Godina (ne)ostvarenih æelja

Na isteku smo joπ jedne, 2006. godine od Isusova roenja. BoæiÊna poruka
Iako osjeÊamo kao da je tek poËela, i ona je veÊ prohujala u
povijest. Vrijeme je, dakle, da svrnemo pogled unazad, kako Spomenut Êu
bismo bistrije sagledali buduÊnost. samo neke od
Pa, πto smo to poæeljeli slaveÊi Novu 2006. godinu, a πto nam je ona dobrih æelja
uistinu donijela? Poæeljeli smo, naravno, najviπe zdravlja i sreÊe. A na jedno koje Êemo
i drugo tako malo moæemo utjecati. Ali neke stvari i pojave u svojoj okolini
samo zajedniËki
moæemo itekako promijeniti vlastitim zalaganjem. Koliko smo svi mi u
Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske i policiji doista u 2006. i vlastitim
godini vlastitim zalaganjem uspjeli promijeniti stvari oko sebe? zalaganjem
Poneπto jesmo, ali mnogo je toga ostalo za godinu koja dolazi! na kraju
Uspjeli smo u godini koja istjeËe napraviti revolucionarni komunikacijski 2007. godine
korak uvoenjem novog digitalnog sustava TETRA. Policijskim sluæbenicima moÊi ubrojiti
svakodnevni posao uËinili smo barem malo udobnijim nabavkom 630 u kategoriju
novih vozila, novim odorama i tehniËkim sredstvima koje koriste u ostvarenih
svakodnevnom mukotrpnom radu. AFIS-om smo unaprijedili pretraæivanje
otisaka prstiju. Nakon niza godina, uspjeli smo otvoriti prihvatiliπte za traæitelje azila u Kutini koje
æelja. To su,
udovoljava svim europskim standardima, a odobrili smo i prvi status azilanta u naπoj zemlji. Pokrenut je svakako, stanovi
ili zavrπen cijeli niz projekata u suradnji s partnerima iz drugih zemalja. Vrlo aktivnom meunarodnom za “policajce
suradnjom ostvaren je visok ugled u regiji i meunarodnoj zajednici. Hrvatska je policija, kao prva u regiji, - beskuÊnike”
postala pridruæena Ëlanica EUROPOL-a. Uspjeπno je zavrπen “screening” (usklaivanje naπih propisa s u Istri,
pravnom steËevinom Europske unije) za podruËje policije. Utemeljili smo i Zakladu policijske solidarnosti,
Ëime se promiËe humanitarno djelovanje i potpora policijskim sluæbenicima u obavljanju zahtjevne duænosti
Dubrovniku,
Ëuvara reda i sigurnosti naπih graana... Zagrebu
Popis (ne)ostvarenih æelja zasigurno je i duæi, ali mnogo je toga ostalo za godinu koja nam kuca na i drugim
vrata. Spomenut Êu samo neke od dobrih æelja koje Êemo samo zajedniËki i vlastitim zalaganjem na kraju gradovima, kao
2007. godine moÊi ubrojiti u kategoriju ostvarenih æelja. To su, svakako, stanovi za “policajce - beskuÊnike” i novi prostori
u Istri, Dubrovniku, Zagrebu i drugim gradovima, kao i novi prostori policijskih uprava i postaja u desetak policijskih
hrvatskih gradova. Novi sustav πkolovanja, vrednovanja i napredovanja u sluæbi, a s time i bolji materijalni
uprava i postaja
status zaposlenih, takoer je jedan od izazova koje zajedniËki moæemo ostvariti. Da bismo odræali korak
s ubrzanim ritmom tehnoloπkog razvoja, moramo i dalje ulagati u novu opremu i izobrazbu policijskih u desetak
sluæbenika koji Êe je znati uËinkovito koristiti... hrvatskih
I opet je popis dobrih æelja dugaËak, a financijski pokrivaË kratak. No, novca ionako nikad neÊe biti gradova.
dovoljno za ostvarenje svih æelja. Graditi i stvarati bolji svijet oko sebe ne moramo uvijek i samo novcem! Novi sustav
Ponekad je od novca mnogo vaænije vlastito zalaganje i æelja da aktivnim doprinosom mijenjamo stvari oko πkolovanja,
sebe. Ta duboko ljudska potreba da Ëinimo dobro a ne zlo, kao da se u ubrzanom ritmu æivljenja negdje
vrednovanja i
zagubila. Pozivam vas stoga da zajedniËki, na dobrobit svih 25 tisuÊa zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih
poslova i naπih obitelji uËinimo taj mali korak za uspjeπniju i bolju godinu koja dolazi. Neka nam zato 2007. napredovanja u
godina, uz mir, zdravlje i veselje, donese radost stvaranja novih dobara i vrijednosti u naπem druπtvu. sluæbi, a s time i
Vama i vaπim najbliæima od srca æelim sretne i radosne blagdane, uz obilje obiteljskog mira i bolji materijalni
blagostanja. status
»estit vam BoæiÊ i Sretna Nova 2007. godina. zaposlenih.

U Zagrebu, 12. prosinca 2007. Ivica Kirin

ministar unutarnjih poslova RH

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 1

 1 Godina (ne)ostvarenih æelja
3 BOÆI∆ - putokaz izgradnje novog
poretka
8 Obuka policijskih sluæbenika
u podruËju trgovanja ljudima
i krijumËarenja migranata
9 Potpisan Protokol o suradnji izmeu
Dræavnog odvjetniπtva RH i MUP-a RH
sadræaj
10 VeÊa uËinkovitost i bolja
opremljenost hrvatske policije
11 Zaklada policijske solidarnosti
12 Humanost na djelu
IMPRESSUM 14 Stipendija za daljnje πkolovanje
nakladnik: 15 NesebiËnost i plemenitost
Ministarstvo unutarnjih Interventne policije
poslova Republike
Hrvatske 16 Izbjegnimo neæeljene posljedice
Policijska akademija
Odjel za odnose s 19 UhiÊen s eksplozivom
javnoπÊu
Posjet nadbiskupa DevËiÊa
za nakladnika:
Ivan Stanko 20 Projekt Policija i graani uspjeπno
Zlatko Mehun
zavrπen
glavna i odgovorna
urednica: 22 Dragutin MikleËiÊ, specijalac
mr. sc. Vinka MustaÊ pregovaraË
izvrπna urednica:
15/1
23 Uspjeπna akcija psa ”Roka”
Marija Kreπ

fotografija:
24 Predstavljen jedinstveni OKCP
Ivica Lajtner
25 Istarskim policajcima spomen plakete
Dubravka PavkoviÊ
PogaËar Vukovar ‘91.
grafiËki urednik: Viπe djece u πportu, manje na ulici
Vlado BuzoliÊ
26 Pronaen ukradeni audi A6 TDI
redakcija:
u osnutku Mir i dobro
naklada:
7 000 27 Mjesec borbe protiv ovisnosti
tisak: 28 Specijalci ALFE najbolji
AKD, Zagreb, Savska 31
29 Peta godiπnjica IPA Sekcije Hrvatske
naslovnica:
Ivica Lajtner 30 Ekipa PU splitsko-dalmatinske
na naslovnici: Klara MarkoviÊ ”35+“ svjetski prvaci
u Galeriji cvijeÊa i dekoracija
“Papilon”, RaËkoga 11, Zagreb
31 TreÊe mjesto za ekipu IPA VUKOVAR
ISSN 1846-3444 32 Zvona

2 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

BOÆI∆NA POSLANICA OCA BISKUPA
BOÆI∆ - putokaz
izgradnje novog poretka
Draga braÊo i sestre, dragi pripadnici naπe vojno-redarstvene biskupije!
Slavimo BoæiÊ u naπem velikom jubileju
- desetoj obljetnici osnutka Vojnog
ordinarijata u naπoj dræavi. U toj
obljetnici æelimo sagledati sva dobra
koja nam je iskazao Gospodin velikim
darom uspostave redovite i organizirane
duhovne skrbi za djelatnike hrvatskih
oruæanih snaga i redarstvenih sluæbi.
Zahvalni smo i papi Ivanu Pavlu
II. koji je pokazao brigu za dobro
Ëitavoga Gospodnjeg stada (usp. Qui
successimus, Bula o osnutku Vojnog
ordinarijata u RH), a posebno skrb za
pruæanje “duhovne pomoÊi na stalan
i pouzdaniji naËin onim Kristovim
vjernicima istog (hrvatskog) naroda
koji pripadaju kopnenim, pomorskim
i zraËnim snagama te Ëuvarima javnog
reda i mira”. S tim mislima i osjeÊajima
zahvalnosti slavimo ovaj BoæiÊ, blagdan
Ëovjekoljublja naπega Boga (usp. Tit
3, 4), u kojemu je On “radi nas ljudi i
radi naπega spasenja siπao s nebesa... i
postao Ëovjekom” (Nicejsko-carigradsko
Vjerovanje).
1. Utjelovljenje je korak Boga prema Ëovjeku,
ali i veliki poticaj Ëovjeku na promiπljanje samoga
sebe. Jer ako se Bog udostojao utjeloviti - postati
Ëovjekom, onda je Ëovjek doista netko poseban s
kim Bog æeli uÊi u dijalog. Ili, bolje reËeno, Ëovjek je
subjekt dijaloga s Bogom te je u svojoj slobodi pozvan
iznijeti Bogu svoj stav o njegovom djelu na zemlji i u
svemiru. Ali je, istodobno, pozvan i djelatno se suoËiti
s Boæjim zamislom o stvorenom svijetu i s time kako
Bog zamiπlja svoje stvorenje.
Izgleda, barem prema dosadaπnjoj spoznaji, da
u stvorenom svemiru ne postoji partner Bogu osim
Ëovjeka. Upravo zato Ëovjek je pozvan da pred
Poslanica
Utjelovljenjem zastane sa svom ozbiljnoπÊu, jer on
je jedini kome je dano da svim stvorenjima prenese Bula o osnutku
Boæju zamisao o njima i da postane usavrπavatelj i Vojnog
unaprjeditelj po Boæjoj zamisli stvorenoga svijeta. ordinarijata u
Utjelovljenje je u svakom sluËaju znak Boæje
RH, posebna
blagonaklonosti prema Ëovjeku i prema svijetu,
jer Bog dolazi Ëovjeku ususret. Utjelovljenjem Bog skrb za
Ëovjeku govori o sebi, ali i o njemu samome. Uvjerava pruæanje
ga da on, premda nesavrπen po tijelu, prihvaÊajuÊi “duhovne
Boæji Put, Boæju Istinu i Boæanski Æivot, moæe raditi pomoÊi na
u svijetu kao Stvoriteljev suradnik te biti na dobro
stalan i
svemu razumnom i nerazumnom stvorenju.
pouzdaniji
2. U svjetlu Utjelovljenja Ëovjek otkriva svoju
naËin onim
neizmjernu zadaÊu. Pozvan je otkrivati prirodne
naravne zakone u svakom stvorenju i onu krajnju Kristovim
zamisao o stvorenjima koju im je dao Stvoritelj. vjernicima
Pozvan je pitati se radi kojeg dobra je Stvoritelj htio istog
pojedinu stvarnost i u Ëemu je njezin smisao. Koja (hrvatskog)
joj je svrha u odnosu na Stvoritelja ali i u odnosu
naroda koji
na Ëovjeka. U takvom dubljem promatranju svega
oko nas postaje oËito da svako stvorenje, od onih
pripadaju
nevidljivih koje moæemo zabiljeæiti tek posebnim kopnenim,
instrumentima pa do onih koje nas svojom veliËinom pomorskim
i uzviπenoπÊu zapanjuju, ima prvi i osnovni cilj da i zraËnim
govori o svome Stvoritelju. Zar mnogi velikani uma snagama te
u povijesti nisu pali na koljena pred Stvoriteljem
Ëuvarima
gledajuÊi mu stvorenja!? Zar i danas mnogi veliki
znanstvenici, prihvaÊajuÊi znanost kao otkrivanje Boæje
javnog reda i
zamisli o stvorenjima, njome ne potpomaæu svoju mira”.
vjeru te su nam svima znak povjerenja u Nadnaravno
BiÊe koje odreuje naπe etiËko-moralno djelovanje!
Svojim znanstvenim radom, Bogu hvala, Ëovjek
je u naπem vremenu napravio golem korak na putu
osmiπljenja dara koji mu je Stvoritelj dao: “Plodite se
i mnoæite, i napuËite zemlju, i sebi je podloæite!” Ipak,
znanstvena su otkriÊa dovela Ëovjeka pred pitanja:
“Imamo li pravo na apsolutno eksperimentiranje i
dokle seæe naπa sloboda u ostvarivanju moguÊnosti?
Smijemo li sve ono πto moæemo?” OËito je da Ëovjek,
kao slika sliËnosti Boæje, ima moguÊnost doseÊi i
samu bit stvari, ali je pitanje je li mu dopuπteno tu
bit i mijenjati. Nije li tu potrebno u svjetlu etiËko-
moralnoga zakona posvijestiti da je Ëovjek samo
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 3

