH)aJIan; a<{>er;r oer Bamarn:li nanncao bill: je CJIJlje;n;elil1

CJIy"Ia] :

"rO,l:l;IDf@ 188~. HO,zr; jeeeH HaJjy eCJbau;:a l\1.)?T'sa "'JOJ3je~a y eeJIY,l(~y 1l0'IC1Ja] TJelrr:a:ha, ,n;Bopa, ITa OAy H jaBe TO opy:anEt.o;mra,. RloJirr cy Y HCTOM ee.ny na CTpaiEll:!. 6E1:JllI. J eMo~m 0,21; TlIX.

- 180 -

opymmlKa 6Jljame liMe 3yJIcpo OMep6e~01um., POI,l;OM Xepneronarr, a ).I;pyroMe Hmeoza ,2l;yj-illi, pO.zr;01\f RpalIIIIlREli:. Opy~IrHIpiI Bo~axy CBe CeJbaEe lIS Te oxoxarte JiL Cy.MlbJiLB6 J.by.n;e, EOJH rrpOJIa.1ll:axy rr;eCTOM ua :rrasap y Capajeno aaz; l'Iq)'rBaI~a H Harrje:pJiLBaxy ax ,n;a My pe,n;OM PYEe an, 'IeJIO H~n na npca MehYi. JSP OHR 'l'np,n;o Bieponaxy Y rraponao U:F'~TIOBHle,n;aH>e: "Ea,n; y60]Rn;a ,n;0ge 'Ha~ cnojy :lEpTBy, ,n;a he JOJ RpB a a HOC HJIH ira YCTa y,n;apHTl'I. Y TOMe MHliljeH>Y no,n;yrrupaxy HX cJIyre . IeHrHka. Je,n;~H HSMe~y EbHX HMeHOM Taxap illaEoBlilh, npanoaajename, EaRO Ie OH, EaA

[e 6no y EOp,n;OHlilMa, .n;na .rryTa y6?i"lilD;y rra Tal Ha'lHEI narnao. • Ea,n;a je ieorapcsa EOMHcllJa ca JIHlellHlil.EoM ,l1;OIUJIa, CITOMeH:Z~'Ii Iflasou.ds caBieToname cy,n;aiH .u.a OCTaRH Jb8IlIHHy ,n;o JlfpaRa: lep alto y60jn.il,a Ha,n;a :Eb ,n;o1)e, Aa he My CHT'ypno :repB y,n;a p a:rH."

CJIH'laH cJ£.Y"Iai npBlloBaje.zr;a,JIa MH ie c~.fIIba '!1S BJ1qali:e. I'IDUIasHia .. ml,u, Iflhenan rp~li HaffiLcaOMU 18 0 TOMB: . "Ita,n; caM: rrpom.JIHjex IIIlW.JlCEnje:x rrpaanasa ,n;omao Y ~OJml~y

KO,n; RIIceJbaKa, ]JMao cax. npHJlHEy ,n;a ce paSTo:aapaJIl C le.n;:HlileM q,Oi:mr"faHHHOM 0 HapO,ll;HOM cyjeBi piY. IIpeM.n;a CaJ\l ra 1a Y T01\1e no61Ijao mTO caa snao 60;oe, OIleT ce OH He ~a,n;eRJi[ OCOJmTR, Te He xTjeAe :mr so, ,n;JIaley norrycT1!lTR o,n; CR~ra BXepOBan.a. ]2[SMeby OCtI'a,zIora MR ie OR rrpasao, ,n;a lie ~s qOBleEa n~TekH ~PB 'rra paHe, EaJI:a ,l!;096 ICpBBlIB1 aa,n;a :a:.. Ja MY TO HBWC~M B]epOBaO a OB r.fU ono lICrrpBIIO.B:m:ie,n;a: "E'I'O TK nezanr ,n;a male :a:c'l'mHa a ja ~1I Ra:JEeM ,n;a iecT. H:aje OHJI,o ,n;3.1UIO. He.(l'la .HH "l.eTpAeNr.T no;n;lIHa, EaRO ie Taj R ';l'ai lIS q-,cij:~:u~:n;e (Rasa? 1\m 16 :r m.re, aJIlil caer Reft 3a60panRo) rromao ca CBOJU]eM npBRJ6M lIPllJa'I'eJbeJl<l J JIOB . .JI0"BlfJIlI cy TH OHlI JIOBRJllil, y6ffjaJIH, Beyo:m:iaJIJilj eae lie \l.'I'I ce ORoMe llplljaT~Jby OMaliH opos C nymRe: ~ai'lf! J2( ,n;pYT "}IY ~a,n;e aa S6M.iby. R'o ja,n;aH, le'a :lEa.Jl09TaR, SOBRe. 10m. ABa Tpl'I lloBleRa, -re onora BR :iKHBa HM -:MpTBa yRecy y :Eyhy. ~lYTP~ ,n;aH nomao TH OIl ,n;a o6~e np:u:jarr.cJba, Ea,n; ra Habe y HalBeliJIjeM MJEa1\ra: c.a e My R3 paBe RpB JI01HL. T:;LRO r-a ie OR HeWOJIHRO lIYTa oon:JIaSHO, a CBaKR 6H ny'l" EpB 1l0Te~Jla. Ha nomzserzy ce yxyliaRD ,zr;ocjeTe. :EberOBY ja,n;y: ,llia My EJ?~ JIOIDI sa TV, llITO I,CpBE::HR :aa,n;a ill' ,ll;OJlaSll, 're TO EwEy 6ommy. ,Aa (fiE: 60HliEE ceoR OJIaRillaO paRe, nporOBOpH npHjaTeJbY, Ka.n; My [e ,n;om.ao: "XaJIaJI TH, 6p are , MOle paHt~ H. Moia eMpT! HBa.'\f, .Zl;a r.le R"Hle?lI YOHO XOTHnm~e no JreXOTliIqe. illTa ny, Ta&Q XTHO Bor II MO!a xy,n;a cpelsa. Ky:~m~I Te BorOM, He ,n;OJI33H .(1m BRIDe :BJITH 1\18 o6:m:JJ;asHJ BHA'JiIEl.,a,a M1I pRieR ICpB na paHe rroreae, Ea,n; MK 'T~ ,n:oljem." ~TO nera .M]iJ je npH'Iao ~ai <I>ojHlI"Iamm 1'[ rO'BOpHO 10m 1e lO~ f1;a 1eClm onor-a y61iIjeHora, :reOJliI ie o.zr; OHe palle RacHnje yMp'Q, 10m liI. .zr;aHac :HCRB.'~

2. "Ifp6 'llPum('.J1tey6oju~tfl!f' 'W'/,u ,(Jmi;,8()!1613 1((jJ6U".

Awo HeEO "l.OBjeR::;t y6Hje, OK);I;I;t ce y6oi~a He M'o~e o,.!l;Malili 0)1; y6njeHo1', jep 1'3. yxna.TH TaI\1a 'BJ)TOrJIamm;a 11 JreGBlecTI<IJJ;a, ,zr,a

131 -

ce ysa~,n; My'TII ,n;a rr06je1'He. To l\1O:lEe caxo OH,n;a, aEO nrroroz, O,D; CBOJera (rrynney, KarryT RJI1I ,1l;p.) 6au;y Mp~a:qy.

Ha OBO cresaa.e lepRa: Rjepyjy y HCTO'qROj BocHI'!, RaEO MR je nprrIIOBRje,ZI;aO I'HMHasrrjaJIan; Beroaah H y Xeprteronaaa. Xa:r,mli e<p., cocpTa na rnepRjarl'cRo-cy,n;a'lEoi nrsoaa narmcao l't1H je CJlRje;lJ;.eIi.H o.lJ:y''la i : "HeROJI1iIICO ro,n;HHa lIpRj e OIcynau;:aje ,1l;O"l.eRa AxMe,n; EanaaoaIIIJilli Helwr Iflaaaaa R pacrropH ra nomeH. lIorn'l'o ce ie illanm: cpynrao MpTaB, AXMe,n; He JMie,n;e ,n;a no oierH.e, nero ce ie HenpeC'I'aHO ORO H>era Bpsao. OBHjeT I'OBOprr, ,n;a r'a [e Rpn c-r es a aa. )2[ upeM,ll;a ie 6H.JIO JI. Y ,n;ll, RoiR cy XTie.m "RPHBO" lIocBj.ep;OlJIt'TH, )J;a je IlIaXlIlI caM: eerie pacrropao, HIlaIi: je AureA ono Gcy~eK Tora pa,lJ;Jil, nrro ce je na mpTBH sa'rereao 11 mTO [e 6HO s6yn.eEr."

3. O't1t!Uo, 1Cocm 'lW1J7If,je qjemWl6Y 1p6.

o OBO] BpCTH. HapOAHOI' cnema RaIIJiICaQ :M:H 1e Xa'Q:lrli eip. mTO CJmj e,lI;H:

"lIo CMp'l'l'I HeEor EpltJI.!1 pO,1l;R lI>ry ee eRR. BH.JIO je np.enopHo, ,n;a Jtll je TO rser-ono saEOHllTO ,n;Hje'.re RJIJil JIe. MocTapan; max Jyjo YIIlilTaR y TOj CTBap;lil EMIte, rrerea ee BCRona je,n;Ra EOC'I' Epazs e na, Te HeE ce AjeTeTY 'sape"me n a THjeJIY, ITa QHa !CpB, mTO rrotre s.e l!fS .a;jeTlllber THjeJIa, axo ce yITHje y MPTBY rco c T ::ropaJ1>eBY, ,lJ;Hl e.rre i e :a:.eroBo, aRO JIH He, o:a,n;-a HlIje. II SOIIJ.ba, Ra,1!; ee je uo:reymaJIO, :repaJI.6Ba ie EOCT y:;mtJIQ, JljeTHIbY :::ropB, ,n;0'llill'tI je ,n;py:r;'a Ty1ja :reOCT Hnje MClroJIa y:rm:TH. - O}BaIW np:B:nOBYlj~,n;a napox. (meN: Jyjo pO.n;HO ce ie y Moc'l'apy ln61. ro,n;11IH8 no xev:pl'f, a YMp'o 1119.)."

4. MwulIIbe aje:urerao, no, wpae.

ARo ce MOMRIC O~EeH1iI, ITa ~[y cynpyra PO,n;1I m:pJ!Ije 9 'Mjec.en;n, OR,n;a OR rronpa&a, ,n;a je ,ll;HjeTe TherOBO. By,zryiin ,n;a meRa ~p,ll;l'l ,n;a je 6am OA Thera, MeTRe OH ,l!;njeT6 na ICyB.H1iI rrpar. A:reo AHjeTa' rra mre y Ry.hy, oRAa [e cHrypHo IE.erOBO, aICO J.QI npe,l:!; Eyhy OHJJ;a HHje :EberOBOj meRa ¥y ra je "AoHlil:j-e-JIR rr o.a nacoM". OBaEo cy;n;e y pppaTEP'lEOM ROTapy, :mal"llO· MH ie TO RaSHBaG rJl1'4HasHjaJIa:q: Benoanh, PO,l(OM lilB OROI' R-d'llapa.

m. nI)Om)l;iIpan.e 311Illlea.

Y MpaMe,n;onaqa rroeToilI 6oH'rai, ;U;a ce n e s e :EpHB:Ebe OCY]l,[:EbH"l.eHH rrpHCHJIe, ;n;a CBalRH o,n; IbRX npo~Aepe ITO je;n;an sarrac . .EPHB je o aa] EOjH ce Ra)lil'l1e.

ilocet?HOr co1IJ'Iaia ,11;0 eazra iorn n:fljecaM ,l{oSHao.

IV. Bomjn cyl1. B0l1.0M.

Y "Boca.nc1toj BJ,f,JIH" H9 rO,lJ;lir,Ere 1888. "fllI'rao caM Y "'LlJaHlCY "Ormc ra.n;Ea ca CTapliIHaMa II OOH"IajHMa Jtap0;lJ.HHM" Ha cTpaHll 184 cJmje,n;ehe':

11

- 132 -

CMaHkanma BaRTa onaso H8r.n:je npelCO aRMS, nOq8meAjen.a '1\1])'ni~~Ji[l Te ce Hapo,n; no6ymr npOTH:S :siemT1iIIl;a ]2[ xohame MalCap 20 meHa ,n;a nOA EaNleR rrypn. Ho Cl'mllJI-ara TOMB SJIY ,n;OCEO'UI. OR Cl\:ymr rrpeieo 50 lIteRa rra )J.y~an. (:SIIp) nmne Ey .u:e) ~a nx OTa,n;eoa~aTn Y :so,n;y ro:sopeh:m: "EO]a He nOTOHe, OHO ]13 rrp aa a :siemT:mn;a!" Ea,n;a oau;ru:ue ie,ARY n;nraflEY, HJTO '!JAa He ~m~e nOTORYTB". - Ono npO'lllTaB:IIm, sal\f0JIllO caM np:rmaT. rvIl\fHaSJiIpJIn;a BamarlJha, lwiH rrosnaje npll.Jtl1[Ee y raTa'lfCO:M lwTapy, HeE~ nooJIm~e o. rope CUOI'lLenYTOlli cJI]qajy HcmrTyje~ ]3amarnh Hamao ]e rra MO]y paAOc'!' 'IOBlmta, IwjU My ie .!Imra.o noraareo ,npnqaU'H 0 oa:o;aJ£Y "BieIlIT:H:qa" Y :SOAY. Ha.IIJ1Ic.ao l\'J11[ 113 .OBO: "Xycara "fleHr::ib., cTa~a~ O,D, 70-75 rOA-m3:a np;mIOBH]e,n;ao llUlt ]13, ,fI;a 'uaM.'l'R, Ka,n;a ]8 ,,:1'{?pHla no raTaqJ.eDM ]'tryce~[aTy Ajeu;y ~apaJIa. Ta,ll,a OUlama y T'ausy M)lceJIMM dMaHJI~ara 'tleHJ:'m. On O):!;Ma.x caeose CB,e raTa'llte are Hit aoop cBoiai EY.lIl1 Y JI~l ,n;a paCIIllT!\1 um-a ~e ySpOE TO~ry, )J;a MOp.llja 'l'aIW HHMnJIOCrrIimO ,zr.len;y xapa IJI nr.:-aJIl:I HfCaICBO. cpe,n;CTBO, ltojIDl on ce l\'rorJIa O.n;CTp~kHIITn. Are .Ra '1'0 ]e,zoroI\)lacRo. ~woBope, ,zr.a cy eBeMY EjemTa:o;e ~p:aBe R .n;a ce Ttn'll'e JIaXIW ltW1lEe <llliI!em Hahn. U01II'I10 cy CBe BjemTliIDie CaMQ M;aT0p~ ~CTape) 6a6e, HBEa O~aH~-ara (me 'OBe SOBRe ;Jf3J o,n;pe~eBll ,n;a;a eBolO! 'EyJm) rra ORl'X lie BleUIr1iIiIl;e H3Meliy lbnx ITO cTapoMe o6Il-.:rajy UPOBih.M:. (JMaH.,JI-ara O;II;lI'ra:x

V .' 6 ..!

oIip,eMEl ~,JIJI'e rra C13.e (YrpaHe,. 1',2qe1'o,zr. lIMa. 1Wl3.. :JIfaT0pa a.oa))J,a

ie P;Q ciyTpa AOBeAY y .JhtIIBIdlt. Ea)!; .on clY'L'pn. AaE:,eB~ 'I'll oa6a ca cBlIlY cTpana I'aTa'C[(~ora Myce.rr:w:raTI:l" y .Jl.Irn:Irn:E, ,zr.a 'lYJY, ~amTo HX. CMal1[,JI-ara. SOBe. Are O,II;1l'laX ype,n;e CTBap OBaIW: CBe 1 BAlL.Y

no jeABY 6a6y oABe~y Ba. ~l!IjeEY )J.paMemRHYl G]H~:iE. Ie ymeToM H oaTI;e y BH~ep. EOla ]IOTOne ?,D,1I1$~ !e H3Ba)J,e ]I nycTe.n;a H,ZJ;e,cJ[oOO,ZI,HO 'ltyhIl. Hy 'Me~y TH1\fa le,zr.Ea D,HralilI\:a n ,2!;Blije xpHmliaIi,&e OC;Tame 1'1a BpXy Bo,n;e. "E~o 'ORO cy J3ieroTHqe", pelwrrre C raRJI-al.'H, 'IbRl\fa TpE<6a .r.re1)y uJIekl1,1Yta ,EOBiC'!ty flJIQllY S anp:1ltHTR, rra He he Molin B';ame HHIWlIf,e Haxy AliITB.~' CJMal!LlI-ara o~ax TO Y'llllII1l - Ii{ rJIe!, J]OImc'ra.JIQ 1e

c. • H

O,ll;Ma.X l\roPlIJe, - .'

llpHIIOBHle,n;a'l Xycara '1eRI'nli Ka}Jao le,Aa he caBly'IIJ.B~ge

are :sie1I1TRo;e no cTapoMe 06l>pmiY nponaK1if. :H::'f TOFa 6u qOE~e:ro ~LOI'ao SaKJI>ygn:TR, Aa je cyteEbe BO,D,OM Y raTaq~WM EOTapy ca CBJille)l OOH'lHO ou.rr.o, ,n;a ce ELHj:e caJ\1(:> y OBOM cq'I~lyoBalw Cy,D;lilJIO. Hs ,rr;pyrl'l:ie~ MjeeTa Xepqe:rOBlrne Jil Bocae mqecaM: AO Qa.n;a IDIDl'ra

,n;osHao 0 ono] .BPCTH60$jer cy,n;a.

V. A1mml, 'R.1lenena ,lI;ennja 11 It(''T1IX.ape-RJUtB>albe.

A:ammr E' ltJIe3'Be:a:a ,1l;'enRia (npa:BlIJIHO 6,zr.sHiria. - 'VigiliaHcd:,:;B'a I\pKBeW<1 cJIJ~t6a) "IillEe ee o,n; I1ICTO..:rn:O-UpaBOc.rraslllIX n0J10Ba y ~y CBP:Xy, ,n;a Bor' ,SJI~'Il1lB'lia e~eTe, Aa r a Do¥aMJiI 1!I ~a TalCO TIO}'I;aM.(beB ncnoBle,n;R CB01.Y EPHBIH!;y, Eaxw ce ~li~ a~) 0 'l'o:M:e ie Baii lJJI[elW ,[YEa rpl)llh-Bje.nortoc:ih y "BocancEol

133 -

B:R~m", rOA. 1891.. opoj 3., CTp. 39. lIc'rlif rracan - ~cao ie TaEo~ep o EJIe'1'BeHIDI( ,n;,emI:JaMa Y "B11I:JIJ:I" lICTe ro~e 6poj 12., CTp. 373. Ja ky C -ror-a oB,lqe Ca;\1O.o CJUl'lJIOM MyxaMeAoBcIWM 06Ji'lajy rOBopH'rJ[.

AEO ce H. IIp. le,n;floj)'1 Myxa:'fe,D,OBU;Y llToroA yxpa,n;e, a OR lie JIW",lW ID1EalW ,n;OSHUTH, EO My Ie yEpao, OH,n;a B,n;e HeXHM ,n;apol'l[ E TI~6ml~HOlI'f ~yxaJl1:. 'lOnjeRy rra .~a a aMOJIl:I , ,D,a My HCT11lXapy ItJIaEba. II06mEHHE, areo ce Eb~rOBO] ~e"~ll ozraacae, ysehe y rronohn aO,ll;e '1', oHAa EJIan,aTJ,( H IIplr.Je :a:ero JIH sacrra BOTa }IWJIHTl'f .n,a. My ~ cny ,n;a,ll;e SHale, IrO ItojeM 6H Morao paCIl03HaTR E'O je

:upHlaB..lI>eHY Epa1j y rrO'fIHH:ao. ' .

gyo CaM, ,n;a 'i .Xar,nI MexMe,n; ecp., yttH'reJb aa ra3ImOM MeETe6y, cax IIpHIIoBIIle,n;ao, IcaEO is i~,l(HO-g :nCTlIXapy EJIan,ao Y '1'1 CBpXy, ,Il,a 6R. OEalW ,Z(o~m~o IW My :\e HOBI"(e YEpao. H saHCTa 2 - 3 ,n;aHa 1I0CJIffJ e Tora IIPH.!a:Bao :r.{y ce i e Epa.n;JI.HBaq paj e'llIl'rfa: llJa cax TIJ JEpao HOBqS, eTO TlZ! HX Ha'I'par OC11lftf onora nrro

cax Beli 1\1e'ty uri M: rrorponrao j caao HeMol :Me IIs,n;a'1'JiI." '

VI. Ilpeaamaue ~l'pRa, 6yca n "R.a:neHR.

Areo ce JWMIlurje IlQCBa.n;e pa.n;n SeMJbiD.IJ:H::I!t.K Jl'paItII:JJ;a, Te c,e I:'lHa~~ He '~rory, rrOM:HpHTR) SaX'fIljasa Ty~HTeJI:, O,H. Ty:n:t8H0I'1 ,Il,a rrpeaece 6 C, r[,pH U KaMeH OHll[M: rryTB1\:£, F001m OR M1ifQ./,lll ,llia J,I,l\f R;ZJ;e IIJ?a;Ba l\re~a. Hapo,a 'Bjepyje, ,n;a h.e HOCHJIa:q y OHaK:SOM CJIy.qalY naGTK IlOA Tel)eTOM r;rpHa, oye.a H KaMeRa K cnoje c a.'8} e CT H, aEO ROCE &pxn IIJI:I nYTeM. Onaj o.Ol1f.'Iaj JIOS:ElaT je y XepI(erOB~IH EaEO caM 'IYO, 111 Y 6_p,n;onW[,ID1 rrpeAje~ra TIoca:BlUre. IIoQJlHme _ orraeao .ra 1e Bl'lHleAan ca6apaJra:q H31p0,H.Hor rrpa'Bo?y~a, J[ r= ~pljJlli-B]eJloEQcnli Y oBorO,ll;m:IJ;FbeM "Tpe6eBIrliy") ns '&olera CaM lif 1a sa .EO ,n;mmao.

6) IIopoTHH~H (conjuratores, Eidhelfer),'

" : c:p~,n;~"eMBI-rjeEY onjame.y Eocmro6n"laj, ,ll;a.ie Tymnrre.lb 0;11; 'l'yace,.

BJllta "ax'! MA6Bao, HeIea OR CBO]Y 'l'np;ll;Eb y IH;,lTEpH!ema npacerox C130iMX pobaEa, cynJIeMeRliUCa. JiI,~ Be,MJb~'&a, 06W:LHO Ihl!lx5 (y IDelflWllwi 7).

y "Ba~eH,y 1\1aRFqe ItaSaJIa]e y,n;omro;a: "Ja rser-one saEJIeTBe H@ npl4Jl.1.aM, ,n;? n erca ce sareyHe aa n.er-a lberOE opaT,oJr;L1I 'I'D: :maes OJm 'I'll ROlli ,D,pyrH IIbliITeHH ".I:o;sj ei~." l1scToraMO:lKe:MOpasa6pa'1'M; ,lI;~ YCTanoBa nop~(~a jonr ,ZI,RRac IWCTOj:u: y"raTa'iI1W'M: trp,o.n.je.n:y. ItaTw ce OH~ SOIlY, ROllI cesa ,n;PYl"'ora saEYHY, Tara jom l'fliljecaM :ra~ ,n;..oSRa'FII. Borlilmm It~e ,ll;a ce (JOBY OEJIeTBeEH~:::pr, rre ,lI;a, FlX

[a lOur ,ll;an A~:a:ag ~ I~p:HoJ T'opa, If y-xeKBM xepu;erOlla"IEBM, if 60Ee.2bCE1(111.f EpaleBJilIa ). Y cpeAlbell'[ BHjeEY SB~JIl(f cy ce rropoT~,

') :r.l1acHlII<: XLIV" c1'j:I. 205.

3*

- 134 -

Na.rodni lijekovi iz bilinstva u Bosni.

Etnograiska stndija.

Priopeio dr. Leopold Glftck.

Bes obsira na nadnaravne lijekove, u koje narod, vjeruje, upotrebljava on u bolestima vecinom i one Iijekove, koje mu priroda obilato pruZa. Prije svega sluze se liiekovima, sto ih daje flora u semlji. I ako su u gdiekojim prigodama mitol0.ske reminisceno~i~ i suievjeria, ili surova analogija bile ponukom, t Je narod neke biljke stao upotrebliavati za Jiiek, to se ipak ne da taiJti, da ga je II ronogim prilikama na upotl'ebljavanie bilinskih lijekova navelo

triiezn.o pl'omatranie i iskustvo, . . .

Nauka 0 liiekovima zadnjih i8 desetlijeca mnoge billke, kOle

sn tecajem citaVlh viiekova megju Ijekarijl:una zuamemt.o miesto zapremale, izbacila, pak [e po tome veci:na dauasuiih Hieenika bilievne

lijekove izg11bila iz vida.

Ali izucavanje proiesora Koberta i lliegovih ucenika n Dorpatu

teeaieIn zadnjih godina pokazalo ie, da pogdiekoja bilika, koiu i danasnje nauena medicina oznacila zastarjeloill, 'te se samo jos u narodnom Ijekarstvu upotre:bljuje, ima veeu terapelitic~ vriiedno~t", nego eitave cislofarmaceuticko~kemickih preparata, kOll se s mnogih strana pl'eporucuju, nad svruru rujeru Iivale, a posUie kl'atke slave

]ll'iiegju u zasluzecu zaborav. . ..

Pri irucavaniu narodnih Iijekova iz bilinstva u.1'azli6J;ih naroda

priie svega dvoje udara U oci: P;l'VU, da mnoge biljke U naroda, koji su daleko iedni od. drugih nastanieni, sh:@e u istu s~rr~u, ll'1;a~3il' i 'ne uviiek na isti Raeinj i drugo, da su mnoge Ijekovlte biljke, ~t_o ih danas narod upotrebljava, vee priie vise hiljada g·odina grcki

i rimski ljekari prepOl'ucivali za iate 'bolesti. .

Kako se sad te cinjenice mogu razjasniti? Li~kovito djelovanje

nekih biliaka bilo ie Ijudskome. rodu bes sumnje v;ec u njegovom prvotnom stanju poznato. To zakljucuj.emo ne BalnO po tome, stc 11 naroda, Roii su aanas jos na vI'lo prinIitivn0m kulturnom step~nu ima razroierno obilata ~aliha liiekova iz bilinskog' caI'stva, nego 1 po tome sto, Rako se svaki dan moze vidieti, cak i g'dj,ekoje nase domMa zivotinie nekoje bilike trwe za liiek i za ~itak, dok od drugih zaziru.

Za nekoie biljke bio ieza ciielo neobican im miris ili ~kus povodom, te se upotl'ebljavaju za lijek, za -druge opet sal' c lleta, (\)blik liMa, podoba kOl'ijena ili najposliie neko znamenovanie) koje su wale u bogosluzju. Poznavan~e Ijekovite sna~e nekojih bil.iaka prelazilo ie s jednoga koljena na drugoJ pak se rasprostranil6 n~ same mirnim trgovackim saobracajem _pojedinihnarl)da., vee 1

ratovima1 koii BU izmegiu _fiim bivali.

Kako _ asklepovci, tako i kasnije hipokl'at.ici i rims-ki liiecnici

0snova1isu zalihu sv:oiih liekarija veCillom na medicinskom maniu

- 135 -

n.ar?~a, pri ~e~u su ~e dakako i pogdjekojim svojim .izunrom okor,lfltlh, . LIJe6mcJu .. autoritet ujednu ie ruku utvrdio vjeru naroda u IJe~o.vltu . IDOe hJe~ova:,. kojima se je slusio, a u drugu ie ruku UClUlO, te su l~o .~lJecn~cm~a pronagjene Ijekovite biljke vremenom P?stale narodni ~J]ekovl. 'I ~hm je nacinom naucna medicina velik dio svoga ~nan]a c.rpala .~z narodnog Ijekarstva, dok se je ovo opet obo~atllo mnoz~nom h]?k?va, koje je prihvatilo od nauke.

Ovdle. naznaeeai o~nosl izmegju narodnog i naucnog ljekarstva: postoleza prav~ 1 da~danas,. samo su po nag 10m napredovanJ~ . nauke. u sadasnjem vijeku, 1 zbog konzervativnost narodne medicine, kOla nO~lOta::ije tesko. prima, slabiji nego prije.i

. .~z . p~znav~nle bil]al~a, ~?]e narod upotrebljava za lijek, .za~~mlliv. J8 1 naein, kako ih prll·~gjuje. i up?tre~l~uie. Rao spoljasnji hleko:~ ~e ~::"m,o ~ se upotreblluJ~ hMe,. isbojci, peteljke, c.v:jjeee, plod ili <korll~~le 1 sok za o~l~anle" na.tlranje, pranje i grgutanje, kao. m~hlem III mast, .~e~:o Ih .ld~davaiu kupkama, pri parenju j ~agle~]u. .Roo n~ta.rn!l l~lek.ovl ~llD.ajuse cijele biljke ili pojeilini nn . clIle~oV1 kuhani, .przem, stucaari, u vidu praha, iii se pak samo n~I!~valU, va~e. S vmom, vodom ili rnedom. 0 nekim se biljkama O1JSh, da. valJ3'lu samo usvjezem staniu, 0 nekojim pak, da ih treba sU81ti na sunou ili pak samo u hladu.

. . Mnogi ~d tih naeina upotrebljavanja presli su u naucnu medicinu, drugi, su se opet sve do danae jedino nalaaili u narodu.

:u~ zas~bnll s.lovjens~u, utjeeale au na narodnu medicinu u !30sm ~nte:nz.l_vn(') rlmska 1 grcka kultura u staro doba, germa.nska 1 kas~~le tahla~ska u srednjem vijeku i konacno osmansko-arapska u nO~lle doba, 181'- se u nasornna nanoda 0 sucstvu i uzrocirna bolesti kao 1 0 dieloJa~j·~ lii.e1w-va, ~oii. se .Froti.v njih upotrebljuju, be~ muke mog?- naci la8m trag'ovl svih tih utjecaja.

. N~'oc~to u. ~ilje~(')m Ijekarstvu i, u naeinu, kako se upotreblja. valu .poledlne bl~Jke) la~no' se razabire, iz kojih je izvora narod u Bo n\ crpao svole zuan18.

~ Zila'V,o ~rianjanje narcda ~z .OhO, sto rou je prelazeci- s ko-

~1ena ?:a kolleilo d~sI('). od st~r~Jj>e, "?-ci,:ilo ~e, da se i danas ios J8te blljke .. upotrehllavalu na 1Stl nacm 1 za lste boleati, kao i pl'ije ~10a-O Vll~~o,:a, makar da mu cesto ucinak pojeainih hiliaka III ~alo mJ~ lasan, kad n. pr. pas ujede1 onda Cipeenito me6u rascllepan b:qel bob na novu jos l'anu, pa g~ dotle osta.ve, dok 1"1e otpane.

Una.toe mllogome ra,spitivanju niiesam mog-ao da saznam uzrok z-a sto saroo Iil~ Tane ad pasieg ujeda me6u rascijepan bob i za st~ da. bas mO~'a biti bijel hob?

-. J~ ni malo 0 tome ~e sumnjam, da l'aseijepan bob vrlo dobro Z-~'S~l~~Je onako male ramce; kakve ces~o ost~iu iza p.asjih zuba, n~toi5]_tQ alto pas ~amQ zagl·'l.2e ~ ne zakme all zasto da bas t3aJllO blJel bob J!bma~e, to do danas ne zna.m.

- 136 -

Biljevnih lijekova ima u naroda u Bosni toliko, da bi trebalo mnogogodisnjih studiia i sabiranja pO vise niih, da se mognu potpuno prikazati.

Pabircenje iz velike zalihe u Bosni i Hercegovini upotrebljavanih biljevnih lijekova, sto ovdje slijedi, ima tu svrhn, da se paznja daljih krugova svrati na tai predmet i da -potakne dalje studije 0 tome. J a se nadam, da moj slabi pokusaj n ce ostati osamljen,

U z mnogobrojne bilieske, sto sam ill pribrao na temelju sopstvenog motrenja i po kazivanju domadih lije5nika, ljokarica i bolesnika, sluzili su. mi pri mojojradnji ovi isvori:

1. Pet rukopisnih "doktorskih kniiga" -iz zadnjeg vremena prosiog i iz prvog vremena sadasnjeg vijeka, sto mi ill dobrostivo prep~stise veleeasni 06i fr~nievl?i: Barbaric" Batinic i dr. Ban 1). Ti rukopisi potjecuod bosanskih h-anievac~, koji su nekada bili i tje-lesni lijecllici svoga stada. Od l'ukopisa,sa.stavljenih na bcsanskom je<.i.liku tri su potpuna i dobro oenvana, narocito iedan od Ira Clu'isticevica iz Fojnice, pisan g:odine 1834.; od jednog latinskog i jednog taJiiansko-bosanskog odrsali su se same ulomei, ali i oni ip:ak u gdjekojero pog-Iedu mogll dobeo posluziti.

2. Rukopis jedne ljekasske Jrnjige ~z pl'osloga viieka" sto ga je izdao i u Glasnjlru (SY. IV., 1889., str, 95.) priopCio kv.stos ,dr. O. TruheIk~.

N adalje j os' Barn up otl'ijebio :

3. Hapeaaa Me,n;1'.IJIJ,lfiIa yOpoa, narracao zrp. BJ.la,n;ag 'BOplj@EJ."lli.

HO,BM Ca,:a;, 1872.

4. -Jugoslavenski imenik bilja, sastavio dr. Bogoslav SuleK.

Zag,reb, 1879.

5. Lehrhueh del' Pharmakognosie, von Prof. Dr. Albert Wigand.

Berlin, 1879.

B. Handbuch der ])harmaceutisch.en Praxis, von Dr. Hermann

Hagel', zwei Bande, 1883.

7. Volksrnedicin und medieiniaeher. Abefglauhe iu del' Steiermark, von Dl'. Yiktor Fossel. Graz, II. Aullage, 1886.

8. Ueber die in del' hippokrasischen Schrilteusammlung e1'Iraltenen IJharm.akologischen Kenntni.sse von Dr. Rudoli von Grott (Historische Studien etc, herausgegeben von Prof. Dr. R. Robert in Dorpat. Heft 1'1 Halle na Bali, 188>9.).

9. Russische Volksbeilinittel aus dem Pllansenreiche, von Dr, Wassyli Detnitich. (I-list. Stud. von Robert. Sv. I., 1889.)-

10. Me lyeyn~ i przesady [ecznioee ludu polskiego. Dr. Marian Udziela. Wa~rsza:wa, 1891. (Na.rQclna medicina .i medicinsko pra;z;nov_jel'je u Poljaka),

I) Reeenoi gospodi, kao i gosp!'ilinll c. i -1,[ vojnil)iUlln 8ve§oonikn Jt"l)gic-~, lwji rni je priopCio Yl'10 dragocjenih podataka, neka ie ovdie za njihovo prijaeno potpomagan]o II .mome radu i7;rccena najllsrdnija blagodarnost.

_. 187 -

1. .Abdovina (a-vdovina), Sambucus Ebulus L.