Poslanica
Tek zrela stvorenje i da nema pravo “igrati se Stvoritelja”.
osoba, koja »initi neπto protiv naravi, tj. protiv biti same stvari,
znaËilo bi prihvaÊanje opasnog rizika - bez moguÊnosti
je spremna
spoznaje krajnjeg cilja preuzetno se upletati u
u potpunosti stvoriteljsko Boæje djelo. Pitamo se tko Êe preuzeti
sagledati svoje odgovornost za posljedice? Jer veÊ ima naznaka da bi
djelovanje one mogle biti katastrofalne!
i posljedice
svojih djela, KrπÊanska zrelost
3. Tako razmiπljajuÊi dolazimo do jedne od bitnih
moÊi Êe s oznaka ljudskog æivota a to je njegova zrelost. »ovjek
odgovornoπÊu je pozvan na zrelost koja Êe se ravnati odgovornoπÊu
prihvatiti prema svojim Ëinima i za posljedice koje iz njih
spoznaje i izlaze. Tek zrela osoba, koja je spremna u potpunosti
istraæivanja te sagledati svoje djelovanje i posljedice svojih
djela, moÊi Êe s odgovornoπÊu prihvatiti spoznaje
ostati duboko i istraæivanja te ostati duboko odgovorna za svoje
odgovorna za Ëine. Odlika je zrelosti promatrati svijet πirinom i
svoje Ëine. altruizmom, jer sve nam je dano ne samo za dobro
pojedinca ili jedne zajednice nego za dobro svih koji
æive i koji Êe æivjeti na ovome svijetu.
Zrelost uvijek ukljuËuje odgovornost za drugoga.
KrπÊanska zrelost razmiπlja o dobru i onog drugog
koji o nama smiπlja zlo. Zrelost i odgovornost nisu
neki trenutni Ëovjekov hir, koji on sada prihvaÊa a
sutra ga zbog “etike situacije” ne mora æivjeti. Zrelost
je stalno i nepromjenjivo stanje. Do toga stupnja
Ëovjek dolazi, æiveÊi u zajednici ljudi, kroz odgoj i
samoodgoj te otkrivajuÊi vrijednosti najprije u svojoj
savjesti, zatim u vjerniËkoj zajednici ili u nekoj drugoj
zajednici koja je nastojala ureivati svoje odnose
4 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
na temeljnom etiËkom naËelu da
dobro treba slijediti a zlo izbjegavati.
To stanje neprestano valja
nadopunjavati svagdanjim radom na
sebi po komunikaciji sa Stvoriteljem,
slijedeÊi svoju dobru savjest ili svoju
vjeru. Tako moæemo, na obostranu
korist, sudjelovati u zajedniπtvu s
onima koji na isti naËin teæe dobru.
Zato i u kuπnjama, tjeskobama i
izazovima, kakve nam ponekad
nameÊe i sadaπnji trenutak, moæemo
ostati mirni jer “stav zrelog krπÊanina
jest stavljanje svoga postojanja,
svoje duhovne borbe u Boæje ruke”
(kardinal Josip BozaniÊ, u Vukovaru,
18. 11. 2006.).
4. Bolno iskustvo krπÊanske
civilizacije, posebno u drugoj polovici
XX. stoljeÊa, pokazuje kako je
Ëovjek, pod utjecajem medijskog
nametanja raznih modela “bijega
od Boga”, u nezreloj Ëeænji za
apsolutnom slobodom od svih auktoriteta i obveza,
uletio u “pubertetsku krizu” teænje za slobodom
bez odgovornosti. Zato je i papa Benedikt XVI., na
tragu Ëestih upozorenja svojega velikog predπasnika
o πtetnom utjecaju “kulture smrti”, veÊ u svome
nastupnom govoru spomenuo tu krizu ËovjeËanstva
naglaπavajuÊi opasnost od “diktature relativizma”.
I sami smo svjedoci jednoga gorkog iskustva.
Dok se, s jedne strane, popuπta svim moguÊim
slobodama, (do apsurda da se u nekim zemljama
zapadne demokratske uljudbe legaliziraju stranke
koje su u suprotnosti s demokracijom!), istodobno
se u parlamentima izglasavaju sve oπtriji zakoni
protiv nastranosti za koje se te stranke zalaæu! »ini
se da Ëovjek, na razini javnosti, bezglavo vrluda
po globalnom labirintu ili da ga netko moÊan vrti
u zaËaranom krugu iz kojeg kao da nema izlaza.
Naglaπavaju se ljudska prava, potpisuju se deklaracije
o pravima djeteta, istiËe se Ëovjekovo pravo na
æivot od zaËeÊa do prirodne smrti, neprestano se
govori o pravima radnika, o pravima æene i o njezinu
dostojanstvu i sl., a istodobno kao da Ëovjek nikada
nije imao manje prava nego danas. Dokaza za to ima
gotovo bezbroj. Koliko je, primjerice, beskuÊnika danas
u velikim europskim gradovima, dok æivotinje, koje
su konaËno po “svojoj” stranci “uπle” i u parlamenat
jedne dræave, u mnogim zemljama imaju veÊa prava
od Ëovjeka. Romi se protjeruju iz svojih boraviπta.
Neroena djeca, osim nekih “teoretskih” prava
nemaju nikakvu pravnu sigurnost i jamstvo da Êe doÊi
na svijet, jer su u prednosti “prava” majke da ih se
u odreenom mjesecu trudnoÊe “oslobodi”. Zatim,
dok se medijima πiri strah od globalne “demografske
bombe” pojaËava se “ kampanja protiv æivota te se
izmiπljaju najraznolikije metode protiv raanja, pri
Ëemu se osobito æene i mlade odvraÊa od braka i
obitelji. K tome, kad je rijeË o toliko izvikanim tzv.
pravima æene, dovoljno je prelistati naπe dnevnike
i tjednike, posluæiti se elektronskim medijima i
promotriti reklame, pa se lako moæe utvrditi da je,
naæalost, æena postala potroπna roba, jer “prodaje se”
iskljuËivo ona koja ima toËno odreene “dimenzije”
i “karakteristike” prema “zahtjevima træiπta”, a sve
druge su “πkart”. I sve se to nudi kao suvremeno,
europsko, napredno, dok se istodobno KatoliËku Crkvu
optuæuje za “progon vjeπtica”, “diskriminaciju æene” i
“krπenje jednakosti spolova”!
No kao poseban hrvatski “tranzicijski” problem
treba istaknuti u nebo vapijuÊu praksu pojedinih
bahatih poslodavaca koji iskoriπtavaju radnike,
prisiljavajuÊi ih ucjenom otkaza da rade ne za
“pravednu” ili “obiteljsku plaÊu” - kako istiËu pape
u svojim socijalnim enciklikama - nego za mizernu
plaÊu. Uz to, kad je rijeË o isticanju prirodnog prava
Ëovjeka na nedjelju kao dan odmora, koji za vjernika
ima i duhovnu dimenziju, Crkvi se Ëak oduzima pravo
da na temelju Boæjeg zakona brani dostojanstvo
Ëovjeka. Doduπe, dok u dræavnim tvrtkama postoji
moguÊnost legalnog πtrajka, kojim radnik pokuπava
izboriti svoja prava, dotle se radnici u privatnim
tvrtkama, kao u slijepoj ulici, nalaze pred izborom
“uzmi ili ostavi”. Na kraju, ne smije se olako prijeÊi
preko globalnog apsurda da se Ëovjeka sijanjem
straha i medijskim πopanjem zloËina i nasilja gotovo
potiËe da prihvati zlo i “pokloni mu se” te Ëak ærtvuje
blagoslovljeno obilje slobode radi “mrvica” sigurnosti
u svijetu bez ikakvih sloboda.
Eto, dakle, to su okolnosti u kojima æivimo, to je
stvarnost koja bi htjela i naπ krπÊanski æivot “oklopiti”
poput guste æivice tako da i u javnosti i u naπoj
vjerniËkoj privatnosti od bogatstva krπÊanske baπtine
ostanu samo simboli, koji Êe imati jedino komercijalnu
vrijednost, biti prepuπteni “otvorenom træiπtu”, gdje Êe
konaËno i Ëovjek postati sredstvo neËijeg profita.
Suvremeni Betlehem
5. No to je, dragi moji vjernici, i okvir vremena u
kojem nam dolazi betlehemsko Dijete, novoroeni
Kralj, Sin »ovjeËji, Boæja mudrost, Spasitelj Ëovjeka,
“mlado sunce s visine”. U ovom globalnom Betlehemu
naπega vremena i dalje je prisutan mentalitet rimskih
careva, gdje je pojedincu vaæno da njega nitko ne
dira a tua patnja ga ne zahvaÊa. Tu je i mentalitet
jeruzalemskog Heroda koji je svojom dvoliËnoπÊu
i laskanjem te neiskrenoπÊu i brisanjem proπlosti
spreman uËiniti sve da zgazi drugog. Meutim, ipak i u
takvom mentalitetu postoji svijet jednostavnih pastira,
koji u siromaπnom Djetetu u πtali prepoznaju Boga i
Ëovjeka kojem je potrebna njihova pomoÊ. Postoji i
svijet mudraca koji bez predrasuda i ideoloπkih okvira
promatraju Boæja stvorenja te Ëitaju znakove vremena
te se usuuju dignuti glas u obranu dostojanstva
obespravljena, napadnuta i nevina Ëovjeka.
Nismo li i mi upravo tu stvarnost suvremenog
Betlehema doæivjeli na sebi u vrijeme agresije
na Hrvatsku? Nismo li osjetili veliËinu i blizinu tzv. Poslanica
malenih, obiËnih ljudi koji su nam poput betlehemskih
pastira bili tako blizi da smo njihovom pomoÊi mogli Pitamo se kako
preæivjeti? A u isto vrijeme bilo je i mudraca koji su
je moguÊe u
se suprotstavili velikim politiËarima onoga vremena
i digli glas u obranu dostojanstva Hrvatske i nas koji
takvom svijetu
smo bili napadnuti. Zar i tu ne moæemo prepoznati ostvariti
novost koju je donio Isus Krist? Nije li upravo On poslanje koji
svojim roenjem, koje je u pravom smislu poËetak nam je Krist
“novog doba”, donio potpuno novu dimenziju brige ostavio.
za nevinog i nepravedno napadnutog? Nije li baπ
On u svojim Blaæenstvima progovorio rjeËnikom koji Tu nam je
moÊnici ovoga svijeta niti mogu niti znaju prihvatiti? zadaÊu Bog dao
On, “Ëija su vremena i vjekovi”, ËovjeËanstvu je “u jer ima duboko
punini vremenâ” donio novu nadu, koja po Njegovim povjerenje u
sljedbenicima, po Crkvi i svima koji su spremni
prihvatiti Njegov naËin razmiπljanja i æivljenja, i danas,
nas.
nakon viπe od dva milenija, æivi u svijetu.
6. ImajuÊi sve to na umu, pitamo se kako je
moguÊe u takvom svijetu ostvariti poslanje koji nam
je Krist ostavio. Njegova rijeË “bit Êete mi svjedoci...
do kraja zemlje” (Dj 1, 8) - a to znaËi i do kraja
vremena - nije samo preporuka. Ona je obveza koja
izlazi iz naπeg povjerenja u njegovu RijeË, dakle
iz naπe vjere - iz naπeg susreta s Njime kada smo
ga zavoljeli i rekli da ga æelimo slijediti. Zatim, ta
obveza izlazi iz naπega sv. Krπtenja, po kojem smo
se nakalemili na Njegovo MistiËno tijelo i æivimo
od sokova toga Tijela. Ta zadaÊa izlazi takoer iz
sakramenta sv. Potvrde te svih sakramenata po
kojima u naπ æivot ulazi Bog - naπ Spasitelj i nudi nam
suradnju. Jer sakramente ne primamo samo za sebe,
oni se primaju u zajednici Crkve da bi pojedinac po
osobnom posveÊenju postao graditelj novoga svijeta.
Tu nam je zadaÊu Bog dao jer ima duboko
povjerenje u nas. To je zadaÊa koju jedino mi u
svojoj posebnosti moæemo izvrπiti, jer je svakome
pojedinom dano ono πto nikada nikome drugom neÊe
biti povjereno. Trebamo shvatiti da Bog bez nas i
mimo nas niti hoÊe niti æeli uËiniti ovaj svijet boljim i
svetijim. Spasenje ovoga svijeta dogaa se po naπoj
suradnji s Isusom Kristom koji nam je objavio volju
OËevu. ÆiveÊi tu Objavu mi trebamo biti ponuda naπim
suvremenicima, kako bi po nama ovaj konkretni svijet
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 5
 na poËetku 21. stoljeÊa upoznao spasenje Boæje, koje
je zapoËeto Utjelovljenjem a dovrπit Êe se Proslavom,
kada na koncu vremenâ sve bude predano Bogu i
Ocu (usp. 1 Kor 15, 24). Ono πto trebamo na poseban
naËin svjedoËiti, jest da nas suæivot s Isusom Kristom
ni na kakav naËin ne zarobljuje, nego se dapaËe
oslobaamo ropstva grijeha. Tako, u Kristu, moÊi
Êemo odgovoriti na svako pitanje suvremenog svijeta
odnosno bit Êemo rijeËju i æivotom “uvijek spremni
na odgovor svakomu koji od nas zatraæi obrazloæenje
Poslanica nade koja je u nama” (usp. 1 Pt 3, 15).
Prihvativπi KrπÊani su pozvani stvarati
takav naËin novi svijet - svijet mira
razmiπljanja 7. Prihvativπi takav naËin razmiπljanja krπÊani su
pozvani stvarati novi svijet. Svijet mira, jer su oni
krπÊani su
mirotvorci koji se zovu sinovi Boæji (usp. Mt 5, 9).
pozvani stvarati Svijet u kojem Êe biti spremni umrijeti za druge i
novi svijet. sprjeËavati zlo, ako je netko zanijekavπi Boga uzeo
Svijet mira, sebi za pravo da poradi svoje samodostatnosti
jer su oni zanijeËe tua prava. Zlo uvijek ima korijene u
nijekanju Boga i Ëovjeka. Upravo zato Isus nam govori
mirotvorci koji
o vremenu tame i vremenu svjetla te o djelovanju
se zovu sinovi kneza ovoga svijeta (v. Iv 14, 30; 12, 31; 16,11).
Boæji (usp. Mt »ovjek koji Ëini dobro dolazi na svjetlo neka se vidi da
5, 9). Svijet u su djela njegova u Bogu uËinjena (v. Iv 1, 20-21),
kojem Êe biti a onaj koji Ëini zlo prekriva se tamom neistine,
spremni umrijeti klevetanja, ocrnjivanja, izrugivanja, ogovaranja,
æeleÊi time moralno “ubiti” onog koji drukËije misli.
za druge i Njega ne zanima objektivna istina do koje se dolazi
sprjeËavati zlo, domiπljanjem, istraæivanjem, otkrivanjem, dijalogom,
ako je netko veÊ je njegova “istina” ono πto mu donosi profit, bilo
zanijekavπi materijalni bilo ugled, ili mjesto u srediπtu medijske
Boga uzeo sebi pozornosti.
Dakle, izgradnja novog svijeta spada u bit
za pravo da
krπÊanskog poziva, jer i Isus kaæe: “Evo, sve Ëinim
poradi svoje novo” (Otk 21, 5). Taj novi svijet izlazi iz Isusova
samodostatnosti Govora na gori, iz dviju zapovijedi ljubavi, iz puta
zanijeËe tua koji nam je pokazao Isus Krist. Glavna postavka
prava. kraljevstva Boæjeg je evaneoska dijalektika da
neprestano pronosimo umiranje Kristovo u sebi da
bi On u nama æivio, kao πto kaæe Apostol: “Æivim, ali
ne viπe ja, nego æivi u meni Krist”(Gal 2, 20). To je
“model” za stvaranje kraljevstva Boæjeg na zemlji.
Ono se dogaa po povjerenju koje Bog ima u nas,
ali i po naπem odgovornom prihvaÊanju zadaÊa. Ono
se dogaa po naπem prihvaÊanju svih ljudi, ali ne
po suobliËenju ovome svijetu (v. Rim 12, 2). KrπÊani
su pozvani biti drukËiji u ovom svijetu, stvarati jedan
novi, evaneoski mentalitet, koji Êe biti kvasac,
sol i svjetlo u svijetu u kojem æivimo. Ne koristi
proglaπavati svijet nemoguÊim ili ga proklinjati zbog
njegovih mana i zala, nego valja u njemu biti drukËiji,
za njega moliti i ærtvovati se. To je naπe apostolsko
6 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
poslanje, koje nam Gospodin povjerava siguran da
moæemo i hoÊemo po suradnji s Njime to ostvariti.
8. Kada sv. Ivan u Otkrivenju vidi novo nebo i novu
zemlju (Otk 21, 1), on govori i proroËki i apokaliptiËki.
ProroËki govori svojoj ondaπnjoj zajednici, ali i nama
koji danas Ëitamo njegovu rijeË, naglaπavajuÊi da po
Isusovoj prisutnosti u svijetu vjeËnost zapoËinje veÊ
ovdje na zemlji. Jer On nam jamËi: “Evo, ja sam s
vama u sve dane - do svrπetka svijeta” (Mt 28, 20)
- po slavljenju Euharistije, po njegovoj RijeËi, po
naπem krπÊanskom zajedniπtvu. Tu je i temelj naπe
vjere u opÊinstvo svetih, u povezanost slavne Crkve
u nebu i one Crkve koja je u Ëistiliπtu u iπËekivanju
blaæenog gledanja te ove putujuÊe. IskljuËiti se iz
toga zajedniπtva vjeËnosti moæemo iskljuËivo sami
po grijehu nevjere, po preziru ljubavi koju nam
iskazuje novoroeno Betlehemsko Dijete, po preziru i
neprepoznavanju ljubavi koju nam iskazuju ljudi koji
su s nama u zajedniπtvu te ako prestanemo ljubiti
Boga i Ëovjeka. Da bismo mogli prijeÊi u vjeËnost
zajedniπtva s Bogom, dakle, potrebno je veÊ ovdje
æivjeti tu vjeËnost.
9. Hrvatski vojnik i redarstvenik u svom poslanju
obrane Domovine i te kako je bio nadahnut upravo
tom stvarnoπÊu. Dovoljno je samo sjetiti se duboke
simbolike BoæiÊâ od 1991. do 1994. na prvim crtama
diljem Domovine. Razmiπljalo se sa sjetom o obitelji
i domu, o supruzi i djeci, majci i zaruËnici, sjeÊalo se
oca, brata i strica te rodbine, od kojih svatko na svoj
naËin u boæiÊnom ozraËju moli i bdije kao branitelj
Vukovara, ©kabrnje... S kakvom su radoπÊu ti mladiÊi,
koje je u hladnim rovovima i na snijeænim “Ëukama”
grijala ljubav prema Domovini, a krunica oko vrata
bila im moæda jedini boæiÊni ukras, otvarali blagdanske
darove koje su dobivali. Tih se BoæiÊa moramo
prisjetiti o 15. obljetnici prvoga ratnog BoæiÊa. Hrvatski
vojnik i policajac u tim trenutcima sebedarja, koji
su sigurno graeni na dubokoj krπÊanskoj baπtini,
bio je spreman umrijeti za naπ æivot. Mnogi su,
poistovjeÊeni s Kristovom rijeËi da “nema veÊe ljubavi
nego æivot svoj poloæiti za svoje prijatelje” (v. Iv 15,
13), doista se u tome suobliËili Isusu Kristu. »ini se
da danas neki ovu Ëinjenicu zaboravljaju pa ju je zato
potrebno neprestano ponavljati. Ona ne moæe biti
sredstvo niËijeg nadmetanja s bilo koje strane, jer
ona je vrednota u sebi i mi samo smijemo mjeriti
svoje postupke iskljuËivo po tome koliko poπtujemo i
slijedimo primjer naπih branitelja. Ta vrednota ostaje
putokaz naπem samoodgoju, naπem sazrijevanju,
ona je ideal koji stoji pred nama i za koji se i danas
isplati boriti. Hrvatskom vojniku i redarstveniku taj
ideal treba da bude i danas uzor u svim postupcima:
biti vjeran Domovini u izvrπavanju svagdanjih obveza,
nadahnjujuÊi se na domoljublju naπih branitelja.
Duhovno dobro hrvatskog vojnika i
policajca
Nama danas dano je da u miru joπ viπe moæemo
produbiti svoje krπÊansko poslanje. U ovom trenutku
moæemo istaknuti da su stvaratelji dokumenata Vojnog
ordinarijata u RH imali pred sobom upravo to cjelovito
duhovno dobro hrvatskog vojnika i policajca. Zato su za
njih predvidjeli moguÊnost cjelovite ljudske i krπÊanske
izgradnje kroz kateheze, sakramentalni æivot, duhovne
vjeæbe i seminare, kroz hodoËaπÊa i mnoge druge
djelatnosti Vojnog ordinarijata. Sve to ima samo Poslanica
jedan cilj: da hrvatski vojnik i redarstvenik, kao
cjelovita osoba, u ljudskoj i krπÊanskoj zrelosti prihvati Predragi
sebedarje za dobro Domovine i Ëovjeka, na svakom moji vjernici,
mjestu kamo ga duænost πalje u Domovini i po svijetu. pripadnici
Zato i razne misije izvan Hrvatske mogu biti velika
prigoda za tiho svjedoËenje duhovnih vrednota koje je
vojno-
hrvatski narod od stoljeÊa sedmog æivio u povezanosti redarstvenih
s KatoliËkom Crkvom. Tako djelatnici u postrojbama snaga, æelim i
Hrvatske vojske, sa zadaÊom uspostavljanja mira ovoga BoæiÊa
u nemirnim krajevima, mogu uzornim krπÊanskim biti blizu svima
svjedoËenjem pridonijeti da se “po svem svijetu” i
“svemu stvorenju” (usp. Mk 16, 15) proπiri Radosna
vama:
vijest i pospjeπi upoznavanje Krista kao Spasitelja te Æelim da
izgradnja evaneoskog novog poretka. po Isusovu
10. BoæiÊ je dakle izazov za sve nas. Utjelovljenjem roenju svi
je zapoËeo novi svijet, koji mi u naπem vremenu
zajedno
moæemo ostvariti iskljuËivo po vlastitoj suradnji
s Bogom. Suvremeni je Ëovjek, zadivljen nekim
pridonesemo
znanstvenim otkriÊima, Ëesto ponesen slobodom da Kristova
bez odgovornosti. Ali veÊ se nasluÊuje da ga ljubav zaæivi i
podsvjesna bojazan od “moguÊeg” vraÊa onoj izvornoj rasplamsa se i
odgovornosti i potiËe da se uklopi u hijerarhiju odnosa
u ovom naπem
Stvoritelja i stvorenja. Suvremeni svijet kao da “plaËe
za izgubljenim Bogom” jer je u strahu pred Ëinjenicom
vremenu,
πto se sve moæe dogoditi ako neodgovornost bude svjesni da je
pokriÊe za “napredak”. Zato nam Isusovo utjelovljenje svaki njegov
daje nadu. Bog je postao Ëovjekom i pokazao nam dolazak
kako dostojanstveno æivjeti. Potrebno je stalno
dar najprije
otkrivati vjeËne vrednote i ideale, koji svoj temelj
imaju u ispravnoj savjesti i Objavi, te se za njih
svakom
opredjeljivati i dosljedno ih svojim æivotom javno pojedinom
svjedoËiti. od nas, kako
vremenu, svjesni da je svaki njegov dolazak dar
S tim æeljama, predragi moji vjernici, pripadnici najprije svakom pojedinom od nas, kako bismo bismo mogli
vojno-redarstvenih snaga, æelim i ovoga BoæiÊa mogli biti svjedoci njegova dara jedni drugima. biti svjedoci
biti blizu svima vama: gospodo ministri, gospodine Budimo poput Njega meusobna radost, da doæivimo njegova dara
naËelniËe Glavnog stoæera, gospodine ravnatelju puninu njegova mira u godini koja je pred nama. S
policije, gospodo dræavni tajnici i pomoÊnici
jedni drugima.
tim mislima i osjeÊajima æelim vam Sretan BoæiÊ i
ministara, gospodo generali i admirali, gospodo blagoslovljenu novu 2007. godinu!
Ëasnici i doËasnici hrvatske vojske i policije, dragi
U Zagrebu, na blagdan Sv. Andrije Apostola, 30.
vojnici i policajci, poπtovani dræavni sluæbenici,
studenoga 2006.
poπtovani branitelji te umirovljenici! Æelim da
po Isusovu roenju svi zajedno pridonesemo da Mons. Juraj JEZERINAC
Kristova ljubav zaæivi i rasplamsa se i u ovom naπem vojni ordinarij

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 7

 Obuka policijskih sluæbenika u
podruËju trgovanja ljudima
i krijumËarenja migranata
MUP RH Zlatko Sokolar, naËelnik
Odjela za nezakonite
Prigodnom migracije dao je kratak prikaz
prezentacijom, projekta kroz prezentaciju,
4. prosinca te je istaknuo da Êe projekt
2006. godine, trajati godinu dana, a
u Ravnateljstvu cilj je jaËanje kapaciteta
policije
hrvatske policije u borbi
zapoËeo je
protiv trgovanja ljudima i
projekt „Obuka
krijumËarenja migranata, te
policijskih
usvajanje najboljih standarda
sluæbenika
i prakse EU.
Ministarstva
unutarnjih
Trgovanje i krijumËarenje ljudima u znatnoj je pripreme za Ëuvanje i nadzor granice vaæan dio u
poslova mjeri prisutno u JugoistoËnoj Europi i potiËe rast pristupanju EU. Za nekoliko godina granica Hrvatske
Republike velikog nezakonitog træiπta koje ukljuËuje laæne postat Êe granica EU, a borba protiv organiziranog
Hrvatske putne isprave, nezakonite prelaske granice, ponudu kriminala, krijumËarenja droga i ljudi od zajedniËkog
u podruËju laænih poslova i druge kriminalne radnje. Hrvatska je interesa. Drago mi je da Êe ovaj projekt pridonijeti
je proπla kroz produæeno razdoblje tranzicije koje je bræem i boljem prilagoavanju Republike Hrvatske
trgovanja
bilo pogodno za trgovanje i krijumËarenje ljudima i standardima Schengenskog reæima, rekao je Sir
ljudima i danas je prepoznata ne samo kao zemlja tranzita, veÊ Ramsden.
krijumËarenja i kao zemlja odrediπta i podrijetla. Obrasci trgovanja Cilj ovog projekta je osposobljavanje 27
migranata“, i krijumËarenja ljudima Ëesto su se mijenjali zadnjih policijskih poduËavatelja, koji Êe svoje znanje
koji Êe trajati godina, a 3,332 km hrvatske granice su policiji u prenijeti na 315 policijskih sluæbenika za nezakonite
velikoj mjeri oteæali otkrivanje, identificiranje i obradu migracije iz policijskih uprava, odnosno postaja.
do kraja iduÊe
krijumËarenih ili trgovanih osoba. Osim toga, policijski Takoer, u cilju stjecanja veÊih znanja o pojavi
godine. sluæbenici s “prve crte” dosad su dobili malo poduke trgovanja i krijumËarenja ljudima, provest Êe
o ovoj problematici, pa prema ærtvama trgovanja se i pet jednodnevnih seminara za pomoÊnike
mogu ponekad postupati kao prema nezakonitim naËelnika policijskih postaja, nadleænih za navedenu
migrantima ili stranim prostitutkama na koje se u tom problematiku.
sluËaju mogu primijeniti ne samo neprikladni, veÊ i
Lovorka MarinoviÊ, voditeljica hrvatskog ureda
πtetni, administrativni i pravosudni postupci. K tome,
Meunarodne organizacije za migracije, naglasila
neodgovarajuÊi screening ærtava trgovanja doveo je do
je kako je prijeko potrebna kontinuirana izobrazba
gubitka kljuËnih inkriminirajuÊih informacija, kao πto su
policijskih sluæbenika radi postizanja πto veÊe
identitet i planovi trgovaca ljudima.
uËinkovitosti u suzbijanju krijumËarenja i nezakonitih
migracija.
Uspjeπna suradnja hrvatske i britanske Glavni partner za provedbu ovog projekta je
policije Vlada Velike Britanije, koja ga financira kroz Global
Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Sir John Opportiunities fond i IOM, dok je iz Ministarstva
Ramsden izrazio je zadovoljstvo odliËnom suradnjom unutarnjih poslova nositelj projekta Uprava za
hrvatske i britanske policije. Naglasio je kako su granicu.