U potr bljava e korijsn, lisce i bo bice i to:

U varen korijen protiv padavice (debela, debela bolest);

prasak od osusenog korijena iIi kriske svjezeg' koriiena kao spoljasnji lijek od bradavica;

. lisce u vidu salate kao nutarnji lijek a .kao spoljasnji Iijek u vidu obloga, kad nateknu goljenioe, od dalka i zutice. Iz Iisca iscijegjen sokcisti orijeva;

bobice piju 'se 11 vodi za procist,

Abdovina upotrebljava se dakle 11 Bosni iznutra za procist pl'i lokalnoj i opcenitoj odenoj .bolesti, pri zutici i dalku, a spolia protiv bradavica,

U Srbiji upotrehljuju od zg'hjecenih bobica pecenu rakiju protiv srcl??olie. Ale.ksandal' iz TmHesa; i DiOSC01!id:es- preporucuju sok iz korijena protiv vodene bole ti, a i sada ponfj@'dje osusene zrele bobice upotrebljujn lao lahak lijek Zi3J procist. p

U pJr..asl1k stu cane sjemenke na varenom iajetll lute za POViI'a- 6a,i.li.e :1 za procist,

N ekojs odlike euiorbiacea vee su hipokratiei I..lp{)'treb~iavali kao, dral;rticne lijek0v ea _Pi'oeist; u pojedinim dijelovima :Rusije i Pt>ljskeupotrebljava ih 11a1'0<1 iznutra 11 istu 8VThu. Sto se narocito tiee one vrste, koju u Bo ni upotrebljavaju, poka.zali 8U p.olnclaji da 6-12 sjemen~i e.mo:'bije lath,yris, kada se pupii'u, mQgu da proizvedll pO"'!,lTadanJ6, pl: 01 rv, pace 1 nervozhe bolove.

Ulje te sjemenke, poznato pod imenom Oleum Lathrydis (htti1e d'epurge) ordiniraju na juga ponegdje protiv zatvora.

3. :Bob, Vz'c£a faba L.

u'cetu V8l1'e110 brasno bobovo upotrebljava se Rap k.atapIazma ~a ~loz:rii va,ni~ gnoja u eirevima. Tu doduse toplota eini vise, nego indiferentno bODOVO brasno..

4. Bobovac, Sedum telephium L.

Osusencen tom bjljkom kade kOZl1, leads se po :n.Jol ukaeuju airovi i pri s'iElitickim pojavama, .

. Hj~?kra~eki pisci vise puta spominju bobovac, pak ga p_xibl'ajaju

ostruh liJ~koyuna. .

- 138

Hager (sv. II.) . tr. 944.) kaze 0 toj biljci ovo:

"Bobovae je samo ios narodni lijek te se iznutra upotrebljava da hladi i grmmieu suzbija, Za sok vele, da spolja lijeci perucac,

d '. davieu."

kraste na glavi, rane 0 vatre, a iznutra pa aVIOU.

5. Bokva (bokvica), Plantago_. B o k v ic s mu s k.a = Plantago" m,a;jo'r L.

Bo k v i ca zenska = Plantago lomceolata L.

Bokvica u Bosni u mnogim p1'ilikarna slusi za liiek; upotrebljavaju 101 list, korijen, sjeme i sok 00. biljke, spolja i. iznutra. .,

List se spolia eesto upotrebljava kao zastlta z~ raz~(nte rane, da qmll·jie napon i bijeli prist, a iznutra varen s vmom 1 s vod~m. pl'otiY~1'oznice . i gljista (gujavica). OSlls~n j u pTasak . tuca~ list upotreblJ!wa se tzrurtra iza orvor: OSUS6n 1 1.1 pl'asak stucan list sa

hliebom, vele, d_a Iiieci ~d bies'?ila. ..' . .

U prasak stucano sleme pIle se s b1lehrn vmom 1. to hvale kao

lijek od disenterije (srdobolje). .

Sokom te biljke natiru dojke, da linja mlijek:o, nekoliko kap~ t(').ga soka blasi belove u uhn; kada se pije kao nutarnji Iijek, gOill

mokracu In:i vodenoj 'bolesti (debela nemoc). "

U Srbiii se bokvicom vrlo CBsto lijece rane. D rnskoj narodnoj medicini .imaju obje vrste bokvice veliku vrijednost kao Iijek ad rana; osirn toga upotreblj'availl se; pri nutarnjem .krvarenju, prelivu i ustavlianju mokrade,

_ Hager pise a upou'ebljaV-3Juju te biljke u medicini ova:

"Bokvica ili niezin sok upctrehljavali su 1.1 stare doba protiv s~ice; Themison jEOl .njome lijeeio belove u trbuhn krvotolce, izbacivanje i pljuvanje .krvi, disenteriju, drugi su opet tom biljkom liiecili hemoroidalne belove, gonOl-hoe, Ruor albus i gl'ozmcu. Spolja sa njome liiecili 6il'ove, pistanjak, rak, naboje, kad se ko oieze, upalu ociju, osobito kronicku ;skrofuloznu; upalu kapakai vesica, kad se.narcsnici nacine mozolii t. d.'

6. BOl', P~'nus silvest1·is L.

Izbojci borovi yare se kao lijek ad hemorhoida i disenferije.

Prije su borove izbojke mnogo preporueivali kao liiek za izlucivanje mokraee i cjscenje krvi, sad ih vise ne upotrebljavaju,

7. llOZUT, Paeonia ojJiez'nalis R.

Od ba2i1;u:a se upotrebljava kOi'ijen i sjerne. R"aZl'ElZan i p1'0vrtan korijen n:anize se na u.zicu pa se nasi 0 vmtu kaQ lijek ad pao.avice, ludila, promnklosti i vratobolie.

- 139 -

D prasak stucan .korijen 8 vodom Iijeei srdobolju, 11 vinu kuhan podrazuje na povracanje, a lijeei i g-roznicu, ako s nzme, priie nego sto se vrati, Korijen, varen u vinu, lijeci od padavice.

Sjeme s vodom ili s vinom lijeci bolesti zivaca j mozgjana, a upotrebljava se pace i kada kome pane kap,

'Hipokratici upatrebljavali EU bozur sarno kao spoljasllji lijek za zane, koje se veoma gnoje, sire i lako krvare,

Prije se ie korijen ad bozura mnogo upotrebljavao kao antepilepticum i antisposmodicum, ali posto od njega nema nikakog ueina, nikako ga vise ne ordiniraju,

8'. Breberlna (breberina trava, snmaniea), Anemone nemorosa L.

Svieza, razmecena biljka, upotrebljava se kao p-l'iStilo (ves£CCl.!l2S) .

. Breberina poznata ie u Esta kao sredstvo, od koga veoma, nabreknu pristevi; za Kameadale vele, da njome truju strijele. D, Malo] Rusiji upotrebliuju narodni Ijekari tu vrstu anemona protiv lisaia na gla:vi. Neku. vrstu anemona vee su .hipokratioi spolia tfpOtrebliava1i, kad [e na pojedinim mjestima trebalo nwaZiti .kozu. Ueln breberins potjece od jetke, zitke tvari, anemonskog kamfora, koji kada se na kozu stavi, tvori priS'tev6. Nacin, kakQ narod upotL'E~bliuie tu biljku, posve je dakle opravdan,

9. Broc, RUbz'a #nctorum L,

Broc se broji u one biljke, koje unatoe neznatlloJ SVQjoj terapeutickoj vrijednesti vee orr starine u razlieitih naroda sluze za Iijek.

Hipokratici preporueuju korijen od broca protiv srdobolje; Gl'ott misli, da ih ie ].ll.j tome vodila vjera u simpatiju. D medicini smatrahu tu biljku kao okrepljjv liie.k~ koji umnoaava mlijeko i goni mokraeu.

. U Bosni Be koriien vrlo- mnogo upotrebljuje -ili kao prasak ili

u vinn varen, a biljku samu kao lijek od potainice (amsnorrhse), Pa;l.'enje s liMem od b1'06a uporrebljava se pri porogjajima ne samo za pospjesavanje poroda, vee i za izagnanje oba.mrlog_ pip da, posljetka (necprascine) i z,t1 ciScenje poslije poroda,

Uvarak biljke s .medicom unapregluie, tvoreei 'krv, djelatnost nutarnjih organa. Sok iz korijena _8 medom lijeci sve bolesti po kozi, pri kojima se koza C1'veni.

Po Hageru upotrebljava _ se broe za olakSanje porogjaj'a i pTl teskom lDokren,in.

Crveni sok u kp1:ijenu) koji glavni materijal daje pri f.a;ka zv. turskom erv.enilu, bez' sumnie je pl;vi bio povodoID, te au tl] bi1iku stali upotrobljt1vati z~ lijek. Po tome sudimo, da ce se

- 140 -

vecinom up otrebljavati za take bolesti, gd.je hoce da krvotok ili poapjese .ili obustave.

10. Brstan (brsljan) , Hede-« helix L.

Brstanov se Ii t, za 24 sata razmoeen u sircetu, spolia upotrebljsva Wi ubojima (kontuaijama), a u sircetu varen v alj a, za Z3,Jtemat'eue' ra,lle, koje vee zaudaraju.

n VIDU varen list blasi zubobolju, kada se njim oblozi lice, ali se

u isto vrijeme uvarak mora i u ustima dl'zati.

Iznutra bla:zi uvarak od lista i .izbojaka bJ."stanovih, kada reze mokraca i 1>1'i .kamerrou. U maslu przen list upotrebljava se pri 'Vodeno] bolesti golienic~.

: -B'Ok, iz liMa lijet!i od sljepoce, kada se njirne peru oci . . , , Uvarak bdtanova lista s. vinom lijet,,:i gute.

U _prasak stueani plod brstanov s rutom i li_scem GJd. salaie (kadulie), kada se uzima s medom , lijeci potajnieu (am en01;;t'hoe, n-eovii.et, 1)eZv1:ijeme). -

,LiMe i kariten brstaoov preporucivali sn hipokrati0i za vrlo

gnoja:ve cirove- ili z~ rane, koje Iako krv~re. "

~iBrStall4;)V" list valjao Ie vee od davnih vremena kao lrjek od In'oni6koo' katara, usice, uloga (podagre), za rahitis j skrolule. lS-viez li~f upotrebljava sa spolia kad se ko 01?rZi, zavidanj.e Ci1'0Vp, i rana sa smrdljivim gn.oj m, za razdjeljivauje hladnih, limiatia-kih nateklirra." (Hag'ar sv, ll.) sir. 73.).

Kao oblog .za rarre moze taj Est da vrij,edi.

11. Crkvina (erkvina trava) , Ean'-ettw£a olficznaUs L,

Svjeza bUjka) stucana, lijeci, lad se ,ko . poreze, _pa je na ranu p_dviiej izbojci va1laill sa PQganac (crve'Ul '1e1;.-,'\.I." , pozarac), karl se

ko .opl'Zi, zit ahseese (circ;rvej i upalu koz-e uopce. _

Eiljevni _ sok s medom' p:renose kistom na upa1i nn, kozu, u vinn Hi medici varena hiljka lijek ,ie od zastarielog kaSlj:;t..

U medicini siabo au t.u kopriyu upotrehljavali, najviSe -;>;a rane;

sad ie ne upo'trebljavaju nikako.

12. Crni trn, Prumus spinosa L.

Uvaa:ena kora orl korijena pTep91'Ueuje se kao liiek od zutice. Ako ~e hoee- da bude hasne oel tog lije:k-a) ireha n Ili baciti dukat, dQk s.e vari.

Sviezi oyijet crnog tru.a tlpotreblia a se ponegc1ie jos u vidn na1iewa ka.Q lak lii~k za 1'.l1·o6ist.

1401 -

13. Oem erika, Vemtnl1n album L,

14. Kukurljek Verat1'um niy1"'ltm L.

Osusen i u prasak stucan korijen od eemerike uzet s vodom, lijeci od grosnice, [er uzrokuje [ako povracanje i proliv; spolia se preporueuje za uboje i S'\71'ab,

Rane, .koje dngo ne ceda pl'ogju, pare se cvijetom od kukurijeka, D .staro vrijeme cesto 8U davali ~emeriku za povracanje, manje za proeist,

U Rus:iji narod obje vrste upotrebljava s polja. za kozne bQlesti, iznutra za proeist.

Poljski seljaci preporucuju osusen i u prah tucan list od cemerike za kiharnje 'pl'i okorjeloj nazimi j glavobolj'-i.

15. Cioak (repulj) , Lappa ?naJ()1' G., Lappa tomenioea Lam,

8iame od. cicka u prasale stuoano pijese u vodi, lead ujede bijesna ~ivQtinja. Biljka se kao uvarsk s vinom usinra protiv .kamenca, Stucani korijsn prorll,ijesan sa zeciiom 'maMu izvlacl stl'aliRl tijela lZ ranai n. Pl', . aomu (spl'ilru); S obicnom mascu debar je Iijek ad peruta.

Na tl'bu-h polcsena biljka" vele, c1a 'anli1'i malu djecu, kaa -placu. FiziolQgko djelo?anje te biljke nije dosele dosta i pitano, makar da je v ¢ u dnevno doba sponrinju rimslci hj ~njcl, t se i sada Lt· l'azlicitih nal'oda u,potrebliava spolja za rane i b 0'1 esti po, kozi, isnutra za pl'ocist, protiv reums.tizrua, i Skrolula. Osobito je Rusi hvale kao .mehlem za rane; U Engleskoj njome. lijeGe vodenu bolest.

16. ellbar, Sat-ur'eJ'a Iiortensis J.1.

Ka.o .spol,iasuji lijek upotrsbljnju cubal', da njime u vreloj vodi 1)a1'6 nazeb ? a s rakilolll uvaren sluZti .kao obloga pri o¢noi bolji, IZlll~tra uzima se kao Iijek teskog m.okrenia i PTQ:tiV suhog kaslja, GrOI su ga kao lijek, koii izlu:cuje slinn, usimali protiv katfl,l'~' u prsima. Sada se u medicini vise ne upotrebljujs; ponegdieiG~ sluzi kao mirodija.

17. Cuvakuea. (pctzikuea), Se/m;_prtrvivurn teciorum. L.

Svjezi list o'tlv:akuce spolja se upotr,ebliuje kao liiek od poganea, serpjginoznih cil'ova Ita koZi 'i za izeo'e; sok iz lista, -vele, a.a ka0 spoliasnji liiek pomaze, kad· -npekneskorpion (jakreb), -,a iznutra. da lijeci srdoboliu i prGliv.

- 142 -

U vinu vareni list, kad se pije, izgoni guiavice, ,

"fa se biljka U Inedicini' n~ upo~re~ljuie u n~'odnom S~,llelrarstvu upotrebliuje sa mazanje malasila (~emo~holdalne kvrZilCe) .mrtve kosti, kuriili ociju, kad ubode pcela 1 z~ ~ege.

Ime euvaknca ima ta biljka otuda, ier S8 misli, da ne mali,e grom

udariti u onu kueu, na kOlDl ana raste. Sel,iaci za to u nokim kraievima goje tubiliku na krovu,

18. DiJljica, Pt'mpinella Saxifraga L.

Za sok te bilike vele, da lice Cistl od osips i da lijeci zivo-

tinlske uiede. .... "

Uvarak stiti od ,Zaraznih grozmca. KOl'llen ad dinjice upotreb-

liava narod samo kao liiek ad proIDuklos:ti i nazUnj3.

19. Divizma, Ve?·bascu7n Thapsus L.

U vinn Taskiscljeni listovi divizme utase kr:ca¥i kasalj: Kako liMe tako i sok te bilike .mecu se spolia na uboje. Grlobolla, vele, lijeci .se take, da se vrat spolia ablaze liMeJll~ a uvarkom od te

hilike da se 'gTguta. ....,...,. . '

VaTena bilika kaospollas?;ll h!e~ ,~le(h .. 'pl'eloDill~nu . Kast,

u koziem nilijeku vareno CVl]ece lijeei b1]e10 pranle 1 slu-

zotok. ..

Vee Diosoorides pr.ep01,'llcuje neku vrstil divizme kao nutarnll

liitik o:d lm$lia. . ,

U Rusiji upotrebljav:;t nal:bd dl:v~mu kao. nutarnji lije~

od kaslja, bacani;t krvi, susice, nemOl'hmda proli va, sluzotoka 1

vtato bolji1. . .

Hager veli, da divizmu ponegdje upotrebllayalu kao sIllzavu

ob1ogu, kao cai protiv lvaslja i za Idistire.

20. Djetelina, Trifo.1ium p1'aJ;ense L.

Ova u narednira piesroama ?8sto spominiana_. bili~a sl~i kaclSto i kao simpaticke sreds.tvQ p.n bolesti11Il:a,- s. kojima 18 s~olen krvotok ili crvena nateklina kose, a upot.rebl}ava se Cl"'vena cy]etna

glavi~a. ,"

Stucano sieme, vele, da liieci te.slw mokreIlJe, kad se }1116

u ~nu. .

Nekj eng1eski liiectrik, imenom Howar~ Sal'g:ent pl'ep~ru.cul~

napitak od. ~V'adnog di.et~in?g cviieea protrv velik:og kaslla. On veli, da ie time, bolest 1z1ilei'hQ za 10-14 dana.

- 143 -

21. Drijen, Comus moseula L.

. . Kao s~paticko. sredstvo .upotreb1juju sok od drijenka protiv nekih zens~lh bolesti, a sok rz drveta protiv osipa na kosi.

O~~sem se sok ~.uh~ u vodi, pa se pije kao lijek od srdobelje, Za koriien vele, da hJeih, kacl se ko otruje,

Hj;p?k:atici preporueivali su ddienak kao hranu, koja eatvara, ~ me.dicml upotre~~iay~o se je prije drijenak kao lijek ad srdobolje 1 proliva, sad se '1'18e nikako ne daje.

22. Drinjak, Oi1iarwhu1'fI; Vincezo~:icum P'e r s 0 0 n,

U vinu vareni korijen, daje S8, kad njede ntrovna smija, varak S vinom blaZi nutamje belove i pomase naroeito 1.1, vodsno] bolesti time, S'to tjera znoj -.

Priie su drinjak mnogo upotrebljavali za povraeanje, pro5ist, znoje:nje i mokrenje i sad ga nikako ne daju.

23. Dup~ac, Theuc1"ium Ghamaed1'!j8 L.

" S YillO~ i .vodom .varen pr~p.Ql'ucuie se plemeniti dupeac kao

hJek od kasl!a 1 padavice, U zeltInu varena biljka vele da kao

ohloga liieci kline (pl'ijedot). ) 1

. U stare su vrijeme naliv od dupcaca pili kat> zeludacni lije.k

1 za; t. ev. ciMenje krvi, sad je zastario.

24. Duhan, Nicotiana tabacum L.

U l'~1ciji raskiseljerrim duhanovim Iistom. oblasu uboje, s medom namazan Jis~ upotr~bliava~u Fl:otiv sandZija. Yoda, u kojoj ie raskiseljen duhanov list,. SJ~l za des~~rranie otrovanih rana i kao lijek od svraba . . Ponegdje 1 U medieirri upotrebljuju naliv od duhanovog Iista, da tame ublase grceve. S polja samo jos sluzi kao narodni lijek od z3;l'aznih koznih bolesti u liudi i domaee zivine.

25. Fndlkovtna (kalina), V£bu;1'num lantana L.

Obiena luksija, u kojoj se svtLti lisce i bobiee Iudikovine, obu-

stavlia ispadanje vlasi i oni od toga pocrne. .

Od liMa pl'lregieni uvarak s vodom. iIi s vinorn u6vrScll-je' klimave zube, kada se time usta ispiraju, krijepi znbne meso i lijeci mu upalu.. o upotrebljavanju te biljke 11 medioini nije nista poznato.

- 144 -

2.6~ Ga,vez, SyrnphitU'1n officmale L,

Imenom "g-avez" oznaeuje narod dviie raslieite Brwragznee i to symph'l'turn officinale, koji inac~ naz_i;aju i 1l ~lmjak" i ('ynoglos~u1n o/fic£n_ale L, Prva ad ove dVIJa bll!k~ sl~Zl v~e ~~ l'anat'nH'n~e svrhe, jer se vecinom upotrebljava spolja pn upali zhJezda, protiv rheutnatiz ma, klina (za to se i zov klinjak) i za liiecenje 8101111jeu kosti, odnesno za konsolidiranje kostanih zarastiea,

Oynoglossu1n officinale nasuprot vecinom s uzima kao nutarnji lijek za proeist, pri krvotoku maternice i protiv padavice.

Plinij i Dioskorides lijecahu klinjkom slomljenu kost; cyno~ ,qloss'wn preporucivao je posliednji protiv pasjeg uj da 6elavostl

i~.. .

U Ruskoi i Poljskoj mnogi klinjkom (zywokosc, citaj zivokoM) liiei.'i'e prelomljenu kost, prelom dok [e ios nov; Gynoglossum Llpo.treb~ Ijavaju 11 Rusiii za trii~~lienie. misa, i s~~lil:'t P170tiV gam_adl PI']. eovjeku. Vele, da ova biljka OSlID toga blazl bolove u .kostima, da lijeci slomljenu kost i cIa popravlja, poremecenu probavu.

. Vjerovanje u svojstvo klinjka, da moze izlijeCi,ti slomljenu kost,

nalazimo ,.]8e mauje gotovo u s till naroda EV1'ope. .

Obje gore opisane biljke pTlje su se u naucno] medicini veoma (~esto up otreblj avale , i to S'iJ1nph-t'twn pri bolovima pluca -i prolivu, a r:.ynf)glossum: kao lijek, koji blazi grceye i belove.

27. Gorustca (hardl:'tla), Si'napis asroensis L.

Macjim gnojem i siroetom u mehlem pomijesano goruslcno sjeme liieci gnjilost kosti (zivo. u kosti) ", Stucano sjeme va~'eno sa sircetom, vele, da pomase pn perutu 1 nastama na glav:-" onda protiv bolova, u .krstima i u prsima i najposlije pri trudovima (gubi). Na modar papn' aamasana upotrebljnje se recella smjesa, t, j. stueano gorusicoo sjeme sa sircetom kao "ha:rdal j~kija". .

Kao nntarnji lijek, pl'eporucuju stncano sjeme pl'otrv g~'oz;nic.e, a s medom PQrrrijesano protiv petajnice, lead voda stane, I protiv

zaduhe (asthma). _. ,

U naucnoj se medieini denas upotrehljava samti crna go~·u.sr~a (s~'nap£s n-igra) kao spoljasnjl lijek, ito veeinom za nadraZlVan]€l koze kao odvodno sredstvo.

28. Gra,h, Pk~eolu.s v'U~ga'l'Z's L.

Grah s-e u narodllom liekarstvu upotrebljava i priiesan i kuhan.

RaseiieI~an bijel g:rah mece se na pasji uied, u pl'ah stu0acn gpl:'th smrce se, ka(la kl'v udara .oa 110S. Varena 01ie1a Z1'ua graha meeu

- 145

se vruea, na napon (potkrvljene. clrove), skmhau -istucan grab upotrebljava se kao kataplazma prI otoku dojaka, .

Grcki su ~eeniei- g:taIi'pl'eporu 'ivl:'tli kao I-iiek za PI' C]"8t, sada samo pon gdje grahovo brasno upotrebljava za,posipanje posarea (poganca),

29. Imela, J'tEe'am album L.

-

. S~,ar~_ni Iistovi s bjelancetom od iai~ta upotreb~javl:'tju se kao nutarnji Iijek od kl'varenja 11emorhoida.

Prasak od osu ~enog lista, uzet s vodom, lijeci sifilis i susicu p~llca. ~mela,e pribl'aja onim biljkama, koje su enamenits u narodrum baJk~ma,. pa su je s toga mnogi narodi cijenili kao osobit lijek ?cl, pada:,?-ce _I gTceva. Posto toj bilj.ci terapeuticka vrijeGlnost u Istmu. ]~lJe riikaka, to u naucnoj medicini danas niko na nju i ne misli.

30. Il'anov8. trava, Hypenc'l6'm _pe1joratu1n L.

Uyar~1z ivanove .. trav« u vinu ili vodi s podbjelom i ovnakom prepoI'u~uJe se, ~ao l~!~k od za~tarjelog ka81ja i sipotljivosti.

Stucana, b11J1a, )11 stucan ]. suljem uvaren j6j l)lod lijec.i izeO'e. .Kad se o.8u$.en plod nanize 11a uzicu i nosi kao hamai1ija,

onda te to cuva, da te ko ne zaeara i ne zatravi. _

~ van ova "tl:a~a, u narodnom vjerovan]n i narodnoj medieini mll?O'lh na~'oda ~ma ~namenioo .mjesto; pl-ipi~u:ie joj se moe, da moze cuvatl od 811e zlih duhova 1 od carolija.

Ol';e'ua, hoja njeuog, Hva:ka cini se, da- [e zadosta bila povodom, 'to su Je ll~~da ul)otre~lla:ab, za ustavlianje krvi i lijeeili njome izege.

U Rusl.]l upotreblja'vaj'll rvanovu travu, sliciro kao i u Bo ni kao nutarnji lijek od holesti u plucima, a spolia da .ranama blazi

bol i da ill' lijeci. _

31. Jagorcina, Pnmu,ZIJ. offieinah'i Jaquin..

. varena se jag'orcilla up01irebljuje kao .nutarnji Iijek od uzetosti, .nervoznog clrhtanja udova, bubresnesr pijeska, zglobobolje ~ac,e ~ kad .. s~ kost. ,prelonu iIi ugane; ,spolj: upotrehljava se bilik~ 1 lllezm cVllet za Vldanje rana.

, ~ sta~'a Sll Vl'emena kako jagorcillu, tako i ll:iezin: kOl'ijen, na l'a~ly.~lt naem upotr~b1javali ZI:'t 1ijek, $ada; 5e sl:'tmozQog' svog w'l'od:neo' n_lU'~sa ponegdie pridaju nalievima, kad se hoce da 'se tim~ tjeri

Z.nol ( :Totanag-er). -

146 -

o upotreblia.vai~-iu cvijeta i korijena iagorcike pise Hager kako slijedi: "Jagorcin~. su u. starije vriielll~. pi~ u nalje~. kao liiek ad prsobolie, kasnije nag-Ie Chome1 u nl.~l. }jl~~ o~. :LUlglene, llesv:iestice i ilrugih zivcanih bolova. Danasnji lB lijeeuioi ne upo-

trebHavaju." ." .

Jagorcwn korijen smatl'ah su :prrle kao ,ug~dan expectora1_1.s,

anodynum i kao blag hypnoti(';1.(.?n, a 1 kao O~oblt hlek od kostobolje, reumatlzma uzetosti i t, d. Kao wnodynum 1 hypnotic'um preporucili

su iag(i)rcin~ Boerhave i Linne.

1:l2. J aSBD, F?'OP'/l,:nl/.(.s ornus L,

Sok stese ciiedi, kad ~e pali uga1i od jasenova d:rva,. up~- . tl'eb1iavaiu proti: br~tlaiv~ca.,., UI:tn'Qci ih nii1U~: a snk, sto izlasi, kad se ug,rijaval'u 'klipcvi, hlecL od nagl:uhostl, k~.d se pepeo od i~senova drva sa sapunom i borovom sm~lom pOlllllesa u mohlem,

onda se time dobijs 1i}ek protiv ernog PrIsta,. .

Protiv natecenih nogu i protiv bolova u nogama prepol'uC.ule

se II vinn varen iaSeJiQv list. .' ., ,..'

Prasak od iasenove kore ili sok lZ las~nova konlEma, .1 vladi-

savka u vinu lii~ci od grosnice. IDadan _na1lev o~ _kore blaz_l greeve u ~elucu, a uvarak od nje izgoni, tl'akavIC': (~e~l)_.. .. .'

Sje:m.e jaseno'vo prepoJ:Ucivali ~ gl'Ckl, bJeemCl kao lll~~' kop pospjesnje mokrenje. 'Na zraku isusen laaenov sok poznat. Ie u medicini pod imenom "manna", a dosta se cesto upotrebllava

za proeist,

33. Jasenjak. (iasenik)I DictalJnnus a7JJw L.

Iz biljke lscijegjeni sok upotl'eb1javaju pri vodeno] (debeloi)

bolesti 2ia pospie"SavaILi~ mokrell_ia... .,'

Jas:eJ'ljakov korijen smatrah su neg:~a kao hlek, kOll_ .~blazava

g~&e.ve i goni mokracu, nego ga od dWle vremsna vee nikako ne

npotrebljavaju.

34. J eeam, Hordeu~ vulgare" L.

S mlijekom vazeno iecrneno bl'aSllO sluzi kao kataplazme za

dozriievanie Cl'nog pl'i~ta. .. ." .

StuC!\110 ie&neno zrnje vari ses-a fka.l.\eDll S CV1letom od z(')vike,

pak se time oblazu otsrI'duj~le dojke, ..

Voda u kojoj je svaren stuean lecam, pije. se vruca protiv

zastarie1og' 1taslia, a hladn_a protiv srdobolje.

- 147 -

U sezdesetim ti sedamdesetim godinama naseg stoljeca mnosro su ~~ko zvano prpa,rir:ano je~me~o ~rasno hvalili kao lako Pl~Obavljivu hranu prsobolnim, susieavim, 1 rekonovalescentima sad se

(mozda nepravo) vise ne upotrebljuie. '

35, Jelenski jezik, Scolopendrium. offic't'nantm L.

Vele, da ta biljka, .kad se svarena mece na sljepoocni0e, lije6 ad ~TOZLl.lee, Uvru:ak, lista o~. te biljke s vinom pouzdan ie lijek protrv otrovane krvi od zmiiskoz uieda onda protiv srdobolji

, 'y' ~ '" ~ ,

1 gnZl.

Prije su tu biljku smatrali izvrsnim Iijekom za prsobolns, osobite od k~slja (Hap'm'J' D Bukovini je to u naroda obljubljen lijek oc!

plucnih bolesti, '

36, Jelenov rog (ruj) , Rlz'll$ c09,im'£a L.

Rujev pr~sak spo~ia upotrehljuju protiv uSI na glavi, a prasa.k

od osusenog lista protiv znojavih ll'ogu. _

Rujev uvarak ~matraiu, da je debar za ispiranje usta, kad otekne zubnc ~eso J zit grgutanje, kad resiea pane.

Spk te, biljke s medom, vele, da.. tjera l'tlolil'#;t6u, a srcika ad drveta da ublaia.va 'belove,

~:pojkj:atici s~. l:Uj upotrebljavali za grgutanie pri obicno] gdoholP: D. me~lCII1l ga, sada ne upotrebljujtil, negda su g;a upotrebljavali pl'L krvo- 1 sluzotcku , [er ima svojstvn, d.a zatvara.

37. Kadulja (i!laIvija, zalfija), Sa~vz'a officz'n(/;l-is L.

Spolja upotrebljava se ka-dulja kao obloga na eelu kada krv

ide na nos i zaw-:ijaiu njome .rane, !

~ao nu~ar:ni~ Iijek daju m,"~rak od kOl'iie~a i liata 'pri ~enskirn bolestima, djetinjaku (eklamp§lla) , a kao uvarak s vinom protiv sandzije.

. ~€I~01ntk tinktura ne samoaa 1uijepi zeludac, vee i groz-

meu Iijeei,

Sok od lista s medora blatZi ka.salj i liiei!.i susicu u plucima.

Prasak _qd OSu~en€l lk:ad111ie s mesnotn juhom lijl~:ci' nervozno drhtanje nogu i l'u1iu.

. Kaduliom u medicini od starine li]e&e iznutra nazebe u diha-

lima i kasal,i, i preporueuju jeza gTg'tltanje pri grlobolii,

- 148 -

38, Kaloper, Tanacetum balsalrnita L,

, 'd' se rasak ad a8usena lista u vodi.

Za grceve u materll1~l b ~A e P t -buhu Kael se vari- i nzima

Uvarak oel te bilike blazl a ave u ~ bolest i' liieci belove u s klinjkcro i ka;d~liolU) .. ublaza"\'7a ,:~ e~~ak ad te biljke liieci upalu maternici. Sa Zeuskim m?lekom pam,]ekalllam i 's' em~ 'kad se uzima,

d·' oc oblasu a so c ], • • ,

ociiu, ka se nl1n:;t.e ,~ , " b tavli a povra.canie. 1J medicini

ubija gujavice, krijepi ~eluli~a~ 1 0 1l~sl'i lntep! zeludac i blazigrceve.

smatrali su kaloper pn!e 1e om, c ~

39. Kru'aufU, CaJ"JjQ;phyllus aromr;tticus L.

, ill, "ka tvore se s praskom od modre gaJice,. n~ karan ?vag pr.~ k nilnle te ie to u b:anjevaca ad sta-

pl-idavih iome IDs-ela mlile a, p. ) 1 ti

rille }lTokusan liiek ad siiilitic~ih bo e~.·v' lIT" i clruge osutke

Koo:anfilov prasak S mliiekom hAe'1 aste

na glavi. '-:1 'x ne uootr .bljuie, p'riie u

U medicini se sada karan.u V1~eJ:

ujima dosta cesto lijecili zenske bolesti

40 .. Xiseljaca, Rumex. .AQetosa I .. , 41. Seay lika; Rume':C AquaM,'CUs L.

k da n.iome oblate tabani,

Ta biljka, kad se stuca, pa se on . ..;>; list eini. te crni

) Nt' 'leu II m.eblem pOJIDle;:.an ) .

liieci vatr~ j. • atr. 1 s mas P s80k od osusene sC3;v1ike, PQIimiesan prist 1'Ia;zl'l~~v,"~ 1 o~~ra se. 1'80

sa soli'Il, lileel. I?arAasl~'b k ,'. si mena pTITegien prasak uziroa se

Od. scavliemog 1 0 V11l0g 1e G .

. s iaiB~om protiv .. ~r~0~oliB. .. . eni ucini na~cno jo' rriiesll is'pi~ni,

:Scav1ika kI'I!efn i st~ze, ~J c:' d niie bes temelia. Hipo-

alior.e Qpis~no upottebll3.va.D1& .::11 se a ,

kra;c.i lijeeili 811. scavlikom bubuliicave osutke.

" k .x: a trava od grotnice), JlJryth1'e()'

42. Utica, (kieica, grozmcav a, ~Ivle 1

Gent(!J,U1'ZU?ri, Pen.

.. < bTke koii se uzirna u vodi, hvaJ.e ~o

.. Prusak o~ k0rSll~a : te i1~i1ike ili uyarak s vino1l1 preporu¢ul~ blek odgrozmce. 0 0

pl:otiv potainice.

1) Taba.n:i ';1'1 u Bosni, uopde I\esto mie.to. q,& ;;t.plikaeiju lijekoya., l£Q1i se jJr~llorl'ltluju protiv grmmicave vatre.

- 149 -

.Kitica se pribraia onim Iijekovima, koji krijepe zceludac i Iijeee od groznice, te ie njeno upotrehljavanje u tom smislu vrlo rasprostranjono. U Grckoj zove se slicno, kao i 11 Bosni, gl'OZ-

nieavka, ~

U Ruskoj i Polj8koj to je omiljoli Iijek odbolesti U zeluon i prsima, ali se vrlo cesto upotrebljava i protiv groznice i zenskih bolesti.

Ueinak groznieavke valja traaiti u gorkoj tvari, sto ie ima u njoj,

te se u istinu ne upo,trebljava bez koristi. .

4.3. Komorae, Anethum Joen?lGult('m L, 44. Kopal', Anethum gmveolens L..

Posto 8U i komorae i kopa.r kako P? svojim sastojoima, tako i po svojim te:l'apeutickim l!leineima vrlo slicni, jer oba unapregj'l.lju probavu i pospiesuju izluciva:nje rnlijeka, znoja i mokrade, to demo o objema zajechto govoriti makar da se 11 narodnom ljekarstvll ne TI"potrebljav.a,jll uvijek za iste bolesti.