8 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

 Vrijednost temeljnog projekta je 60. 000 funti.
Dodatno, kroz navedeni fond kupljeno je 11
kompleta IT opreme za policijske poduËavatelje. Svaki
Potpisan Protokol
komplet se sastoji od lap topa, projektora i platna
za projekciju. Ukupna vrijednost projekta je 112.000
o suradnji izmeu Dræavnog
funti (preko milijun kuna).
Dræavni tajnik MUP-a Ivica BuconjiÊ pozdravio je sve
odvjetniπtva RH i MUP-a RH
prisutne i posebno se zahvalio Vladi Velike Britanije,
istaknuvπi kako je ovo samo jedan u nizu projekata
kojemu Vlada Velike Britanije daje znaËajnu potporu,
od prenoπenja znanja i iskustava, do tehniËke opreme Glavni dræavni odvjetnik Mladen BajiÊ MUP RH
i financiranja. Naglasio je kako Republika Hrvatska Ëini i ravnatelj policije MUP-a RH Marijan
velike napore u pojaËanju kapaciteta u sprjeËavanju Benko potpisali su u Zagrebu, 29. DORH i
trgovine ljudima i nezakonitih migracija, te kako je studenoga 2006. godine, Protokol o Ravnateljstvo
dosada postigla znaËajne uspjehe. Da je hrvatska
suradnji izmeu Dræavnog odvjetniπtva policije ocijenili
policija sve uËinkovitija, govore podaci kako je u prvih
10 mjeseci ove godine otkriveno 281 kazneno djelo RH i Ministarstva unutarnjih poslova RH. su dosadaπnju
nezakonitih migracija. Dræavni tajnik naglasio je da Protokolom se preciznije definiraju naËini suradnju
se nada kako Êe provedba ovog projekta pridonijeti zajedniËkog postupanja u kaznenim predmetima izuzetno
osposobljavanju i veÊoj uËinkovitosti policijskih na svim razinama - od policijskih postaja i opÊinskih dobrom, dræeÊi
sluæbenika u borbi protiv trgovanja i krijumËarenja dræavnih odvjetniπtava, preko policijskih uprava i
kako Êe se
ljudima i nezakonitih migracija. æupanijskih dræavnih odvjetniπtava, pa sve do najviπe
razine - Ravnateljstva policije MUP-a RH i Dræavnog potpisivanjem
Tako je od 4.- 8. prosinca 2006. godine, u
Tuheljskim Toplicama, odræan prvi seminar sa svrhom odvjetniπtva RH. ovog
osposobljavanja policijskih poduËavatelja, dok Êe se DORH i Ravnateljstvo policije ocijenili su dosadaπnju Protokola ona
poËetkom iduÊe godine nastaviti s ostalim planiranim suradnju izuzetno dobrom, dræeÊi kako Êe se i unaprijediti
aktivnostima. potpisivanjem ovog Protokola ona i unaprijediti s s ciljem veÊe
ciljem veÊe uËinkovitosti i operativnosti u provoenju
Takoer se, u suradnji s istim partnerima, provodi uËinkovitosti i
projekt „Izgradnja tehniËkih kapaciteta i poboljπanje postupaka otkrivanja i sprjeËavanja kaznenih djela, te
osobito u prikupljanju dokaza u konkretnim kaznenim
operativnosti
graniËne suradnje na hrvatsko-srpskoj granici“, u
predmetima. u provoenju
kojemu je iz MUP-a RH njegov glavni nositelj Uprava
za granicu, dok je iz Ministarstva unutarnjih poslova Stoga je glavni dræavni odvjetnik BajiÊ postupaka
Republike Srbije u toj ulozi Uprava graniËne policije. naglasio kako je potpisivanje Protokola samo otkrivanja i
institucionaliziranje dosadaπnje dobre suradnje na sprjeËavanja
svim razinama i na svim poljima, na πto se ravnatelj kaznenih djela.
ZnaËajan napredak
policije Benko nadovezao kako se u potpisanom
PomoÊnik ministra unutarnjih poslova za europske
Protokolu ne nalazi niπta posebno πto oni veÊ ne
integracije Filip DragoviÊ rekao je kako je MUP
Ëine, nego je to stavljeno u pisanu formu s kojom
napravio znaËajan napredak u podruËju upravljanja Êe biti upoznate sve policijske postaje i uprave, kao i
granicom i migracijama, πto je izmeu ostalog Ravnateljstvo policije.
potvreno i u Progress reportu. Da bismo postigli
standarde EU, potrebna je izmjena Zakona o strancima
i primjena Schengenskog akcijskog plana kojima Êe se
jasno odrediti mjere i aktivnosti za njihovo ispunjenje.
DragoviÊ se zahvalio predstavnicima Meunarodne
organizacije za migracije u RH i Vladi Velike Britanije
na dosadaπnjoj suradnji.
Projekt Êe, takoer, usvojiti najbolje standarde i
praksu EU i doprinijeti ciljevima Europske agencije za
operativnu koordinaciju na vanjskim granicama. Na
kraju projekta, kako bi se osigurala njegova odræivost,
zakljuËci Êe biti ugraeni u redovne nacionalne
obrazovne programe koje provodi Policijska akademija
i Visoka policijska πkola MUP-a.

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 9

 VeÊa uËinkovitost
i bolja opremljenost hrvatske policije
PU virovitiËko-podravska Kako je u uvodnom obraÊanju istaknuo ministar
unutarnjih poslova Ivica Kirin, hrvatska je policija,
unatoË kroniËnom nedostatku novca, veÊ ostvarila
Policijska
zapaæene rezultate u usvajanju europskih standarda.
uprava Potvruje to i Misija OESS-a u Zagrebu koja najavljuje
virovitiËko- skoraπnji zavrπetak nadzora razvoja hrvatske policije,
podravska bila te time potvruje kako hrvatska policija u svom
je, 1. prosinca djelovanju, organizaciji i uspjeπnosti ne zaostaje za
policijama zemalja Europske unije. Da bi se na tom
2006. godine,
planu postigli joπ bolji rezultati, naglasio je ministar
domaÊin Kirin, veÊ su ove godine ostvareni mnogobrojni
redovitog projekti opremanja i podizanja uËinkovitosti rada
godiπnjeg policije. U novi sustav digitalne komunikacije uloæeno
sastanka je viπe od 200 milijuna kuna, nabavljeno je 630 Iako su sigurnosni pokazatelji za 10 ovogodiπnjih
novih vozila vrijednih viπe od 60 milijuna kuna, mjeseci dobri, stalna je zadaÊa policije otkrivanje
naËelnika
obnovljena je policijska oprema, nabavljen novi i procesuiranje poËinitelja najteæih kaznenih djela.
policijskih sustav za digitalizaciju otisaka prstiju (AFIS) i cijeli niz OtkrivaËka je djelatnost u porastu prema istom
uprava i drugih projekata. MUP je i jedan od najveÊih korisnika razdoblju lani, no joπ ima dosta prostora, rekao je
Ravnateljstva sredstava iz predpristupnih i pristupnih fondova EU Benko, za podizanje uËinkovitosti rada policije na svim
policije MUP-a (CARDS, PHARE i drugi). Tako je veÊ dovrπeno ili je razinama.
u provedbi viπe od 20 razliËitih projekata ukupne U nastavku redovitog godiπnjeg sastanka naËelnika
RH, na kojemu
vrijednosti 43 milijuna eura. policijskih uprava i Ëelnika Ravnateljstva policije
je razmotreno
MUP-a RH bilo je rijeËi o stanju sigurnosti i drugim
stanje Skrb za svakog zaposlenika pokazateljima na podruËju pojedinih policijskih
uspjeπnosti Ministar Kirin naglasio je i potrebu stalnog uprava, pri Ëemu je naglaπeno da bi na pojedinim
djelovanja usavrπavanja policijskih sluæbenika, te temeljitu podruËjima trebalo unaprijediti preventivne aktivnosti
i utvrene preobrazbu postojeÊeg sustava πkolovanja policijskih s ciljem smanjenja prometnih nesreÊa s najteæim
sluæbenika i namjeπtenika potrebnih suvremenom posljedicama, kao i smanjiti broj kaznenih djela.
smjernice
buduÊega obavljanju zadaÊa hrvatske policije. U svemu tome, Ocijenjeno je takoer kako hrvatska policija ima
rekao je ministar Kirin, najvaænija je skrb za svakog iznimno dobru suradnju s policijama mnogih europskih
rada hrvatske Ëovjeka, svakog zaposlenika, pa se u tom smislu dræava, te da je u posljednje vrijeme ona intenzivirana
policije. priprema i niz aktivnosti na poboljπanju materijalnog i s policijama susjednih zemalja, pa su zahvaljujuÊi
statusa djelatnika. U tom poslu, zajedniËka je obveza tome otkrivene i presjeËene mnogobrojne aktivnosti
sindikata i Ministarstva da skrbe o uvjetima rada organiziranih kriminalnih skupina.
zaposlenika. Tako Êe uskoro na podruËju PU istarske, Na sastanku u Virovitici dogovorene su i aktivnosti
dubrovaËko-neretvanske i zagrebaËke zapoËeti za unaprjeenje organizacije rada na svim razinama,
izgradnja stanova za policijske sluæbenike po modelu te je zakljuËeno kako Êe se joπ viπe intenzivirati
u kojem Êe jedinice lokalne uprave osigurati zemljiπte, suradnja i razmjena informacija izmeu policijskih
MUP povoljnije naËine financiranja izgradnje, a postaja, policijskih uprava i Ravnateljstva policije, te
policijski sluæbenici bi po cijeni 700 - 800 eura za osobito suradnja s nadleænim dræavnim odvjetniπtvima
Ëetvorni metar doπli do vlastitog “krova nad glavom”. kako bi se podigla kvaliteta i uËinkovitost
Rjeπavanje temeljnih statusnih problema, zajedniËkog rada na prikupljanju dokaza i provoenju
sloæio se i ravnatelj policije Marijan Benko, djelovat kriminalistiËkih obrada.
Êe i na poveÊanje uËinkovitosti rada policije. Zlatko MEHUN

10 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

Zaklada policijske solidarnosti
Svrha Zaklade je promicanje
humanitarnog djelovanja i potpore
policijskim sluæbenicima MUP-a RH.
Utemeljena je, zapravo, radi pruæanja
pomoÊi prilikom svih oblika stradavanja
i ugroæavanja socijalnog poloæaja
policijskih sluæbenika, pruæanja
financijske pomoÊi Ëlanovima obitelji
poginulih policijskih sluæbenika, pruæanja
pomoÊi pri rjeπavanju stambenog
pitanja, πkolovanja djece, socijalnom
i zdravstvenom zbrinjavanju, pruæanja
materijalne i zdravstvene pomoÊi
nezaposlenim roditeljima, kojima je
poginuli policijski sluæbenik bio jedini
skrbnik, pruæanja financijske pomoÊi
za lijeËenje teπko oboljelih policijskih
sluæbenika i Ëlanova njihove najuæe
obitelji te zbog materijalnog zbrinjavanja
teπko socijalno ugroæenih obitelji
policijskih sluæbenika.
Zaklada policijske solidarnosti pravno je
poËela djelovati 5. svibnja 2006. godine, a svoju
temeljnu zadaÊu davanja novËane potpore
najugroæenijim policijskim sluæbenicima i njihovim
obiteljima poËela je ispunjavati poËetkom studenoga
ove godine. Kako bi bila πto funkcionalnija, odluËeno je
da se po policijskim upravama, u Ravnateljstvu policije
i za Ministarstvo unutarnjih poslova u sjediπtu utemelje
komisije koje Êe obavljati poslove Zaklade na svojim
podruËjima. Tako je Upravni odbor donio Odluku o
osnivanju 22 komisije Zaklade.
Predvieno je da jedan od znaËajnijih novËanih
prihoda Zaklade budu dobrovoljni prilozi policijskih
sluæbenika MUP-a, koji Êe se kontinuirano odbijati od
neto iznosa njihove mjeseËne plaÊe, i to na temelju
pisane dragovoljne odluke. Vjeruje se u dobar odziv
policijskih sluæbenika, koji Êe u Zakladi prepoznati
plemenite i Ëestite namjere pruæanja potpore onim
policijskim sluæbenicima kojima je najpotrebnija.
Kako bi Zaklada mogla djelovati u punom smislu Zaklada
rijeËi, policijski Êe sluæbenici dobiti temeljne informacije
o njoj, a bit Êe im podijeljeni i obrasci izjava, kojima Êe
Odlukom
moÊi izraziti svoj pristanak za dragovoljno izdvajanje
dijela plaÊe za njezin fond. predsjednika
RH Stjepana
MesiÊa, 11.
listopada
2005. godine
proglaπen je
Zakon o Zakladi
policijske
solidarnosti,
temeljem
Upravni odbor Zaklade kojega je ona i
Upravitelj Zaklade policijske solidarnosti
utemeljena.
je Dubravko Novak, zamjenik naËelnika PU
zagrebaËke, a njegov zamjenik je Josip BukviÊ,
pomoÊnik naËelnika Uprave policije.
Predsjednik Upravnog odbora je Darko Car,
naËelnik Postaje aerodromske policije PUZ-a, a
Ëlanovi Upravnog odbora su: Zdravko Modruπan,
zapovjednik Zapovjedniπtva Interventne policije,
Josip ∆eliÊ, sluæbenik Ravnateljstva policije Ureda
ravnatelja policije, Marko SrdareviÊ, naËelnik
Sektora policije PU splitsko-dalmatinske, Tihomir
Kralj, naËelnik Odjela posebnih krim poslova
Ravnateljstva policije, Stipo Rimac, naËelnik
Ureda naËelnika PU osjeËko-baranjske, Vladimir
VlahoviÊ, naËelnik Ureda naËelnika PU primorsko-
goranske.
Zaklada policijske solidarnosti ima sjediπte
na adresi Ilica 335, ali se trenutno nalazi u Ulici
Matice hrvatske br. 4 u Zagrebu.
Kontakt brojevi telefona su: 01/4563164,
01/4563149, broj spec. 25164, 25149, broj faxa
01/4563179, spec. 25179, a kontakt osoba je
Helena Jelinek.
E-mail adresa je policijska_zaklada@mup.hr.
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 11
 RAZGOVOR: DUBRAVKO NOVAK, upravitelj Zaklade policijske solidarnosti
Humanost na djelu
Zaklada GovoreÊi o dragovoljnom uËlanjenju policijskih
sluæbenika (ovlaπtenih sluæbenih osoba) u Zakladu,
O ustroju i Novak je naglasio:
- Mi sustavno pratimo porast broja upisanih Ëlanova
djelovanju
u policijsku zakladu po policijskim upravama i moæemo
Zaklade
reÊi kako neke uprave odskaËu po brojnosti Ëlanstva,
policijske jer je u njima je oko 50 posto policijskih sluæbenika
solidarnosti, o Ëlanova Zaklade. PrednjaËi PU brodsko-posavska sa
njezinu Ëlanstvu 66 posto Ëlanova, slijedi OsjeËko-baranjska s 58 posto,
i (samo) Splitsko-dalmatinska s 57 posto i Primorsko-goranska s
50 posto.
financiranju,
Naæalost, ima i onih kod kojih je odziv policijskih
o zahtjevima
sluæbenika slab. Primjerice, u DubrovaËko-neretvanskoj
za novËanu odazvalo se samo 11 posto policijskih sluæbenika, dok ih
pomoÊ i njihovu je u Krapinsko-zagorskoj uËlanjeno 17 posto, u Poæeπko-
rjeπavanju, slavonskoj 19 posto i KoprivniËko-kriæevaËkoj 17 posto.
razgovarali smo No, cijenimo kako Êemo, ponovnim obilaskom policijskih
uprava, koji je u tijeku, i tumaËenjem svrhe postojanja
u studenome
Zaklade i potreba da nas u njoj bude πto viπe, poveÊati
ove godine s brojnost Ëlanstva. InaËe, Upravni odbor i ja osobno
upraviteljem cijenimo kako bi Zakladi bio dostatan 50-totni odziv
Dubravkom policijskih sluæbenika. Naime, stav je Upravnog odbora i
Novakom. mene kao upravitelja da se, ako æelimo pomagati naπim
policijskim sluæbenicima, moramo sami organizirati i
omoguÊiti priljev financijskih sredstava.
Samofinanciranje Zaklade
O poslovanju i (samo)financiranju same Zaklade,
Novak je izjavio:
- Po zakonu, Zaklada moæe primati i donacije,
sponzorstva i sliËno, ali cijenimo kako je najbolji i
najkvalitetniji naËin zbrinjavanja onih kojima je potrebna
pomoÊ da sami pridonesemo tomu simboliËnim
mjeseËnim izdvajanjem od, primjerice, 10-tak kuna. Kad
bi nas bilo preko 50 posto, to bi praktiËki osiguravalo
Zakladi jednu financijsku stabilnost i barem, prema
dosadaπnjoj dinamici, promptno isplaÊivanje svake
pomoÊi.
U poËetku naπega rada svakako se moram zahvaliti
donatorima koji su pomogli Zakladi, osobito u poËetku
dok nismo bili uspostavili ovaj sustav samofinanciranja.
Meu njima, svakako moram izdvojiti Centar za
vozila Hrvatske i AKD iz Zagreba koji nam je, izmeu
ostalog, pomogao i donacijom tako da smo vrlo brzo
12 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
proradili. Do sada smo obiπli 10-tak policijskih uprava
gdje smo razgovarali s Kolegijem naËelnika. Vjerujem
kako Êemo do kraja godine posjetiti i preostale PU, jer
se nakon razgovora s njima o svrsi i znaËaju Zaklade,
u njima osjetno poveÊao broj Ëlanova Zaklade. Ovih
smo dana, takoer, u sve PU poslali i financijsko
izvjeπÊe o poslovanju Zaklade, o broju Ëlanova, o
isplaÊenim pomoÊima, jer æelimo pokazati kako svaki
policijski sluæbenik moæe dobiti takve informacije. Isto
tako, svaka tri mjeseca πaljemo redovna financijska
izvjeπÊa o poslovanju Zaklade Ministarstvu financija
Republike Hrvatske, koje prati financijski rad Zaklade
i do sada nismo imali problema. Sjednice Upravnog
odbora odræavamo krajem svakog mjeseca, a na
njima raspravljamo o pristiglim zahtjevima i drugoj
problematici - naglasio je naπ sugovornik i nastavio:
- Tako je na dosadaπnjim sjednicama Upravnog
odbora Zaklade, uz 10 odbijenih, pozitivno rijeπeno 25
zahtjeva za pomoÊ i isplaÊeno ukupno 230 tisuÊa kuna.
Uplata nije uvjet za dobivanje pomoÊi
Takoer je vaæno kazati kako svaki policijski sluæbenik
ima pravo zatraæiti i dobiti pomoÊ Zaklade bez obzira
na to je li njezin Ëlan ili nije. Mi to nismo provjeravali,
vjerujemo kako moæda i neki od ovih korisnika isplaÊenih
pomoÊi ne uplaÊuju u Zakladu. Dakle, uplata nije uvjet za
dobivanje pomoÊi iz sredstava Zaklade.
Postupak rjeπavanja zahtjeva za pomoÊ, pojasnio je
upravitelj Novak, zapoËinje u povjerenstvima (policijske
uprave, Ravnateljstvo policije, sjediπte MUP-a) koja
pomno razmatraju svaki problem prije konaËnog
donoπenja odluke Upravnog odbora Zaklade policijske
solidarnosti.
- Moram pohvaliti sva povjerenstva jer vrlo kvalitetno
i struËno obrauju sluËajeve sa svoga podruËja. Tako smo
imali nekoliko odbijenih zahtjeva jer su ih povjerenstva
matiËnih PU ocijenila neutemeljenima. To nam, s druge
strane, daje jamstvo kako Êe naπe poslovanje biti
usmjereno prema onima kojima je uistinu potrebna
pomoÊ i, naravno, sukladno zakonu i svim pravilnicima
koji reguliraju rad Zaklade - naglasio je Novak i nastavio:
- NajveÊi broj zahtjeva za pomoÊ Zaklade podneseni
su zbog teπkih oboljenja policijskih sluæbenika ili, u
najveÊem broju, njihove djece. Imali smo i tri sluËaja
isplate novËane pomoÊi jer je smrÊu policijskog
sluæbenika doπlo do bitnog naruπavanja financijske
stabilnosti supruge i djece. Takoer smo dodijelili
stipendiju do kraja πkolovanja dvjema kÊerkama naπeg
preminulog policijskog sluæbenika u Karlovcu. Jednom
kolegi mjeseËnu pomoÊ do daljnjega isplaÊujemo zbog
trajne i teπke bolesti supruge.
Vaæno je reÊi kako jedanput dobivena financijska
pomoÊ ne znaËi da se ona ne moæe ponoviti, jer ako
su ti sluËajevi opravdani, Zaklada Êe i na novi opravdani
zahtjev reagirati i odobriti pomoÊ. Posebno je teπko
kad rjeπavamo sluËajeve u kojima se naπi policijski
sluæbenici obraÊaju za pomoÊ radi lijeËenja djece. To
su, obiËno, lijeËenja u inozemstvu, operacije koje HZZO
pokriva u onom, rekao bih, tehniËkom dijelu, ali ne
pokriva i troπkove tamoπnjeg boravka roditelja koji
moraju biti uz svoje dijete. Stoga Zaklada u takvoj
situaciji financira troπkove njihova smjeπtaja, ishrane,
putovanja i lijekova.
Zahtjevi za pomoÊ dolaze iz svih policijskih
uprava i odmah se obrauju i rjeπavaju, pri Ëemu
Upravni odbor i ja, kao upravitelj, posebno brinemo
o potpunom poπtovanju Zakona o policiji, odnosno
Pravilnika o kriterijima za dodjelu pomoÊi, jer bilo kakva
nepravilnost u tom radu dovela bi u pitanje smisao
Zaklade.
InaËe u Zakladi sada svi radimo bez ikakvog
honorara i bez ikakvih troπkova. Jasno, koristimo
logistiku MUP-a, dakle kad se ide na putovanja,
sjednice i sliËno, ali nikakve naknade, nikakva druga
se sredstva ne troπe, jer se sredstva Zaklade troπe
iskljuËivo za pruæanje pomoÊi.
U Zakladi trenutaËno radi i kolegica, diplomirana
kriminalistica koja obavlja tehniËki dio poslova i mi
Êemo u buduÊem preustroju MUP-a, vjerojatno zatraæiti
joπ jednog ili dva djelatnika, ovisno o naπim potrebama.
Zaklada se, inaËe, trenutno nalazi u Policijskoj upravi
zagrebaËkoj, a svi zahtjevi se praktiËki vrlo brzo
rjeπavaju - otprilike u roku od jednoga mjeseca nakon
zaprimanja zahtjeva. Jer kad Ëovjek traæi pomoÊ, treba
ju odmah - pripomenuo je upravitelj Zaklade i nastavio
o njezinim humanitarnim aktivnostima:
Humanitarne akcije
- Ovisno o raspoloæivom vremenu i moguÊnostima,
mi planiramo i neke akcije, posebice one humanitarne
na kojima bi se prikupila sredstva za Zakladu. Tako,
primjerice, s obzirom na to da je naπa malonogometna
reprezentacija Ministarstva svjetski prvak u nogometu,
planiramo i veÊ imamo naËelnu podrπku Hrvatskog
nogometnog saveza za susret naπih prvaka svijeta s
vatrenima u πportskoj dvorani. Vjerujemo da Êemo to
uspjeti organizirati do kraja ove godine, i oËekujemo
Zaklada
ObraÊam
se svim
kako Êe i puna dvorana, uz neke simboliËne ulaznice, policijskim
donijeti pristojan prihod naπoj Zakladi.
sluæbenicima
Dakako, tu su eventualno i neke aukcije slika, kao naπeg
i sve priredbe humanitarnog karaktera, koncerti koji
mogu doprinijeti financijskom jaËanju Zaklade, ali
Ministarstva
sa zamolbom
cijenimo kako je ipak najvaæniji ovaj redoviti prihod
naπih Ëlanova. PoveÊanje toga prihoda osigurava trajno da postanu i
financiranje i trajno isplaÊivanje pomoÊi, pa Êemo sve Ëlanovi Zaklade
uËiniti da se joπ bolje organiziramo unutar MUP-a. policijske
Na kraju, svim sadaπnjim i buduÊim Ëlanovima solidarnosti,
Zaklade upravitelj Novak je poruËio:
odnosno da
- ObraÊam se svim policijskim sluæbenicima naπeg
sudjeluju u
Ministarstva sa zamolbom da postanu i Ëlanovi
Zaklade policijske solidarnosti, odnosno da sudjeluju u financijskom
financijskom jaËanju Zaklade. Cijenim da uplata od 10 jaËanju
kuna mjeseËno nije velik novac. ©to nas bude viπe, to Zaklade.
Êemo biti jaËi i moÊi Êemo veÊem broju naπih policijskih
sluæbenika pruæiti brzu i uËinkovitu pomoÊ, zbrinuti djecu
naπih stradalih, pomoÊi i u πkolovanju i u stambenom
zbrinjavanju. Siguran sam kako svi mi koji uplaÊujemo
u Zakladu æelimo da ona bude πto jaËa, πto operativnija,
a da ne moramo traæiti takvu pomoÊ od te Zaklade.
Uredno Êu sve plaÊati i bio bih najsretniji kad ne bih
morao pisati zamolbu Zakladi. To je najvaænija stvar.
Formiranjem ove Zaklade nestala su ona skupljanja
pomoÊi po policijskim upravama i postajama, treba se
obratiti Zakladi u svim takvim sluËajevima. Zaklada Êe
promptno reagirati i pomoÊi na odgovarajuÊi naËin. I
same te pomoÊi prema naπem Pravilniku nisu male.
OcjenjujuÊi svaki sluËaj, prosuujemo na temelju svih
Ëimbenika koliko ta pomoÊ mora iznositi, tako da
cijenimo kako svaka takva pomoÊ ipak u tom trenutku
rjeπava problem koji Ëovjek ima.
Stoga pozivam sve policijske sluæbenike da ispune
Izjavu o pristanku na obustavu iznosa od naπih plaÊa,
jer samo tako, brinuÊi se sami o sebi, moæemo
najkvalitetnije pomoÊi svakom traæitelju potrebne
pomoÊi. Marija KRE©
Snimio Ivica LAJTNER
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 13
 Stipendija za
daljnje πkolovanje
Zaklada ÆeleÊi vam ih predstaviti, sa Sandom i Antonijom
razgovarali smo u PU karlovaËkoj.
Iz fonda Zaklade - Dobili ste stipendiju Zaklade policijske
policijske solidarnosti, kako ste tu vijest primile, πto vam ona
znaËi?
solidarnosti
Sanda: Meni to jako puno znaËi, jer moja sestra i
dodijeljene
ja nismo zaboravljene, pa Êu se joπ jedanput zahvaliti
su, izmeu Zakladi koja nam je tom stipendijom omoguÊila daljnje
ostalih novËanih πkolovanje.
pomoÊi, i dvije Antonija: Sloæila bih se sa sestrom, doista mi
studentske je drago πto smo dobile tu stipendiju i da nas nisu
stipendije zaboravili, da brinu o naπem πkolovanju
Sandi i Antoniji - ©to studirate?
HalovaniÊ, Sanda: Ja sam na Ëetvrtoj godini Visoke uËiteljske
kÊerkama πkole u Petrinji (apsolventica), a Antonija je treÊi razred
Branka Ekonomske πkole u Karlovcu
HalovaniÊa, - Kakav uspjeh postiæete na fakultetu, odnosno
u πkoli, kako vam ide?
policijskoga
Sanda: Za sada dobro, na faksu je super.
djelatnika PP
Antonija: Sve je dobro.
Duga Resa od
- Imate li neke hobije?
1991. godine, Sanda: Ja imam, bavim se pjevanjem, svaki vikend
preminuloga pjevam u bandu „Dinamik“, tako da pjevamo i po
u rujnu ove svadbama.
godine. Kako im - Antonija, namjeravate li i vi studirati nakon
je dva mjeseca srednje πkole?
prije oËeve smrti Antonija: Da, namjeravam ali ne znam joπ toËno πto.
umrla i majka, - InaËe, kakvi su vam planovi za buduÊnost?
Sanda i Antonija Sanda: Planiram se najprije zaposliti, a potom
su ostale i bez rjeπavati sve ostalo.
financijskih - Pomaæe li vam netko u obitelji?
sredstava za Sanda: Uglavnom obavljam sve sama, ali pomaæe - Jeste li razmiπljale o svom eventualnom
nam dosta i baka koja sada æivi s nama tako da zaposlenju u policiji, u MUP-u?
æivot pa je
Antonija, dok sam ja preko tjedna u Petrinji na faksu, Sanda: O, joj! Ja sam se namjeravala upisati na
Policijska uprava
nije sama. Policijsku akademiju nakon srednje πkole, ali su
karlovaËka, - S kime se druæite, kako provodite slobodno problemi nastali s dokumentima i rokom njihove
obrativπi vrijeme? predaje, pa u tome nisam uspjela.
se Zakladi Sanda: Ja imam veliko druπtvo u Petrinji, Ëak veÊe - Joπ jedanput vam Ëestitamo na dobivenoj
za pomoÊ, nego ovdje, tako da mi je sada na zadnjoj godini stipendiji. Æelimo vam puno uspjeha u æivotu i πkoli te
pokrenula studija æao πto Êe takvo druæenje uskoro zavrπiti. svako dobro za predstojeÊe blagdane.
postupak njihova - Vratimo se stipendijama, jesu li one odobrene Sanda i Antonija: Hvala, takoer.
financijskog do kraja vaπeg πkolovanja? Razgovarala Marija KRE©
zbrinjavanja. Sanda: Da, do kraja naπega πkolovanja. Snimio Ivica LAJTNER