Kad zeludac bali i protiv nadima, uzima se kroz dvije nedjelje u maslu i medu varen komorae na taste,

D zenskinja taj lijek isto tako kao i kopar pospjesuie iz.h;rcivanje mlijeka ..

S djecijQm mokradom pomijesan sok komoraea lijeci navlaku na oeirna,

Biljevni sok komoraca Iijaci groznicu,

Uvarak od komoraea sluzi za. izlucivanje posljetka, uvarak od kopra upotrebljava se kao lijek od potajnioe. U mlijeku kroz dulje vrijeme ukiseljen list ad kOIDoraaa pospjesuje zaplogjivanje. .

45. KonQplja, CJa,'(l.nahis sat~va L.

Prasale cia. konopljenog sjemena u vinu lij.e6i gl'oznicu, IJ hladnom naljevu isgoni trakavicu (xnetilj). Sok od .konopljenog.sjsmena, kad se piie, ublazava, sandsiju.

Konopljeno sieme i konopljeno ulje od starine se ie spolia hvaIilo pl'otiv izega, a iznutra protiv potajnice. Konopljeno ulje mose, kao i soya ulia sluzjti za p:roeist i za izgon g'uiavica,

Prasek od Iista i kOl·jiena koprivina, vela, da izgoni g:ujavice, kana s po10~i na tabane.

- 151 -

- 150 -

Sa ~eJto ~oli i stipse pomijezan sok te bili .. .

kad e time OCI peru, navlaku kad se vni llke, 1 bokv:e) hjech,

kad se .sa smolom soliu ,'k' . pIJe, ustavlja krv lZ pluca; Iii x: k ' ~) vos om 1 maMu 1)0 .. s ' JJeul runica nove i stare rane. lllije a U mehl em ,

Sa. solju natrto sviese liMe bi

zubobolju. ~ azi, kad se na lice polosi,

l!val'ak te biljke preporueujs se za

grozmcu. zaduhu (sipotljivost) i za

Rimski Iijeenici kao n . Diosk .' .

su kunicu kao spoli~snij' liiek PI: ti 1O~ °ll~ld. 1 ~linii upotrebljavali

U Poli,skoi Malol'u"'ko~i l' PRIO .~: kl'V je111a I za rane.

, • ~ ,J? ' ,,~ USljl, tao i u Italiji, narod kunicu

~mogo up0t~'ebhava kao spoljasuji i kao t . ~

lana, bolesti U plucima i ... nu arnji lijek od .krvljenja,

N . ( cl'llevIma .

. .i: ,oth~age~ veli, da kunica uema ~ll~~dnoatl, ali etorieko ulje i gOl'ka ispitana,

"I'inktura, pl'iregiena od stucanog sjemena sa sircetom, ubija gniide na glavi, kad se vise ,puta njome glava natare. Kako . ok od biljke, kad se njime oblozi celo, tako i praSak za smrkanje od 0 'u~eDe keprive ustavlja krv, kad ide na nos. Sok iz kOl'iiena 1i1ee1 mucanje, kad se danomiee neIeoliko puta P? 2-3 kapliice kanu naiell.ik.

g,Yjez sok te biljke, kad se niime grguta, lijeei gl-loboliu. Sok

iz liMa blazi pri upali oeiju.

Na eelQ polozeno liMe liieci glavoboliu; stucan i solju pomi-

iesan list blaZi reumatizam i zglobobolju uopce. Kada se izvali mar terniea, tuku ie koprivoID, da se povuce natrag.

Sok od, te biljke iii sieme s vinom blasi a'teeve uzelucu, Ii-

jeci bacanie. krvi i lirval'ellje )ll:atel'nice. Uval'ak kerijena s vodom bl~i .slm:otolc, hemorhoida1ne belove, a uvarak koriiena s vinom i medom nieei saduhn i kasalj. UVaJ.'ak ad koprivine liMa blazi grceve U clliievima. Sa sircetom vareno sieme protivno is Otl'OVU

od ~ive i zmij:skog'a ujeda.

a upcitrebliavaniu ebiju vrsta koprive u Ruskoi i Poliskoj moz

se uopee reei, da je jos zivlje nego 1:1 Bosni.

Po A'n:enk0iVu upotrebljava se liMe od k0prive pri Jd'varep.ju

.svake .ruke, u .pocetku sus-ice i protiv srdobolje iznutra.

U 8rbiii se kopriva 11 Il1110gim prilikam'a 'silanG 'R:p{')trebljava,

kao i u Bosai. Starog:cCki liiecnici prep0tucivali SO- kopnivu kae nllta,(l.'nji liiek protiv su:~ice plu6~ i krvotoka iz nutal,njili O1:gana,

spolia protiv ispadanja vlasi.

o upottebliavallju kopl:iye u medicini g'ovori Hager (1. c. sv , n.,

str. 1215,) ovo: "Iznutra se iscijegjeni sok koprivin vise puta preko dana ioo ue-o gramova usirna pl'otiv krvljen,ja, narocite kada ko baea krv, kad udara krv na nos, pri hempThoidaWom i menstru.allnom krvotoku, a i pri po@etku susice pluea, rikavca (velikog

kaslja), gl'izi i kostobolji.

nikakee ~l:atne terapeutieks tvar u nJOl jos nije pomnije

49. K upus, Brossico. capztata L.

, Sieme. s Takijom. upotrebljava se rotiv ' ' .

8J8me protrv zrceva "1 VIP gujaviea, a vareno

. • :::> u L ze ucu.

LIst, ili stucaa koriien s b1' 1 ' " 1" " .

list dozriJ'eva ,;;,11' A (, • .~ ) , e ancetom 11e~h lzeg'e ukiseljsa

• :"' "G panar:ICI.]E'" ,,,,-

Kupus niti se }. e 1)1'i1' e ulilotl'eb,l'a .iti

U .:J~" k ' Jr' ' 1,1 Yao, III I se sad u ·t" bli

meoremt; ell iSU stal'ogrcki 1" v ,~. ," ' • po re ,lava

U Polish .. i .mr . 1"'. 11E~cmCI preporucivali za 'procist.

.~ J l@gl 11ece rane kupusovim Iistom.

50. Lan, L£nU'ln 'ltsztatz'ssimum L.

Laueno sjeme ill samo 'iJi sa k' .

njim, oblaze. tnicina I', da ie ' k",a smo varna slusi na to;

\ - ... "" U J orne '",a' med . ,

djeci na trbuh kad j b 1 . , oe . se 1 11a J.zege a

, 1 ~" llllaJU, 0 o.ve U 1ll:buhu. ' ,

Stucano 1 s medem pomi'e~ ~ ,

protiv i'ana i osutaka u ustim~ :;a~; ,~J~llJ,e p~ep~J.'u.~uje se kao sok

se protiv upale pillca. ," sJemena lsclJeg',\eno uije llmm~

Pl'askom od t bTl ' . .-

u .. bahill~a up0tr:blj~;~es;op;!~~~ s~ds~lit~~ke ra!le, pl'i ~olo~a

nJune spolia. ,e I! ,e mnutra I ka.di se

Hip@~'atiGi ,?po:trebljavali su lan:eno s· " . -'

zave tvarl' Pl'otlv proliva irk Je~~. zbog, nJegov:e sluranam,a. ' spo 1a ao 'llek pn zast3;1'jelim

U medicini tl]otl'e.hljava ,se laneno' "

kata,plazma za smeksavanje 1 ' , ' til' s!eme eM,to za ,obloge~ kao

se na izege a ull'e santo " an,eDole ~ krecevltolll vadom mec@

1 < u.zlmalll pouegdJe za I)l'ocist.

da se malo]

47. 1ilirEalina, OycZoltnen eU1,'opiwum L,

Kao Qbloga. na vratu blasi ta biljka 'Vl.'atoboliu. U Ualmac-iii g,mteU: sok te biljke pro1iv zastarie1e glavobolie.

U toi biliei ima po S'alacli:nu pronagiena kri.stallini~ka otro:vna war, ciklamin,' k(l)ja ie; od pl'ilik:e taKo zestoka, kao t. zv. ,tl'elioni ot!'QV Curare, i koia po istl'aziv:a:rrju 1.~manoya ved 11. neznatnoj mieri

uzrokuje povl'.acanie.

48. KunieR, AGhiUea millftj()Zi'll,1n L.

Prasak 0d osusene kubice i1i uvarenQ lisee) kad. se UZ.IDla sa zmnancet0ID liieci oil srdob01ie.

152

51. Lavorika". Laurus nob·ais L.

Iz lista iscijegien sok blazi, kad se ':'-,1.1 ?-rna dl'z~ z~boboli?·· Prasak od osusenih bobica s medom III vrnorn uzunaju, protlV'

susice p]uca. Uvarak iz bob~ca po~ii~san s uvarkoID vina iz liilia-

nevoz cviieta uzima se protiy PotalDlce. ..

Layoricin list uzimali 511 priie vrlo cesto kao gorak liJek od

O'ro~nice i potajnice i za pospie~ayauie bolova 1'1 babinama, sada

~luzi samo za mirodij1.1.

52. Lazarica, OochlcfM'ia offic·inalis L.

.

PraEakod Iazarice i od divlje kadolje (salv'l:C1J p1'c~tensz's) P" po-

rU0t1iu za llzivo n kosti" (guiilez kosti). . . . ,

Od lazaric~, koia se ie prijE) U Taz~om vJ.du. 1.1 ~~dl?lUl ap.?-

trebljavala, narocito za ispirani.e. u.sta :. grla, PTu:?g!u!e. JU.d1.1strl1a. wse tajuih lijekova, t. ZY. sFec~cUlh l:~ekova,. kOll 11legl1.1tllD, kao

i lazarica sama, nemaju terapeutli3ke vrqednostl.

53. Ljiljan bijeli, Lili:iJ,?n ca1ulid'um L.

54. Ljiljan modri (perunika), 11'is gm'manir;aL.

CYiiet. bijelog- ljiljaua u Bosni se C sto llpotl'ebljuie kao slU1paticko!i'>TedstvQ.

S medom l)emiiesau, vele, da liiec~l Itad s.~ ~iQ,a pI'esiie_~e,

s uljeJU pomijesan, pl!iv:odi, ka:da. ~e . s})011a up6t~:)ebl, llienstrl.l.3e~11~.

Zuti pe-Iud s VOd01U, U ko!oJ Je dukat lezao dvanaest satl)

lijeci, kad se a vecer usirna, zuticu, . .. .

Sok od per1.1nike sa zumancetQID, kad sa p1le kroz If) dana,

liieel vodenu bolest. . . .

Bijeli se IFljan u medicini nelllpotrebi]tlle, pod unenom papr,enft

k@tiiena ili kosaca poznati koriien od perul'like IDl1og9 se u-P0'tl'eb-

liava u kosm~ticke' svrhe.

5:5. Ljnbictt pcelina (:medenka, })celoJ)l~l'ka), ~Me.lissc, qfjicinalis L.

Ta se biljka k~o obloga ~potrebliava protiv skr,?J:ul~zn~ gut.a. a namjerom, da jen-iaju; a tlt.,ncom svarenu ,,:p'otreb~Javalu Ie, ~ad ispane rodilika (maternica) i pl'Qtiv lrostobolje, za tun kao VOdlCU

2<a uata Pl'o:tiv zubobolj .

MLadi papoyi, val'eni Ii yin1.1, llzimaju se, ]mda ulloda pank

ill iakrap, kad uie,de pas, i protiv bolo'Va 1.1 crijevima.

153 -

Uvarak ~Jceline Ijubice s vinom ill vodom uzima, se protiv zad.uhe padavice, klopota srca (kad srce mlati) i perijoilicke glavobolje (nastupa u glavi). ' Pceloperka smatra se blagim lii eko 00 , koji .krijepi ieludac, a vele, da joj ulje greeve blazi.

56. Loza, V£tis vinifera L.

S medom namasani list privija, se na rane: lZ lista iscijegjen sok, pojednako pomijesan s medom, lijeci osutke 1.1 ustima,

1! v:~;rak o~ korijena s vodom ill vinom dajese pl'otiv vodenn bolesti 1 grozmce .

~.L'iie su list od v~?ye .lo~e ~va1'en Clavali kao lijek od zenskih bolssti, a ~l~trakt za krlAeplJenle zJva:ca, sada su ti lijekoyj u medi-

caDI sastarjeii. .

57. LUk bijeli, AUtum s.at£vu1n L. 58. Lllk crveni, Allz'um. "epCh L.

.. Kako bij~li.) tako i. cl',:,e~i 1~1~ pribrajaju se narodrrim lijekovima~ kcji ~e.l,l B?SDl 1 Herceg-OVIDI nalv:se upotrebljuju. Spolia se oba upotl'ebll~~ll~ hIlo kao ab.loga (stuo.a~n .13 rutoro i solju), ili kao mehlem (pOlTIljeSan s l·utO~. 1 medom ili sircetotn); lead ujede bijssno pseto,

. JV.[~hlem ad . bl!elog luka, natrt s pelinom i maMu, nrece se p.l'l ve~~om ka~~Au n~. tabane .. M~hle11l1 11. ko:ne je praS~ «a hijek>g l~ka, l~lsel() .. m~lAelro IIi sapun ). 1.1IJ~, upctrebljava se p:rOtlV maiasina. Stl!e~mm. bl.Jelim luko~ ~~tal'u se ta?al~i pri bolestima koje daju vrudinu, le~' ga smatraju hJekom PJ.·btlVTIllD o'l'ozni(li.

,CrverlI luk, natrt i p~mijesan s kiselim mlijekom i 801ju, 1.1potr b~a_va se, kad ~atekne ~J.cei ka~a se pd;',ene ~riske crvenog Inlsa meon ~~ uho, blaze: ~'ganle u uihma; s uljem 1 solin pden: Cl'V811i luk ubija uholazu (stnzavku), kada se nakapa u uho: kad se crvenim

Inkom natare glava, onda bolje rasts kosa. '

. ~ok ed b:i,jelog iIi crvenog luka pije se u vodenoj bolesti, da

llUucu18 nlokl·acu.

. ~iieli ~uk ~. koz~em iIi magareeem mlijeku, ueiman s medom u pojednakim dl"!-elQV'!ma, oLakgayca s1:urikasalj, a isto cirri i crveni luk, przen s medorn.

... U medl:'- j maslu ~rz;eu .biie~i l~ daje se ka:o nutarnji Jijek PI,otlv gr?zmce, st,:can.l .S vinskim ~n:6'etf)ln pomijesan bijeli Iuk preporueuje se protlv VI;(lCme u groZUlm.

Bii~li i cr:~i luk l)rili:t~iajl1 s.e najstariiim liiek(,)Yim~ Ijudskoga roda .. HipolITatlCl ga upotrebllavahll kao 'Eluta,rnji lijek .za izlucivanje

_- 154 -

mokrace, a spolja da kosa raste, bijeli su pak luk naroeito pTeporueivali i za groznicu. Dioskorid pak oboje [e upotrebljavao i pri

ujedu otrovnih zivotinja. .

Poljaci i Rasi lijece crvenim i bijelim lukom bradavice i osutke raslieite vrste, meeu ga kao kataplazme na eirove, iznutra ga daju protiv gujavica, kaslja i vrucine u groznici.

D Sl'biji natiru bijelim iukom iZege, crveni luk upotrebljava .se kao kataplaama pri upali stanicevine, a narocito protiv z]i6a.

Radi zastite ad raznih zaraznih bolesti bijeli se luk .ne samo izrrutea upotrebljava, vee ga i nose kao hamajliju,

U medicini se danas ne upotrebljava ni bijeli ni crveni luk, ali je po iskustvu Kruckenberga i Roberta sok ad Clrvenog Iuka sa seceromsasv"im dobar lijek od suhog kaslj::t.

59. Jfas.ina, U$1le'CL L.

Mahovina se vrlo casto privija na rane i ustavlja se njome krv, a upo:treb1ia.va se ili osusena, ili u prasalt stucana, ili pak svjeza; sa sircetom ugrijanu pl'epOrUCll.ju je kao oblogu na UDoie i protiv kl'onickog rsumatizma.

Ttl, 1,1 naucnoj medieini TIe upotrebljawanu biljlcn u BOS111 I Hercegovini prze i lijece njome osutke na kQzi.

61. M.etvicn (metva), Mentha PelugiU/l1i, L. 62. Metvica pitoma, J1,mtha CJr£sPG L.

Kako divlja, takCiY i pit(')'p;La rnetvioa uPQ'trehljavai5El posvuda. g'otovo lznutra i spolia kao liiek. U vinu i koziem mlljeku svarena potice pitoma metviea na povraoanje; kad joj se listom po vise puta natare j,ezik, pTestaie JDucanje. .

U-vail'ak od pitome metvies, u kome mra i kcpsiva, mnozi mliieKo, pri caron svarene hiljke vruce treba. metati na dojke. Smjesa lib dvilll b:iljaka raabija u ostalom i upalu dojaka.

Uvarak metvice s vodom iii s vinom, kad se l)iie, blaZi bolove u z:eluou i trbuhu; ~lad::tn nalj.~v od nje uklanja neugodan zadah iz usta.

Kad se metviea sa svjezim maalora i slatkim vinom kllha dotle, dok se sve ne zgusne, onda tc sluzi }rao nutarnje sredswe za 'izgon nu:tva ploda (to JSl;'edstvo za PTa,VO podrazuJe na J?0Vl.'acanje)j S medom. kllM.na 0laksav:a tJ.·udo.ve u babina:ma.

- 155

, Stucano liMe od metvice Iijeci ..reuroa.tieke belove u udovima, kad se ovi time ublaza; kad se prasak od osusene metvice s rnekim jajima uzima 40 dana, onda to Iijeci padavicu, sircetu varena metvica, ili sa sircetom pomijesan njezin sok blaai, iznutra uzet, ~vako. kl':vljenje u nutrasnjosti t~jela. Taj lijek u ostalom i gujavice lzgonl.

M:iri od metvice kriiepi mozak, ostri pamet i budi 11 nesvjestici.

.Divlja metvica kad se upotrijebi kao obloga, vele, da blasi krvotok i da izlucnje mokracu,

Terapeutickn wrijednost ovih dviju hiljaka, o Kojima je ovdje l!ijec, valfa vesti na terpene eterieka ulja i mentol u njima; l~iecnici ih, s toga kao naljev cesto upotrebljavaju pl'qtiv bolov:a u zelucu i gl'ceva 11 crijevima. Kad se llzimajn s rnjerorn, cine eovjelca slatkohrana i popr::tvljaju probavu, Poznato ie upot,J."eblia"vanje mentola protiv polovicne glavobolje.

63. Miloduh, L£gu..stz"cu-m Levist-im((fI~ L.

Pl'a"ak ad odujeela svake Sl.1zbija otrov,

Sa sircetom i medom kuhano JiMe sluzi za grgut.anj~ pri gdobolji.

Parenje s miloduhom l1na,prcgjuie mjesecno pranjs <i izgoni tllok~'a?u. Prasak ~d kor~jella, kad se pije, Fa.zg-rij zeluda.c, unapregJuJe probavu 1 blazi belove. Fol mama (2 grama) praska od te biljke, kad SGl piie, cirri; te nastnpa menstruacija i izgoni mokracu,

D varak od milodulia s .rutom i smokvama bla.zoi prsobolju. Demic kar2e 0 upotrebljavanju te biljke u Rusiji ovo: Narod u Rusiji pl'ipisuje to] biljci svojstvo, da kriiepi zelud::tc, lijeci gl'oznicu,

a izgoni o-njavic:e i mokracu, .

U nauono] SI1. rnedicini prije-davell kori.jen od miloduha protiv vodene bolesti i sluzotolca iz mokraceg zlijeba, p.totiv ltl'onicnih Sl'eanih bolesti 1. t. d. Ran sredstvo za izhrCivanje. mokrace danas ie eastarjela,

korijsna, kada -se spolia upotrebljuje, l?om:aze zivotinje 1 sa1110g bijesnog pseta, [er blasi bol i

64. MisjaJdnja, .Anagolli's aruensie L.

U griianom tom biljkom ablaze se vTat i lice pri vl'atoooJji i kad lice etekne. Hipokratici JiiecHi 811 time l'ane koje teskQ zac.jelujuj prije .u nllsjakiuju u medicini davali proti" bjesni1a, sael

se nikako nil! upotnabljava. .

- 156 -

65. Neven, Calendula wrvensis L.

Uvarak on cvijeca ili. sok od biljke preporucuiu jedni protiv J>otainic8, a drugi protiv menorhagije-

U medicini S8 ta biljka ne upotreb1iuje.

66. Odoljen veliki, Voleriooa Plzu L. 67. Odo1.jen mall, Valer'iana offixJinalis L.

Sieme vellkoga odoliena i bilika sama liieci rane i uldania'l naJ:oci:to iz rana na glav'i, strana tiie1a; livarena s vinom bistri, 'kao ooua vodioa, vid, i liie6i rane; pl'asak od li ta 1 korijena, kad~ se

"Uzimaju, blazegla;v-,obolil1•

U varak ad kOl-ijena malog' odoljena sluzi kao pl'eser\'l"ativ protiv

otrovania i za odV1'aeanje l1ar:aza i liie(~i nastup. (migrenu), Kad sa prasak od :kQriien.a 4 puta na dan nzima kros 40 dana, liieei padavicu a kad se uzima s . vinom, unapl'egjuie meustruacifu. i

izlneivanje mokrace.

Uv-axak te biljke blar2i gl'cevlt kasalj. Hipokratici davali su

odoljeu protiv zem";k-ib holesti: da gl'~eve blar~i, nile 1m bilo PQm:lato. U Rusiji preporw'!.uju tu biljku protiv gl'Oz.nice, bolova i grcev-a

u ze1ucu.

I u naneno] medicini mnogo se uPQtreblja-va o dolien , narocito

.korijen mu. Pl'ilatno djelovanje te bilik:e u padavici ne poriell ni "Skepticki autori, an da li Sta vrijedi, n zenskilll bolestima, ne da se

usta:noviti.

U velis-oi mjeri l'vakako ga n treba u:zimaii, jer odoljen moZie

i fla otruje, a vidi se po tome, sto onda nastupa ae ~ie.stic.a, glavo-

bella,. i p(')tamlli vid.

68. Ol~ah, Ju,gulo,ns 1'egi£1, L.

Sokom od mladih izdanaka crahovih natire se koza proth osntaka., 'n sircetu varen list liieci upalu koze i ~kl'ofu:lozne - otoke.

P:rasaK od m1adih izdana,ka 11 vinu blasi, kad se piie, pr~ob~larto lU'vijenje u menstl'uaoiiij kad se uzima 'u ~odi, izgoni

g111aVlce.

Pntsa:K od przerrih oraha piie se II vodi protiv nadilna~ a

oct 1juske orahove, kad se USta.vl uJO'1uaca.

Po Hagel'u sok zelene Ij"l,lpine orahove kl'iiepi: zeludao, izgoni

g'uiav-jce i cisti krv, Daliev od liMa pile se pI'oiiv skrolula i rahiti~ke bolesti, sval'eno lisee sluzi kao (:)(~na vodic.a. U medieini 16

orah zastaTio.

- 157 -

69. Ostruga (ostrusica, ema iagoda), B:ubus frusiooeu« L.

Od ostruzice upotreblja.vaiu -se spolja kao uvarak i llaljsV' l)Btelike, izdanci i babe protiv guFlo ti u ustima, neeistih. ciro'va -1. kraste. Od i.zdanaka, varenih 11 luksiji, pocl'ne sijede vlas-]. Uvara:k od pete1ia.ka, upotrijebl:ien spolia i iznutra, steze, uvarak praska qd korijeua izgoni .kamenac iz bubrega.

L\\($e od ostruzice davali sa Illpokratici l1protiv vrlo gnoiavih

eirova iIi protiv tazvr'iiezenili granulacija, koje Iako krvare, It (Grott).

Za list i c¥iiet vele, da spolia steae,

70. OVllak (velika zelie), Inula HBlent:um L.

S ljudslcom mokracom varen 0\ nak lileei svrab; pra3ak od te llilike za,tva-ra sinliticke rane.

U vin.u varena lisce blazi reutl.l,.aticke bo10v6, kada se upotriiebi

~a. oblaganie. U laksiji iskuhan .korijen, kada se spolia upotrijebi, 11.le6i vratobolju, 1.1 pra§ak stucan i u vinn varen smanju]e kiln.

Pra ~ak od osu ~en{ll korijena p:repol'll.i3nje S8 kao lijek od susice pluca, 'sipQtljivosti i kaslia. KOl'iien, varen u vinu ill vinska tinktUl'a od ujega, n.napl'egjuje izlucivanje mokrace pri opcenit.oj vodeao] bolesti. Uvarak kcrijena s bOl'oviG m i medom blaZi p't'soboliu.

Iripokro.tici da;vali su ovna,\: protiv 1>olesti u matemici; Dins-

korid pl'eporulSivao ga ie p:rotiv pl'sobo1je.

U I-tusiji ie ovnakov korijen u naroda sPQliatinii liiek svrabe i

O$utaka 11a lwZi. Tsautra dale se pl'oti~ kaglia i pl's()holje kao sredstvo, koie unapl'egjtlje izlll_ci.vanje snoja, ouda pl'otiv grQznice i.

reumatickih bolova.

U Ukra,j:iUi daju ovnakov kOl'iien kao n;utrasnji lijek pl'otiv

:::ifiliticne holesti.

U naucnoj medicmi pXlje su taj k6l'ijen davali za izlucivsnje

slinaviee i IDOKl'aCe kao Du;tal'nji liieK, a kao spoliaBuii protiv -parazitnih kozn.ih bolesti; sada se gOt0-VO nikl1ko ne upotrebljava.

ll. Papl'at Cpa-pracj, Polypo(Zitl;11t jil£ro 1nQ,S L. 72. Pap rat slatka, Folipod£um vulgr:ul'e L.

OSl.ldenO liMe papl'ati }:"lospe se po zeravici, pak sa u:d_i6e dim, koii ubiia erva u zuhima (blaai bol, ka{la su supJii zubi).

Natl'ta selena biljka lijeCi od zooiskog ujeda.

Pl'asak od osusenog k01'iiena U VlnU izgoni trakavlcu, u medici

blazi bolove u t'l'buhu.

Obje V}'ste _paprati maogo. su se l)riie ll'pQtrebljavale kao lijek

od trakavice (metilja), s-ada nn. to .s~Wii sarno obicna; papl'at (fili.rc ma:;) i to vecinom kat') ek$uakt.

- 158 -

73. Pelen (pelin), Artemisia Alm:nthl,tm L. 74. Metlika, A1·tem'is-ia vulga.ns L.

Pelin, koji se i u narodnoj pjesmi ce to spominje, una u bosanskom narodnom liekarstvu dosta znamenitc mjesto.

D rnedu '\ aren pelin mece se na bionu pri upali ociju, za tim kao ·obloga na trhuh protiv poremecene menstruacije; s bijelim lukom varen valia protiv guiavice, a s lanenim sjemenom u vinu vaa-en sluzi protiv groznicave vrucine u djeee,

U varak preporueuje se kao nutarnji Iijek od bolova u zelu 'U, vodsne bolesti U trbuhu i zutice.

Hi'p6lu·~tici irp0t;L'ebljavali su od pelina k-alro g'orniu biljku, tako j korijen, iznutra protiv zuticei potajnice, spolia 'Pri bolestima maternice i grcevima. Po Dioskoridu 1013;0 bi uein pelina biti, "dim-etiean, antiJe'brilan i protivan upalama, pe-lin nadalje PQSpje- 8uie rnenstruaoiju i t. d."

Busini usimaju pelin protiv groooiee, Nusi njime kriiepe' i. liiece zeludac i povrh toga uzimajn g'a prDti.v groznice, guiavica·, Kost?bolje, zutice i kameuoa. U gajekoiim kTajevima pripisuju lUU i to sv oistv a , da pospjesuje trudove,

NemaJ sumnje aa pelin zbog svo]e gor6:ine pri nekim ~ellldaenim bolestima. i kao liiek od igrosnice ima neku terapellticku vr.iiedno:st.

S pelinoro bot.ani01ti srodna komoliika, s kojom Slovenci spa-

jaiu gcliekoju pmznovjeTu, upotrebljava se u Bo sni kao U VWl'a,k pretiv potajnice j za c1scerrj"e zena poslije porada.

. U Poiiaka, Rnsina i Rusa prepO.1'ucujll korooljiktt kako kao unutrasnji, tako i kao spoliasnji liiek ad zenskih belesti, naroeito kad, se poremeti vriieme i pl:i teskim porodima, za tim i ad padavice i gl'ceva.

75. Perstn (majdonos), Pet:r()sel·~'nu1n sativum L.

Sokom iz koriiepa natare se pri zubcbolji lice, stncano sieme useto u vodi, pospjesu.je izlu..Ci:vanje :mokl'a6e.

Persiu vee 811 hipokratici prihl'aiali diuretickira liiekoV'ima.

Etericko' mu ulje .kao podrazica za kOZLl ne 6e biti b~z Vl'ijednQ5ti.

76. Piskaviea, Succ.~sa pratensi$ Moench.

Piskavioa (ru ki eertogriz) pripada onim biljkama, ~k? k~ie.jc vasda hqjna narodna iantazija. nan~z,ala 6i.tavQ cislo legendi 1 ba]aka:

U Rnsiji pripisllju 10j tu moe, danu)ie izgoniti v<J:ag'a, Slovellm

- 159 -

misle, da moze oeuvati od. zla pog-leda, a svagdje ga upotrebljavaju kao lijek. U Bosni tu biljku sma~raju za~ti.t.om od z8:r~za. Uvarak s vinom lijeci od crnog prista 1 bole ti u mater~~Gl,. ya posto rastvara krv, misle oak, da zgusnutu, krv maze. razrijediti.

U medicini se piskavica ne upotrebljuje.

77. Podbio (kopitnjak), T'U$silqgo forfaro L.

Podbio spolia upotrebljuju protiv glavobolie. i pozarice, sole ad te bl1ike protiv uho bol je, a stucanu biljku protiv gn jil~za kosti (zivog u kosti).

Iznutra dajn iIi przeuo liMe, iIi uvarak s vmom odnosne vpdom I l'btiv te "keg ka81ia, susice pluca, Q:aduheza izgon mrtvog plods

i za.Z'llo"jenje u vrutini.. . . . .

Hip9kratici upotreblja~ahq podbio za olaksavan)e kasl!a; o~

enda su ga ~esto i u novije doba Iijeenici u istu svrhn preporucivah" Po rnnijenju dra Grotte O,111i se, da podbio ima ne~ ~var, koja osobito vrljedi za ka~ali, ier lil1l1ogj narodi u Evr0pl ] na .isteku njime kasalj lijeae.

78. PogaIiceva trava, Physalis alkelMmgz" L.

. Prasalt od bobica sluzi za posipanje pog~uc·a (p(i>:~arice). 8v:a 1.e prilikar, ua je nauPQtl'ebljavanje te biljke pri po'Zarici navela

nie:zilla zark? bola. .. . <' v

Po kazivanju dra Pordesa kade U ekolici visoeko] osusenom

tom bil.i~Oni one, koji pate o~ si!iliti~e \1?ogane) boiesti.. ..

Roblee poganceve trave mra!l1 dlm~tlCku f;l?agll, te ~u ill P~'ll~ upotrebljavali pi'-i bolestima u bubrezima, p:n vodenol bolesti 1 kostobolji, sad je taj lijek zastario,

79. Presltnac, Dipeaous Jullonum L,

Sok od te biljke pJ.·epQ}:ueuie se kao spoJiasnii i nutarnji lij.ek za ustavljanie krvi.

varak te .bi1ike daju protiv klina i S'tQob.olje, as bobama od boro-

viQe 'pl'zen u tu hiliku u vodi hvale ka? ~? bar Iii ek ed ka~e?e~ u mI ehuru.

Megiu liiekovirua nauene msdicirie ne nogoh to! billel .naci traga,

80. PI'Qha (p1'@SO)~ Mz"lz'um Panicum Mill.

Ugl'ijano zl'nie rnece se p.ri gJ.·liev1m:;t u trQulra u laneiloi'V're6iGi

lia trbuh. .

- 160 -

81. }tanjak (ranjenik), Betonica offic£nalis L.

Ranjak je paa s velike tel'ap.eutieke visine, jer su ga nekoc muogoslavili i upetrebljavali, ali je danas unatoe nekoj talijanskoj po slovi ci , koia. njegovce "kriiepos:ti" diGi, ipak posve zastario.

Nekoo. su tu biljku spolia na rane privijali,a iznutra su je uzimali p;rotiv padavice, susice, glavobolje i grceva, a sada za tu [adnieu iedva ponegdjs u zap_adnoj EVl'opi mare vracare i travari,

- U Bosni rruniak vecinom privijaju na rane. Ranjakov list sa zeciioDl maseu izg'ol1i straca ti.i~la iz l'.an_a; sck te biljke, kada se ~ntttl_e, ul3ta~7Iia krv t,l;:t _ nos; isti taj s_ok piju, a ,smecenU biljk~ privijaju, kad e;miia aiede.

_ Osla.bljela muska snag a vl'a4a se, ksd se usima sok te bi1ik~

ali sa list mora i Iolcaln» tlpotl'ijebiti.

Uvantk te bUike" karla se uzima sa mje-sBceve mijel1e, lijek i,e ad pot€J.iice.

Pi'a,sak od zira, varen u vinu iIi siJ:~etu, ustavlja h'--viZ rana, kada se privije,

C~i od Zll-fY\7;'Og. pl'a~ka lijeci srdobolju i llS-tavlja krv iz; mate-mice. Uyarl'aX OG kore pl'eporuc;uie seprotiv nadima.

Hipokra:tici u;gotrebliavahu prasak od Iuznikove kore zhog tbgastO Sltez-e1 7:a,. ustavljanje kl'vi iz rana,

Da lrrastova kOl'a; steze, I) tome nema sumnje, pa I;;U ,je prije u raedicini dosta upntrebli3ivali.

Zn- se pod lmenom ziro:-ve kave i danas iQ~ - pone-gdje kao .demaci lijek daie .skl'OfnJo.>moj 5. l'ah-iticnoj dieci.

83. Ben (bren, -mol"81m l'otkva), QQ(jl~le(jfl'1,'a Arwwracia L.

Natr-t kOl'iien in'enoY sluai kM Ijodra-zica koze protiv reume, sa.n:dZiie i ~glavoholie. Sok iv, kOl'iiena lije'oi gluh66.u, as tnedom POn:'Li.te-§l1n, pl'epol'u~uie lS,epl'otiv Qtoke liea,

U nJ~eku varen lie't privija $.e na otecent) ko1ieno.

Uvarak hre:nft s vinorn po:spie--au,teizhH'1:ivanje mokl'ace; s T.:11aSciu pI'l\lporueuje se protiv kaslja i sllsie6. pInna. S crnom rotkvom kuhan blati nutarnje bolove, Sienie ili kO'riien1 ka-d se ul:)otriiebikaq

nuta,I'nji lirek) lije(jj mueanje. _

Vele, da su ln-enom vee. Egip_caui liiecili })r!$0bolju, uaroeifo suSii'euplu6a. Hipo_kratic-i ga upo'ti'eb1iaV'ahll kao dxazilo za PQ'V'1'a,.. canjej Pliri~e hvali mu -,sv@j.stvo 16kalnbg natTra.zivanja. U Rusiji bl:QIl' upotrebliuju spol}!1- kao nama,zion kuze- protiv l'eUrrl-C, holova

.161 -

od nazeba, __ groznice i vodene bolesti, a iznutra pnotiv groZlnc:e, ka-slja, l{,l'vlj'enj'a i vodene bolesti .