14 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

NesebiËnost i plemenitost
Interventne policije
Tako je, tijekom odræavanja zajedniËkog sustavnog Humanitarna akcija
interventnog treninga za instruktore njemaËke i hrvatske
interventne policije (SET) u policijskom centru za obuku Da policija nije
u Valbandonu, posjeÊen Centar za rehabilitaciju Down samo u sluæbi
syndrom u Puli. Prilikom posjeta, ravnateljici Centra
represivnog
Branki Butorac i djeci s Downovim sindromom uruËen je
poseban dar - televizor i dvd ureaj!
djelovanja,
veÊ da ima
Akciju dobrovoljnog prikupljanja novËanih sredstava
za kupnju spomenutih ureaja inicirali su svi polaznici
smisla i osjeÊaja
seminara, interventni policajci, koji su svojim prisustvom za pomoÊ
u Centru izazvali sveopÊe oduπevljenje djece kojoj je skupinama
druæenje s policijom u odori predstavljalo posebno u druπtvu
iznenaenje. Takoer, podijeljene su im i kapice sa
foto i video dokumentiranja, prikupilo je novËana
kojima je to i
znakom “policije”, te su imali priliku razgledati sluæbena najpotrebnije,
sredstva za kupnju sobnog bicikla. Reakcije djece na
policijska vozila. U znak zahvalnosti za primljeni dar pokazale su
tzv. neformalni posjet policije uvijek su jednake - radost
djeca su interventnim policajcima pokazala svoje
i znatiæelja o tome πto policija ustvari radi. Tako je bilo samoinicijativne
prostorije u Centru. Ravnateljica Centra zahvalila se
policajcima na dosadaπnjoj suradnji, pomoÊi i potpori
i ovaj put; πtiÊenicima Centra zagrebaËka interventna humanitarne
policija demonstrirala je taktike samoobrane. akcije
koju daju obiteljima djece s Downovim sindromom.
Centar je osnovan 3. prosinca 2005. godine, a svrha U povodu primljenog dara zamjenica ravnatelja pripadnika
njegova djelovanja je razvoj svih potencijala osoba Centra Mira PiπkuliÊ zahvalila se pripadnicima interventnih
s Down syndromom s moguÊnoπÊu ukljuËenja u interventnih jedinica policije, ali i naËelniku Policijske jedinica policije
redovan æivot u lokalnoj zajednici ukljuËujuÊi i djecu bez postaje Samobor Dubravku Teuru, jer sa samoborskom
koji su, tijekom
odgovarajuÊe roditeljske skrbi. policijom imaju izuzetno dobru dugogodiπnju suradnju.
Centar za odgoj i obrazovanje Lug ima 55-godiπnju
odræavanja triju
Nadalje, prilikom odræavanja seminara iz oblasti specijalistiËkih
tradiciju i ustanova je koja trenutno skrbi za preko 100
OpÊe i specijalistiËke tjelesne pripreme, koji se seminara
πtiÊenika. U Centru se provodi program osposobljavanja
odræavao na Policijskoj akademiji od 13. do 16.
mladih starosti od 14 do 21 godine za pomoÊna za obuku
studenoga 2006., polaznici seminara posjetili su Centar
zanimanja, primjerice za pomoÊne soboslikare, instruktora,
za odgoj i obrazovanje Dubrava te su video grupi
autolakirere kuhare, vrtlare i vodoinstalatere. u studenome
u Centru poklonili stativ za videokameru i pisaË za
Takoer, Centar skrbi i o maloljetnim delinkventima, i prosincu,
fotografije. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava je
maloljetnicima kojima je izreËena odgojna mjera, ali i
ustanova socijalne skrbi u kojoj se provodi rehabilitacija prikupili
o skupini osoba starosti od 15 do 55 godina koje su u
i πkolovanje djece i mladeæi s posebnim potrebama, novËana
Centru ukljuËene u program radnog osposobljavanja.
Ëime se nastoji olakπati ukljuËivanje πtiÊenika u sredstva i
Nakon uruËivanja prigodnog dara, interventni policajci
æivot, po napuπtanju programa Centra, odnosno darivali tri
imali su priliku razgledati prostorije Centra, posebice
zavrπetku πkolovanja. odgojno-
umjetniËke radionice u kojima πtiÊenici marljivo izrauju
prigodne blagdanske figurice. obrazovne
Radost i oduπevljenje djece ustanove
U Zapovjedniπtvu interventne policije, otkuda je i
S jednakom radoπÊu i oduπevljenjem doËekani su
potekla ideja o darivanju djece s posebnim potrebama, za osobe s
interventni policajci i u Centru za odgoj i obrazovanje
najavljuju kako Êe s ovakvim akcijama nastaviti i dalje. posebnim
i osposobljavanje mladeæi Lug u Lugu Samoborskom,
Svaka Ëast na inicijativi; nadamo se da Êe humanitarni potrebama.
u Bregani. Ovaj put oko 50 polaznika seminara, za
duh potaknuti i druge na ovakvu nesebiËnost i
instruktore Interventne policije iz Taktike postupanja i
plemenitost.
intervencija, naoruæanja i nastave gaanja, te iz oblasti Emina LI©I∆

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 15

 Operativna akcija MIR I DOBRO

Izbjegnimo neæeljene posljedice

Mir i dobro I ove godine graani Êe radi obiljeæavanja boæiÊnih

i novogodiπnjih blagdana, sukladno tradicionalnim Zakonske odredbe
vjerskim i obiteljskim obiËajima, u velikom broju
Da bi boæiÊni i Prodaja i uporaba pirotehniËkih sredstava razreda II.
obilaziti vjerska srediπta, biti prisutni na svetim
novogodiπnji (sredstva za male vatromete, odnosno velike petarde,
misama, na organiziranim slavljima u ugostiteljskim
blagdani rakete i sl.), propisana je u Ëlanku 30. Zakona o
objektima i na gradskim trgovima te se posjeÊivati u
eksplozivnim tvarima (“NN” br. 178/04.) i glasi:
protekli u obiteljskim domovima. Zbog dolaska naπih graana iz
inozemstva, poveÊat Êe se promet na cestama, kao • maloprodaja je dopuπtena samo u prodavaonicama
miru i da bi oruæja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju
i broj putnika u zraËnom, æeljezniËkom i pomorskom
se osigurala odobrenje za maloprodaju pirotehniËkih sredstava za
prometu te na graniËnim prijelazima. Kao i dosad, velik
opÊa sigurnost broj graana u slobodnoj Êe prodaji nabaviti petarde, zabavu,
graana te rakete i druga pirotehniËka sredstva za zabavu, a • prodaja je dopuπtena samo osobama starijim od 18
povoljna oËekuje se i nezakonita nabava sredstava Ëija je prodaja godina,
nedopuπtena. • prodaja je dopuπtena u razdoblju od 15. prosinca do
razina javnog
Tim povodom je 13. prosinca 2006. godine u 1. sijeËnja, odnosno zabranjena je u razdoblju od 2.
reda i mira, sijeËnja do 14. prosinca,
Ravnateljstvu policije odræana konferencija za novinare
Ministarstvo na kojoj su govorili Mila JelaviÊ, pravobraniteljica za • uporaba je dopuπtena osobama starijim od 18
unutarnjih djecu, Marko RaπiÊ, naËelnik Uprave policije MUP-a godina, a osobama mlaim od 18 godina samo pod
poslova veÊ RH, Jakob BukviÊ, zamjenik ravnatelja policije, Stjepan nadzorom roditelja ili skrbnika,
tradicionalno, HarjaË, policijski kapelan te Tomislav Vukoja, policijski • uporaba je dopuπtena u razdoblju od 27. prosinca do
sluæbenik iz protueksplozijskog odjela MUP-a RH. 1. sijeËnja, odnosno zabranjena je u razdoblju od 2.
od 1993. godine,
NaËelnik Uprave policije Marko RaπiÊ novinare je sijeËnja do 26. prosinca,
organizira
podsjetio na proπlogodiπnju statistiku, te naglasio kako • takoer, uporaba je zabranjena u zatvorenim
preventivnu je tijekom lanjskih blagdana, u razdoblju od 12. prosinca prostorijama i na prostoru gdje se okuplja veÊi broj
akciju pod 2005. do 15. sijeËnja 2006. godine smrtno stradala osoba.
nazivom Mir jedna osoba, a zbog nezakonite uporabe i neoprezna
i dobro. Ovaj rukovanja oruæjem i razliËitim eksplozivnim sredstvima
put, akcija se sedam osoba je teπko ozlijeeno (dvoje djece, jedna
maloljetna i Ëetiri punoljetne osobe). Teπke ozljede
provodi od 15. uglavnom su zadobivene uslijed nestruËna rukovanja
prosinca 2006. pirotehnikom (dva sluËaja), samoranjavanja i ranjavanja
do 8. sijeËnja (Ëetiri sluËaja) i uslijed nestruËna rukovanja oruæjem i
2007. godine eksplozivnim sredstvima (jedan sluËaj). Lake ozljede
i prvenstveno ukupno je zadobilo 16 osoba (sedmoro su djeca do 14.
godine, jedna maloljetna te osam punoljetnih osoba).
joj je svrha
Sluæbenicima policije prijavljeno je 30 propucavanja
sprjeËavanje raznih objekata od Ëega 11 stanova, Ëetiri obiteljske Isto tako, iz Zakona o prekrπajima protiv javnog
zlouporabe kuÊe, devet automobila i πest ostalih objekata. reda i mira ukupno je poËinjeno 2.140 prekrπaja,
oruæja, U navedenom razdoblju po tjeralici su uhiÊene zbog kojih je prijavljena ukupno 2.841 osoba (160
eksplozivnih 573 osobe, a na granici je zaprijeËen ulazak za 1.124 maloljetnika i 2.681 punoljetna osoba). Zbog poËinjenih
osobe i evidentirano je 150 povreda granice. Stranci 3.905 kaznenih djela prijavljene su 2.072 osobe ( 188
tvari te ostalih
su ukupno poËinili 716 prekrπaja, a boravak je otkazan maloljetnika i 1.849 punoljetnih osoba).
ubojitih
za 94 stranca i izreËene su 253 mjere protjerivanja Zbog nezakonita posjedovanja i uporabe oduzeto je
sredstava. stranaca. 166 komada raznog oruæja, 11.444 komada streljiva

16 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje


raznog kalibra, 17,05 kg eksploziva, 165 komada raznih
eksplozivnih sredstava (bombe i dr.), te 34.365 komada
pirotehniËke galanterije. Zbog nezakonita posjedovanja
oruæja, streljiva i nezakonite uporabe pirotehniËkih
sredstava ukupno je utvreno 169 prekrπaja, pa
je prijavljena 261 osoba (πest maloljetnih i 255
punoljetnih).
Na osnovu navedenog i dosadaπnjih iskustava,
prosuuje se da Êe blagdansko raspoloæenje
uzrokovati zlouporabu oruæja, eksplozivnih i
pirotehniËkih sredstava πto moæe rezultirati lakπim
i teæim ozljeivanjem graana, prostreljivanjem i
oπteÊenjem prozorskih stakala, stanova, obiteljskih
kuÊa, javnih prijevoznih sredstava i prijevoznih
sredstava u privatnom vlasniπtvu graana.
Zlouporaba oruæja, eksplozivnih i rasprskavajuÊih
sredstava posebno je opasna na mjestima masovnog
okupljanja graana. Na tim mjestima treba oËekivati
pokuπaje naruπavanja javnog reda i mira, pokuπaje
drskih, posebice dæepnih kraa, razbojniπtva,
raspaËavanja krivotvorena novca i droga.
Kako Êe veliki broj graana prema svojim
domovima putovati vlakovima, postoji poveÊana
moguÊnost izvrπenja prekrπaja i raznih kaznenih djela
na æeljezniËkim kolodvorima, postajama i vlakovima.
Dakle, iz sigurnosne prosudbe slijedi niz zadaÊa i
odgovornosti sustava unutarnjih poslova, πto nalaæe
provedbu πirokog opsega preventivnih, operativno-
preventivnih i represivnih mjera sa svrhom odræavanja
povoljnog stanja javnog reda i mira, pravnog reda i
opÊe sigurnosti graana.
Pravobraniteljica za djecu Mila JelaviÊ zahvalila
je MUP-u na moguÊnosti sudjelovanja u ovoj akciji
te je naglasila da je svako pirotehniËko sredstvo
posebno opasno za djecu. Takoer je pozvala
prodavaonice pirotehniËkih sredstava da im tijekom
ovih blagdanskih dana djeca i njihova sigurnost budu
Mir i dobro
Prosuuje se da
Êe blagdansko
raspoloæenje
uzrokovati
vaæniji od zarade, te je ovim putem joπ jedanput
pozvala roditelje da djeci onemoguÊe pristup zlouporabu
pirotehniËkim sredstvima. oruæja,
eksplozivnih i
pirotehniËkih
PojaËan nadzor ilegalne prodaje
pirotehnike sredstava πto
Sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima (NN, moæe rezultirati
br. 178/04), pirotehniËka sredstva za zabavu lakπim i teæim
dijele se na Ëetiri razreda, od kojih su graanima
ozljeivanjem
najËeπÊe dostupna pirotehniËka sredstva razreda I. i
pirotehniËka sredstva razreda II.
graana,
prostreljivanjem
PirotehniËka sredstva razreda I. Ëine pirotehniËke
igraËke, odnosno bengalske πibice, amorces za djeËje i oπteÊenjem
piπtolje, konfeti-bombice, pucajuÊi uloπci za cigarete, prozorskih
bomboni, æabice, Ëepovi i vrpce, pasje bombice, πibice stakala, stanova,
sa zlatnom i srebrnom kiπom, naboji koji eksplodiraju obiteljskih
pod nogama, male petarde i drugi sliËni proizvodi.
Promet ovim sredstvima u veleprodaji je zabranjen
kuÊa, javnih
prijevoznih
bez odobrenja MUP-a. Prodaja je dopuπtena u
prodavaonicama, kioscima i pokretnim trgovinama sredstava i
tijekom cijele godine, osobama starijim od 14 godina. prijevoznih
PirotehniËka sredstva razreda II. Ëine sredstva za sredstava u
male vatromete, odnosno petarde, rimske svjeÊice, privatnom
fontane, bengalske baklje, bengalske svjeÊice,
topovski pucnji tzv. Party Knaller i rakete, te drugi
vlasniπtvu
sliËni proizvodi. Promet ovim sredstvima u veleprodaji graana.
je zabranjen bez odobrenja MUP-a. Prodaja u
maloprodaji je dopuπtena samo u prodavaonicama
oruæja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju
odobrenje za prodaju pirotehniËkih sredstava za
zabavu, osobama starijim od 18 godina, a mlaima
jedino pod nadzorom roditelja ili skrbnika. Prodaja
pirotehniËkih sredstava ovog razreda dopuπtena je
samo od 15. prosinca do 1. sijeËnja, a zabranjena
je njihova uporaba u zatvorenim prostorijama,
na prostorima gdje se okuplja veÊi broj osoba i u
razdoblju od 2. sijeËnja do 26. prosinca.
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 17
 Sankcije
Navedeni se Zakon najËeπÊe krπi u smislu prodaje
pirotehniËkih sredstava na nedopuπtenim mjestima,
prodaje pirotehniËkih sredstava za zabavu razreda II.
mlaima od 18 godina ili prodaje u razdoblju od 2.
sijeËnja do 26. prosinca, te koriπtenja pirotehniËkih
sredstava drugog razreda u zatvorenim prostorima ili na
mjestima gdje se okuplja veÊi broj graana. Za prekrπaj
Êe se fiziËka osoba kazniti novËanom kaznom u iznosu
od 1.000 do 5.000 kuna.
Mir i dobro Zakonom o prekrπajima protiv javnog reda i
mira propisano je da Êe se novËanom kaznom u
Policija Êe protuvrijednosti od 50 do 200 DEM ili kaznom do 30
dana zatvora zbog naruπavanja mira i sigurnosti graana,
pojaËano
kazniti osoba koja neovlaπteno puca iz vatrenog oruæja,
kontrolirati
pali rakete ili sliËan eksplozivan, odnosno zapaljiv
ilegalnu prodaju materijal.
pirotehniËkih Roditelj ili staratelj, Ëije dijete ili πtiÊenik uËini prekrπaj
sredstava, u utvren Zakonom o prekrπajima protiv javnog reda i
cestovnom Êe mira ili propisima donesenim na temelju tog Zakona te
ako je prekrπaj posljedica loπeg odgoja ili zanemarivanja
se prometu
nadzora nad djetetom, kaznit Êe se novËanom kaznom u
posebna protuvrijednosti od 50 do 200 DEM.
pozornost Kazneni zakon RH za poËinitelje kaznenog djela
posvetiti veÊoj dovoenja u opasnost æivota i imovine opÊeopasnom
protoËnosti radnjom ili sredstvom predvia zatvorsku kaznu od πest
prometa i mjeseci do pet godina. U sluËajevima kad je kazneno
djelo poËinjeno na mjestu gdje se okuplja veÊi broj
suzbijanju
graana, predvia se kazna zatvora od jedne do osam
ilegalnog godina.
unoπenja Zakon predvia i kazne za nedopuπteno dræanje
pirotehniËke oruæja i eksplozivnih tvari, a predviena je novËana
galanterije kazna ili zatvor do tri godine.
Ilegalni preprodavaËi petardi sankcionirani su Ëlankom
preko graniËnih
297. Kaznenog zakona, kojim je propisano da Êe se
prijelaza.
osoba koja neovlaπteno kupuje ili razmjenjuje predmete
ili robu Ëiji je promet zabranjen ili ograniËen, a ako
time nije poËinjeno neko drugo kazneno djelo za koje
je propisana teæa kazna, kazniti novËanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine. Predmeti i roba
nedozvoljene trgovine Êe se oduzeti.
©to policija poduzima?
Tijekom prosinca, a posebice u blagdanskom
razdoblju policija Êe pojaËano kontrolirati ilegalnu
prodaju pirotehniËkih sredstava, u cestovnom Êe se
prometu posebna pozornost posvetiti veÊoj protoËnosti
prometa i suzbijanju ilegalnog unoπenja pirotehniËke
galanterije preko graniËnih prijelaza. U svrhu odræavanja
povoljnog stanja javnog reda i mira i podizanja osjeÊaja
sigurnosti graana, policijski Êe sluæbenici kontaktirati
predstavnike civilne vlasti na razini æupanija, gradova
i opÊina, predstavnike æupa i biskupskih ordinarijata,
18 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
kao i ravnatelje osnovnih, srednjih, viπih πkola i
fakulteta kako bi se graane upozoravalo na opasnosti
od zlouporabe oruæja, streljiva, eksploziva, bombi,
eksplozivnih i pirotehniËkih sredstava, a posebno
od improviziranih sredstava kuÊne izrade. Najviπe
opasnosti prijeti na mjestima masovnog okupljanja
graana.
Savjeti graanima
Policija nije svemoÊna, pa je u provedbi akcije
veoma vaæan prinos svakog pojedinca jer proslava
blagdana u prvom redu ovisi o svima nama poimence.
Valja imati na umu da se nesreÊe ne dogaaju nekome
drugome. Istina, dosadaπnja iskustva ukazuju da
blagdansko raspoloæenje u pretjeranoj mjeri potiËe
nerazboritu uporabu oruæja, eksplozivnih i pirotehniËkih
sredstava, πto zna biti kobno, katkad s veÊim ili manjim
posljedicama. RijeËju, valjalo bi uvijek biti oprezan i
razborit prije njihove uporabe.
Kako biste ovaj put postupili pametnije i izbjegli
neæeljene posljedice, ne poklanjajte djeci, a ni drugima
neπto od Ëega bi mogli stradati. Uvijek budite uzor
svom djetetu, jer djeca petarde ne doæivljavaju
opasnima ako ih i vi koristite. U svakom sluËaju,
obvezno djecu pouËite o naËinu rukovanja i moguÊim
posljedicama, kojih je i ranjavanje sastavni dio.
Petarde nisu igraËke. NajËeπÊe su ozljede πaka
i prstiju, lica i oËiju. RijeË je o dubokim ozljedama
u kombinaciji s opeklinama, koje teπko oπteÊuju
funkcionalne dijelove πake, æivce i tetive. Utjecaj topline
eksplozije nakon nekoliko dana izaziva odumiranje
tkiva, pa je nuæno izvesti nekoliko slojeva djelomiËnih
amputacija. OËi, pak, najËeπÊe stradavaju od opeklina i
Ëestica raketa ili petardi.
Iako se akcija Zbogom oruæje viπe ne provodi, i dalje
smo svjedoci pronalazaka ubojitih sredstava i nesreÊa
koje uzrokuju, kao i Ëinjenice da neki graani joπ uvijek
ilegalno posjeduju oruæje.
Stoga je uvijek bitno preventivno reagirati da bi
se izbjegle nesreÊe jer prilikom rukovanja oruæjem i
eksplozivom, najËeπÊe stradavaju mlade, neiskusne i
nestruËne osobe. Takoer, konzumiranje alkohola Ëest
je pratitelj takvih nesreÊa.
Budite odgovorni i ne podcjenjujte djeËju
zainteresiranost za oruæje, a ako ga posjedujete, Ëuvajte
ga na, za djecu, nedostupnim i zakljuËanim mjestima.
Djeco, ne dirajte nepoznate predmete, ne rastavljajte
ih, ne pomiËite ih. Zapazite li ih, odmah pozovite
roditelje ili policiju! Najbolja preventiva je nekoriπtenje
pirotehnike i drugih eksplozivnih i ubojitih sredstava jer
blagdani se mogu proslaviti i drukËije - ljepπe, ugodnije
i, prije svega, sveËanije.
Barbara REIHL-KIR i Ana TRUPELJAK
Snimila Dubravka PAVKOVI∆ POGA»AR
ZADARSKA PRIMORSKO-GORANSKA

Posjet
UhiÊen s nadbiskupa
eksplozivom DevËiÊa Policijska uprava
Policijski sluæbenici PU zadarske Tijekom redovitog pastirskog pohoda
svojim su odgovornim i prisebnim gradskih æupa u Rijeci, 28. studenoga
sudjelovanjem u prevenciji kaznenih 2006. rijeËki nadbiskup Ivan DevËiÊ
djela, kao i brzom reakcijom u pohodio je i æupu Gospe Lurdske
hvatanju poËinitelja, sprijeËili izvrπenje na Ëijem se podruËju nalazi Postaja
kaznenog djela koje bi zasigurno imalo prometne policije Rijeka.
nesagledive posljedice za sigurnost Nakon obilaska prostorija policijske postaje i
graana u Zadru. razgovora s policijskim djelatnicima, rijeËki nadbiskup
susreo se i s naËelnikom Policijske uprave primorsko-
Naime, 26. studenoga 2006. oko 23.10 sati u goranske Oliverom GrbiÊem.
Ulici zadarskog mira u Zadru policijski sluæbenici
Druæenju u Policijskom domu prisustvovala je i
PU zadarske uoËili su nepoznatog muπkarca
intendantica HNK “Ivana pl. Zajca” Mani Gotovac,
sumnjiva ponaπanja, koji se, kada ih je primijetio,
kojoj je tom prilikom uruËena Zahvalnica PU PG za
pokuπao udaljiti. Brzom reakcijom dvojice policajaca
viπegodiπnju korektnu suradnju.
nepoznati je muπkarac zaustavljen, te je utvreno da
Vladimir VLAHOVI∆
se radi o 33-godiπnjaku, hrvatskom dræavljaninu, kod
kojega je pronaena crna kutija za koju se naknadno
utvrdilo kako se radi o eksplozivnoj napravi.
Prilikom zatjecanja spomenutog 33-godiπnjaka,
policijski sluæbenici su u blizini zamijetili vozilo
marke fiat punto, zadarskih registracijskih oznaka,
koji se udaljio iz blizine mjesta dogaaja, πto su
odmah dojavili u Operativno-komunikacijski centar
ove PU, koji je aktivirao blokadu grada i Æupanije
zadarske.
Sat vremena kasnije, oko 00.15 sati spomenuto
vozilo je zaustavljeno na podruËju Obrovca, a u
njemu je zateËen 32-godiπnjak, takoer hrvatski
dræavljanin, za kojega je utvreno da je prethodno
u Zadar dovezao privedenog 33-godiπnjaka s
eksplozivom.
Obje su osobe uhiÊene, a kriminalistiËkom
obradom nad njima je utvrena osnovana
sumnja da su poËinili kazneno djelo iz Ël. 153. u
svezi Ël. 141. KZ-a (Pripremanje kaznenih djela
protudræavnog terorizma), te su 28. studenoga ove
godine uz kaznenu prijavu privedeni Istraænom
sucu Æupanijskog suda u Zadru, koji im je nakon
sasluæanja odredio pritvor.
Pripremila:
Sandra POLJAK JURIN»I∆