. Spoljasnji ie ucin hrena nesumnjiv, a osnrva se 11a eterickom ulju, koje ie srodno s goruSicnim uljem,

84. Repa morska, Scz71a man'ttma L.

'Sole od morske 'reps date se protiv gnjavlca, a uvarak :proti .. -r vedeue bolssti i teskog mokrenja.

Hipoluatiei upotreblia-v-a:humOi'~ku re,pu .za kihanje .. M01"S~a j:e repa debar lijek kad 'tl'ebaolaksati izlucivanjs mokTa6-e, neg0 je valia opxeZDO U'zirnati, PQsto, kad je se uame previse)mn~e da, otrui~.

85 .. Rodakva (rO'tkytt), RapluJ,llW saU'l1:ltS L,

,8tucaua rodakva, pomiiesanas medem, priv-iia se na iiege i 'upotrebljava se p-rotiv ispadauja yla$ij sokoai ad rodakve natiru ~e udovi, kada trga u njima i cis.t~ se l'll;Lle. Stucano si:eme mece Be s kvasom na tabrtnep'l'oti:v grbznice.

Filme ad stucanog sjemeua s. medom dr!.j.Z.e na povl'aeanie, ~0k iz sjemena daju protiv gujaviGa. Rodakvin sok P~ill, da. SH olaksa i~luci·v:ahje- 1l'Iokraee pri belcvima mjeJim'a,: iza blaZenje -zeludacnih Iiolova,.

G1'6ki liieeniei p.repQl'llci'Vali Btl sj6me, list i korijen kao SPOIjaauji lij'€l-k p:rotiv lspl'ttiI-anjJ1 vlasi a iznuu'a pl'Qtivsusia:61 l"oatob()lje i t. d. Dioskorid upcrtl'ebljavase ga za izluk'!ivanje mokrace i lZa povtacaRie. eeJsu~ ga pl'epo:ru.ci'Va~e 'z.a po,,"r~can,ie,

. U RtN'liii rodakv.in sok op6enito dajlil. diec~ p,l'otiv k:aslja1 esim toga privijaiu ga na cirove i natiru njime udove pr0tiv 1'eumatiekili bclova, V ele, da J10dakva unapregj:uje probavu.

U Hercegovini pi:a:skom od ploda l'oga6eva posipajn z€l-l'avicu1 paollda udiSu dim .. Time se otva;raill pl'istovi u grIll ..

ROg"ac j.e nekoc bio sastojak t. zv; hec'koggrudnog caja, sada

[e sam-a djeci obliaica; '

87. Bo'iopas, Clzelzaonz;lt'fl1; 11MZius L..

(J:d auk{\!; i-z korii0-:na ,te o:i1ike ispa'dai'l1 vlasi,sok iz biljkes djecijom moln(l,com liiec'i: biouu .. Pri gr6evima u ma.ternici pre_pol'u:cujli parenje: to;m bilfkQm.

- 162 -

Uvarak te biljke vinorn preporucuju protiv zutice, 'a uvarak

s korijenom za izlueivanje mokraee u vodenaj bolesti. Dioskorid upotrebljavao je korijen od rOSopt~sa kao nutarnji lijek od padavice i zutice. Po njemn sok is korijena ostri vid.

, U Rusiii lijece sokom te bi1jke mnoge kozne 101e8ti i bionu, 'iznutra ga daju protiv zutice i bolesti u jetrama,

Pri upotrebljavanju zutog soka rosopasovog protiv zutice 6i11i se da ie glavno bilo zuta mast toga oka.

Ako vee sok te biljke spolia nadrazuje i pali, to u utrobi mora da izravno truje, jer od njega vee kad ga se malo uame, nastupi muka, povracan]e, greevi u trbuhu i proliv. U vecoj mjel'i uzet, moze i smrt da pri vede.

Rosopas treba dakle vrlo oprezno upotrebljavati,

88. RlIt~ Ruta grraveolens L.

Sok odrute. spolja \lp6trebljuju proilv osutaka na kozi) a sa seC81'0m pomijesan protiv upale 0 ·iiu. U varkom od, rute peru se djeci glava i lice protiv peruta; prasak od sprzene biljke vele da liieci hionu, Pra,sak od te biljke, kad se jede s mesnom inborn, lijem nervozno drhtanje rukfi. Uvarak' ue biljke blazi bolove 11 ntrobi trudnih cZena, a osim tog vele, da izgoni gUlavlCe.

Trudne Spaniolke i koje BU u bahinama, imaju Tutu uza se kao zastitu ad zla pogleda.

Hipokratioi pribrajali su rutn dijetetickim ]jjekcwima za proeist.

U rute :i,n:w; eterieko ulie, od koga mo~e da bude zestoka up ala koze i slusavke. U nekim ktajeV'im;a Njemacke upotrebljuju rutu za abortirarqe.

£3 9. Ruza; Rasa Gallwa L. Rosa cam'na I".

20 do 30 listaka crvene ruze prepol'tleuiu kao bIag lijek za procist; za cvjetni sok vele, da, liieei koleru,

l!rasak o.d sipkovog korijena vele, da preprijeci bjesnocu, katl se uznna U vinu,

Sipak, vele, da liieci kl'V'avi kaBalj, preobilno pranje (menorha-

giju) , srdobolju i kuonieko pl'otjecanje svake ruke,

Varen sipak <laiu u srednjo] Eosni Pl'otiv psdaviee, Grcki liiecnici parili su liuzlcnim Iiscima rane i eil.'ove.

Prije au ad razlicitih vI:1,Ut 1'0.2e prireg'iivali vise hrmaceutil\kih preparata, kao Tuzicnu v (1) dieu , l'uiicni sok, l·tlZ1:Cm sirup it. d., nego to sada lijecnici vrlo riietko propisnju.

Zasipak vele, da je veema dobar Iiiek nd grize.

- 163 -

90. Sirak (sn'k), Holcus S01'fjJzU1n L.

Prasak od sjemena s vinom ustavlja sve istoke iz tijela, Prasak osusenog cvijeta upotrebljuju protiv potainice.

Hipokratici davali BU sjeme od sirka protiv' proliva, sad i.e zastario.

91. Sit (sita), Jumcus conqlomeratus L.

U varak te biljke S 01'8180080, vele, da rastvori kamenac Q IDleIruru, kada se kroz 40 dana uzima,

Diurstieki je uein eirkovog korijena poznat, ali se vrlo rijetko upotrebljuje,

92. Sljez (sliz, -skliz) , Althea officincdz~'I L.

Na tanka isrezan sl,ezoy list s ieemenim brasnom na O'usto

• J.j b •

svaren prlvija se na 6i1'ove, da sazriju, a Iijeci i pozaricu (poganac).

Sok i~ te h.i.like blaZitl'g'anje ?- u~ima. S bjelancetom i solju stucamm .kol'ljenom ablaze se orm P.l'lst.

Svarenim korijenom i listoDl, nakiseljenim u sircetu, natire se pri glavobolji eelo. Kerijenom od sljeza, varenim s Ijudskorn -mokraeom, liiece se osuci po glavi. Prasak od ~lje~ova korijena, polosen na tabane, vele, da izgom gu-

!aYlce. .

Uvacak od cvijeta upotrebJjuje se protiv gl'uduih katara, uvarak te biljke sa nesto sapUl'la julia Iijeci zatvorenost.

Sljezov se .korijen 11 medicini zbog svoje sluzavosti cesto upotrebljava IJ1'.Otiv kata:ra u dusniku i u orijevima, Po N othnaglu je terapeuticka v:rijednost £11e2a vrlo malena,

93. Smokva, F't0u.8 Ca?'ica L.

Mast od osusenih smokava, sljezovog Iista, omorikove smole, soli, sapuna, zumanceta i mlijeka priviiaju ua sifiliticke rane.

Sok svjezih smokava blazi upalu i bolove ad jatkrepovog uboda,

. Hip?kratic~ upotrebljavahu s:vjeze i osussne smokve spolja za

1~~p0~tu .hea, a l~?-utJ.'a za pToc.ist. Ng; istoku smokva je obljubljen

li]ek pl'l sl'dabol!l' .

Kao domaci lijek smokva se jos ponegdje uPQtr(}.bljuje kao nu~nji Iii ~ protiv.grudnih katana, a kao spoljasnii lijek pi-i vnato boljama U vidu yodice za pranje gda.

- 164 -

94. Smreka, Junt'pe1'1.J:.s eommunie L.

U vinu varena, stucana b01:0V1Ca, upotrebljuje se za obloge protiv grceva u zelucu i protiv dalka. Protiv gluhoce pare doticno uho bo1'ovicOJ)1, kuhanom u mliieku, Snu:ekova smola natare se na modru hartiju, te sa natrtim hI'eDom pl'lY1Aa

na uboje.

U varak ad borovice uzima se kao lijek od vodene bolesti,

prsobolie i g1'ceva.

Gre:ki su lijecnici borovicom lijecili bolesti u materniei i

potieali su njome izlucivanje niliieka.; 1,1 Poliaka, Ru~ina i Ru~a sluzi kao poznat liiek za izlucivan.ie mokrace Osnn toga Ie preporuc1.ilju pTotiv groznice j bolova 1,1 trbuhu; n~.~o \1li~, koie priregjuju od borovice, upotreb1iu.ie se u, Rusql p:rotw

reume.

U deskoi borovieu takogiel' pri vodenoj bolesti up@trebljuiu

za i2lu6ivanie mokrace i osirn toga protiv -tuberkuIozB; u Dalmaeiji . ie upotrebliuju iednako kao u Rusiii. Od cetine, nat1'te sa sap1,1noID, <Trade m.ehlem, pa ga upota'eb1iu;lu pl~otiv zli6a.

o U varak od boro'Vlcinog praSka upotrebliuiu U luerncini pn

trbU8l!loi 'Vodenol bo1eso. za znojenje i izlucivanje mokraee.

95. SpOlis (hajduck:;t trava), Vm'bena efjieinalis L.

SpOl'iS, koii su nek06 smatrali syetOlll travom i po tome lijekom od, svake bolesti, i kome 81.1. cak moe pripisiv-ali, da covieka moze llcuvati od svakog orl1~ia, u noviiim se liekarskim kn}iga.ma i ne s)_')oroinie, same u ne:koiimkraievimaNiernaeke, u Dalmsciji iBosni 2iaa_r~a0 ga ie narod megiu sV'oiim liekariia.xna kao Rutarnii -i s1'o-

liasnji liiek.

U Bosni spons priviiaju na rane, 1.1.pob'ebljuju _ga kao spo-

liaSftp. lijek protiv glavobolie i dalka, a iznutra upotl'ebliuju pl'asak ill 1,1varak od njega protiv groznic8, IJadavice i kad se

ko otru]e.

96~ Srcanik (srcenik, ~eluenjak), Gentt'ana lutea L.

Prasak od korijena, uzet 1.1. VOID, pJ-'eporucuju protiv groznioe 1 zeludacnili bolesti.

Prije nego sto u Evropizavedose kininovu koru, upotreblia-iali

Btl srcanik i lij-ecnici i laiic.i prot.i'v grozroce. Sada ga u t1.1. svrb.1.1. samo naaod upotrebliuie. Nesutillljivu te'rapeuticku vriied:n:ost ima sreanik pri t. '$'I. atoIDe-koi slabosti probave., pa ga' za tu bolest

preporucuju i najzn:amenitiF liiecnici.

- 165 -

9'7. SeniCH, (psenica), T1'1:tz'cu'In vv.,lga1·e, ViII.

Psenicno bra~Ilo s iaievim bjelancetom i solju priviiaju kao mehlem ua uboje.

Sokom, sto iz z1'nia izmili, kada se one razgrije, natiru perutac.

U-varak psenicnih mekinja s vinom piie se topal protiv kaslja) a iz zelenog zrnja iscijegien SQk prepol'u(mie se protiv susiee pluca, Hipokl'at preporucio je neki psenicni na-pitak protiv groznice. Psenicoo se brasno u medicini upotrebliuie vrlo rijetka1 i to ili Iran vesilo ili za obloge 11a otvrdnute zliie2dej cesee se primienj1.1je

pSenlcni s-kl'ob i to stranom u kozmeticke svrhe, a stranorn sa klistire.

98. Tikvina debela, B1'yonia alba L.

. Rane od zmijina uieda ill se nataru debelom tikvinom, ili se obloze svjezim. kriskama Del korijena. PraSak od korijena izvlaci kostauo iverje iz rana; u vinu V3J:eu korijen eini, te dozriie aill eirovi; obloge od sYjeZih, nasoljsnib kriski koriiena na trbuhu lijece

vodenu bolest.

Sok iz korijena pije se za pl'ocist i jenjaV'a od njega kamenae.

KOl'iien debele tikvins UIJotreblja'Vali su hipok:t'atioi iznutra z.a precist, a spolia pri bolestima maternice.

Stariii liiecnici upotrebljavali su eesto korijen od debe1e tikviue protiv nair\'\zli6itil:i.h holssei, sad ga. saano ]_)ouegdje u Franceskoj daju bistel'ie:kim zenama,.

Kao drasticki liiek za procist l)rokusao ie taj koriien g. 1889.

Mankovaki, nego ie to ipak --vl'lQ opasuo sredstvo, koje treba s osobitom o-prezl).oMu upo-trebljavati.

99. Tis (tisovina), TaaJU.s baccatfh' L.

varak od korijena d(1ju protiv susice pluca., a s maslom varena kora, kada se usima b·oz 40 dana, liieci padavicn.

Tisova se kora u medicini 'ne upotrebljuje; u listu ima osim

uekog eteI:ickog u1ia i otrovan alka.loid.

100. Vrba, Sa~ix alba L.

U vinu varena kora ili pepeo od kore sa sircetom liiet:,-j_ bradavice i kmja cks (zu1jeve). Lllld§jia oJ V1'boyog -pepela liieci prj_~te'Ve na kozi. SDk 1Z lisca liieci nove rane.

IZ11utra ~itna se sok iz liS_¢.a sa. solju protiv grQzTuC8, 1:1 istu

se svrhu priregjuie ,lva-rak oJ k01; a, kOJ'iiena jli vrhaYQg liMa.

5*

- 166 -

Vinski uvarak liMa a njesto bibera liieci greeve u trbuhu, varak sjemena i cvijeta ili kore v alj a, kada ko baca krv,

U medicini, kako prije tako i sada, vrlo se rijetko kada upotrebljuje vrbova kora, Ljekoviti su ioj sastojci t. zv, salicin i treslovina, Salicinom ueinio sam go dine 1876. vise fisiolosko-terapeutiokih polen a, koji Btl Maklaganave navode a antipiretiekom i autir umatickom svojstvu salicina potvrdili,

101. -Vl'isinje (borovnica), Vacc'z'n£u?n MY9·t£lhu; L.

Svjeze ili osusene bobe ad V1'1811).ja Jain se protiv srdobclje radi zatvora.

Demic misli, da u stare doba borovnioa niiebjla poznata lao lijek.

o svojstvu te biljke, da zatvara cini se da nema sumnje,: jer je gotovo vuda, gdje 1e god ima, u tu svrhu up trebljuju,

102. Zelenkada, Narcissus P. eudonarcissus L.

S listorn stucan korijen mece se na upaliene dojke, 8 rnadom pomijesan korijen privija se, kad se ko sptii, i protiv reulnatic.ldh bolova ..

.Kad se ko poreze, pa privije korijen brzo rana zacijeli. U medicini tu biljku 'ne upotrebljuju,

103. ZiDl0l'ad (ruzmarin), Ro&man'nus f!ljict"nolis L.

Vinski uvarak te biljke valja, kad ie ko zlohran ; lisce spolia npotrebljavaju protiv vrtoglavioe,

Ruzroarih, odnosno niegovi preparati, spolja se upotrebljuju sa nadrazivanje kose, iznutra, vele, da po 'piesuje pTobavu, nije dakle bez osnova, sto g'a narod u Besni upotrebljuje,

104. ZimzeleD, V~1lCa major L.

Izdanci i plod, vareni u vinu, unapregjuju .izlucivanje mokrac i pospjesuju menstruaciju , ad toga jeniava lcamenae, c~sti se mckraca, gubi se z.utica i pl'estaje glavobolja,

I prasak od korijena s vinom preporu ·uie se u istu svrhu, U Slovenaca je zimzelen zastita od zla pogleda.

tJ zimzelena ima glikosid, kGji, po svo] prilici, pospjesavajuci djelatnost 81'oa, moze da unapregjnje izlucivanj" mokrace (N othnagel).

167 -

105. Zoboviua (zova zovika), Sambucus 'lug1'a L.

N 8, bradavice u dojaka privijen list ustavlja .izlueivanje mlijeka, 11 maslu prienb li ~6e iJi s bijelim vinom ugrijan osusen cvijet, upotrebljava se protiv atoka, goljenica (vodene bolesti) i protiv kostobolje.

Sa sircetom i uljem stucano Iisce sluzi kao obloga pl'otiv glavobolje, a U sircetu varenim cvijetorn dobro j"e' pariti se protiv reumatizma.

Uvarak osusenog cvijeta preporueuju protiv kaslja, a uvarak od lika protiv upale p1u6a i protiv te~kog molrrenja,

Hip a kratici upotrebljavali su zoviku za procist i da olaksaiu mokrenje osim toga mnogo je sluaila kao lijek od zenskih bolesti.

U Poljsko] i Rusiii upotrebljuju zoviku protiv ltaillia, prsobolje i vodene bolesti.

• ok iz kare po Mistlavskom ie l)ouzdan Iijek ad voderre bclesti.

Demic 0 taj biljci veli ovo: " U 8i vernoj EVl."Opi dobilo i upotrebljavanje teo biljke, kako [e od starine na nas preslo, jos mitolosko znamenovanje. Po A. Treichelu (Volksthtimlichee aus del' rnanzenwelt) bilo je u Prusa, Rusa j .Litvaara nelco surcslce bozallstvo zvano Puskaitis, koje [e obitavalo u zoviki. I njemaeko ime po nekim antorima ima mitolosko znacenje.'

106. Zabljak. (kamilica, rumanj, titrica), ~£a,tr";c(Jjria Ghamwm'blla L.

Uvarak od cvijeta bijelim vinom sluzi. za izganjanie mrtva

ploda, onda protiv potajnice, sacnog gra 'ka i prsoholje,

Ovjetni uvarak u vodi hvale kao vrlo dotal: Iijek od 1010va u ~elu.cu, grceva u crijevima, i u. babinama.

GJ'cki SjJ lijec11Jici titricu pridavali, lead hi kakim jetkim 81'" dstvom palili, .

Za kardialgicke i grcevite belove bez surnnje ie titrica dobra.; }taa je se uzima povi ~e, izaeiva i povracanje.

PeBlI.ZJ;HpaH HaTnlIC 1I3 Xy~a.

Ilpnonaao All. R. Ilau (Dr. IraTi PatscJl).

Me~y :i'<qfOT'HM r<:pacHlZOli Ca,ll;pe:UllJlf CmI»~Ma PJlfllfCEHX 'HaTIIJilCa, urro ce "ryBaiy y eapajeBclwM 3e:MaJ.bCIW~r rysejy, JiDUl, CIllIMa'E lIaTlUIca, rrrno ie .o6iaB.,ll,eH y s6npn;EI JIaTll1iCEHX :a:aTnRtla, m. EH>lIT'a, 6poj 8495 (0. T. L. m. n. 8495).

- J68 --

Ea,ll, ce Taj HaTlTIIC HCnOpe,ll;1il C ORHM, ltalCO je npaonhea y pe'IeHoi rry6J.[1;i[{ta~i1iI) Ha:e::".!J8 ce H3J 'l'aKe pasJIFf1~e, .n;a ke .n;o6po o ErTH) .n;a ce Tal HaTJ.IflC jam ie.n;HOh ooieJIo.n;aHFf.

OTO XliIpmcpeJI,!I; 'iIFJ:Tame:

ri~~Y¢s BOD~:r):~e! COR

m.ALP.AN,LIIII. sti P,XXV H . S E _ V ALER] an \._. ET .

5 MARCELLA . I P >

Ha o.n;JheB~y, EOjH ie no ie.n;HOMe illICMy' rOCIIO,rr;HHa .n;p. Tpyxe~e JIamCIOO rOAJ'IHe CH11rJl'IJbelI, rre TaEHJBmH IIpliI TOMe Hf( yqe:M: :WW!8 CJIOBO, He BH~ ce, OCF.OI:f y npROll! pe.n;y" liUimaICi;t OSJ'I@,.!!;a :m.tTI:lJiIca a BH,lI;H ca rra :£b8M] OBO:

VANAIVS ,VENIC III DOMO ' BODIO ,.AE . EQ . OOR m· ALP·AN ,LIll· STIP . XXV . H S·E VALERIA·ET· .

5 MARCELLA· P

T. j. Varra-illS Venio (nis) iil(z:US) dome Bodionae, q(ue$) coh(&.l'tls) III A~pUn@'i"U7n), an(n01'um) LIIJI, stip(enrlio1'u1n) )L"{V, h(£c) s(itu;s) e(st). Valeria etMa,reella p(oSVle1·unt).

Vanaius GIiffi Venia 6:tm j,e., ICalW naTmrc Ea:m;e~ HS Bodione, Mjec.T(;;I Tor lIJir8.Ha ,ll,OCJ.Le :mrje 6HJIO rrOBJIa'l'O, aJIl.f ce IIO ilJDi[E[J2I;jy H 11:3 HaTIlliQf\ SHa llJI8M8 "BO,ll,HOlICRO" (Bodiontici), ICOllre i8 upe;n;T'pa~e [10 II.lI!1il1l11l.jy rr. x. 3J 37, 6n.1Ja Bapoll ,l(,l1II;lil:a (;n;aHa ,l(rrn. lDigne] , cjeBe_PQE[CTO"lH0 0,lJ; Ma})C-IifJba), TIaR '1:'y Tpe6a·11 BO,lliMOE:Y 'l'pamnTR.

~o I1apa raJIofl npmra,,l(a.m cy BOMOHTJiIlJ;l'{ D]JORypa'l10pcE.oj rrpoB~iH Alpes maritimae, 071: 'l'or BJIa.n;apa rro=reama Ct;lHaTe.I~oi TIOlllpaiJrnM ~llia Narboneusis; ,l(lIO_EJIe~HjaH je ons,;!, nORpa'l'K Y cT-apy cReay. _(]2[cnope,2l;M O. X:eIpm_P0JI,lJ; C. I. L.. XlI. I CTp. XlII., 49. 184.).

~ ce, EaJW y OC'l'aJIOl'.i cBie,ll,o'1:e JiJ JiIMHHa Vanaius _R Venio .aa HaDleM HaT-,rIRcy, ,n;a ey BOAHO:e:TJil~ 6uJJJiI I~eJ.ITCX~QT n9.n;pDjeEJIa. Alpes 'maritimae npllua,n;a.It:e cy ,ll,]IjeJIbM HOBaqI~oMy KOTapy EoxopTe Alpinorum; sa 'raj R0p n TO ea Tpehy l\ry IWXOpTy pOBa'llIJIli cy Banaja Y HeoPJ¥rnoi cTapOCTl!f O,lJ; 29 I'O,.!l;li[Ha H o.n;aC.J.[aJIFL ra y ,l!;ammro;njyl), r.a;je [e lCOXOPTt'). 6lora mTaJ:\Rjon.upaHfit, OTR:;t;U; _MU sa ffiy SHaMO. On je y 1'00] CJIY'~HO I .. ao Il:OIl>a.:s::1fE, HOB Ao:reas, ,v,a, je 'l'pelia aJ.InmrCIea EoxopTa OH.J1a cohors vequiteta, T. i. ,n;a ie OCJ,:lN: njemaJ.j;a IDIl%-,;i:ra liI o.zqe.m; lCOThamrm'JI;sa. ilocJllIje 25-ro,zJ;ll.lIITH:oe o.rrym6e,

~) .PHlIHl&& llO'KpaiHHll. ,n;a~ma;DjHja OIir=aTU8. [e 11 XepU;Ol'onmry, BocJJ:y li H~e n;ajeJl@e GpQ\lje.

- 169 -

Aa:ICJI8 MaJIO npaje Hero rrrro he 6HTD: OTrrymTSR, - Y nO~IOhmu[ QeTa1'r1a c.nymllJlo ce ie 25 ro.n;:mra - CTnme ra y Xyru:U;y CMpT. C130!a)); :a.erOBa, Mom,n;a meRa H :wlin, Valeria H Marcella, IIOCTa,BHIIIe My o13,n;ie Ha~rp06IDl :wall.teH.

Hereor' :a.erOBor Sell!JbaEa, ImjFf je TaEotep y AaJIMa~H yll:rpO, crroxan,e C. I. L. m. n, 9907. (Ha~eH RO.a; I-e.mma):

Verus Ve .... eae.[i(£?£us)] d[ omJo [Bod] ionti(c)u.[sJ, mil(es) COh(01·tzS)

I[II] A1[P( ~norumJ! a[nn( 01'U1n ... )] stip( end£01'um) ]. . . . .

ITo Ha,n;rpo6noM 1taMerry al\:TIrnHOr BojIIHKa Mome ce yRarrp.nje,n; cy;n;RTkI, .n;a is na OHOMe Mjecfl'Y, rte ie RaMeH lIa-=geR, Y rrocazra OkIJIa ORa -qerl'a, 1wioi je 11p:mIaAaO. MHlIje:a.e, Eoje ce yrnrpe 0 Ram .ItaJl{eH, Aa [e cohors ill Alpinorum equitata sa caora 60pa:BIta y ,l(aJIMaIV1-1"H 6~JIa R y X Yli-uJ;y, crapoxe B![I)8CTy, IIoEaStiJIoOH ce ,J;l;aEJIe BpJIO J3Jep013aTHIDL

'I'a xano-nesa rrocTaje UOTnynOM IiCTRROTl! no HaTImcy, Hat-eHoM y Ieyu;y, .lIiaEJI8 y HajOJ1Hmoj QJ.U(3HHH XyMill;a C. I. L. III. n. 6-366 = 8491: Primus Titi f(iUus) tubicen domo Catm'u, wil(e.s) coh(O'l'tw) Ill. Alp(z'n01'um), an(norum) XLIIK, stip(endiol'um) XXill, hUG) s( itus) e( st), t( estamento) i( iert ') :i( ussit); L(nczUs) optic et Tullius veter(anus) h(e'recles) p(os'Merwnt).

Otia rrarmaca, Ral"O Baaajes, TaRO H IIpEMOB BaYXBaHO TIpIDIa- 48:1y up.:soMe :arrjeRY, TO CnieAO'llI: npno o6J1IfR CJIOBa, '71-itteris primi, ill fanol',sae<?'tili", Eame XtrpmcpeJI;ll; a. a. o. O,ll; n. 84~ 1; ,lI;pyro HMeHa.' H c 'rmre rrpaaaa uDJro:m;aj oOajy .BOi~a, I.tDja 0y jour TIOCnelHl; Ty1yHHI:J;H. Ba ,qapa He-parra .HMa.rre r;,y Bek IpIjeJIe Alpes mazitimae jus Latii (JlaTIDICIwnpaBo), aJIH TO (m~e jom mtje aspaseeao; 1'1 Tpelie, SaBJiIqa,j Banaja HilpBMa, _- - ooa. oy [om Y CTapOM HQ13a'lliOl\I ROTapy ICOXOpT8 YO:0Baq:en:a. Y ,n;,pyrOM: BRjBEY eaeroje nels ayxe~JDIIjapHe '"'leTe llpe-Jlm T0Me, :EalCO je NO,tJ; ]!,l!IX npnjP. oTIIO"Ieo MjeGHE: Il'OllHC nero ICO;n; JIerHj-aJ r-orrono Beh caCBRM 0,11; npBJIa;a;:am..:a orrax JIO;Epa~ jHa:a, Y ICOjru-J:a rapmrCQIDIpajy, .n;altJl8 cohors m. Alpinorum 0.11; .B;:a.JT.M:a!l"lrnap;a.

XYMa'q. 6Hlie ,n;a je OHJIO je.a;Ho Q,l!; IIllBM.X napaasoacreax .MjecTa na?Ie lCox0J:>.Te, :n-romAa ie 'OB)I,je 6Jl:Jta, BE'.\h Y npsoj rroaoamra ~:pB.9ra BBle-Ea.

AIIlO C:MO upa:ao oOaBn:.jem'teJ.ilf' 0 npe,n;ieJIY XY:I\'(.3,QICOlli (Hen.

Homes: Ai'cheologisch-epigraphische Mittheilungeu IV., str. 40), OH,.n;a ce ie Ta60p xJMameH, r.a;je je Ba.JB,n;a O}'Kq8ClIBHO Hsa a.JIJ:mHClCe EOXQPTe C-TajaJIa n cohors I. Lucensium, (C. I: L. m. 8486, 8492 HCH. 8494), cohors I. Belgarum (C. I. L. III. 8484 = 63'62 = 17'90 '05 reA. 173. IIoc.lD?1ije X-p.) 11: cohors VIII. vehmtariorum (C. I. L. rrr, 8490.), - npoCT¥pao Ha nOJbY rpa"lJlB~~a, -g:e:TBPT caTa iy~1I:EO 0)1; TaMOTIlIbCilr CaMOcTa.aa,TIDt AO p'KjeEe Tpe6;m:~aTa. .AJIH 0 TDRe he nf1iCsayxaa:ffO ,n;ocxopa pelma yn;pana Myseja :aCI~ommaj}ra IIOJ"TIITH.

- 170 -

Vojvoda Hrvoja i njegov grb '),

Priopeio dr, Lj. ThaIl6c.zy.

1.

Hrvoja ie. sin Vukca Hrvatinica, koli ie za vladanja bana, potonjeg kralja Tvrtka, imao veliku ulogu. Hrvatin, osnovatelj te familije, bio je rogjak banos a Pavla i Mladena Subica, stekao je u sjevero-zapadnom kraju Bosne prostrane zemlje, te mu [e time lieni uticaj vrlo porastao 2).

Hrvoja se na tom pouzdanom temelju uzdigao do najodlicniieg elana toga plemena i bio je za tri desetlijeca (god. 1386.-1416.) zDlPJIep.it muz, koji 'je 'u velike odlucivao u povijesti BOSD@ i susjednih zemalja. On je odrastao u skoli halia Tvrtka, te je poslije njegove smrti "biD neke ruke mentor HZ bosanske kraljeve, samo sto cesto nije ni forme radi nalasio za vrijedno, da ram harem u 'ime nominalnih svojih gospodara. On iBbio pravi gospod,ar, "regulus Bosnensis", kakim ga oznaouju isprave.

Njegova se rnoc u prvom redu ocitovala ~a onih velikih smutnja, koje sn poslije smrti kralja Ljudevita velikog god. 1382. raerovale garsku, Hrvatsku i Bosnu, i koje BU do godine 14013. bile povodom neprekidnim ratovima,

Hrvoja bio ie poslije smrti kralieve, zajedno sa svejim mlagjim bratom Vukom, ieda:n od uajrevnijih pl'istasa nesretncg kratkotrajnog kralja Karla Malog 3) (g'Qdine 1386.). Poslijs n:jegove smrti izabra ujegova stranka rnalodobuog sina Lac1islava, za kralja, God. 1392. u veliko ie na glas izisao Ivan Horvat (Horvathy) kao vrhovnj kapetan tog mladog pretendenta, isticuci se usnprot zenskom potomstvu kralja Ljudevita, kome ie po drsavnom pravu [edino pripadalo nasliedstvo, zatocnikom naslietlnih prava IDu§Ke loze anznvinske. :ij;rvoia ie po staro] tradiciji kao protubalil Dalmacije i Hrvatske

prianjao uz stranku Ladislavljevu. .

Nije uam ovdje namjera, a.a 8e bavimo pojedinostima toga pokreta" nama je dOBta daglit o~nacimo l'azmegjem UQvo_g- Cidsjeka u p@];itickQj poviiesti Ugarske, kao QriientaJne vlasti. Mi tu u~lUtrasoitl revoluoiiu ne srnatramo uarQdriim poktetoffi, - kakvim su ga kI-iv0 shvaeali - nego momentom isto tako znamenltim inte!rnacionalno, kao j za poyijest Balk:;mskog poluostl'va" koji ie bio pl'iprava tnrsko.i okupaeiji. Jtl.znoslovje:nske juna-eke llal'odne pjesme opjjevajll uarodne junake, te ih prikazuju kao muzeve tvrd:e g'lave i tVl'da srea. 1 z(l.ista u tim bojevima stoia take Ijudine iedan spral:ll drugog.

SI ~ii.ssaI6 Glagolitic!\m !l'i!Ivo)ae Ducj~ S.pala~ensi.s. Reoonsu;e"~liLt:' v. Jagic, .L. 'l'h!).llpc'.lY, }". WickholN Vjndobona6 1891. AutoritQ.W 6t impen"is Regiminis publici Bosniae et Erercegovjnae Pa,'rs II. ()on)Jnentatio historica.

~) Cod. Dip!. .8,ndegavellsis IV., stl'a.na 546.

") Nap.liljski ar~vm..i arhiv, Angio'V'lna 362. 1391. 17. juia.

171 -

N a j dn j • trani imamo Ivana Horvata s Hrvojom, na drugo] neustrasive borce kralja Sigismunda, Gorjane (Garay! ) i Ivana far6thyja. To je osohna borba tih plemena, 11 kojoj se stjecu sve ratne strasti, sto ih je priroda zasadila u covieka: mrznja i osvetljivost, neumitnost i divija cud, Kroz sve te dogagiaje provlaci se U obienom govoru vee poznata ervena nit, ali 11 vidu rijeka prolivene krvi. Sarno tako se moga razumjeti lieni motivi i pojedinosti nada sve promjenljive slike, sto ie ispitacu prikaeuju razne te stranke U ueprestanoj borbi.

Godine 13'93. savladase b:aljevske cete stranku Horvatovu, a vogia im plati glavom za sva ta_ krvava djela, Hrvoji pak valjade birati izmegju mira i propasti. Cinilo mu se je pametnije odlui:";iti se za prvi, te on ~1'a1j11 Sigismundu i kraljioi Mal'iji prisegnu

vjernost i pokornost 1). .

Ali je tu.. prisegu od njega samo iznudio casomicni lljegov polcssj. Boga.ti vojvoda, -' koji je 13. jula 1393. stekao mletaeke gragjausko pravo 2), ddao [e 1'i1e6 samo dotle, dok nije rninula opasnost, Onda. opet ostaje na eelu pretendentekastranke Napul]ceve, te se istice kao njegov sastupnik, dijeleci u ime roladoga kralja dobra i milosti 3).

U tadasnjem drustvu Dalmacijs i Bosne razahiremo tri laMora.

U primorju oilluciva,o je romanski elemenat po gradovima, po kopnu su zapovijsdala Ieudalua gospoda, a oba ih [e kraljevski antoritet drzao u stezi. Potonji ie bio od prijeke potrebe, pravo reci gala o-uzda. Ni jeClnome od vogja raenih strauaka ne pada ni na kraj pameti, da pdsumnja 0 kralievskoj vlasti, .ni onda, kade sa vladalacka prava vee bila samo 110.m11Jalua, ili da bi. ie J1tiO zamijeniti drugim kakirn organizmom. Svaki nastoji da kralja predohije za svoje licne interese. Svak hoce, da ga ucini svojim privatnim .kraljem, kome za pravo on eapevijeda, koji samo njemtt daje, a dragima sam.ozapovijeda, te im otima niihovu imovinu na :njeg-(i)vu korist, ~eca~em tih neJ?xestanih sukoba i bojeva dodijalo j najzad dalmatinskim gradovima, da ih samo uvijsk va;raju, te najposlije TIe htjedose Ilikaltvog k:raljada imaju 4). Turska moe, koja se:je stala prim.icati, v:ecse je 'osjecala, kako uz obale sinieg mora, ~ako i u Dinar~ki01 plan.in.ar.na. Nijesmo illi prvi, koji izricemo mnije:Qje, cla balkanski nal'Odi zajedno iii U garskom sil'enje islama ni:jes\.'\. motI·iIi religijozno-politickiln. okom rimskog pape. Nasupmt tarsku Stl mo.c preslabo cijenili, a lJ1udra politika sttltanova upoti:ehila je Tazmil'ice zavagje:n.ili. :o.aroda U svoJu kOl'.ist.

. . Pri tome v,al.ia jos zamisliti ueugodnu situ,aciiu, u koju je kmtj Slglsmund dospio poslije bitke kod Nikopolja (godine 1396.). Njegovi

1) ,Gocl,:iue 1393. 2-3. angll'l!!l u gradu ZlICl!an.U. Fejer: Cod. Dipl. X. '2. 1!58. Odginal u

beC1;:o;m kucllom, dvo,sk\:Jffi j ch-zaVllOJ1l arh:ivll.

.~ Cbpia dei OommemoriaU. VITI. ~Oo. ])r...a.vni ItrlJiv; u Becll.

31 Godina 1:~94. 4. julo.. DJ'zavni 1l.i"J;jv t1 Naplllil1. Reg. Aug. ;no) 363. F(ll. :187.

4) Lllcius: De rogno Dalmlhtia;e. tAb. v. Cal). Ill. .

- 173 -.

- 172 -

li~~-j pocinise jednu ne pretnost Z"a drugom, tako da je. Turcima pTl!l:I.Zna stranka Ladislavljeva 1) nB: jugu do.sla na .ko)_·n~.il?, te se zodine 1402. zotovo sva Dalmacija pobumla protiv Slglsmunda. Dusa ie cjjeloro~ pokretu bio Hrvoja (Na:s1o,: mu ie gla~io: ,,~e~'voia sup remus voyvada regni Bosnae ac vicarms generalIS prmmpurn serenissimorum regum regis Vladislai et regis Ostoyae"). On zapovijeda vojsei u zemlji i potiskuje moe zakonitog bana hrvatskog

Pavla Bessenyeja (le Erdego. .' .

Godine 1403. (9. jula) dogje najposlije Ladislav sa .. sw,!no~ pratnjom - 12 craliia vozilo ie zairu - sam u Dalmaciju, gdle ga ie doeekao H~'voia za znatnom V'(')isko~. ,~ai je covjek':) -. kaze nl'.!>s izvor, - "patarell, ali ima put, kOJIm bi se mogao pnv~stl s1,7etoj vjsri, a to je., kad bi ga se ueinilo kraiiskiro grofom bosanskim,

tsko veli njegov priiateli, nadbiskup apljetski" 2). .

'I'a nam vii est u velika raziaSnjava HrvQjin postupak. On 1e bio ;pataren, t. f pristasa bogumilske sljedbe, kojai is u ono doba pripadala vecina bosanskog plemstva a i patric.iji da1niatinskll: gradova. Hrvojino bogumilstvo potvrgjuje i poznati, njemu posveceni hvaljski testamenat (pisan ZQ. vremena djeda Rado~lavB: god. 1404. ~).

.Hrvoji to nista nije smetalo u, njegovom pl·]pte~lskomopc.enJ~ S Tvanom Aragonskim, tadanjim nadbiskupom spljetskim. B~gtl:~l1l.1s:ka njegova vje_rska revuost moxa d~ ba~ nije b~~a g'olema, pa n:_tl mislimo, da orkva 1 od eventLlalno;g lllego-V'Qg prlJelaza na katol.H'!ku. VJe~'u ne bi .imala osobite kcristi. Nego nam se nilroece znaanemte pJ.taRle, sto je florentinslci sekretar usvome izvjestaju ~tiC) da re~e izrazom: marolrionatus? Hrvoia bio je sudeci po njeg@v~ ~asloVIIl1a,. vl'h~::n~ vojv-oda kraijevina Ra£lke i Bosne, i genel'alm vikar u DalmaClJI 1

Hrvatsko] po kralju Ladislavu 40.). •

Unatoe ovim zvucuim naslovima, ipak ie Hrvoja bio same> vnsal, dosjojanstvenik. Pod markgrolovstvom bosanskim IDo~emo dakle samo da raeumijevamo nastojanj.e Hl'Yojiuo, da stvar prlkai~ tako, irao da je svoja doYi~'a oJ ~alia. clQ?~o -~ vida feuda:Il(')g te1'itol'iia, kako s:u to nekada.l groi0V'l b~lbll'sk] nl1ah'(,do goa. Vl22} ImalQ ie to da bude steF~mca ao k:·ahevsk~g· dost.oJaDstv~. O~ J~ svoju s'V.rbu i postigao. N ema sumnJeJ da bl HrvoJa postIgao ]OS. 1 -vls6,kad bi Laaislav bio USpi0. Ali bQfaZ1iiva cud mladoga kralJa osujetila js svako odva~no die105).

Oknlll.i0 se ie doduse maicin sinak - ,5. augusta u Zadru, 13. se je okto1?ra zaputio u Spliet, 23. u Tr ogir , ali da razv.ije

visu energiju, nije mu bilo dano. Hrvoja je zajedno s veeinom dalmatinsko - hrvatskog plemstva neprestano uz njeo·a, on sve naregjuie, pa za to je u lena dobio Spljet, ostrva Brae, Vis, Lesan] i Koreulu kao vojvodstvo s naslovom dux 1).

Taj za Hrvoja talco snameniti dogagiaj pada u vrijeme izmegju 13. oktobra i 16. novembra godiue 1403., jer republika dubrovaeka u instrukciji od 16. novembra Hrvoji, koji je 13. oktobra; jos 'hio vojvoda, vee daje naslov dux 2). Sve, sto je zapisano, izlaai na to, da se [e Hrvojina Rajzivlia .zelja ispunila 19. oktobra; po nasem sudu postigao je on SVI'hu svoga nastojanja 19. oktobra, pa.ga je zapao najljepsi grad, biser Dalmacije, Spljet.

Ali una-toe toga uzvisenja Hrvojina na toliko dostojanstvo, ostaje JQS uvijek otvoreno pitanje, da li je Hrvoju niegov priiatelj Ivan, nadbiskup sp~.j'etski) u istinu obratio ua katolicku vjeru.- Nemoguce nije, makar da je reeeni hvaljski Qo,gumilski testamenat od g. 1404. datiran cita-vu godinu dana poslije d.ukata, pOTecl toga je on sssvim lijepo mogao bin katolik, isto tako, kao sto se iz 1ll1sa1a, izdana bQsa:nsj{O'll1 zemaljslsom vladom, ne mose izvoditi nesumnjiv njegov katclioizam. Pa ipak ie taj vjel'ojfil,tno po almiskim Iratrima ravno za njega napisan misal njemn posvecen,

On [e bio dosta bog-at, da i6 mag-ao pripadati dvjerna vjerama, t. i. nijednoj od njih, To se jasno vidi iz pravca njegove politike: ~akav je vee kada vjetar duvao, nag-iniao je sad ovo], sad onoj korrlesiji. Nego .kao dux gmda Spljeta., GIve eminentno katolicke va,l'Qsi, vee u SViOJn sopstveiloLil interesu nije rnogao da bude protivnik crkve, Njegova suprug~1 kci gospodina Ivana Nelipioa, bila ie revna katolikiaja; ona ie kao prilog za sarkofag sv. Dujma 11. Spljet11. darovala 40 rnaraka 11 811eb1'U 3).

Hrvoja, stekav~i Spljet, dosao je do velike moci, Ne nosi doduse ~'aljevskog naslova, ali gotovo eitavih deset godina odlucuje nje:gova 1"11e6 u sjevero-zapadnom kraju ba,lkanskog poluostrva. B.ez nje:gove valie niata ne moze da hude) on je god. 1404. sl'usio kraljl;ll Ostoiu, on ?dregjuje, p,ravaq. vladavini Tvrtka II. (g@dine 1404.-1408.), a poshie opet I'ukov@di Ostaju. Fakticno l1.ieg~ovo suveten'StvQ, koje je ?n i u spoljasniem v;idu na-stoiao da istic~, n.e moze se pOl'eeL Ddao Je svoju vojsku, Bilia-o' ie vlastima poslanike, kovao 1e novce i Qdaa $V~i dvor aijelom u Bosni u Jajau, d.ijeloin u Splietu. Mlec.i Stl mu davali luksuriiozue st:vari, oruzja, a do potrebe i novaca. GlaJvlli izvor niegovu bogatstvu bili su rudnici, koji su za onda lijepo 'l1aprado:vali.

isto vrijeme ste:kao je 11 juZnoj' Bosni (a dijelom i u Dalmacii!, t1 RerC<'lg'ovini i u Boci) velika.s S.andalj Brame najve6i

I) Fej,h'; X. 2., st.rana 563. . .. '.

~) Matheus do S. Mill i ato, 8eCffl.tarlU.s -reglJ co.nslhL 'CL\'ltactJ ~ F lO~(jnttae. 1403. 11. jul a·

MOil. Va1;ic.an,_a. IV,> stri)<n~ 611.-612.. .. ..... .... ..

3) Orjginal u sveueilisuo.i ~ibJio'te<,:\ u Be1oult .. Ra.6ki: S~~me I, •. st~~a 9;?--:-~OS:. .. . " 4)SpJlremns :VoyvodJt a;; m partibns Dahnatie. et CroatHI Ser~lsslDll pr~nC)l?lS ~t oortu:m nosM naturilis, domini Ladislavi, dei gratia U:nga~ie, Da.lmatie, C.rQa,tie 'e~c. l1egls vlj\arms ge~eralis. Original n biblioteci hudimpeiilanskog narofurog m~elo.. Do.tllID lfl. m(l,ja 140:J. su~o.rlJe Jr~lIt. b) God. 1403.,13. j:ula "rex iste mihi satis pravldus v.idetur". Mon. Vat. loco Clt_, str.615.

. ,I) !,uctllS lib. V., $aIl's. 261. Izdo.nje16li8. - "D(ln(l iii ElervOYll- - 11 re Vladisl,3>vo - Ia cltta d] Spa-l~to con.l1 litolo ~ ~uea irisierne rn;>h 1e ;sole Ai GOIv~ola, LesilJlL, Lissa e )3razzlL". PaulQ de An(1:m.s: 8tOl:IR dell!J" Cltta di .Trau. M. S_ 8., strana 114)6;

2) Ge]Clch-TIHllloll'''Y; Dlplomat~rl1l.1n Bagllsru:mm, strano. 131.

. • 3). G0i1!ne 14Q9. lB. julUI.-. \lnlletino di ,A-rcJi,eologia e stol'.ia. dalrno.ta, XIV., su. 74. ?foze

bItt, aa Ie taj dar rllo ustJ:Lk zene JIrvojine proti'vuicirii,a, njenog lll.uza.

- 174 -

politicki uticaj, Hrvoja je bez sumnje urovija, samOSVO]nI.!a pojava nego 1 ukaviji, prevejaniji andalj, Oba u to doba imagjahu zajednieke interese te e ad god. 1404. do god. 1408. uzajamce zlvo potpomagahu,

, Kralj Sigismund upotrijebio ie za vrem en a, Ladislavljeve pustoIovine priliku, te je udario odluenim stalnim pravcem.

Zelieznom [e rukom satr'o one elements koji su htjeli da okrnje moe njegove drsave, one drsave, koja [e kao "tutto l' al'Zago" (po ugarsko] rijeci orszag, drzava) i "ruszag" dospjela i 11 j'uZJ1~ diplomatieki gOVOl·1). izismund jebio i dosta pametan, a da ne 1)1 zaboravio neprestane pobune moguceg Hrvoja (g·od. 1393.-1408) te kada je, napustivsi konacno Ladislavljevu stranku, dosao u Budim, docekao ga je s velikim pocastima.

On je potvrdio njegovo heroesko dcstojanstvo zaiedno s posjedom Sp1ieta?) i podario,m'Q ie zmaiev :r8CP).

Biee tla ie slavohlepnome gospodil1u to odlikovanje vsoma godilo, jer 58 je zmajev red davao . Sam? vladaa-ima i n~~~s~ o.~licnicima,"). .itezovi zrnajeva reda imali sn pra'Vo nOBIt! lllslgDlJe toga reda kao pridatke uz svej grb. Moze se dalde. s~diti, CIa. je Brvoja insigni]e toga reds spojio sa svojim gTbom. All posto slika tog grba na misalu n e prikaz_uj tih ~n~gl1i.ia, a zmajev ~e. red ustanovljen 12. decembra 1408."), to, IDISl11l1o, mozeme tvrditi, da

je misal napisan p rij e godine 141>8. .. . .

SlavIi~ Sigismundovc iizmll".enje bosanskih vehkasa pomutao je samo ieaan dogagjaj eamasuili posljedica .. Kad i~ naime Laili~lav vidio, da BU mu propala njegova prava, pm dade on Z.adar M1eclln~ za 100.000 dnkata, Time je republika, koja je predvidjela domasa'l tog svog djela, opet uhvatila temel] na istocnoj obali Jadran kog mora, -te je mirno gled.ala, kako se gospoda izmegiu sebe s"\7ag'iaju,

dok plod, konaeno osvojenje D~aciie, ~a nju .n:1ie. sazJ'!o: .

Rrvoja se je time za nekeliko .odina politiCk! Sm.U·lO, stIgao

ie vrsak svoje slave. . ... _.

Ali sad SEj ie sprCtm vremesllOg Hrvoja stao isncat; Sandall Hranie. Ohojioa se stadose takmiti 0 milost kralja, odg-peline 1410.

rimskog cara. .

. Gorone 1412.) kad j@ izmegju Sigismunda i poljskog' k:ali~ Vladislava sklop1ien lublinski ugovor, dogj0s.e oba vIaclara, 1 to o duhoviina u Budim, koii je- po brizljiv:osti Sigisillundo oj saela postao sredis.tem (Wl . .'opskog vite§tva. Izv:odil su se svecane i.g'Te,

~) DipJoro.ataTIum. _n,agllsanum, .. .

~) Rrvoiinn je g~lemo dostojanstv() dv.a 1)Utn, lsprav:an;Hl. P~lZ1Ul.tO •. J.edn.oc, .li:ada mU.I~ podarlino po Lad1s1avll god. 140,'1. Na zalost ne. l'll.ogo.s';M da.~ag!elno 0l:1Z'IIH1,1t1~Jspj"ayu i !Ut, dotiiiuu l'egiswaejju u uapuljskol11 dr~a'Vribm arlu,ru, ll'ltl 0 Sllpsmundov.Ill p.Iltvrih u6 nagjOi3JtlO :po b Li r,lh podataka..

3) Lucius lib, V., str. 268.

4) Dr.oav.ru 3Jrhiv II 'BeC\l, D.riavni 11egistar. E., siJrana 201. J. 83/b. L. 53}!:>.

b) Ibiilel)l. DriaVlli re.gista~ H. 13llfb. .

- 176 -

a vitestvo srednje i juzne Evrope bilo je prisutno. Bosanski vitezovi pri tome De imagjahu zadnju ulogu. Kako nam [edan spisak na njemackom jeziku, pohranjen u beckom drsavnorn arhivu (r~pert ', XVI.) javlja, bili 81..1 tom. prigodom ovi vladari i gospcda pnsutau:

,;Sigjsmuud, rimski car i kralj ugarski, kral] poljski, kralj bosansh. (Tvrtko n.), de pot gospodar u Srbiji (Stjepan Lazarevie), Ka~·bol. od H:rv~ta (knee Krbavski), jedan vojvoda turski, vojvoda splle~.ln. (Ill'vola), .herc~g Ernesto austrijski, herceg Albrecht au~tnr.:;b herceg L]~ldevlt od Bryga (Ljudevit II. od LiegnitzBn~ga), herceg Henrik od Leu.bena (Lttben), hercega KI'ista sin (Hri tolor), herceg Berner od Nollsa (senior od Oelsa, Konrad m. 'ili njegov sin), herceg Hans od Mitnsterberga, hel"ceg Hans od Raczporna (Ratibol'a), hel'ceg t.i.esinski, herceg opavski, hereeg Reazyns.ky (Henrik X. g'logovski i lrrosins ki), "Zandal(( (Sandalj), dva oTofa od ~rsYIla (blagajski), dva velika gl"ofa iz Ugarske, dva grola nd Zyla, [edan grof od BO.8sena ~OZill, gro~ovi od Sv. G-jurgja), gToi Albrecht SchwarzenbU1'sh, gro:f od Maydburga, gospodar u Hal'd~gglt, gr01 Hang od Heiligenherg'a, grof Etzel od O:rtenaerga" ~enTlk gospodar u Planu, gospodar oel Wall see-a, kraljev maisal. IZ: Catteya (Cattre} a?), leo'at od Koma, nadbiskup ostrogonski, blSk~p ~agl~ebacki, biskup peeujski, biskup krakovski, hisknp tria.el1tl~'Skl, bJ.S~up Tiski (od. Rig-a\ biskup pasovski, biskup nappelnski (IZ ~l~r~~O'l'z.lckog .. Napulja" ad god~ne 1390. Bal'.tolO1~ej), l>iskull ,,~ydeJski ( (IZ. SrblJe), umTsaJ pruski, kentur melvinski, kontur od E~nspi.u:g~" kontnr ad Durana, dva kontura od njemaekih zemalja, tn gospodara od Pernera (Verona), dva gospodara ad Pad:o:W8, poslanstve grofa Sofoyskog (Sa vojskog) , Mfu'ijanus (Meri Janos?) sa 1000 konja,

Nac1aLje CIa mogueih poklisara: engleski, Irancuaki, i od. drugih kraljeva i gradova iz l:ttinskih i njemackih zemalja,"

Eberhard Windeck 1) izvjes.ellje 0 svecanom zboru 11 Budi:

,,1 tako pogje Sig'isrnund prama Budimu i naredi, da se SB.~ave V'eliki chor. Tn j13 na dvoru bio krali Sigis:mund sam, Vladislav ~raJj p?lj~k:i i lu:ak?vski, Marolt,. kralj bosanski (Ivan Maroth, koji 1e meg]utnn gamo blO ban Maeve 1 gospodat· 080re), herceg Albrecht austrijski, hereeg El'nesto austrijski, dva kneza 'baval"SKa, k tomu elevetnaest l:ogjenili hercega, dvadeset i eetiri gt·ofa, pedeset j osam z !,llalj.~~e ~o~pode, .eetrnaest stot~na vitez_a j mnogo dobrih Ijudi, na!poshle dVlJe stotme cetrdeset 1 osam glasonosa i konjanika. f'

Di'Ugi jedan 1'11kopis 2) pripovijeda:

" ada;lje bilo ie veOilla mnogo knezeva, gospode, vitez~ i sluga na d V01"U budimskom u U gaJ'skojl i to 3 k1"alia~ 3 kaJletaua;'

1) HlstOl:ia imperatoris Sig,ismuncli cap, XXVII.

9) Gradski ru1iiv: i ]xauldW'tru, lz1)onU akti T. I. ~2. l'narta 1412. - Peyer :X:. 5. 24(;.-8,.

AscLbacl:t (.fescbichte Jtai.ser Sigi. mWld" r., ~tJ:aua 441.

- ]76 -

triju zemalja, despot srpski, onda ~3 herceza 21 grot,. ?6 go podara bes ugarskih, 2000 viteza 1 3000 sl,!ga .od prilike, l:dan kardinal, iedan legat, 3 nadbiskupa; 11 drugih blsk?-pa, 86 sviraea i trubaca 17 glasonosa 1 od prilike 40.000 konja svake ruke.

Bilo \e to, liudi od 17 zemalja i je'llika, kao: Magjara, Cena Poljaka, Prus~, Rusa, Litvanaca! Grk~) Tatara, 'Turaka, VIana, BO"6niaka, Srbljanaca, Venda, Latina, Nijemaca, Fr~n~u'lla, Engleza) Arbanesa abrabeinskih liudi od svetoga groba 1 111.a6e mnostvo rusnih p~gana s dugim 'bradama i velikim trbus ima, s visokim klo-

bucima i dugim gusama. . . .

Dvorska ie svecanost povrh onega vremena, za koliko 1e bila

odregj'ena, ios' za 8 dana produiZena. ,

Naibolie se je ponio vitez iz Bleske, zvan gospodin JerB$che)

i jedansluga iz Austriie, kog'a su 'llapala dva osedlal'l.a konja sa.

zlatnim ~ srebrenim potkovama."

Tom prilikom izvie6Cuie nam poljski kronista Ivan ,DIug·o.sa.l):

Sendal herceg bosanski i k1"a1i "Oa·rwen({ (Hrvop) u<'&mlse u pri~ustvu ~voiili: supruga") tu slavu osobito sve;eanoID, J?~sto s~ ~ njihovi v i tez i, v isok i i plemenita ta ai h.r ab r o 1 lunaclu

na meidanu poniiese," ,',..'

Ovdie ie kraIj Sigis-rouudzadnil pu~ VlruO. ~ .. vlt.estv01ll

sj~jn~ Hrvoju. Om ie z~ist~. o~i:kQ'Va'Il, a!.l kako l~ .kasnijih Ispl'ava shjeru, postade Sandal]. J fide~16 .noBter dil.ec~us"" dok se iz lli'voje

sve malo po malo l'a~"'\11 ca't:'~talis noster mli~elis. .. '" "

Poslije svecanosti ea ClJelo se' u polozaJ~ Hrv~~mu m.~ta, TIlle proro:qenilo' on svojih p:t:_iiasnjih sveza s Mlecima lllle raZl'l!eSW, a velikasi, k;ii su vazda vjerno staia1i uz Sig'ismunda, nijesu mu bas

ni od prije dobro mis1ili raw u.cinjene im krivde. ,

Kako on taka i .OTan vcivoda di Bo mia", Sandal (Archivum

, "to 1 r t, ,

Venetum Tom. X. reg', 164.) imalisu svoiesopstve~e pos ~m.&e ~

agente u Dubrovniku, Mlecima i Srbiii, koji Btl UZ mt.e~nac~onalnl polozaj svoiih maardatara zastnpali i niihcnre posebne, njihovim U-

~erenima C£esto pl'otivne iuteI;ese. " .' ,

Dokaza za nevieru ID'vo!inu ID?gl,o se i.~ do~kO'ra nacl.. S,lglsm~ud rou nikada niie pravo vjero'Vao, a hcruh pnJatelJa ~aIDo-volln~ Bosu]ak nije lma6 riikako" U ~iega ie pr~iatelj tvo i r~al:>~s:t:vo trapio sa~o, dotle dolt se mje dostao llil_OCl. Kratko, all lstuuto kaTakten' krouista Andrija Trogiranin ~ pad Hrvaiin: ,Ovih dana Sl'useu je Th:voia, koji je kod Njegeva Velicanstva u U:g~rskoi bio ve?ma ugledan, p&k se htia uzdic-i nad sv'e 0 ta,le, all 1e ~a to poniZ~n i buntovnikom proglasen i k0nai'mo s:ramotLlo posta.de prognamD.l.

Tazboin.ikom. "

1) Historia Folonica.l. XI., !iii. Igu. Z~<>'Ota Pauli Cracoviae t. IV, g. 1817., ~tr. ~40.-:-141. ") Supruga Brvoji'n& bila ie kili grafa NelipicaO(l Cetine, a supruga ,anila1la l)._liclI.ka

H:rvojina,

'J Qp. cit., sb:, 121. ab,

- 177 -

U prvom ga redu oborise njegovi dusmani na dvoru, onda Sandalj, njegov takmac, elja je popularnost Hrvoji uvijek bila tra U oku.i na eij.e ie .on ~rad?:e s~ svojim ljudima nasrtao, kac1 je Sandal! "a kraljevskim vjermcuna I'll Bosne despotu raskomu, Steiauu Lazarevicu, posao u pomoe, posto su dusmani Hristovi, Turci u njeg?vu . zemlju dosE, ipustosili ie", sklopivsi s Turcima save~1). To 1e bl~ ne~o~redm uzrok krvavo] vojni Hrvojinoj,

Kralja Slg1smunda za ono su doba posve zaokupile vjerozakonske sm~~nie u Kostnici: ~a njegova,. odsustva vIadala je zloglasna ~raljlca Barbara kala 1e odmah 1Za pro vale Hrvojine, poce~~wm)una god. ~413. plemstvo pozvala na orusje. Hrvojini lieni nepnlateljl: . Pavao Oupor de MODoss16, Ivan Gorjanski, Ivan de M~r6~~ pozurjse se s ofenzivom i svjetovahu, da se Hrvoja sasvim unisti, 1. au~usta iste godine osudio ga je Sigismund; kralj gao ie fOl'~alno bacio u progonstvo, .i proglasen. je lisenim svega svog posleda,

, Rad ie ta o~u~a pr:oglasena, ?stav i~e . Hrv?lu svi. Vee prije. ;to lula 1~13. god. IZVJeMu18 .Dubrovnik: "Splj6Calll su se od ropatva i Jarma vojvode Hrv0ja'1 koji su dulje vrenrena snosili, zadnjih. dana h,valevrijednim naeinem junaeki rije'Sili, uticuci se pod okrilje Vas eo' Veli can stva " 2). 13. jula otposlani su poslanici recene republike n~ ostl':a Korculu, Lesan] i Brae, da na zapovijed kraljevu endje istaknu krallev;u zastavu S), a 17. jula povjerena -im je i uprava. Ali [e Tepublika zhog spletaka mletadkih .i splj,etskilita, ostrva samo vrlo mucn~. mog~a. dobiti U SVQiU vlast. 2"5. juna 1414. ~od. ireagje nova

zapov}jed Slglsmundova 4). .

Sta [e Hrvoja sad mogao da uradi ? Lisen s'Vog imet.ka lisen s~oie. moci, -. 'u takim pTilikama nije se moglo od njega m·ugo oeeklvatI", nego d~ ce pomoc ondje ~atra_ziti, gdje je mogne naci.

, ,Nlemu Dllesu sJ?et~li ni relig-ijozni ni drzavni obziri: on ie u~mlO u malem sasvnn isto, St0 ie jedno stoljece kasnije u velikom stllu izveo 11.'aD.cuski kral] Franjo I., kad se je protiv Karla V. udr~.zio. sa SuJejmanPI? Velikim, On eto nista nije naucio iz srp.ske PO¥lJ,estl) a kao go rskl kl'alj niti ie iinao niti Ie mngao imati kakvog pl"Ol:ocanskog ~ara; da uua,prijed vidi, kako Tm'oi zemllu, 'iednom u nlu dov:ede;nl, vl~e ne c.e ostaviti.

~eci, U k?iih je zatraZi~ P0l11.00, odbise ga, ne zbog Sigism1mda, n~g:o je rep~bli~a sarna tezila 'lla imaniima Hrvojinirn u primorju. Sl~lsmund 1e b19 daleko od U garske, kraljica Barbf!.ra vladala ie ~·.~Javo, ukupna ugarska ~rojska .llije se cligla na oruzje, Sarno kra]lske ce~e :povedo~e u bal' Bve to priuuka prognanog v'ojvndu., do. ~e, uzdalllOl se u grado-ve, koji au mu jos bili ostaE, spoii S T'l:u:cima,

1) Ispta\P,L ,sigisilltmdova,-, datum II PulslI.nu Iliad Llleija, lib. V.

~) Dip}. Rag., stra,Oll. 221. .

0), Op. Cit., strana 222.

4) DipL l~a!., .strana 244.

-'

- 178 -

koji su vee za. ratovanja hrabrog Muhameda I. s primorjem i juZllorn

Bosnom imali sveze. .

Vee tecajem Ijeta provalise t~r ki guo al~i u Bo. DU .. ~.ralj Ostoja,

pr},jatelj Turcima, sklopio .i.e s ~vun nezasl~mID name_t11lClma ug~v~r:

IJO korne j njegovo Zerol]lste imalo ostati neopust~seno, dok Tui Cl bez zapreke mogose pravaljivati u uO""~rsko. p~druc] .1). .garske se krajiske cete nastavise uz Savu, dok J8 Hl":Ol~ svoju vojsku ko~:~ c8Dtrisao na jugo-zapadu Bosne, naoruzavsi )8 on sam u AIml::;1

kod Splieta. .' ..' .

rrurske cete, kojllIl le glavni dio vodio Isak-b~ll mogase se

bez rouke spojiti s Hi'voiinoU1 voiskom, ~oja ie d~~.azl.1a. od Dalmaciie. Za toga kretaaja vogjeDi su ugarskl banderiji duz Bosne do

grada Dob()ja. . . ....

Grad Doboi pripadao ie hanoVllll usorskol,. kOla . Ae zaJedn~~

s maevanskom sacinja-vala jedDo vojnieko podrucle. 'ra1 .grad lezl na sutoku Bosue i Sptece, te -ie u jedn~ ruku c-vor d~hnama ,1'8- cenih riieka, 11 drugu pak vlada nad dolinom Usore, l~Ola n~ko~o kilometaxa juZno ad Doboia utjeee u B?sn~. l! .tome Ie kra!u b11a

bitka, 0 kojo! izvori samo posve opeemt? l~vlla~u. . . . .

Grsdovi Doho!, Dervent, Gradacac 1 '1 ~8anJ ~:)Jli <s.u svakl sre-

distem po iednog vojnicki znamenitog Fod~'uCla, te lJ:nag1a~u uga.r~ke posade. Tai lanac utvrda ci~io je :ojn~?ki kox~un 17imeg~u Ug,arske iturske moci. U garska svo18 meg!e rule brarula na Savi, nego na

izlazima klanaca u Posavinu.

Toliko ie hila prijatelistvo izancgju Isak~beia. i Hrvoje, da ie

ovai pod svoju zaporiied naroeito dobio muslim .kill ceta .. Turskobosanske cete bile su b~z sumnje iace od ugarsklh. ~ra :'01811;:a sada sebi uze zadacoU'l, da najprije Dobo] uzme na inns, 1 daonda-: pl'ekinuv:si kordon ~tvrda, prjieg~~ pre~~ Save, p.a da op~StOS1 juinu U g·al'sku. U gri su s banderlllm~ bili utabOl'enl na .~o~OlskoD~ polju, te. ako uzme~o, da Bo~na 11!le od onda pl'oml!enil::. sV~l tok bili su utaborem na desl101 obali. Lasuo nalIDe moze bltl, da je :Sosna, primivsi U soru, nM-De tek1a: prem~ Milkoveu. ~osl:tnske cete dogjose uz US01'U, ] bez suirmle posledose breZulJke ,~od Makljenovoa. :Bitku opisuie ugacrski .bon:i~ar Thu1:6e~y2) vrivo ZlV~. Po niegovu opisu bila ie to konia111c~a bltka,. kOla 18 otpoeela ~~~ iesnim na,."rtajem. Naivni KTonista uzilis~: "Ko 1e ro~gao da pred~~l lukavost Bosniaka? Ugarske su cete bIle u probltku, to _Ol)~z1:l:ie bosanske stra~e na hr€lgQ:vllna, pa z'avikaffi:e iz sveg grla: Ugl'l bleze! Na to se Ugl'i poplasise i u divljem se bijegu T::.tstrkase .. tt Ta Jllkavs,tina, koia maZda prista!e u kamenito ~oba, te.Sk? ~ 18 u b11eg natjerala Ugl'e-, nego ie vj~l'o-iatn~ da su ~h BO~!aCl lz~e~ada p?gt'abili s boka, pa 1h't"ako natjerali U 6t1'ah 1 pobih. Sve v016ko-vogle

t) Dipt Ril,g,) strana 2_4 ~.

~) 'Pll1JXOO~y: Chl',o:tiicon Cap_ XVI.

- 179 -

d?,s~i~se . u suzanjstvo. Cupor je. pla~i6' glav?m, Mar6thy morade platiti 40.000 dukata, Ivan Gorjanski dugo 1e vremena stradao u suzanjstvu, teske. sv_oi_e ~erige prikazao je poslije toga crkvi u Batta,-S~e~u .. Bosnlac~ 1. '1 u;t'CI ~ostas~. se velikog plijena,

. Kntlckl razmotrivsi sVl~d.~c.l ta bI~~ ~koja je po nasem mnijenju ?il~ go~. 1415.), da su l!gn h.il~ u manpm - kako to jasno slijedi iz ~zvlestala: graJa D~bl:ovnik~ SlgISmUD~u od 18. augusta 1415. g. 1) - 1 .~a SU. ip. 1)r8~kh, leI' se ll1~~e n~ bl m~glo p~'otulllaciti zasuznjenje tnlu vOlskovogJa: :u osta~o~ nile ta ~z~bl!ena bitka naudila ugarskom ug-ledu; v~c IJ?litlcke DoJezIDe po~lledice. Krvni dusmanin Hrvojin, Sanda!J, sdruzi se s nl~e, .. megJe, kako pra~a juzuoj U garskoj, tako. 1 prama ~ryatskol' blJah~ otvorene,. ~:lJsta"i halj bosanski, ~stOJa, .. J?ps.tade ~gl'ack_o~ ~'volmom, a Slg~smund se ne .mogase lOS latiti n~ak~ ener~lcnih srestava, Hrvoja je pobijedio, ali je

skupo platio svoAu pobjedu. .

~'voj~ [e bi.o neo~?'ani~eni .go~podar u zapadnoj Bosni, u tako zvano!_ ~ulrn?vol zemll~' al~ ,:ec: dIO :t;entlje bio je u turskim rukama, I sak.-be] osvop iocanskt, 6a1111611, plevaljski i nevesinjski kra;j, za~e sara1e-:sko podrucje, te na savjet Hrvojin, koji je sultana vrlo ugodio, bude unenovan sandsak-begom.

. I ~ako ie ~urska vl~t. malo po malo uhvatila korijena, bosanski .kraljevi sarno lOS vegetn'alu, a ugal'ska se vojena srtaga _povlaci u delenzivn .

.. Hrvoja niie za dugo p~'ezivio to svoje slavlje. U aprilu g·od. 1416. ~rlle o~ S nasladom u srcu, sto se ie osvetio svojim dusmanima. legova 1e osoba mar~ant~~ pojava U bosanskoj povijesti.

Bos~nskam.o.I_lal'lirl.Ja Dlle ~og]~ da apsorbira jake Iamilije, ponosne oligarh~, ~le se tu razvila vjernost ni spram koje dinastije, rri sprau1 ka'k.ve' ideje, Nema u :z;emlji srediata, kuda bi narod tezio sv~Ki. mogu6:nik .srriatr~ svoje obitaliste sredistem zemlje. Na karakte; pojedinca ne. uqece Dif~av opceniti pravac, nikakva tendenoija ni cus~v~. ~vaki mogucmk 1(le za Syoj-im posebn:im svrhama; politicka volJ~ I u!~~n? ~vl'ha s~ak?m p0jedineu jest sto veee uvelieanie svoje m:?~l. N!:lJl~lalllI~~. l'azvllaule to~a: pra'Vca, zdl'uzeno s najzamamuijim, ~ 1a nall'uzllIlIDl crtama, VldimO upl'avQ na susjed.tl0111 poluostrvu lRzne EVl'ope, u Italiii.

. Ta i~ .ep~ha u lta.liii ul?o~edo tekla s najsjainiiom perij@dotn ulllletnosti 1 .lit~rature, a uspJeSl na tome polju daju ltaliii u poviiesti karakter r~dlO~1Ce, prema kojoj se ostali narodi odnose kap naucnic ~ prema IDalstorl1lla.

. !a. taliiauska . k_ultul'a i politika pl'ebacivala ie svoje zra'ke na lstocn~ obalu SillJ8g :mora, na kopnene k_t'31jeve i .na nizine u Podunavll~i svak, ko 1e htl@, da ga smatI~aiu covjek:om vise naahrazbe, -vladao se 1e po pl'Osviettl.om sredistu ltaliji.

~) Dipl. R.ag. 250.

6

- 182 -

obicaiima, to mu se l)an Pavao, lwji. mu se je uvijek podsmijevao, nekom prilikom poslije pozdrava, kakav je dolikovao njegovu dostojanstvu, uz gl'omoran smijeh naruga rikom bika.

Kad je poslijo han u bici, . koja ie godine 1415. uz pripomoc Turaka hila u usorskoj banovini, po Hrvoju zasusnjen, ohdari ga ovaj opravom od bikove koze, te mu rece: ,Ti, koji si se u Ijudskoj podobi sluzic glasom bika, podici se sad i spoljasnjim oblikom ni,egovim." (Chron, Hungarorum O. XV!.).

Licne crte vojvodine pokazujn namjeru slikarevu, da individualizira, ali nije imao dosta umjetnicke vjestine, da ga zadahne dusom Hrvojinom,

Vojvoda saavim po :modi svoga vremena nosi kosu na tjemenu priglagjenu, iznad usiiu odrezanu i ulrovreenu I). Un"'l.jesto sljema nosi Hrvoja crveno-bijel sape12), nakicen celenkom i sa; tl·j clapljina pen,.

Na olzlopu ne vide se nikakva zasehna obiljezja, ali. se u njemLl jasno raspoznaje oklop, kakvi suo se nosili 11 drugoj polovici XIV. vijeka, vr~men.u prelaza na poipuno plosnat oklop u onom vijeku, koji je slijed}?;. nadalje ovdje pojedini dijelovi oklopa nijesu izmeg'ju seb spojeni k~'I(\lCama, neg'o [e svaki za se prikopcae ili Temeniem uz tijelo pntegnut.

Pri opisivanju slike II)llogo mi [e pripomogao gospodin dvorski s:avjetnik Kviriu pl. JJeitner,. kOIDe ovdje na tome iskreua hvala! .. . Ali . svi .~ielovi tijelaJ . kojima treba, 1)1..-i betanju l~astezanje ih s~~za_n:je. )l.ll.slCa, ka~: vrat, trbuh, l~kto~i i l_coljena i?S SI1 u:1jek obI~zem gipkim panClje1'ODl; na Iaktima 1 pn rameruma prikopcarl1 811: uz to nad paneiierom' s~ oklopi od g'vozgia sa 8k011- .kama, rsto su tako na koljenima, potkoljenici i pregibu nagizdani IjuSturama. Ramena su pojacana nai laganim plojkama. .Na stopama vidi se cal'apasti zaglavak crvenih caksil'a 3), na ]roje se je, kad je ·oprema. imala biti potpuna, navlacio ili paneijer iIi g>"0zdeue cipele. Pl'"vo se clm vjm'ojatniie, je1' su i prsti . na rukavicama od paneijera. Zlatne koluta.ste ostl'llge nategnute su preko no~nog spleta.

. Oprsma pat'ipova jedJiostavna je i nema 'nista osobito na nlo] da se _pripominje. I sedlo s uvij€lnDn naslonilom svojim I)ripada onome vremenu; riegji.. je d'Vostruki kolan i trouo:lasti stremen. Neobi(';an je i nimalo zapadnog' oblika podl'epniak. UdaTa nadalje U oei i uaglavnjak s nosnjaeima i jeclnostrll.ke zvale koj.ima is

1) Za. ta.kvo ceSljanie kaze limburska kronika od godine 1380.: nOnda. ie moO"jo bit) da Sa 'ne .nose. nakudrane -vlasi l,Ji 1'1etewce, 11egb gosp{Jda 'lif.ezi i sluge .n{J~a:hl;L osisa.ne "ksi ill kruie:«

.. ..) S~pe] (s~l'oo:ancu:sko c111l.~?1), sl;j;I s]l.? srednja.lll vijeku muievi i zene nosili. ·.oa gillvi, nohl!: nIL "'lel1lUl ill no, turban, savlje;nb od 01",,1.1 ritZl1!lbojue tkanine, a u "isill iltale'~a oJt icen:o uclenkQ.D:l j perjani(l()l'll. U ·heraldici do]n.zf, liapeli (poslije naZI'!tUl bun:lI) 1J:8."o. liimati vijenQi Hi Itao sa1DuE~l~l ukras l)a ~liemoYima'.iIi lmo; sl1'ona zo, po'k.·ov navrh §Jiel})!)., isto tlj,ko kM ·obocl Ijl~ d~~l .cllllljera,. kao lito sa vid; na siljastolll ·sljemu na HrvojiuolD grbu:. Bvuda sa nalaze nil. poro .. dlcmm ·gililov]ma po Dabnaciji i kt-ajevima istocnog pJ"imol'ja.

. oJ, ave su U OlIO doba imllle 1l0gav.iC€, kojl.l SlL sa I'I"savale lla ohliR: Ilara.pe, i tako uje~o

bil~ o}lUCOln.

- 183 -

konj zasvaljen 1) gdje SI1 zvalama na oblik sipke u Njemackoj vee za prvih vremena srednjeg vijeka zauzdavali bojne konje, a pod kraj XIV. vijeka, iz kojeg vremena slikovni kodek potjeee, 0 kome je ovdje rijec, obicno su bivale sipka i .zvale zajedno.

Interesa~ltne analogije nalasimo na jednom relijelu u Zadru (iznad ulaznih vrata negdasujeg lojdovog kapetaua Milcevica), koji prikazuje sv. Grisogona, sastitnika grada Zadra, u istom 1'010- zaju i u jednakoj opremi kao Hrvoja, Svezu u tome prikasivanju pokasuje .nam jedna slika u udinskoj glavnoj crkvi (u sakristiji iz XIV.-XV. vijeka) 0 umor tvu Bertranda, blazenim proglase.nog patrijarha po lrijaulskim plemicima (svi na konjima isto taka zauzdanim i s onakim, drZanjern, kao .Hrvojin). Bertrand je ubijen godine 1346., njegova ie lesina najdragocjenija relikvija h'ijau.lslm.

Od oru2.ia, sto gao ima Hrvoja, vidi Be na slici od ·maCa, samo neki pojas, sto mu pl·ipac1!t. Po obliku bio je to po svol p1.·iltci kratki konjanieki mac, kakav se vidi na cirnijeru grha,

Zanimljivo je kopljesa zastavom, uza nj pl'icvrSc5enQU1. Pravo riositi zastavu, imali su redovno samo neodvisni vladari, istican,i8 za tave u taboru ili na gradskoj kuli bio ie znak gospodstva, za13tav:a ili stijeg nosio se ~e ]l'ed njima u ratu i u miru i oni se nilsada riijesu pokazivali ni na peeatima, ni na nadgrobnicima ili inace bez tog znaka svoje vlasti.

Nasa slika prikazuje nam vojvodu, kao da miali stjjeg pOlmt s~iC:~ ~potl.'ii:biti za navalu, ts ga polaae 11 isjecak stitQ. T-6 ie hojni em, koji se s opl'ewom ne pcdudara, te samo u tipicnom prikasivanju ima svoj uzrok, Jednako prilsazivanje nalazimo ne same u slikovnim kod:eksima, koji potjeeu jz istog vremena kao nas, nego i na Pl;tD.O starijim konjaniekim peeatima neodvisnih vlada.l'a~).

Grb Hrvojin (sb,,'ka <oJ.) poka:zuje nam u bijelom polju kaoo-lavu stita dya ervena traka, ispod njih uspravnu, crveno odjsvenu l::lrulm sa zeljezniro. pl'egibom i zeljeznim l'ukavieama, ko,ia drzi ma~, masu6i niime.l)oprijeko na lijevo, a ua 1ijevojje stram crven, dvorep lav.

SIjero ie .siljast sa izreckanim crveno-sl'ebrenim i zlatom ob1'nlJ-

lj'enim pokrovom i hiielo-crvenim ohlukou1. ,

BIjem je utijesen CTVeI.le odievenom ~'ukom) koja mae dtm, k3)O na stitu.

'raj je stit, kako natpi.s syjedoci: . arum . bm . d)erUDB . bud' . ~paPJ1"· (anna. Ohel''Voe . ducis . spala:ti), v9jvodski (ducale) oTb H-n'rojin. Grb, koji s. u konceptivi, u. izvedbi i u Mila moze pribroiiti najboljim svoga Vl'emena, onai je,s.to ga je Hrvoja upptreblj!i\vao

1) IstoiLoball 1,1rUl\jer jrJdnostrukim zvaillma "a;iv:lljeneg bejnog plLTipil- vidilLlO Ill). spomen:iku B.e1:J).a,·da Visconta, .~to gl;t je 5a .. 0) postaviQ goaine 1354. prije IIvoje smrti. T;l.j mO)l;u:mlmat ko ..

njs,ni6h;i kip, smjelH6u j6 IL museo lapidado Bl,era, u 1l:[rla.nu. '

~) Na konjauiilkim peoatima ima polo~eni stijeg oC6v)ilno sam.o tu ornamentalnu SVl"hu da ~6 p.1'8.zno po lip, FoeMa nad gla-votn ia;h.~Ca ,p0l)Uui lepril(l."Vom' ZaI;ta.VCIlH. To ie lnoidlj. namjer~-vao 1 .$~a:· sti1(e FlJ:v.ojine. l~p. H. 1)1. Sava: Pecati a.u~tciii;lUh '(]",dil-l·a ji"vjesta.ji ceiltralne kollllSJ!e 1 t. d. Godin.a. IX., XI., X1l. i XIII.

- 182 -

obicaiima, to mu se l)an Pavao, lwji. mu se je uvijek podsmijevao, nekom prilikom poslije pozdrava, kakav je dolikovao njegovu dostojanstvu, uz gl'omoran smijeh naruga rikom bika.

Kad je poslijo han u bici, . koja ie godine 1415. uz pripomoc Turaka hila u usorskoj banovini, po Hrvoju zasusnjen, ohdari ga ovaj opravom od bikove koze, te mu rece: ,Ti, koji si se u Ijudskoj podobi sluzic glasom bika, podici se sad i spoljasnjim oblikom ni,egovim." (Chron, Hungarorum O. XV!.).

Licne crte vojvodine pokazujn namjeru slikarevu, da individualizira, ali nije imao dosta umjetnicke vjestine, da ga zadahne dusom Hrvojinom,

Vojvoda saavim po :modi svoga vremena nosi kosu na tjemenu priglagjenu, iznad usiiu odrezanu i ulrovreenu I). Un"'l.jesto sljema nosi Hrvoja crveno-bijel sape12), nakicen celenkom i sa; tl·j clapljina pen,.

Na olzlopu ne vide se nikakva zasehna obiljezja, ali. se u njemLl jasno raspoznaje oklop, kakvi suo se nosili 11 drugoj polovici XIV. vijeka, vr~men.u prelaza na poipuno plosnat oklop u onom vijeku, koji je slijed}?;. nadalje ovdje pojedini dijelovi oklopa nijesu izmeg'ju seb spojeni k~'I(\lCama, neg'o [e svaki za se prikopcae ili Temeniem uz tijelo pntegnut.

Pri opisivanju slike II)llogo mi [e pripomogao gospodin dvorski s:avjetnik Kviriu pl. JJeitner,. kOIDe ovdje na tome iskreua hvala! .. . Ali . svi .~ielovi tijelaJ . kojima treba, 1)1..-i betanju l~astezanje ih s~~za_n:je. )l.ll.slCa, ka~: vrat, trbuh, l~kto~i i l_coljena i?S SI1 u:1jek obI~zem gipkim panClje1'ODl; na Iaktima 1 pn rameruma prikopcarl1 811: uz to nad paneiierom' s~ oklopi od g'vozgia sa 8k011- .kama, rsto su tako na koljenima, potkoljenici i pregibu nagizdani IjuSturama. Ramena su pojacana nai laganim plojkama. .Na stopama vidi se cal'apasti zaglavak crvenih caksil'a 3), na ]roje se je, kad je ·oprema. imala biti potpuna, navlacio ili paneijer iIi g>"0zdeue cipele. Pl'"vo se clm vjm'ojatniie, je1' su i prsti . na rukavicama od paneijera. Zlatne koluta.ste ostl'llge nategnute su preko no~nog spleta.

. Oprsma pat'ipova jedJiostavna je i nema 'nista osobito na nlo] da se _pripominje. I sedlo s uvij€lnDn naslonilom svojim I)ripada onome vremenu; riegji.. je d'Vostruki kolan i trouo:lasti stremen. Neobi(';an je i nimalo zapadnog' oblika podl'epniak. UdaTa nadalje U oei i uaglavnjak s nosnjaeima i jeclnostrll.ke zvale koj.ima is

1) Za. ta.kvo ceSljanie kaze limburska kronika od godine 1380.: nOnda. ie moO"jo bit) da Sa 'ne .nose. nakudrane -vlasi l,Ji 1'1etewce, 11egb gosp{Jda 'lif.ezi i sluge .n{J~a:hl;L osisa.ne "ksi ill kruie:«

.. ..) S~pe] (s~l'oo:ancu:sko c111l.~?1), sl;j;I s]l.? srednja.lll vijeku muievi i zene nosili. ·.oa gillvi, nohl!: nIL "'lel1lUl ill no, turban, savlje;nb od 01",,1.1 ritZl1!lbojue tkanine, a u "isill iltale'~a oJt icen:o uclenkQ.D:l j perjani(l()l'll. U ·heraldici do]n.zf, liapeli (poslije naZI'!tUl bun:lI) 1J:8."o. liimati vijenQi Hi Itao sa1DuE~l~l ukras l)a ~liemoYima'.iIi lmo; sl1'ona zo, po'k.·ov navrh §Jiel})!)., isto tlj,ko kM ·obocl Ijl~ d~~l .cllllljera,. kao lito sa vid; na siljastolll ·sljemu na HrvojiuolD grbu:. Bvuda sa nalaze nil. poro .. dlcmm ·gililov]ma po Dabnaciji i kt-ajevima istocnog pJ"imol'ja.

. oJ, ave su U OlIO doba imllle 1l0gav.iC€, kojl.l SlL sa I'I"savale lla ohliR: Ilara.pe, i tako uje~o

bil~ o}lUCOln.

- 183 -

konj zasvaljen 1) gdje SI1 zvalama na oblik sipke u Njemackoj vee za prvih vremena srednjeg vijeka zauzdavali bojne konje, a pod kraj XIV. vijeka, iz kojeg vremena slikovni kodek potjeee, 0 kome je ovdje rijec, obicno su bivale sipka i .zvale zajedno.

Interesa~ltne analogije nalasimo na jednom relijelu u Zadru (iznad ulaznih vrata negdasujeg lojdovog kapetaua Milcevica), koji prikazuje sv. Grisogona, sastitnika grada Zadra, u istom 1'010- zaju i u jednakoj opremi kao Hrvoja, Svezu u tome prikasivanju pokasuje .nam jedna slika u udinskoj glavnoj crkvi (u sakristiji iz XIV.-XV. vijeka) 0 umor tvu Bertranda, blazenim proglase.nog patrijarha po lrijaulskim plemicima (svi na konjima isto taka zauzdanim i s onakim, drZanjern, kao .Hrvojin). Bertrand je ubijen godine 1346., njegova ie lesina najdragocjenija relikvija h'ijau.lslm.

Od oru2.ia, sto gao ima Hrvoja, vidi Be na slici od ·maCa, samo neki pojas, sto mu pl·ipac1!t. Po obliku bio je to po svol p1.·iltci kratki konjanieki mac, kakav se vidi na cirnijeru grha,

Zanimljivo je kopljesa zastavom, uza nj pl'icvrSc5enQU1. Pravo riositi zastavu, imali su redovno samo neodvisni vladari, istican,i8 za tave u taboru ili na gradskoj kuli bio ie znak gospodstva, za13tav:a ili stijeg nosio se ~e ]l'ed njima u ratu i u miru i oni se nilsada riijesu pokazivali ni na peeatima, ni na nadgrobnicima ili inace bez tog znaka svoje vlasti.

Nasa slika prikazuje nam vojvodu, kao da miali stjjeg pOlmt s~iC:~ ~potl.'ii:biti za navalu, ts ga polaae 11 isjecak stitQ. T-6 ie hojni em, koji se s opl'ewom ne pcdudara, te samo u tipicnom prikasivanju ima svoj uzrok, Jednako prilsazivanje nalazimo ne same u slikovnim kod:eksima, koji potjeeu jz istog vremena kao nas, nego i na Pl;tD.O starijim konjaniekim peeatima neodvisnih vlada.l'a~).

Grb Hrvojin (sb,,'ka <oJ.) poka:zuje nam u bijelom polju kaoo-lavu stita dya ervena traka, ispod njih uspravnu, crveno odjsvenu l::lrulm sa zeljezniro. pl'egibom i zeljeznim l'ukavieama, ko,ia drzi ma~, masu6i niime.l)oprijeko na lijevo, a ua 1ijevojje stram crven, dvorep lav.

SIjero ie .siljast sa izreckanim crveno-sl'ebrenim i zlatom ob1'nlJ-

lj'enim pokrovom i hiielo-crvenim ohlukou1. ,

BIjem je utijesen CTVeI.le odievenom ~'ukom) koja mae dtm, k3)O na stitu.

'raj je stit, kako natpi.s syjedoci: . arum . bm . d)erUDB . bud' . ~paPJ1"· (anna. Ohel''Voe . ducis . spala:ti), v9jvodski (ducale) oTb H-n'rojin. Grb, koji s. u konceptivi, u. izvedbi i u Mila moze pribroiiti najboljim svoga Vl'emena, onai je,s.to ga je Hrvoja upptreblj!i\vao

1) IstoiLoball 1,1rUl\jer jrJdnostrukim zvaillma "a;iv:lljeneg bejnog plLTipil- vidilLlO Ill). spomen:iku B.e1:J).a,·da Visconta, .~to gl;t je 5a .. 0) postaviQ goaine 1354. prije IIvoje smrti. T;l.j mO)l;u:mlmat ko ..

njs,ni6h;i kip, smjelH6u j6 IL museo lapidado Bl,era, u 1l:[rla.nu. '

~) Na konjauiilkim peoatima ima polo~eni stijeg oC6v)ilno sam.o tu ornamentalnu SVl"hu da ~6 p.1'8.zno po lip, FoeMa nad gla-votn ia;h.~Ca ,p0l)Uui lepril(l."Vom' ZaI;ta.VCIlH. To ie lnoidlj. namjer~-vao 1 .$~a:· sti1(e FlJ:v.ojine. l~p. H. 1)1. Sava: Pecati a.u~tciii;lUh '(]",dil-l·a ji"vjesta.ji ceiltralne kollllSJ!e 1 t. d. Godin.a. IX., XI., X1l. i XIII.

184 -

, sicut supremus voivoda regni Bosniae ac vicarius generalis regis Vladislai''. Kako ie vee receno, velika je steta, sto se ne moze naci diploma kralja Larlislava, napuljskog, ier vee rnka s maeem Qcevidno

Slika 2.

upu6uje na vazala kralja, koii ie svome vjerniku p0dario mac, u zapad.uo-eVl·opsk0.i hsraldici simbol herceskog dostajanstva,

Da is to onaj grb, sto js podaren vojvodi spljetskosre, vidi se i2 toga, sto je porodieni grb knee Hrv<:ljj·ne, Hrvatjuica, bio pos,re

drugi, od ovog sasvim razli it. 'I'o nam svjedoee novci Hrvojini kao i naslikani grbovi, kojima SLl U ovome kodeksu ukrasena slova, Meo'iu novcima Hrvojinim nalazimo dvojake tipet).

U knjisi, spomenutoj na pl'vom mjestu, nalazim pod br. 18. i 20. na piSU1U) koje uokolo ima natpis: MO JET'A-OH.ERVOIDlJ_CI ~~ALAT~I posve isti gr?, kao onaj u kodeksu, sto je ovdje u SlZCl ..... preslikan, S macem 1 s lavom.

Drugi tip poka,zLlje nam (br. 21.-27.) uz male razlike na pismu porodieni grb HTVOiin (, ·Wecl 3.), a to ie kosa prijeeka sa

t1'i liiljana iuz nju -dva .

srebrena krsta. Na 151- tjastom sliemu ima uzdignuta ruka s macem lIZ a nj tri.krst,i6a ann utar ruke tri Ijjljana. jedl;!n ianad thugog. (Ljubi ~ tab. xvn., br. 23., 24.., 26.) 27. poka;zui"'tTaz]jke u broju krstovailjiljana). I zaista je tQ gxb Hrvatinica, koii u knjigama o ilirshim gTbo'vima, narecite u onima, :':ito su u beckoj dvorskoj bibliotecF) , 11 bojama nalazimo naznaeen kao gl'b porodioe Harvo, v ic h (Hervoja). lJ ovima ie ~tit C:17veD, pliie ika .ie zelena, ljiliani su crv ni, a krstovi arebreni, Krstic.i

iznad ruke S rnaeem 01'- Stika 3.

veni SU, a Ijiljani n,a njoj zlatni 3). Da ovdie imamo pred sobem dva ~rba, ~o osobito potVl'gjuj misal .Hrvojin. Dolt vojvodski grb na zadnjem Iistu (2.54a) kodeksa zaprema e.ijelu sliku, ualazimo na stranarna 4.a, ll.a, 21.Q, verso, 25.a, 195.b, 200.0" inicijale, ulo.'a~ene porodicnim grbolU, i to u bojama pl'sma taclasJl.jem shvaca.nju 4).

185

I) Shu.; Ljuhic : Opis jugPSll).Vellsk.ih novaca, Desceiptio uunrmorum Shi,'o)'um mecir1ionalinm.

Zagrabiae: 1875. Tabula KYl1I., hr. 19.-27. 1 kod J. Eril:v: a regi sr-erp ~s bO$ll>yik p.mzek.

Veteres nummi serbici et bosnenses, at Nani: tall. XVID.; br.23. .

, ") MSS. br. 7G83., tab, X:XVU. Tha1l6ezy D.:,A." iUYf, cwne.rgyiijteJ'l1(\nyek. 1888. BudiQlpeiH,a,

Colice-tio armalinm ffiyricQl"UJU, amana 56.

, "3) Te cree ·b! ,.po z~a~~u. p~·osute,· n_ll.)l.eraltlii\ke ligm'e; _.a.ljda su .potelde s l~a,kvog pc6atnog

polla., pOSlltog ""st..rump, 1 IJl1lanlma.

. . . ") GI;b na strani 4. a., bilelo 1e darnasciaane po lie; 1,1 ciititll modra prijeckia s t.t:i liilja:n.a jedlllTIl Iznll:d 1~'UgO~, us nju .dvije ,?,]atne tniilm; 11. a, iste bez tai:a)m; 21. a. -v;eI"50, pol]e bijelo, be" I:hlmasm)'aUjlV, mjesto ."latnih. ta6!tka zla~[)oi krstici.; -25. a, kao .strana 4. a, 195, b, ka.o 2 La. veeso, ~OO. a ~a.~. 4 " .. ~amo bez lllatnil\ iaCltka. Tako bismo 1>.9 misaiu imali .i pordiU.::ni grb t1 Qlicenoj 1,ompo.zJ.Cljl, In' .. cemu se oblik 21. a 'Verso i 195. b l1l(Y6e sma-kati praVi.lll.

...... -.-~

- 186 -

Vojvodski grb Hrvojin nasuprot, mnogo [e pravilniji, jer on u razvoju bosanskog zemaljskog grba ima pUUQ snamenitiju ulogu. Jer dok je tako zvani bosansld kraJjevskigrb do. poeetka XVI. vijeka bio grh s krunom, valjao [e po ugarskom drzavnom pravu i po habsbursko-diuaetiekom shvacanju kaogtb Rame (u ugarsko] diplomatici isto 8m Bosna) in campo aureo cubitus rubens gladioannatus1).

Hrvojin grb. podava Dam kliue za l'jesavanje pitanja, kako je ta crveno odjevena ruka tecajem triju stoljeca postala grbom oijele Bosne, posveu istom obliku, samo barokno stiliziran, bez dvorepog lava, koji se naJ.~zi u Hrvoje (i u sopstveuom stitu na nadgrobniku

kt"a1ia Nikole Ujlaka). . . .

~ Ne h0tecl da cijelo to, ksko mialimo, sretno rij.eseno pjtanje opet

raz"iiemotJ;a;gom dosta obilate literature, koja se bavi bosanskim g1.·born, - upueujemo samo na one moments, 1£oii se ticn ovog Htvojinoggt·baZ) •.

Rako reko,smo, rrapominju Iatinske isprave iz Uga,rske. uvijek Ramu kao on~i. k'1'a1, koii se imasmatrati idsntienim s nekadaSniom vazalskom kl'aljevinom Bosnom.

Kako se je to do go dilo J da je Rama iii Bosna jos. tecajem XV. vjjeka uz svoj krunski grb (ste se iQ~ dan as vidi n~ vratima, tvrgjave jaiacke) prihvatila i taj gl'b S orwzanom.. rukom, to se mo~e samo tako· 1:1aSfium.aciti, da· ie· iamilija Hi-voia Hrvanni6a It sjeye-l'o"z_!1p.adnorn kraju Bosne, u taka zvanoj Kl'ajini, u sasma RBObicllOlU vazalskum @anosaj:u pl'ema uga:l'skoj ki'uni drzala' to

Ieno, po Hl'voji ne vojvodstv:o uzdignut€l, .

E=ad je godine 1463. .. bosanska dinastiia propada, ostade Jajce' i sj~vero~za'pauna Bosna kao ostanci pri Ugal'skoj) .. koja ie tome' kraiiskom poili'ucju kraljevstvom Nikole Ujla:ka, :lliasnije Ivana KQL'vina1 dala neku drzavopravuu in dividnalnost. IT d:rugu polvviGU XV; vijeka pada i l'3lzvit.ak iliesko-dalinstinske hei.'aldikEa, te nova Bcsna Jagelonaca dobi maeem ort:llianu ruku kao grb. Taj g'rb repl'ezentiva Hrvojin naroeiti vojvodski gl'b, k0ji:se na nadgrobno;mspGfmelliku zadnje 1u'aljice bosanske (1- 1478. godine u Rimu) u glavnDlU iititu nalazi 1 primol'je z.naei, koje je

Slik!l. 4. H:rvQja drsao sajedno sa Spljetom. Kao pbrodicui gl'b

upotre111ja:vala. Ie kl'aJjica Ila svome: pecatu _. kako se ovdje vidi -. kl'up:u (slika 4.) 3).

') P~·avi1n.iifl: 'U. z;llLtnoiQ polin crvecuo opreinljilll.(t rlloka, koja' je orw,lWa 1"Q~.wn" pl,uZena iz oblal'l1-. Titulatu[(l. i gr»Qvi !ifj. :rilUSkog i allstT.carik.o"g i l<r&ljeYIllU1g V'oL."faustvih g~II:UJl.e I SQ{. 11. a~lsta 183"6.

. ~) Dr. Fx. RaCk'i: 0 star()m .grhu Bome. Arhiv za slovj .. .filoJogjju goa. 18BO:, strlYl.U 342.

- J..agw Y. ib~iicj.,m, S,j'ana 50? -lv~ll. Bojp~e, ~bideIl!; stritna.497. - Klaic: J3osii~risia 1879. II, litl'allll' 13.-33. -.Dr. 'l'ha~!),Q"iY Lajos: a buSnyak cz;1.n'.le.r e$ z¥:lilokel"a.!"$. DHl bOSl)$cl"e W'aw,ell' WId FahneWrage .. Ateh. Er~&it6 1881.,. ~tranll- '23.-39. - i(ataIin bOJ>(lcytk hltalY.JIo sirkoye. (!ha;bma:l Ko.nigin Katharina:s .. Epi!.aphium Cha~h<)]"ina.e. reginae Bos.nia<l,lbid.em,. g' 1885., stl" .. 328. - Az Uj\akytl;!r 8i:r~tn1akei ~i!.apbia_ Uilaky~illDl, i!iid~u,g', 1889:, stI'a:lIa ~.-8. - Ou{J.a u J. pl. As~ollia; Bosma e8 a Ilercz~go"ma .. (B:osmen. und die lIexcegoVI.ua), sv. IT., str. 1~7.-202.

3) Na pUimu kr.alj:iilippmma;rkgpdil Lill(levit~l GOilz.8,gj od· 1l1in.fU6, dUjj 23. int ... 1470., g.

"Dvol"ska b:ib1iotektl. II Booll. .

- 187 -

Sa gledista heraldike zavreglulu u novije vl'lJeme obreteni i n ovome"Glasniku'11) po dru Truhelki objelodanjeni grbovi svakojako pa.znju. Oba po nama reproduciraria l'eliIela polcazuju nam) makar da se grb vise ne vidi, -. ruku s maeem u istom stilu, kake ga

pokazuje grb na misalu (slike 5. i 6.). .

Relijefi nagjeni su II katakom bama jiiiackim u nekadasnjem, po Hrvoji sagragjenom. glavnom gradu njeg'ovog dijela zemlje, k0ji

istom kasnije postade svojinom bosanskih . , ....

kraljeva, a naiposl~e ugarska' pogr'aniona tvrgjava, Dok ie bio u bosansko] vlasti, sluzila [e grbom kruna, sto se jos danas vidi, a pocevsi od Maiile Korvins dala ie ugarska heraldlka Hrvojinoin vojvodskom . gl'hu .cltzavopravno znamenovanje.

Ne g]edecl' na sve ostale podatke, upudujeme u OOin~. pogledu samo na novee JageloIlof.l. L~uilevita 11., krali~ uga'rskog

i ria Habsburgovce, kQji 'su taj })l.:v.obiti'iO Slika 5.: , ,

Hrvojin grb sada yri:IIlili kao bcsaaski. Vee gowne 1525. -vjdimo na jedncsn srebrenom talijel'u Ljudevita II. megiu stitovima na pisniu ispod Ilalmatinskoga grb ramski u vidu '

macem orusane ruke;2). 1I.~~ii~~

Od onoga \Tl'enlen.a slaZi tal u nasetnll misaln onako krasno iZl'agjeni gl'P bez lava kao bosaaski zemaljsk.i grb. Kao takav udomio se je U c a.r s ko] i kraljevskoj .heraldici.

S OVHn histori6ko-heraldickim rnomentima

Slika 6'.

nijesmo n ostalorn .ni iz dalek\1 is-orpili ho-gatu. .

sadrzinu misala, koj~ je uz hv.a1jsko ~vangjelie iedini h 0 s an s k i kodeks, Tijem je zanimliiviji taj S;PQmenik, jer je svesan Zit uspomenu na ie.duQga- maZia, ·.k;Dg~ su doduse -guslari op,jevali kat> j:unakaj ali Roga bismo jedva t;l'a'.6lli megiu lieima sredovjBke pl'osvjete.

BOT a H II q K II np II JI 0 3 lI.

I.

ilPllJI08H .It XHCTOpHjif: :oo:raSHue yBotmR H Xelfn;el'OBHHH.

HajcTap:ajM KHiH~eBH11 (ID:OMerum: (, np~pj):ZJ;o~C'l::UlM OAHOllla~ jJtl1\l~ BOCRe 11 Xep;q,eJ;'omrne, TO je Aje,lIO: Ami Boue "La TurgulB

" , .

~) Glasni!'=zeillO:ijsll:og Ii'lU~Gjll.·, gQll..ma 1892., kuiiga 1., sl;rana. 57 .. -{i8.

. .) 9rigina[ .It k:alyip,etu pieue.za i ;sta.r.i))3. u. EMu, izdall kad 1. l'liuI'P.a: NlIInmL R~gn~

J'Iungtwia.e. Tab. xx.m, , hr. fl.75 i drug,i, tip ad iste goillne hr. !In. ltotl"Y esz;erla, tah. xv. x VI. H:a:hgbuq~()vci· s!Lbrauiu Nyirj.jeV()lD nILpomellutQm djeItt, stF&na 15.

D'Europe", rrrraarnano y Tlapaay 1840. rJIacoBBTff nacan, RoilI 1e rra cBojeMY rIy'xy Eposa jeBpOlICJ1lY TypCEy y ro..n;. 1836., 1837. J4 1838. UOXO.n;lIO Bocsy H Xepu;eroBJtP:iY, caopao ie omfld cBoier~ l' JIaBHOI' ~IifJba: reOJIOllIEOr acmmnaarsa 6aJIEttH'CEHX SeMaJba, II MHomffHY SOOJIOmK:HX H 60TanIl'IEUX lIo.n;aTaEa. OCHM :e:eE:O.JllIEO norpjemaea ,OHH ieao npnR n:ayqmr IlOAaTn;B 0 ipJ!oPJl II <{layw'l BOCHe H Xepneroaaae lIM3,jy 6apeJ\[ XIilCTOpH!l'lte J3pHje;ll.HOCT.H.

Haxjepa 1e OBOj CElllrH, ,n;a EPJ1l'l'H'lltJ1l nperJ1ep;n:3a: Bocny l'[ X~'po;eroBl'my :a:arrOl\'reUYTH q.J.LOPEl.CTF.r'3Rl:l :lI'raTepE:jaJI Ha TeMe.JbY ,ZI,0lalwillIbliIx RlI>IlWo:e.BHlIX lIO,Zl,aTaI\:a Eao J2[ JI11f'ffi.l,[X ona$alb.a IIJi{lII"Ie'Bl'IX •

Mn:or.a HaBO,l!;ti A.nm By~OBH TaRO .cy Ta'IHl'.l, ,Il;a ce. Jil -p;aBac jom uGii: y Halil(! OHJ.bEe rra IJiEIT.H'J?aHB.1'iI :e:aJlaS1IDITE;Maj ,1:1;};!y.r.J1l, MaxO;Ilf reHepaJllIjjo:aaHli! ITQAa~, :mrjecy .Ta'ffill, rra 6H l'lX Ba.)baJIO ncrrpaBW.r0 aa ,zt;~Jf¥aqHiy, a ,ZI;aiI;MOM: sa CpO-Kiy H A.!t6aHRjy. U!:tFJ.[e,ZI;a ,?(a oy J~o:pe BpcTe casco ymJhe;1l; JIa:lKHor o,n;pe:ljeIE>a ymrmJIe y crracare, P;O"llIM IIOIle:Ee) JiI al~O ERjecy .n;o ,ZI,aHac HSErOna Ha~eHe, flpyx..-ajy AoeTa BjepOn~!rEOCTI'I zra he ee KSHona, nalil:r.

- 18S -

Enumeratio.

Usnea ba-J'bata, Fr. Iloaaoeof y jeAOBllM:

my.r.1'aMa Bocne, Bo leo

Leeidea atJ"ovi1·(PI,S? Becna.

4Jwiiiium Ji'iU.')} rTtfts Sw. bOClIl.1-. T1<i,ticum poZonicwm L. EyA'l'llBncaa y

Xepu;er0BHmr.

Av.enasativa L. nocHj~r.H y Boc]fn. Ol·.1/za sativa L. C1>Qll,n y x.ep:uerOB.Hmr, no OA csepa ie eje:l'Ba llHpm-r:qa, y Xe.p:ueI'Qmnm: ell, mnrje'lr[ Han:JIU'J.1eHll, Cr 'rora) I1LTO ey rroseha seMJhJlIll'))a <I a6:.;ta;r aB;IJJl,;t,

$milam as-pm,'a L. Y 'Bocarr n Xep:n;e-

I'Q.B.lDIlJ". .

Alumm pa?'Mssij'olittm L. ejan, Becna; -:FLO fl,ojaKo :mrj(l amne Riil)e'na. Ramru; :u: Amepcoa ,c.YM1Dll,jy, All, c~ QBa 6JI.<bKa UQ.:tG,i\H y BoeHl!. Ho Ja. C3JlI lI[l-t~rfll1, All, lie ce y lIocll,lnnm MO:IR,3,a 1!Illl;t1t naillr, IIODlTO je y cyCjfr,3,HOj C~1.al>omrj:n <Ill, c:m'YIlH.o I\;OH:C'£aTOBana.

Ot'ni~hoflalum Sldfl.weum 'Bert. CjeBe_EHa Emma.

Ornitlwgalum r'~flewum A nct? Xe'pn;eI'9B1Ulll,. "hum ee, All, ie RsMHjeH.ena ca O. '1'({t·a()tum. W. K. rwjy .spCTY EaHIDJ; II A.mepcoll lIano~rrrn.y3a Xepn;erolllury, npe~fAa CWllThllBQ,

Scilla autumnalis L. Bocaa, Y BQCl;ili£ Aoja.w.0 .mrje op:e"r ClJIMItalla no 1'H:l R{lrrojIDf H.a.'l~mIa y Xepn;eroBJUUf;

Scilla pratensis W. K. 0jea. BOCHa. Allium oeh1'oleu£urn W. K. q.6nepIf!t

Bocea.

]j)rytk,~·<mium dens cam~ L. CieB. Boeaa. Tulipa silves 1'is L. Bocas,

F1·£tillwria Meleagris. L. 'jaB. Bocna. F1·it-~lla'rif.z pY1'enaica, L. }fa i\Aurulfa

li3Me~y Bocae li( T30.CO;«6 1L16~e'.

VeraM'um album L. EOCHa. VemtrUIln n~(rU'1n L. Bocaa,

Epipa;ctis micl'opltylla S-w. CjeB. neCHa. Sa'tyrium 11Wno?'chis 1'E}'l's. Bocaa. Oplt?'!J8 fXf1"data L, Boese, (LisIJera

c01·J,ata Br.).

Iris tJuiJel'osa L. Xepu:erOB:IDJa.

[;";8 paUi(la L a ill. Xepn;eNnnma.. AOjaKQ IDIje @ueT Ha:be;ffa, J?~ J1:

AmepCOil cyl\f1!baj;y 3a Xep11.er0.BHll y.

Na1'ciss!ts poet-icus JJ. J:y<l.tna EacHa. Junipm'1WJ nama, W. A~ure y jy.m:lIoj

Bo'elm.

Juniperus o:J;.yceurll;s L. Xep:uerO;lJHHfJ,. Ab£es 8(l;celsa D. O. BOC1:Ill,.

Pfnt(;8 'fIUlll'itima L. JYIJRrra Bo<ma. HI'Wi,l.- 113 1llI. Y BocUH JUJ.;'l'H y Xep.u;.eIl'OBIDmi

6}Tk Aa je noriprcaaa ca P. n~q1"(J, :a.itFI P. le'UCodel"'I'nis.

PMllY1'ea media L. &<'lEH A1f'jMOB~[ Xepner om· me.

Periploca g1'o,eca L. AaIbli AHO Heperse,

X epnerosaaa.

Gentiana ut;l'iculos,~ L. Boeaa, Gent/ana .qermmzica L. Bocna:

Gentia1~a asclepiadea L. Bocaa, Ge:nt;iana luteaL. Becaa,

H.y.oscyam.us nigm' L. Boeaa,

At1'opa Belladonna L. BaCHa. Eup7tras:iq, lutea L. Bruna Xeprreronmra. Dig·ttalis plWpu.rea L . .BaCHa. OA Toea

llpeT!rel'Ia Jm.je llmflC olI&'lIDana y EoeHR lil Xeprr:el'OBlllIHj rseaaaa je rrojasa :SHIITe an CYMl;bl'1.Ba.

S'tac7bYs obh"qua W. K. CjeB. Bocnae ,21,0 Aa:Ha,C mrje ;BHIlJe olla.Jl.~arra y EOClIJif; Y .fC~Ta.il.Ory Rarlllu-Amel)Co:aa aensBjcmfO 03F1a"18H<.t.

Myosotis nlpesV!·iJ; L. JY<iRua EOCHa. Orwsma stellulatum W. K. CieBell-Ha EO·Rl1.

Cerl1!rwf!;tll/US ruber D. C. CjeB. EOCHa.

Ha..Jl.M][ ce y Xp13a:reJroj ]i[ CJLanol;JJl(I;j:!I, ]I[Q.$lAa, lie ce ID.iIe~ HW y eieBep~oj EOClUI.

C7'epis Dio~coridis L. Cje}3.EocHa. Senecios JJm'()'fI,iC11!Jn L. Bocna. Asp&I"ula longijlora W. Kit. 'jeBepHa

Becrra, ..

Ca.'f/pM/,~d.a Hostii Ba umg. JpK. Boc:na. EIlIJJtmwl,a cordaaon« W j 11. Xepo;crosHKa. ~{olltAa h.e ~.'pe6aTIf All, SHa'lll PJ~. (x)'rda~wm' Mu(,. = .Ph, Q7-biculare L. .P1·imJI~l(1, longiJlora All.CieB. BOCHa.

An$'D8aoe lactea L. Boeaa,

Aniln-osaoe V1:7:t:OSa. L. CjeIlepHa BocHa. Cyclamen ftw·opacum L. HOCHa. Vaccim:iu,1Y/, )JlyrtJilius L. BOCHa.

Lednem: J. al/u'stfre L. HCI\:~.y<mBo Y c.ieB. :Socrm .aa yrap. M'e~u. ,il,ojaK<D mrje orrer EIa:~e:m.t.

.Azalea poC-!t'l1iben~ L. BllCOIW rop:ie Bocae. - .Hesra je 3an.mjOO'[fo y Bocna M Xepnerosxaa.

Eol.Y9onwm F€L!j0PJj1"u/Tn L. CJ!ljana y Hocfif.

Ar'i,stoloch-~a palliCla. W. K. JosepHa

Bocn;a.

})aphne a(rRna L. C,ieBepn-a: BocHa. 1?O}J'l6l'1tS m~fjm L. BOCHa.

Eopul~tS dilatcttQ; A j~. = .P. P'!J1·Offn'ic dali,~ Roliz .. $Ie];;" HSMe'IJy EocHa ff

- tSs.

Xepneronnae. Cnje ce AQ,1Iyme JIll, sraorax Mje(wIDI~a Beene 'II XepneT'O:BH1!e,a.JI:H -ce AKBh.e He nojaSJhyje.

Alnus glutinosa Gartn. KOfhRqa. Oastanea veSCa Gartn. CjeJ3ep.lli'l. Bocaa. Ost1'ya vulgm'is W. Xep.nero'Juma. Sed·um. Telepkium L. £p,1ltt Y Xepne-

rOB.FI:HlI .

Saa;ifraga m·etidl:des L a'p' J'y.m:. Bocaa.

Jan.'t'tJIrollo6pEa.lIa ea Saxifi'aga fjZa-

beUa Ber tol, .

Saxifl'afJa Tridactylites L. Eocaa, Lathyrus irtconSp£GU1W L. XOpD;erOB}IIla. Gyt;isus Labl.u'n'{t'm L. Xepneroanna,

B,y.)l'l.~mne ce, :a.;tu rrTIje mr!!:a,~ A l'fB.ihe a 111il;1IC8imt •

Prunas Cm'asus L. Xspneroaaaa, C1'fitaegu,s 71i,ql·a W. K. ClaB. £OcHa. 3a Xepu;eroIDlllJ n.oys,'1,allO ItOHCTlil,Ton aHa, sa cje::sepRy BQO)IY J3P.;tO CyMffiHBI1,

D1'Yas octopetala L. BnCO'IW ropje y EOClllI.

Guraniltm tuberOS!tm L. Xe.:pu;erOBJma. noiasa :!W.il.O cy~H:Ba.

Om·astiu1f/, ciUaflum W. K. T'opje y cjen.

. E'OC;Hll.

Sa;/.ndino, la·ricif'otiq, L. e.ieBepI(a Boeaa, Arenaria. gmndijlora L. !.ien. :SG~Ba.. Ghm·ler·ia sedo'ides. L. Tapja y Bocaa,

~re.lt 18S9. npOHILmao .\y [e R3BOBil , J\ilyp6e.lt Ha Mal'.il.Jrll.y.

Palilt/fl'us iJ.!:.?J,leatus Lam. Y Xepn;et'oBHHI!t " Y iyro-sam"AH.O:M ;<wje·l.Y Bocne.

.PolYfJala rna;jo·'j" Ja e q, J Y:Hma BaCHa . &m' OOWfJ.fWWm Kit. Xe:pn;epOB]fl[a. AceI' platarwides~. BOC-JIa.

.&-raois f!'1'ocur'1'erUJ W. K, CjeB. BocHa. Oa?·dam1:ne hitrsuta L. OteR. BO(Mm •. Ca7'damine dke'bidonia L. Cien. Eoeua" Draba 1jUJ,1·ltZis L. jeBepa:a Boc:aa. 'P"ltnica gr.anatwm L. Xspu;eroBJura. Oi'J'caea a'bpina L, EOCJra .

S'l1l!Yq·n~Unn per/ol£atlilTll, M i 11. CjeB6pHl1 Bocaa ..

Jtryng'iu?n alpt"nwm L. CienepHa :SOCHa. :A_d(.mitum 'PY'l'ena:wlt1lZ L. C~rn_j»eBIma-

II.iI. I1mlH a . y EoeltH. :(sqp1.;r1lJlUtJ.a1;ietlJ'oiaes L. bdcll't1 .. 1Iellebmw at'l;onIlJens W. GieE. 13ocn3 .. Tr()tliu,$ et~1·(JJ}am(;8 L. EQclIJ!" Ranuneztlus J?a1·mJl(YrU8 L. CjesBllHa

];oe:s:a.

.Anemon,e Ranulfl.C'Uloiiies L. B@CH~,

-, 191- -

190

Drugi predmet sastoji se od jeelnog eijelog i IDd ieelnoO' POSV8 jednakog, ali prelomljenog nausnjaka, od kojih ie ona] eitavi prikazan u slzc'£ 2. To su nansnjaci, koji posve prilice nekom pocestom obliku ranijecr sl'ednjeg,a vijeka iz merovinakih grobnic~ u zapadno] Njemaekoj, b

Ipak ne bill htio da preciziram starost nasih komada, jer ne

znam, koliko e je od prilike tai oblik odrzao u Bosni. .

Najposlije ne mogu da na tom rnjestu nespomenem rnnski natpisni kamen, sto ga [e kustos dr. 'I'ruhelka veeprije vise , vremsna nasao na istocnom podnosju Crkvsnice, dakle izvan rimske utvrde i koji ie .nedavno smiesten u lapidariju zemaljskog muzeja, '

Oblik toga s jedne straue do okvira oko p'isn'l_a otesanog nadg'l'obnog kaanena prikazu]e pridana ovdje sl£ka 8. Natpis je vrlo dobro oeuvan, ali je, kako slika pekazuje, ne-

liiep j nejeclnak. Svojim ortogralickim r((f( n ~ lYt

pogTeSkama i neobienom razdjelbom j)j) 'l \l (ll..l

lova-n. pT. u rijeci C0NIVGI doka7lu:,ie nevjestu ruku uekog seoskog majstora, a glasi kako slijedi: '

D(z'w) ~f(anibw)

O( aius) IVLIV's; MAXI MVS - VETER(an1:ts)

COH(o'rt'tS) ·1 - BELG(a1"unn)

V (r£'I1Us) . ]f(eoit) SIB( i) Et· A VIL( iae) AMABILI· 0 NIVGI, SV(.A}ffi·

II.

~ropCI:\:e BHcmre. HOBa so, Boeay M Xepn:eroBlwy. Ca6pao O. Pajaep 15, ayrycTI.t 1891.

Saxifmga c01'iophylla ri es. 3I!TAOBH JIal'ja-IDIlJ;iV-A0.i1a. Ca6pa.o O. Pajsep 1892 .:

Fulsal!illa vulgaris Mol.l. Tpa'BHH 06- pOHU.R TpAoIba 100,11, Ctl>paje'Bl.t, 1200 'In M.-llJiC. Ca6paHaKOBT(BI>I M.aP'l'a 18-92 •.

A-conitu·m, J?anwulatu11t Lam. ITpeAaJL.ml1icE\)H_perJ[oRTpeCItaBH~a;-n;;l,a;B1IJle; ua 33-'\3.3Y Ha O.vol)jeJtlI Kylt, OJ.\\p 1800111. imp. B. HOB!18a E,oc.RY ]i_( Xepneroaany. Ca6paJ'Ia 'J ayryf!JJ.'y t 91.

De'nta1'1:(I, enneapltyllos 'L. Y Jral:Y1Jmnl;a~ N'AY, AaJhe .aa OpMl.tlDy .EGA X:m;n(ha 6;.itUB.Y O_apaje.'Ba. l\_npll'::il. 1892 . .!b'ahis 've7'na R. Bl'. EeyM H I!91t.iU1'l' tWA CTon;a. ~1I.i). 1892.

F~n1($_ nig1'a Arnold. CacTojn:a y .ll:a~ ~aIfKt(a-AOJl.llliR IlsnaA r AaBaTII'IeBa. Ca.6pao O. Pajsep y allpn.ilY 1892.

Pinus 'leucodermie Antoine. ITpIDJjepalC y ::llfAKHanra Jla1jamm;a-,IIo.ila H .A.Hjene '1WHIIJjepIce rra ,Il,ecHQj o6a.u:r Heperae 'ROA Tymha onaaao O. Pajsep y - a.np][JI.Y 1892.

Lffu.()Oju:m aestiv~t'ln L. H3. ~OCT~pCIroM 6J1,j1'l'Y lOOA m;npQI~Or 6Plgera. CaGpa;o y a-upEAy 1$92. . PaJ8ep.

pO/pit'ne Blagayana F l' e y. Ha HajrOpH.>oj lIBlHU'L JlaijaHmJ:a~AO.ll;al nn. KpeT;£y. C~paQ O. Palser y. ar!Jl1l.ity 11392.

E'rica- ()a?'nea L. 3RAOBII .1I~l)arum.aAOA{\.. C!J.6pao O. rajseR 1892.

. TJJmpefn"lIff(~ nig'l'lt'ln L. Ha cje.Beposana.,i\:EIQj lUI36pAl'£qFI.[O"IHIq'l l!pxa y Bpa1IHIl;a-JIJlal.lmlfHi OEO 1900 m

Dal]! predmetl, nagjeni kod rimske utvrde na Crkvenici kod Doboja 1).

Priopcio rudarski satnik v. Radi)Jlsky.

Po pxii~oj dobroti gospodin.a direktora Eduarda Pora dobio sam za nas narodni muzej opet nekolike stvari, koje su nargjene prigodom daljegs pl'ekopav{tnia ns timskcrj g:l'~dinI Orkvenici, u Maklien:ovcu kod Doboja,

frv:i, u sh'l!-i 1. prikazani predm~t ukusno je l'ag'jen rimski stilus (plsalika) ou bronca, dug. 10 em. To ie spravica, doljs siliata a na drugom se kraju svrsava plojkom, a upotrebljavala se je za pisanje na vostanin» tablama tako, da hi se rtom urezivala slove u vosak,

SJjka. 1- ('Ii).

Kad. se ie btielo sto god ispraviti ili ciielo pismo iztbTisati okrenuo hi se tilus, pa hi se plojkoID vossk opet zagladio. Nagjen ie ua r~v(illiGj jt>s i dTUgi, posv;e jednak eksen1Ilial'! keji ie gosp0din direkte>r Por sebi z~d1:zao za uspomenu.

Slib 2. (1/,). Stika. 3. ('I,.).

'raj je sv.0men~kam~n po .. tome za: zivow: ~ostavio veteran pl've koho!te ~~~~lJanaca, Kalo JUbJ8 MakslID sebi 1 ·svojoj "liuheznoj 81'1:pruzl A vilip. -

1) Villi: V-, :ila'Umsky: RimskIL -utv,f<iIL" Of!. erkvenhli j 'kastrnm kod Doboja. G1asnik zenudjikog ruuv.!iia. u 130snI i llirc-egovini. God. 1891., str, 251. i d.

t

- 192 -

Ovat i'e na'tpis za nsa za to veoma zanirnljiv, st? ~aroci~o ~P?- 1ninje veterana prve belgitske kohorte, dok .. s~o ml, lZ pO!.edln~ slova na ulomkn jednog spomen-kamena, kop Ie i:.laglen u rmlskol gradini na Crkvenici (Glasnik, godina 1891., str. 256., slilr.a 13.) zaklju6ili, da je (n~aje bilo. zapisal,io ?oh?~'s L Fl~'via Belgal'u~, .te O'orniim nadgrobnim natpisom vlel'oJatmJe poataje nase Inrlll8nF" aa ie gt'adina na Crkvenici bila zaposjedrruta prvcrm kohortom Belgijanac.a. ,

,nojaxo .Y jY:>RHOj nOCHH II XepQerOBlIHII ona-M(aHe apere Rhopalocera ()lH.eBIHI .nerrrapn).

IIp!1fA.0l' 1'1; nosnfl,)3a&y- .6oc.-~pn:, JteImMn':rep~, ilpll91Ilml? B. .!JlItHJ_;Il'(j(J,R.

I. PQ;ll;: Paplllontdae (Rittarfa,l tn}

1. Fapil£(} Fodalit-1;ag L., O,n; !\faja y CB_8M_Y 1IoAPy<Iiy.

2. Papi·t£(j _Maclwon L. MH.@ro pe~lil no npBaalllbJI.

3. l'lut'ts B~lymena V. Y arr.pRJIY j p,llje,n;aI((.

4. ~B;tTnfl.q8i'4$ :A:pollo L. AUOJIo. PaCmp00'I':pawBH y .HllCOET1r1I I'opa~w.; ':teOTO JI{t POlIaHl'ri~-U.jIaHamr; 1"'peo_emtfiy lW;a; Gap'iil,je;B:;t 11 EO)!; lIel'tfe.]IH.a (Xep:qeromma).

5. Pa1'na.~~n;u,s .Mrte.1nOsy1'b8 L. TI;PJllil AUOJIo. TIee'l! y OapajeBY.

n. pO;ll;: Pierridae (Weissl.i ng e, QaieJ.llll Jte I'ITap a),

6. Apm·ta Or_ataegi L. 06YQaJI.

7. Plerr£s Brassieae L. J2IGTO.

8. Picf'ZS Raa_Jae L. \IeoT lW~ Capajesa nehJ;moM var. j.l1aml,~i·.

9. Pt~tris Napi L.. I-CQ,lI; C3Jllajena. v-m .. BT'!y&T//£ae 0.;- [l12l:j~,n;zuc. IIp:B;"jli.mS' aJlIIllHCEOM o6Jum.y.

10; Pz'e7'z~ I)o!pUdite L. Ha llrilfaJIY EO,ll; Oapaien3;.

11. AntlioGhans Ca:rdam~'n¢8 L. 'Y cnelllY lIO,n;PrrlY, 3;JIlif ItUt.zg~

BeOMa -qec'.D.

12. Leu(Joplu;Asia SirtOp,is L. Ha E'rMa:ay EO,l!; CapajBBa. ] 3. (;}ol£as Hyale L. CBar,zr;je y jy~oj BOCIW.

14. (Jolia.,; Mynniaorw Esp. Ilier.r8"-I'-ilJIaI'IJll[a ItO,A B-am:erpaAa.

15. Ool£a,s Edu.sa F. Pacn:poo'rpaIben y jymRoj BOC1:UL

16. Rhodoeem Rhamni L. Y one'MY llOAJlY'ljy o6n"!a:a.

ID. pO,il;": Lycaenidae (B1Kulillge; MO,z.;pn- .'leUTllpa).. 111, Ther:);a: Sj_jini V. llIeM_eH-nJlumma; 'I:eCT.

18. Thecla n;icis Esp. Y .t'JlyIIITBy C upJ!liaIIlJ'l',JiI1I.1", a.m: r.rnoI'O pe~e.,

- Hi3 -

19. Thecla Quercus L. I.co,ll; .ll:oM3JiORllha (Xep:u;eroBffHa).

20. Thecla RuM L.Y CBel't1y nO,ll;pyqjy.

21. Polyommat,us Vi1'fjaU1'eae L. (Ducateulalter), Y 61),Il;liJ1Ita :reO,ll; ICo-

T:bHo;a (R'.noe,p) MHoro6pojl:Io ca 6ll1.p an.

22. Pol. Thersamon. Esp. Ep6JbHl:Ia ICO,ll; 'I'pnose; p1Zl1eAaIC.

23. Pol. Hippotlwe' L. C:aar,n;je -qeCT.

24. Pol. Alct'phron R.t b. PIiIje,n;aE; EOH.:tm;R.

25. Pol. Dorilie Ruin. 1 11101tI:aA RO,n; Capaie:aa.

26. Pol. Phlaec($ L. Hnie -qeCT.

27. 1--1Jcaena A1:qidiles Pa.l l, Ko;n; IIo,!l;opo:ruI(a y XcpqerOBBHE.

28. Lyeae'fla Aegon V. Y Xeprrer-onaaa; no,n;opblIllliD;, rpao· :reqp;

TpeoJilB:>a .

. 29. Lyeae1'lC(J, _Ll!rgus L. OpHQaH y CB6MY no,n;pycrjy.

30. Lycaena Orio» Pal1. Pn:-je,1l;all1. ,

31. L:ycaena .Agesti~ V. Y jY",EROj" BoCHu, fm,je;n;aE.

32. Lyc:aena ]j}rcis O. Oso T'paea l{:O,1l; TpeoIDba :HEje _pajeA~:m ..

33. Lyaaena; Iear'us Rtb. Pacnpocrparsen.

34. 0Jcaena. EumedQ~ Esp. Pnie)J,a,:re.

35. liycaena Amancla, Schu. Rio,n. Bmm3.rpU.1l;3i; 3'(5; I/ycaena Bellargu8 R tho Hnle pnje,n;a:re.

37. DycrJie:na Om1/cIon P 0 a a. qec:r 'Ha 'rpe6eBJillly RO)I, Oapaie'nll.;

IlOjJ;a.mJdHG-ER.

38. LJjcawa Baton Berg .. PJ'rje,lJ.aE;.·wo,.u; Gllpa:jeBa.

39. Lycaena M:eZeager' Esp. Itpi'5.n;,mra, IhurrerpaA; pttje,n;all=.

40. Lytaena Argiblus. L. Pnjejl;a'Ie. -

. 41. Lycaena 8eb1'us Hp. 1 1Ip.IDl1.jepac reoA Capajena.

42. Lycaena Mi'nf,ma Fsl. 1 np1fMjepale 120)1; JlafeaTa (He:aec}aH'iI}).

43. Lydaenar S6:1niCt1'fjU-S R tb. OOFf'Ian: y C'senryrro:n;prrly.

44. liycaen& OyZla1"1£8 R t b. PHie,n;a11:; EO):!; IIo,n;opaurq_a li rpatia (Xep:qerO.Bn:a:a) .

45. ilt:j(JCte1'ta: Alcon F. P.aje.,lI;:aE.

46. lrycae;nt;t, Arion L.1llrie pliIie,:a;aIl':j E:Q,IJ; B:mrr!ilrpa,n;~ 1T EpOJhlilB:e.

IV. F0,l(: El'ycillitlae.

\

47. NemllOhiits LuGina L. 'gecT :re6~ Oal)ajeJla y ltl1tjy.

V. PP;ll;: Lybitheidae.

48. Lihytlum Geltz's Esp. Ro,ll; lla.sapillia; pIije;n;aJ\:.

VI. po,!!;: ApatnridaQ.

49. AJJatu.ra 111'1$ L. PMrrp.oc"ppaJ;6~Hi 'l'i't> cm,trJJ;je p~e,l(a:R.

150. Apatu1'Q; Ilia V. Eb,n; Cpe- (Cy,Tje:cRa-EJIanau;) je,1J,HOM OIlJtllttm-;

- i94 -

VII. pOA: Nymp)lalidae.

51: Limenitis Populi L. Ito,n; PoraTJ-ro;e1 Bmnerpana H JIamaTa (RO,n;

HeBeCIlH>S,) j.IDlje 13emrR lJElje,ll;Rx.

52. L. Camilla V. Pni~,lI;RR.

53. L. Sibylla L. Iern.ke.

54. Neptis Lucilla V. C np1ljRmFhJd]~{RO,n; IIasap'FIha (Epyna--

)J;oJIJma).

55. Vanessa Leoana L. Pnie,n;alt.

56. V. Egea o-, PHje,n;am.

57. V. C. album L. CBar;1X.je 'leCT.

58. T1: Polycldor'os. ROTO •.

59. v: XQ,ntkorn~Zas Es p. PliQe,n;alC.

(1)0. v: L. album Es p, 2 KOMa,n;a 1'13 TpaBHElta. 61. V. Vrrticae L. "'lecT.

sa. V~ Io L. 06n'laH. .

63. V. Ant£opa L. Pie1;)tr.

64. V: .Atalanta L. Hwie g;eCT. G5. V. Ga1'dui L. 06n:qaH.

66. ,J!feZitaea Mat'lwn(~ L. var. u1'alens~'s. 1 EOliaA IC0,zz; R01I>11IIl;€ (I-CHcep).

67. lYIelitaea Auxinia Rtb. Je,n;air I~Q'J,ra,zr; ns HeBeclffi>ai npeJIaSH y

var. @r'l:entalis H. K

68. M. C~'n.xia L. II:nje p:ui~,lI,aE.

69. M. Phoebe Kn. Pielj1I.

70. M. IHdyrn.a O. "tIeCTj var, m(3'r£dzorwilis Stog. pHieTEa.

71. M. T1'£vz"a V. leoA HeB8Cl!I1£>a (JIatea\p).

72. _lVL Athalia Rt b. 06~-aH. '

73. M. Dz'ctynna E,Sp. H:JIje "feeT.

74. M. AU1'd£a N k. C npllja11l1:bH.M.

75. M. Pa11,henie Bkh. Pl1je,n;a:rc.

76. Argynnis Euph1'osyne L. BRie pH}e,n;aR y 6p,1J;1'l'Ma ORO Oa-

pai~.ma.

77. A. Pale.~ V. Ifpe.aasa R val'. gmeca; Ha BO.1IJjRiY rra n;pHo)_~o'R-

. . c~oi .Me~R BRCORO aJlIIJiIHc!C]I s' CBoiEX 2200 m BJlClIHe.

78. A. Dia L. HRje pKje,ll;aR; itQ).!; Tlonopomna (Xeprreroamra) liI

Capaiena.

79. A . .Amath'lJ:iS£a Esp. Y 0P.zJ.IDUl. ly:m:He Bocne, aJIIil HJ!I:je "IeCT.

80. A. Daphne V. jJ_ RO:Ma,n; JiIS, ItoEb:rnJia. -

81. A. Ina Es p. Ha llo,ll,Homjy BeJle:at-llJlaBHHe EO,n; Jra$a'l'a (He-

BecHfbe).

82. ..4. Helcate Esp. C :npHjalIUhIDlf.

83. A. Latonia L. CBaT',lI,je q:eCT.

84. .A. Ag.la}a L. PaCI:rpo~'I'pa~elI - Y cRellY nO)J;pyqjy,

"85. A. Nwbe L. j var. &u; Meig. l:Co;1l; 1'})R<ma tly:JJ.tHa BOCiIa). 86 . ..4. Adz'prp_e L.j ~t;U'. Cleodoxa O. ROA CapaieB-a ..

87 . ..4. Pap7w~!, L. '1:feGT.

- 195 -

vnr, po,n;: Satyridae.

88, Melanag1'ia Galathea L.; val'. procida H1 . "'{ecT lWA Bamerpaaa.

89. Erebia Epiph1'on Kn. AJUUlHCR,H .aa Tp oemd'iY EQ,lI, Capaj na,

90. E. l.{ed:usa F.; vat. Psodea H b. J?l '1'0 olIAje II aa Bo.n:yjJ¢y.

91. E. Med1.sa F.j val'. Eumenis Fr. EOA JIaRaTa Era nO,11;How,tlY BeJ.I8JIt-II.lIa:rome.

92. E. Tynda7"'U.s; var. Ouomanoa- Ha Tve6eBHhy lW,lI, Capajeea;

a-JIL1JitH CEJ)l.

ss. E. G01'ge Esp.; val'. JJ)rynm·sE. ? fia BOJJ.yj:KYl B1!lCOIW aJITIBHClt1({.

94. Erebia Meclea Rb. 'IecT y rOpCKRM, myll1al\1a iy:m:He Beene.

95. E. Liqea L. RCTo HO MaXOllI Y 13F.([lIIi[M n:OJIo:m:a!1i1lraj n:o;D;"a'J~rnmcRa.

96. Satyl'US Hermione L. OnaL"',lI,jej HO EJIT;n;ie "meTO.

97. S. Briseis L. -qecTo na Tpe6eBllliy lW,lI, CapaieBa; nO,AaJIJJJfiICEli; 98, S. SemeZe L,; var. A7"istacus Bon. I-Co,n; ,l\paq:e'Ba (MeTRoBHha),

Xepn;~roBlllIa.

99. S. Dryas SC0p. Pacnpoc'.rpaH>8H, am He '<{ec'ro·

100. B. CfJ1·dz~la F. 1 ·np'ml1.iepaI<: ca 'l'pe6eBmaj aJII]:IDlCRfI.

101. Pa1'a1r;6 JJt{at6Q'a L. H11Ije pRje,ll;RK OIW Capajesa.

102. P. Hiem F. Henrrc l)jeJjR.

103. P.MegaeTa L. Eo).!; EO'J'bID.J;a; 1I ie;n;,nR var. Lyssa B.

104. 1. Egeri(~ L. BRie p1IJie,n;alt ltO,n; CapajeBa.

105 .. Epinephele LyC(;W?t Rth.; var, Lupiwus Costa. 2 ItOMaA~ !top,

CapajeBa.

106 .. E. I"Clrnz'rCt L. Beoara "JeC'1' OEO Oapajesa.

107. E. PtflwnuS 1.. Eo~ EOlbIlllja.

108. E. Hype~'ant7~us L. Ro,n; CapajeBa.

109. Ooe.nonympha Iph£s. V. Ha llie1\'lehy IW,n; Bmrrerpa,.1l,a.

110. O. A?'cania L. ]\\.D,I!;. Ca])ajena.

111. a. Pallnphil'Us L. CBar,n;ie g;eCT; ie,n;aH BemntH varietat OBe :apCTe rra BOJtYlEY, ,lI,aEJIe aa .qpEIOrOpCEO! :M:e~) nacose-

aJIlIHHCICII.

IX. BOP;: Hesperidae.

112. Spilothyr'US Alceae Ep. EO;zI; I{'.o:a.JUJ;a.

113. Sp. Altheae Rb .. Eo,n; CapajB'Ba.

114. Sp. Lavathe1'ae Esp. I~o.l!; Tpaona.

115. 8ur~oh,thus Sida« Es p. Ha IIO~OoEiy BeJIe:tR-llJIamure EQP;

JIaEaTa.

116. S; Oadhami Rb. Pacrrpocaparsea-

117. S. Al'veus Rb. PHje,n;aE.

118. S. ]t[alv('),e, L. Olla.r,zqe ~ec'1'j ,n;D aonraaor pBl"]lOna R l£a B'l,K'l!IffH

TpeCEa.:Bl2I:II;a-nJiaHHHe (2000rn.).

119. S, 01l:Jijer Rb. Eo,ll; IIo~O'P0~a 1I J:1pa6a (Tpe6YI&e).

120. NZ8onia;d'eS 'l'agep L. Beoaa pn.je,ll;aE.

7

- 196 -

,121. Bespe'ria Lineola O. POMaHl1lja-TIJIa.IDiI:aa; HEle pHle.n:a.E.

122. H. Actaeon Esp. I{'o,l( 1apaieBa.

123. H. Sylvanus ESl)' BRie pFIie,ZI;a~j Capajeso.

124. H. G01nnw L. "Ie-CT.

125. CaTte1'ocepl~alus Polaemon Pall. Y csexy nOAPYL£!Y CEe ,n;o

rrpe6:0:Tha.

R a z 1 i cit o. - Pa3J11PIHTO.

Konzerviranje ptica.

Neki pTijp.tel.ji zemaliskog mu:zeia. umolili 8U redakci.ltl da im dade upus-tva, k~~ko rnrtve Zivotinje, kOle !ide -poslati mnzeju, treba kouZGrvirati1 da se pri-

g0d9m prijevoz.a ne os,tete.

Ponuka.ni tim upitim.a ol)javLjujemo lli~e prokusanu metodu, po kojoi muzeialm

preparator Edmund Zel.eb or kOD.381'\'ira JTIrtva zjvotinjsklCl.- tijela, te j& osobi:to sv1rn onim prepol'ncnjemo, koii i u buduce namierav-ajtl ml1z.eju namjenjivati

da1iih, s'Vagda dobro deslih darova te rnke.

Recenl. preparator pi!;e 0 tome:

Pogdjekojem ee Iovcn i sabiracu 'Vrij dit;i; d.a sazna 10ko va1i{\ postu£ati

s talci,n:J; eksempb"rimiL, koji se misle pl'epal'irati, odmah (lim se nlove.

Friie 8vega t1:eba raae ad uboja, llosnic.f; i otVOl' lcljuna svilenom har1liio)J1 ili parn,nkom dobro zacepiti, da se krv nstavi, koia ee, aka se to ne ueiui, s'Vali'ojako isnovice teCl i dotiCni eksempla:r tako pokv'aribi, da ne 6e biti za pre-

pariranje.

Dase ptica uopee ne pokvari, treba j8 za vruceg godiSnjeg dobs loll isti

dan, kad ie ubiiena, o,.guliti.

U zimsko doba mo~e se s time pocek:ati no 10 dana, ako Be je ptica

kruw SIDrzla.

Ftica se ovako oglili: Najprije ptic.u tlieba skapelom (roabm noZi~em) 1'!l8-

poriti na tl'bul1l1 i to bm:; u "N~ilIDi pOi'!ev-si od g'0l'ujeg vrjla prsa, pa s-ve do zatka, Jlri c'ernu prsti hjeve ru.ke 1)81'je lla -prshua i po trl)uhu r&ZJmcu drumo i liieV'o" da se kozl), ugle(la. Pri S3.'ll10111e pal'anju valia biti na 0Ql'eZll. da se ne pl'ere~e b:bllBna k~~a, KQ,ia 'lezi pod, gOl';U10m koz.ol,'ll., gada rmcetom i 11$ pripouroc pxsta treba odi6i gornjl'l kOr6u i5rue se poloviea spoljasnie gornie 1>.o~e malo I'D Inalo oguli. 2a wga tl't}ba, ovarrlGl nasati meJunja ill piljevine, eta osobito onda valia ~initi, ako Se polavi krV'. Pli tome ne smile se nista 113. silu raditi ni.ti no~ell)_ rezati. Sve se radi odh'lCivlIDiem i l)otislcivanie;u :volnoci1:J: pI'!t"<1 pri cemn- naa~ sve treba strp1i:ivosti. Kad ie koza. od ohiin gX'lldnib misica ocUuc.ena, t~eba, g'ledati, da se zada.k iz~uci. Kad ie to g0tovo, ouda Do?iic!;I;EI1a (ro~a.ma) treba 0prez;no prel'Bzati zadnju ~i.Ost, 1).e ozl:ijeqivSi time KOZ'll nll. l1rptll, ali netka se pri tome u:e zabo,l'avi sye em.snti pil~eyjllQ,ru, dll. dobrQ l:lpije ~idinn i izmetine, kole obi6n:o ]l1'0viell i dn. se, tali::o perje ni malo ne -ukalia.

- 197

• ada nog-e dolaz na red. Na,.i})l·ij val.ia jodnn nogn prihvatiti neS110m rukom, drugom 11 isto vrijeme yalja prielriati grl.1dnu koiu doticne strano,_ i onda zgl b ocl koljeua valia istisnuti iz kO.Z6 na sto se ova pri zglobu prerese.

. Isto s~ t~ko uri i s drugom llOgOIU. Posto su uoge i zadak na pravoU1

mjestu ognl!em, onda kohl treba pl'stima pazl~ivo potiskivati do ramena i po rh njih, c1?k se .~e ukazu krilne kosti. Krilna s kost gnli prj lopatici. ada je trup puce oguljen sve do "rata j glavc. Obieno se sad vise nsma sta rezati. Koza n~ :l'at~t i glavi ohicno se a 0 kli1.1ll0Vfl. korjena izvrne, kao kad hi izvrnuo cal'apu ('neli sl.ku 1.). ,amo 1.1 so va, _djetela i drugih ptica siroke gJave treba duf, tiem .ua kozll rasporiti da glavu mognes ognliti. Slusna ko~cai koia poput kesice ~a~~~ u un_~, ne smije se pl'erezati, jer bi mace otvor bio prevelik, a mQgla bi 1 Zldma, kOJ9. se upotrebljnje za konzer iranje, Iasno iscnriti. !fa se kozica za to _Pincetom PQlako izvlaci. Kad se s g-lave koza guli spl'am ocijn, treha ie koliko se mose poaicl 8 ociju) pa onds ostrim noZicem prerezati tako da.se oc:i raskriju. N,akon toga treba noz.i6em odlueiti sve one ~ffiice k~1e oko drze i ~dni Zivac, p~ ~ rtom od noZica prerezati pri dun OCM snpljine, te se onda p~cetom ¥ ok~ ,lzdi~e. Sada, se koza s glave bes rnuke zgulj sve do lclj:una, a ~nda ~e Zldl:!elo zaletilno s iezikom izreie . ujed)lo se izvu:ce <fup, koiim je zdri- 1 10 bil zacepljell.o.

1: alton toga se llo~i0ama v:rat odmsh pTigla-vi odreze i ukloni, se trup

zajedno s vratom, :'ada treba U]do:niti D10Zak. Najpl'ije treba osvor pri !latiljku sa dna ztl,reza pl'ema napou proSliiti i onaa. se p:ineetom izvuee mozak. Onda se lubania .-sa ~vim SVOjiID aiiel~vima od mesa po~ve ocisti i lla:jposliie se natare arsenikovim sapturolll, a 0ihsta se dobro zacepe pamukom, I VI'atria koza namase ~e arse~~ov~ sapuno:u, onda se. koza paZljivo izvrne, Pri glavi je posao ueatop>orljl. ilita se silom De SUllie lla,tezati jer se mac.e vTat lssno lll'ekille. KG~9, se lagano potjsne s glave~ sto 0bii5no 'ue h;oe tesko. Ostali se mesni dijelom 8 nogl'1. i kl'ita iznutra, 8to se bolje maze, sastl'llZll s kostiju, ill on~a se !'0ffiOeiu kistai llall:),a~u arsenikovim saEu.nom j kudclj(i)l)l zam0taju, da k00a dGbl,le. ,s~m p?dtogu.J.{onacno 813 sva mjesi:na natriievsi ios kofu s rruta:mie strane P01~OCJU kista dobro arsenikovim saptmom, nakljuka ']mc1ieljom ili paumkom 1 pOVl'ati ioi se pn,rvi o1lik.

Nl); tai nacln preparirana i QsnSenf.t, moze se ptiC3: ostaviti vise gad.ina a

dll. se ne pok-val'i. Hoeemo 1i 'posliie da Fticu nadjenemo, onda; se lllieB~a kad god nflllll drago) 11 pijes:ku m.oze razrnek$ati. ) P\idana. ovdje sZ·i,ka 1. po,kazuje na;m oguljel1u phon kojoj jo kozas-ve

do kI.junovog: korijena posve imrrnntl1.· '

Pri snbiranlu tnIcih mjesma od prijek;e ie potreb~) da sa preparat bbilieZi

etiketom. .

N~ to} e~eti.treba priie svega da ie l',azgov.ijetno za,pisano ime ptice, a osoblto Yl'l]edl, dasa naznaCi; ka,ko us,rod tll P leu nazjvn"

. .Za lh~go t~e~a aa .'Be na etil"eti taeuo -tta,zna~i dan i mjesto karla i gdje .Ie ~~ca :l~llena iJi 'l~ovl~e11a. }b,i)?osliie vrlo 1e lluino, da se llazuaci, j e Ii muz~ak 111 ~enka, .181' leper.ie IttuZjalca i ~euaka u muogih plica posve ied- nako. Da.se spol s~, V',lln potl'ZdauoInoze odl'editi, treba sadel'a,ni tru,p ptic.i.ji pomno l)l'egleda\;l. U IiluzJaka (0) nalaze se pri dull trbuS1l8 ~uplji:ne dva jajetaJ prema-

7*

- 198 -

Sllka 1.

-- 199

veliciui peice sad kolik. glavica. od bocks, sada kolik gralJ; ta su iaj~'t ohieuo bjelkasta, kadsto i zagasita (vidi sUh .2.).

U zenke (<;J) nasuprot lezi na strani pri dnn trbuha gTozdoliki jajinjak. Za pareuja jajinjak je vrlo raevijen i lake se uoei inaee ga je muenije lla6i, jer izgleda, kao da i8 aastavljen od ua:jsitnijeg prosinog zrnja (vidi slilcu 3.).

Spol se najlakSe odredi, kada se trbuh kraj zad:njeg rebra na stI'ani 1'88- pori" t sa pincetom ili malim klipicem utroba oprezno u kraj pomakne.

HapOAHO raraae.

Ham je :rrapofll, rrpr P1UI'ErO.Bpc:rra ['a'I.~a~f\ )l[ YCBal"oj R8ar0,1rliI HajupHje :he 'l'Y 1I0'l'pa:ntH'l'M 1I0'1\mlrn-. Bjepa Y NOB raTal'f,a TalW my je rmpCTIl., ,1l,a ra IDIItal:l;O He .IIl0:JR8UI ,pasysjeplITH. Y ~a4Y A Jd.J I'OBOPHO OBO lI:.:ur oao, on UITO 3~a.- 311a. ARo o TOM lIO'!t:El:l?ll1 pacrrpasaara ca K-aItIlOM CTapa'ltWlIL oco6mlj rra aso He trp1l3HaieIlI Beh Iw6J;rjam:, ,Ihy6aB [e lI1e:l)y Drum npeIOfRYTa. - ,lI,pYT0l' Jlnjm-tlli ;ne.,I8. sa 0130, BaH ]ll[tO.ita. ]I sa RplitUW npRjl'lM8 .;llJ:jerro eel'B81I y1'llI\'aj J![ Y OROM npl.lBn:y OIIa31irO. MaAo lIO nra.ito A(llia lie Blll1jeM:e, Ra,1l, he l'I '1'0 lIeC'£afJ'LL. Aa COl "He 6n: cacBIIjen sal'y6J([.ito lifJl,.r 3a6opamr.;to lillje ill'Opel' onaKC e:rBa:pn 6Jt,J'b0:}EU:CII, All. oc,'!'aIty EtOTOhICTJ3Y reao CnOME.H.aa.e. C :fora e130 u [a UpH.!la:JE.eJ'1 Y IQifjeffierm: nI'.;"acan{j X8EO"u!IW l;'a'l<~) e~yU-lbe:uKX Y HapoAY·

1.

AKo je 1IL0lIU1E y :a:eI~y Aje130jLtY Sa.ihyQJ.beH, a OHa r'a He Be, J-Iaj600lh8 je C1 I!BY~l'lI DpC'l;eH C ~rpT13an.a H4M y 1>:01'a noSal~IlilT}I, ITa T:\iP03 Thera norA8AaTH rta AieBojn:y IT TpH nyT/l- 01,W Ibe oor:mj'&1:'Jel. teO DaD ItoiM MOM~lii "YPa,ttlI, AieBojr>:a .ie 3aY::OlaHO rserons, rOTOJ3:il, ie 'iii. casra My AohM Y Ityliy. Hac:ma.i mVllIlI Mo.1Ee n Aje'Boj'K;<). M@Ml~a U:Pe:M:a.M.HTl'I.

2.

Ae!lJ[W3aee, A$l no. IIeF:.a A-jWlOjlta Ma.itO rrosaeraae c )~Aajo~L/ .% 60JlIe u no !toja Y,il,Olnm;a. Y 0BuM C.ilrrajy Re!I:llJt J4M H)!lllJTa QQ.(b8 AD AIr O:'J'trliJ'l 1ra,.i\ :IfIi-eHcr~[ClI' ~rp:rBll,l(a, TjJll nyTa ra YAapIfTR HorOM ]i[ Cll:11\ll UyT peha: l1Teoe HQCn..m, !\f-lle npoCll ... l.1'T.! £,oja TO TlJiQilf, 0AMax ReE 2Y;&:0 ~lJJ?eMa.

3.

Aso TTl: ie "iJ_OBje:ro _If.iUl [~ja APyra csojra :o:jamrn:a rra xohenr All, I'a oA61ljem 0,1\ rraha, T:H yracn Y pf,l,l~njH ony ,e"BHjehy nrro rop:ll ERme -MJ.:lTBI1n;a.

OBY IJall<J'Ijy, urro ee Y:E&oj cBHjelia yraClr.ila, nOAttj OnOMe flit rromrje~ xora ~te"'IDI1 O,/\y"lJtl'-H IIlllia. OBO je MSI.1l0 lIo.:re;_$C, [ep ce Ire 1I1O~e ltpnO]l1H.n;e TUO'IIT'J'I1:; :mr 6e6 AorOMp:). OIfe ",·eJb8.,II'"r TAje ie Mp!l'D'8.T.!;l jop ce c.il.OOO A€>c'lir Afl,.06 Cft.~_f OCl'aJ31L A_ JIeIW IDIle paA Ail. wry CBaE iura, JIa'Klll6 je QAI~n:ayTll <I>'a'l'iI,;t,!l,) l{a.ll, ee cBRjeha yc:eq_e. He Tpe6a oaaa Apyro RlIDI'J;a, Bah oBaj S'lIITHJb M6TIDf Y Pfl.ltIfjy, na H:eIlla je OITAIl. nonaje,

- 200 -

Ioace ce OBO [onr II AP.)'lPmie yrltTaT.H. Hennen lIrpTHau;y OlIFf saTBopT1, rra sa Th' ;El:yIIH pm\Jlje OEO.iIIe, UlTO ra :JKe.UIUT op,BFrkFr.

4.

1:100'£0 ce nyTa Aeell, Aa l\'1O~my H.iLT1 AjEIBojn;g nop, Bpa'l'OM ryma HapacT6 TIa j8 oaaieaan, Aa rymy HS.tltje"I:rnrr, npeMi\:JKH je TpH nyTa iUpTB8..lnwru: PyEOM 1!1 peun: )lEao urro je ona PJR>t ycaxHy.itt~ OHaI-W :If rywa.

5.

MHoro ce nyra A8CH, ItaA lW JMpe, rra My ce He i\lOry O'IH ,lio6po Ail, rrplITBope Jf HfLpoA no osou r~Ta. Alto My Aecllo oteo mrje DpJiCTBOpeHO, naa rsera he ~fyllmo YMpHjeTl'I, a .iUljeno OT]30pellO llOl\:asyje, Aa he npso YMpl'ljern $e:a:CEO.

A.fW je ~rp'£Ban; HeyI<~Ol;taIr, IM~ aeo IIp:m: CnpO'.BOAY (Y.ffiOITY) llaAa EIlma HJ\Jf cmr;jer, Mo6op,1l0 3Haj) Aa he OlJeT HeED lIa CIt,OPO JMpFIjeTlf.

6.

Aeeu c.e, Aa lta reora 'Hailalle QEyhamru:a ('1'0 6na 06K'IHO -asa 60.i1.eCTH)i 'fOBjeEa 06Y8Me aeso :JKy'l'lU_O, rra HUje ra .tHjerro IDI BHAie--rrr; oHAa ce TO BOi~OU MrjeQII. M TIre ee y BOAY 1rIKpaS,illl I) A~:t', na ce T(l. nOAa. IDl:_ie II YbfIIDa ce _Fbmr eeAa1"I aaaa, Jour ce, n:a~e EOltom H.iUI opos /lKyTHjex Hory, lI'peMa TOMe, . je ;;UI aa M:yIU(ty }fM'f ~EeHCEy ~yhaEll'ITl;a. Cnepy ~'[y .aore Y BOAlI, na ce IMlI:l OIi:yna,

Postanak "Donjeg Vakufa".

Prema pripovijed anju Muhamed ell. Hwii-Ahmetovi6a. napisao TOJliislav VllkllllJL, neitel].

)red 300 gcdina 0. prilici z-ivio je u dana.§'njeu\ seln Kutanji - udaljeau p& sata od D811jeg Vakuia - neki Ibrahim beg. eki nagagjaju da se j~ Z"ll8.0 Vele_tanLi6. Bio je veliki haaedan, K njemu dogje neki seh iz Azije. Beg opaci, aa je to dobar 2) covje-k pa ga zadrza 'viSe '9"remena u sebe. ntlr0 bi vecer aba sjedili u ahal'u, a 'kad bi doslo vl'ijeme po'ciliku, beg hi otisao u knen, f1 6eh hi ostao u ah.a~'U.

Jeduom <Se momci (sluge) svonm begll: n'ri nmoga hvaliAo\Tog seha, velis, cIa, je (lobar' covjek, a onsvakn vecer odmah izagje iz ahara, dok Ti odes 11 h.eu, pak hod a kojek-uda po eiiel:u noe (Momci S1;1.. naime m:islil~, da on ide aSikovati). Beg im rriegjutjll1 nije vjerovao, no ipak odluci, da se one noei iza toga sam 0 tome uvjeri i da vidi svojim ocima, leuda fleh hocla.

1st su veceri opet obojiea sjedili u ahaI'll, a kan b val"at spavati, ode beg u svoju kneu na pocinak a ~eh osta u a'hatu. Beg megjutim ue leze, niie se pace ni skinuo - obui'iell (iekate, dok 1Ie1 ue izig.ie iz aJuI<ra. Kad izigje up--uti se beg' za 11100; c1a virli, B:.uilla ce. Jelenskp je vrijeme biLa i -ba~ u novu

1) MJ-Ipll8 - BaUJ;u;e~C'J'8Oj ITO TOMe ie "lIIlIJlall;rn:" p;;y1.taT o:ecaj, TIl;!,O ce y lll\IlIJLeiVl'lllly i'\oOaje..

") Kl'scalli bi kazali ~ svetU , •

'.

- 201 -

zimu prvi put pao suij g. Napomenuti valja, da je danasnje, dakle i tadanje .elo Kutanja 11a lijevoj strani Vrbasa, a Donji Vakuf je na (leslloj. Seh dogje do Vrbasa a beg kriomice za njim. Se11 pl:ijegje preko Vrbasa (na desnu obalu) kao po snhu, Beg' se megjntim ne usudi za njim bojeci se cia ce se utopiri, Fa stade 11a lijevoj obali, gle-elaine za sehomj ova] pakzna,juei; lcao debar oovjek., da beg' ide za njim, stade na desnoj obali, okrenu se begu -j .rece mu: )lEajde slobodno mojim stopama, ne ces se utcpiti." Beg poslnsa i prijegje Vrbas, kao po suhu,

To zemljiste (danasnj; D6nji Vakul) na kom stajahu, bilo je Ibrahimbegovo, nu neobragjix ano, pusto i zaraslo sikarom. Tu je bile krasno vrelo pod bukvorn; tuj ce seh probesjecliti hegu: nPoMo moje tajne izagjose na mejdan (vidik) te mi se ne rnili vise zivjet.i na 0 am svijetu ~)1 ucinicu Bogn dcvu, da jos ove noci tmrrem, pa me ukopajte na onom mjestll, gdje sjutra nagjete prokopnicu; no prije toga ucinieu Y~m v~sijet) da ovdje sa,gradite dzamijuJ ol;ligjet.e Oi'O 11Te10 i namjestite 6upriju preko Vrbaea, .pa vam. ll'l.ogn 11llt-'lwijed katnati, (b r.e se ttl otvoriti krasna varoa. (~

Posto tu klanjalm odose opet u Kutan]u,

Kako s 11 reee tako i bude, ,n jos Iste .noci umre .a ~ut;ra dan ga ukopase na onom mjestn, gaje su uocili prokopnicn (rekosmo da je te noci pao snijeg) , ukopase ga, naime na lije'Voj obali tik uz Vrbas, gdje muse i dana, vim turbe, okruzeno nekolicinom zastarjelih grobova, udaljene od d6njovakuiske cupdje oko 500 'koraka napram Bugojnu, Bez sagradi krasau dzarniju, ozigje vrelo tile l1Z niu, malo pOQ-alje um.uje. ti 6upriju na Vrbasu i dade toj azalniji za uje-no uzclrzaval1je swe syoje zemlje, lito Sl1 b;ile na desno] strani Vrbasa tik dZam:i.je.

Dok se sagradila dZamjillr, odmah "e. i muhamedanei iz Qbtiznjih mies1;§; - navlastito jz K-nt.anje - poce~e cko 11:(e uaselia-vati i gri,tuiti kw:Se.Tu prvu naselbinu prczvase persijski nNev Abad", sto hi u nasem Iijepom bosanskom jezlku znscilo nOvo naselje", a kake su ouo lito ie hila blize d3amij8 ios onda nasvali

Ibrahim-begov dz matU taka se 1 c1anas zove. aselja-vallje se poslije znatno

poveca taka da [e domalo ta naseohina imala oko hiLjadu kuca (dok ih danas ima same 500), te je po priliei pred 180 goc1ill,a;D!;l.ZV'aije al'~1p k_i n Va-kfi, Kehitll (Vakuf gQlemi). K'1.d je posHje po na~0i domovini morila Inlo'a, znatno. se llDlt1,n,ii BYo.iim stanovn.-istyom i V?kfi Kebil', koji za razliku od GOJ:Q.jeg- Vakufa dobi po priliei Fred 0 godina c1anasnje Bvoje TIn,e nD0Dji V akrdu.

!.Lei ee se maZda ko, pak ea pitati) od-akIc dolazi ta rijec n Vakui".

RekoSDlo cIa ie zemljiste "N v Abada" bilo Ibrahim-beg-ovo i aa ga ja 011 pok~onio MAmiji za njez:ino uzdrzavanje. To ie dalde zemliiste 1>ilo d~alIlijsko iIi - sto je jedno te isto - vakuf 'koi pa otale sa i sama na eobina posbje prOl;l'\Ta ))"\fakuiska naseobilla.((.

Sad jo~ jednoDl da se QbazreinllJ na Thrallim -lJegov"8 pome:n:ike.

2) Ljudi, koji .EU ]JQPut ovog sella ohtlareni lu-ijepostima nadzemaljskog bic.a zo-vu .se kod m UlItLIl.'letla.llaca _" dolH"i", til kOfl krsieuill nllvelli" , Tak:ovi Ijl1lli koa_ mubame{lauaca obifu:m- tajelie sv.oje nlina. Gtljek'oji t.akv.i. ljudi :-.amole odmlLb. Boga za smrt, dolt im ostlLti ijudi sa.7.nadll t.a, ta)na naihem.a:ljska (liel~, a gdjek<l"jim se mili io~ i poslije toga. zj_v:i~ti na ()V<lUl s.-ijetu.. Nasem sa se:l,ll -niie -vise. miliJo ~ivjeti na oyom. svijetu, s togit llciui Bogu dOVll, da ga malm.e $ ovog sVJjeta.

- 202 -

Ta krasna dzamija, sto je 011 sagradi i danas stoli kao glavna dZamija, neostecena u prijasnjem svorn liku, te [e najveca i najIjepsa od svih po lije sagragjeuill II ovoj varosi.

Odrnab od temelja same dzamije po prilici 15 koraka Haprall) sjeverozapadn nalasi se to vrelo, lito ga je ozidao Jbrahim-beg a zove se jos danas

Bnka" pO bukvi, 8to je tn prije bila, Poshje kako je Ibrahim-beg urnr'c, sagTadllle sasvim umjesno m·jtei na tom vrelu (taj luejte! jo!i j dana stoii) a za otjecanje vode ispod me.itera napravise u temelju .jedanajest to ':"kova koji S6 nalsze trjjl1 strana tnffitela ito: ra jl1gQ-i teens strane (do dirurrije) pet, sa [ugo-zapadne tti, a sa sjevero-;;m;pacbl trio Tuj uzimljn tnuhamedanci avdest, kad idu klanjTht:i u c10amijtl, a j za napitals. slusi 10a vods,

Kamena (htprij~ sto ju sagradi Ibrahim-beg, nalazi se IJ;a glavn.oj cesti, koja vodi u BugojJ'lO. U nainovije vrijeme odnese .na],n.1jllli Vrhas onn polu, ~t€l ,ie hila do Donjeg V &kllfa. Cupri',in opet O"pl'aVMe fuji tak0, d"8. :je netaknnta 0staJa OI\tl; l)oIa, ~tQ je Vrb~ rrije odnio.

Kacl bje r:mgjemo Ibrahim-begn, dn, umre uL~opMe ga po njeg:ovdj ie1j~ tilt IlZ d0amij:u cligose mn turhe, a uia ba.Sluku napi'lafle tOTOlkim .ieziJw1l1-sto se i danas ja no vidi - d!l je ]r,m'arJ eJ;el~jsM 61_gil~ da j6 bio_ veliki hanedan, te da je mnogo radio za opce dobro: ~a'8Ta.dio 2 dzanrije (za jeclnu se .ne zDa,

gQ:J~ [e), namje bio 6upnAu; ozidaovJ:eLQ-Buku zva"nO i t. -

o njegQve porotlice nema danas niko '3., a zetttJj:iBte, rra korn [e sagragjen D8nji Vakui, nije vise dzan1ilsko (osirn desetak ducana), vee za bnrnil, prosUb vl'i;nl1ena dopade raanirn SV'Qjill1 .il:anaslljirn. g"OSpOdalcima.

ClapltHe y !POjHMlJKOM HOTapy.

.Ha ~e:l;l0j CTpa11H pITjewe .lIerremro;e, je,1\110 IIOM ea~a.-Ta XQ,AIiI> 01"\ XOMO,lhClte kynpJiI:ie) a: yrrpa13 na Mel]H l;r;0]iTaxa XQ}rlM,CItOr H EylwBrduwr, lUtXOAe ce all. je,lJ,Iroj .I'Jta13l'l:q111'Ja3na.i1.IDlB, [wje HapoA SOBe ))I'pa,ilau;I!. r..1.aB11n;~ [e KCTor mlf(;wa, AOCTa je EJrrCOIC3. )[ C)if.THOM 'IIIJ1Il()]f Q6pa.c.il.a.

TJ?a,il,lilBa [e 61~;Ila ",oe'N.!. up CTpI;1H"it a HM30ila je 1J npeAl'PalJe, a"JUII je OH0 iJ;aHac oac:I3IIjellf paBBa~MmQ, Te J-llillI'I'a OA l;f,era neMa oc,HlI TeJlL(M)lllIX 3RA1llla. TpMmIa je 3J1 ~\aHa il",pe'3:ei\'I~ y ~il0Me ]e OJ;I;.1l0 npmmjenran:o C:M;'!'R€t cTYll,mre A00l!0 rr8'rJC.Ile otrep;e. lIojc.4l'me ri:_perpaAe 6)1.1-e cy o3HAa.ac ~ApOll'f. 0 caMoj rpaAH1Ilt lie SRa KapoA :ElJj(illTa rrpl'P'raTHj eaMO n;amy, 1\a ie (Y.rapa.

Cup@,]d I'pa,il;1IRe cjemepo-HeTolH:W) .1,1. OA 'XOMP.ibCIOO k:yrrpKj.e ynpaB 3anaAHo, l'Ia...'l:o,1l;e ce 1),13ftie 13e~iUI'1,"e ThNBe, Reje llapOA BOlle ;,O!:!,pItaBl'UJ;\l". Uprr BllX)' QB~ If>J,ma IDf3Ae AO 30 cT¢kamt, IWj0 Intpo,tl. sone nTp'tlOO rpo6.ibel'. IIp.Im.QBnj;e.,(\aiy~ tift je :r;tpaj OBora rpo6.lba. 6H.lli~ rnltliJ3&., a l[Cn<1A Iffil\iB€l.,J'A:ie cy ea~ Th'litnc) Hapoill.

I-\;aAit je C;yIllm~ DOA"ltEfI1,., lle~1.e iil,1t ee Mory on!J.iHITlr l!peIto QBJ.J:X Eh":lma TpH Y.l!lI:ll;e, ROje cy B('WI~le 0,.'\ c_jeBepa jyry. To napoi,\ 3aR~ :e no o13oue;: .iJ,eT:"FI

- 203

It~A aacraae cyma, JIajnpHje he 3HTO rro~yt'ie'l'jiI y Jo[C~QMe u:pas:u:y .aa TpliI ~IJec:ra) reao ~I'I'"H '.rpara) nmo 61'I MOI'.ill;1 !I,rum, no ABoja. reoaa ynOpB,LI NIDI.

TOAHlIiO Hap0,1\ npJiUlomtjeAa 0 OBOMB Tpany II 600IDfe:fTOj napoJI(I'l ncrrOA HJera, It [a Mnc.,UD\f, i\a 6u 6:1[,'1.0 caareareo A06po,;tWo IwrO)l 'l'OMe rroe.~y njelJIll', ony PPfW'rFTY HCn.HTiI ..

6) 00 1wma. y"e Tjell.t1t.llfJ I) a06~(,JLO 1.Mle.

IIp.H1IomcjeAa ce I~a je y cTapo npH"jeMe, 1I:aA cy BOCROM ionr. 1q:>I1.MBIl B.ilaAa.'H[ .iltmW..ila BOA a y Cj)OjIll1"lfIWj lWT.il.HJ'[f( reao Ii[ y Oc·rp0lIII.WJll %) ITo. by, it.o.ia ce ie (lA pnjeltc <Po.innTJ:e 11 T13.omljaHRe cKyn.iba~'la. BILBa y TO CTapo ,1\06[1 Aol)ome i:reKaItJ3U C'l'PaHIUI y BoeRY, An 1-'Pame PYAa. ITOJll'Vo mt" ee CBllAR OBit oreo.uma, SfiNO.'le ICpa;'ba, A·a 11M AOJiIYCTll, Aa Ronajy ])y)\8. Rp.a.ih l'fM 'I'0 ,wrryeTliI y3 ~[QrOA6-y) Ail. npQeJIjeI~ nyT BOAR R Aa oeyure ,ll,aHa)JIEbY tPOjJ.lJll'IKy EOTAFury ItUC'l'P0l]JR£I nea.e,

01tll ce "l.aTeTOT'a nocaa.re SaJIO'IlI,Y paC;I>qeu:aTJiI :R.~anau. rroA1IIIntTOJmru: rAje ce ,ll,aHaG} a-aJw,I\JI !):~.fY;E@q]'m x.aa", JIomTo e 13e.;UHWru: .M,}'1tO"MCllpme Taj noeao lIO'IJ:J;Y :DpaiE1ITK J?YAa y OEO~}IWf) aAH He Hal)Ol11e Tllilllli'a 'I'e ce neoxa pama;toC1'lrnre. Ha;jnoc.;rn.je AolJome .aa 6PAO, qje je ca,3,a. 'l:ie.mIMo) Te T'j aemzo PYAa .H::Ll)Oille :H ea 'l~j ;u: ce YlljeJmI;Il16, a MJeC'l10 ,ll,06u .Jnre "T,ie®r.ilo".

Dvlje narodne pripovijetke.

l)riOp.;i.o M:. R. MiukoviC.

I.

Za *to .sU U' err!!feka tabwni izdu1i?/eni.

Gjavoli .natema .ih Bile, ukradn sunee s neba i odnesu ga u more) pa g'a tame sakriju. Od velikog' rahatlnka, sto su ga donijeli, ueine senlnk (vesel.ie). Kad se scednu rasileaiti, tndi se ZQ<'lgoYore, te j.ec1nog ostave ked sunea. Progje neki vakat (v.rij_emo), a nit ima snnca na nebu, nit otkle svi.jet obasjava, Gospocl Bog pOilalje a;ngjeJa da kaleo god izbavi snnee. Onaj giavo, j:ito [eostao 1,\1)(1 sliLll.¢a, ode se igrati Inaj mona, a ostavi ~vraku da (Suva; sunce, An.gjeQ, 'jerni slllgaboziji l)o:slu1la Gospoda, ode 11 more? uzme snnee i ponase na nebo. l:3vraka to vidi i poce kl'ecati.Na njazinu kreku doleti gjavo1 pa k&d vidi angjaIa, gdi!l [e snnee pOnlQ, na:ml'1ltise - k'o nalet - i potjer~ gao Kad, .ie zotovo angjeo bio ujagmio, gja.vo ga dostig'ne i svojim pandzama z(b-pi ga Zit nogll, pa lUU li tom zorn 3) otkine mesa s tab.ana. Rad aug.jaQ d;ogje pred Boga rece: "Gospod,e~eyo ti unca, a mil, lito ell ja s@ll, gdja ostadQ1t nakaZ3ill." Ko ie miLostiv k'o Beg, PQgleaa a;ngjela i rece mu: 1'IUmiri se, ue ces biti 1.'lakazall, ja <Ill to dati svima ]jl1dima, nek lin je taban kao i u tabe"·. - Od onda. 11 Ijudi s bo~ijol"u "Vo~jom mjesto l'avnijeh postMe izdllbljeUi tahani, S'Vntk~ s too-a'

!lto je gjaV"olu sluzila i ja:vi1a ruu za angjel~, ostade na vijeke prokleta. q

,) Ce.n:o 9~ (llQUl.T.a <lieBeI'lId 0].1 <I?ojmr.u;e.

.~ OC'I1]?0.m>!u;a je <}eJro Ila ny'l'y· 0)\ <I>OjIDW;~ :1UJ, Rnce.1LlUt. :L) smlzi, b.,.iini.

204

n,

U narodu ima jedan naziv za dobu od prilike ismegju 5.-27. fehrnant po st. ka] end aru. Ovo vrijeme narod naziva "Babine Huke. j Odakle i dokle traju te Babine fluke, racuna se po sedmicama poCev;;, od boiiea .. Tako vele, da sn Babine Huk od pola seste pa do 1)01&. clevete uedjelje (hefte). 0 postankn ovog imena narod prica evo avo:

U plauinskim prijedjelima Bosne, gclie narod malo povise gaii stoku obicno je ustanovljeno vrijeme GjlU'gjev-clan kad se atoka diie na pl aninu , a Mitrovdan, kad se knci vraca,

JOB negdje davno razgali se vrijeme i pl'oljepota na nmogo vakta pred GiU1'gj~v-dan. Nek~ baba imagjaEfe llekoliko koza, ljepota ie prevari i ona WHUDi da krene na planinu sa svojim ma.101l1. Ljudi joj govorise: nNe idi jadna baba, kuda aes u ova doba, rano je to. U.zahltl sto je svijet svakejalso razbijaSe, baha ne ste je navrla - navrla, Uzme koze preda se, te goni put planine tepajuci im: IlA~te moji jarci6i, moil petoro.flCici. U Sil.'OlUaAna baba ~uislia.~e: nOve eu godine p0viSe sira i masla imati, jer ce kozlidi ramie okusiti planinske trave. u Ama nije na Ijudsku, vee ua 'boz:iju vl'ijeme iznevjer'i. Bog clade veliku rnecavu k'o u sred zime, te .i babu i koze snijeg za .. mete. Od tog doba osta i Ova pri(\n. i prozva~e se Babine Huke od pols seste do pola devote ned.je1;ie po hozicu.

Sa WIO je y Hose ysrop pen'?

ITpn:omufO C'I'ena:II r. ,lI;emrt.

CBa~erq je, Ham HapOA naw:aoys_po"i Y mara lUIje H.ff1lJ!I111 6eB 'ry~eCaj 0K ua C~aIOO - "sa w'.ro?" JilMa - "sa ~'o!t( On IDrje 1fH MSY nycTJ!l'O y ]onlpy H Ib€l8mI pen, nITO BasAa CT0jH ySl'O~, HO liI ffiellry j6 y C:B<ljoj 6yjnoj i\U1ID'I'll 0fl,t'o.Hel.I'IJyO ]-[ aamao y3pC>l~ K 'O)WOBOP FopIhe~t lll1.'l'a1bY·

BaA je Bor KI113ao Hojy, Aa he 6HTH IIO,£OII 1I Aa HallU:H:J1: ,11a1)1 JI y thy 0.4 CEaKe lE'fr:B0TJllbe no nap J'3Me; on Ifo.c.;wma 6o.:)lcJIjy ,janolllljeA If nSBpliH, mrc 1ory, je CBeMoryrur 1:TapeAlI.o. :EM je 6J1r.!lO, Aa ;'{c·l'ffiOTJfiE,·e y .aal)y yTyPa, CEe cy TtmpHO 1I aa,i\O:BO.ihlIO Y.heX'.il:e, A0 .iU'f ynopRe Mae. OH~ IIJI_!:W,lW, Aa il,ie y Jl:a~Y', H TaIW co Roje C IbGMtl lIrY'mme. Hajnoc.mje je :Bek HeKa,ltO urserra.aa "pen" 11 je,1lBa y .a.a1;iy YByqe. Y To.j Be.a.mwj .ihY'l'llf.mrrrpou:yne je: "XalAe - Ano Bor, Te y CB3)ReQKl'030'l'][Ibtl perr AO.ih€l sncao, a y Te6e :Baa,ll,.a y31'o.p; 6Jilo a OCl'IM T.ora Y .iUI;ieBoj TH H081I 13aa,i\a i5anl1 cTajao!" ..

llixo Ta,i\a Hoje. pelle, TO H 61[., Te [e R Aaa Aallae y xoee pen yarop, tI. ~aBo. y H0r~a., Aa ee Bep~ H neRTpa no najneiQ;r;M .Bp:aTQ.WMll"ja.M3!

Znmalj .... llamplLr-ija 11 Sit.~jev".