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 19

 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

Projekt Policija i graani

uspjeπno zavrπen
Policijska uprava U Poglavarstvu grada Vukovara ustrojeno je 20 vijeÊa za komunalnu prevenciju
poËetkom prosinca odræana je tiskovna kriminaliteta na lokalnoj razini.
Cilj Strategije konferencija na kojoj su predstavljeni Projekt Policija i graani samo je jedan daljnji
korak u tom procesu koji ima za cilj pribliæiti policiju i
djelovanja rezultati projekta Policija i graani
njezino djelovanje graanima.
Policije u - zajedniËka suradnja na stvaranju
zajednici sigurnije zajednice, kojega su od rujna Pozitivne ocjene EU-a i OESS-a
je reforma 2006. godine na podruËju PU osjeËko - Takoer, ovdje moram naglasiti, dodao je
kvalitete -baranjske i vukovarsko-srijemske PorubiÊ, da je dosadaπnja provedba cjelokupne
policijskog zajedniËki provodili MUP RH, policijske Strategije djelovanja Policija u zajednici od strane
struËnjaka komisije EU-a i OESS-a ocijenjena izuzetno
djelovanja uprave Vukovarsko-srijemska i OsjeËko- uspjeπnom te je hrvatski model implementacije
odnosno nova baranjska te Misija OESS-a u Republici policije u zajednici oznaËen kao najbolji i najuspjeπniji
filozofija Hrvatskoj. u cijeloj regiji. Slijedom takve iznimno pozitivne
policijskog Konferenciju je otvorio gradonaËelnik Vukovara meunarodne ocjene MUP RH preuzeo je poËetkom
postupanja Tomislav ©ota rekavπi kako su predstavnici gradske 2005. godine predsjedavanje Odborom za policiju
u zajednici u sklopu Udruæenja πefova policija
koja u vlasti prepoznale znaËaj ovog projekta i dale svoju
punu podrπku njegovoj provedbi. JugoistoËne Europe (SEPCA).
konaËnici
Predstavnik Uprave policije Ivica PorubiÊ osvrnuo Predsjednik gradskog vijeÊa Nikola Toth istaknuo
ima cilj je kako prevencija kriminaliteta u πiroj druπtvenoj
se na provedbu Strategije djelovanja Policije u
ukljuËivanja zajednici zahtijeva bolju suradnju lokalnih vlasti,
zajednici napominjuÊi da je Vukovar je jedan od prvih
svih struktura gradova koji je bio ukljuËen i u pilot-projekt Reforma
u druπtvu, prije rada policije u odori, te da u tome sudjeluje joπ od
svega lokalne srpnja 2003. godine. Cilj strategije djelovanja Policije
vlasti, policije i u zajednici je reforma kvalitete policijskog djelovanja
samih graana odnosno nova filozofija policijskog postupanja koja
u konaËnici ima cilj ukljuËivanja svih struktura u
u funkciji
druπtvu, prije svega lokalne vlasti, policije i samih
prevencije graana u funkciji prevencije kriminaliteta ali i svih
kriminaliteta drugih oblika asocijalnog ponaπanja. Naglasio je
ali i svih kako je u protekle tri godine u sklopu prvog projekta
drugih oblika osposobljeno ukupno 955 policijskih sluæbenika za
poslove kontakt-policajaca i policijskih sluæbenika
asocijalnog
za prevenciju te kako trenutaËno u Republici
ponaπanja. Hrvatskoj radi 691 kontakt-policajac i 52 policijska
sluæbenika za prevenciju. U sklopu drugog projekta
temeljenog na kriminalistiËkoj prevenciji, ustrojena
su tri informativna centra za prevenciju - u Zagrebu,
Varaædinu i Bjelovaru, a nadam se da Êe se takav
Centar uskoro otvoriti i u Vukovarsko-srijemskoj
æupaniji, πto Êe uvelike doprinijeti sustavu prevencije
kriminaliteta - naglasio je PorubiÊ. U sklopu treÊeg
projekta koji se odnosi na komunalnu prevenciju,

20 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

socijalnih i obrazovnih struktura i policije, te je
slijedom toga najavio osnivanje VijeÊa za komunalnu
prevenciju u gradu Vukovaru veÊ poËetkom iduÊe
godine.
NaËelnik policijske postaje Vukovar Ivan RupËiÊ
rekao je kako se nada da Êe VijeÊe za komunalnu
prevenciju u gradu Vukovaru proraditi πto prije te da
Êe ispuniti svoju funkciju u smislu podizanja opÊe
kvalitete æivota graana. Odgovornost za stanje i
kretanje kriminaliteta u smislu njegove prevencije
nije iskljuËivo na policiji, u to je potrebno ukljuËivanje
cijele druπtvene zajednice.
Vaænost projekta
Knut Dreyer, voditelj Odjela za policijske
poslove pri Glavnom uredu Misije OESS-a, rekao
je kako je policija jedan od glavnih stupova
demokratskog druπtva, πto podrazumijeva da mora
biti transparentna i otvorena sluæba u koju graani
moraju imati povjerenja. Ovaj projekt poËeo se
planirati prije godinu dana kako bi se unaprijedila
suradnja izmeu graana i policije. Njegova vaænost
je upravo u tome πto je sama ideja potekla od
policijskih sluæbenika PU osjeËko-baranjske i PU
vukovarsko-srijemske. Na zavrπetku ovog projekta,
kojeg pratim od samih poËetaka, moram reÊi da sam
impresioniran i rezultatima i naporima koji su uloæeni
njegovu provedbu. Rezultati istraæivanja javnog
mnijenja koje je napravljeno na poËetku i na kraju
projekta pokazuju da je percepcija graana o policiji
zapravo pozitivna te da 80% graana ima povjerenja
u policiju, a to je dobar temelj za razvitak joπ boljeg
rada policijske sluæbe. Na kraju Ëestitam kolegama
iz MUP-a IvkiÊu i LuliÊu i naπem kolegi iz podruËnog
ureda u Vukovaru KatiÊu na zaista uspjeπnom
zavrπetku projekta - rekao je Dreyer.
Krunoslav KatiÊ, voditelj projekta u podruËnom
uredu OESS-a u Vukovaru, podsjetio je na πest
aktivnosti projekta: izraeno je 30 000 komada
promotivnog materijala; kapa, olovaka, blokiÊa i
magnetiÊa, izraene su broπure s tematikom ciljanom
na podruËje samozaπtite, izraeno je 90 sanduËiÊa s
logotipom Policije u zajednici za pitanja, prijedloge i
savjete graana, koji su postavljeni u svim kontakt-
rajonima na podruËju ovih dviju uprava. Predviena
je izrada web-stranica ovih dviju PU, odræani su
πportski susreti pod sloganom „©portom do zdravijeg
æivota” rukometnih ekipa osnovnih πkola Æupanje
i BeliπÊa, kojima je uruËena kompletna πportska
oprema s otisnutim logotipom Policije u zajednici, kroz
teËajeve i predavanja odræana je edukacija pripadnika
romske nacionalne manjine s ciljem rjeπavanja
njihovih æivotnih i socijalnih problema, posebice onih
s podruËja djelovanja MUP-a, ponajprije vezano za
pitanja dræavljanstva, odnosno izdavanja osobnih
dokumenata, te je provedeno istraæivanje javnog
mnijenja kako bismo dobili πto toËniju procjenu kako
ovog konkretnog projekta tako i cjelokupne strategije
razvoja Policije u zajednici.
Kvalitetnija komunikacija s graanima
Ivo IvkiÊ, koordinator projekta Policija u zajednici
PU vukovarsko-srijemske naglasio je kako su
sanduËiÊi kruna ovog projekta te da bi u svakom
mjestu trebalo postaviti sanduËiÊe kako bi graani Policijska uprava
mogli komunicirati s policijom i na ovaj naËin koji
se pokazao vrlo uspjeπnim, istiËuÊi da svakodnevno Knut Dreyer,
pristiæu pisma s pitanjima, savjetima i prijedlozima
voditelj Odjela
graana.
za policijske
Franjo LuliÊ, koordinator za kontakt-policajce
PU osjeËko-baranjske, naglasio je da su sanduËiÊe poslove pri
izradili uËenici Strojarsko-tehniËke radionice srednje Glavnom
πkole u Osijeku, Ëime je ostvarena bolja suradnja uredu Misije
i uspostavljen prijateljski odnos i meusobno OESS-a, rekao
povjerenje izmeu policije i mladih, Ëime se stvaraju
je kako je
temelji za kvalitetniji æivot u zajednici. Takoer je
istaknuo da je na podruËju PU osjeËko-baranjske policija jedan
odræano viπe sastanka s pripadnicima romske od glavnih
zajednice kao bi se ubrzalo rjeπavanje njihovih stupova
æivotnih problema. demokratskog
Glasnogovornik MUP-a, Zlatko Mehun naglasio druπtva, πto
je kako je ovaj projekt zaista ispunio sva oËekivanja
te je prepoznat kao vrijedan i kvalitetan naËin
podrazumijeva
komunikacije s graanima, te se nada da Êe se da mora biti
uskoro provoditi i u drugim policijskim upravama. transparentna
Predstavnici agencije „Audeo“ za ispitivanje javnog i otvorena
mnijenja i istraæivanje træiπta na kraju konferencije sluæba u
predstavili su rezultate istraæivanja; 57% graana
koju graani
smatra kako postoji potreba za kontakt-policajcima, a
viπe od 85% kako treba osnovati vijeÊa za komunalnu moraju imati
prevenciju, koja bi se prije svega bavila problemima povjerenja.
maloljetniËke delinkvencije, droge, alkohola i
komunalnim problemima.
Nakon tiskovne konferencije, simboliËnom
predajom kljuËeva koje je predsjednik gradskog vijeÊa
Toth uruËio naËelniku PP Vukovar RupËiÊu, u srediπtu
Vukovara postavljen je zadnji od 90 sanduËiÊa s
logotipom Policija u zajednici, Ëime je oznaËen i
zavrπetak projekta.
U hotelu „Lav” otvorena je izloæba UhvaÊeni
- hrvatska policija u novinskoj fotografiji. Na izloæbi
je predstavljeno preko 40 fotografija 14 autora,
fotoreportera hrvatskih dnevnih tiskovina, koji
su obavljajuÊi svoj posao zabiljeæili i trenutke
svakodnevnog napornog i odgovornog posla hrvatskih
policajaca. Izloæba je prvi put postavljena u Varaædinu,
a poslije Vukovara obiÊi Êe sve policijske uprave u
Hrvatskoj.
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 21
 Dnevne novine 24 sata u svom BoæiÊnom izdanju objavit Êe reportaæe o junacima 2006.
godine. Meu njima je i glavni policijski pregovaraË, specijalac Dragutin MikleËiÊ
Dragutin MikleËiÊ,
specijalac pregovaraË
Specijalna policija Njegova je zadaÊa - spaπavanje ljudskih
æivota. Ne represijom, ne silom, nego
Pregovaranje - rijeËima. O sposobnosti specijalca
je razgovor Dragutina MikleËiÊa ovise æivoti ljudi
i govor, ali koji su doπli do ruba i, iz samo njima
ne moæe se znanih razloga, æivotni put naglo
sve nauËiti, prekinuti i otiÊi u smrt. MikleËiÊ je
osobito kad tijekom ove godine spasio mnoge
su to stresne
æivote. Jedan je od rijetkih ljudi koji
situacije. To su imaju sposobnost uvjeriti Ëovjeka s ruba
ljudi koji su da joπ ima nade i razloga za æivotom.
doπli na kraj
- U Hrvatskoj godiπnje ima od 1000 do 1300
svog puta... samoubojstava i to je veliki problem. Kod ljudi koji
su se odluËili na samoubojstvo, svaki je sluËaj za
sebe. UnatoË obrazovanju, pravilima i pregovaraËkim
tehnikama, nitko nije osposobljen do te mjere da
bi unaprijed znao kako pomoÊi tim ljudima, kako
ih odgovoriti. Pregovaranje je razgovor i govor, ali
ne moæe se sve nauËiti, osobito kad su to stresne
situacije. To su ljudi koji su doπli na kraj svog puta...
- otkrio je djeliÊ svog posla glavni policijski pregovaraË
Dragutin MikleËiÊ.
PRENOSIMO IZ 24sata
22 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
MikleËiÊ je roen u Miholjcu, selu podno Kalnika.
Oæenjen je, otac dvoje djece, profesor fiziËke kulture,
rukometni trener. O odlasku u policiju kao djeËak nije ni
sanjao.
- Nikad nisam mislio da Êu zavrπiti u policiji, no rat
me doveo... Moram reÊi da sam se kao mali bojao
tadaπnje milicije... No danas me osobito veseli to
πto kao pregovaraË dolazim baπ iz redova specijalne
policije. Uz specijalce se uvijek veæe represija, pa mi je
posebno drago πto je pregovaraË baπ specijalac. Tim
viπe πto smo u 99 posto sluËajeva pregovaranja mogli
upotrijebiti sredstva prisile, ali nismo - ponosan je
MikleËiÊ.
Teπko je sakriti osjeÊaje
Kad kreÊe na pregovore, MikleËiÊ kaæe da nema
vremena za osjeÊaje. U glavi je tada samo tehnika. No
kad je “face to face”, osjeÊaje je ponekad teπko sakriti,
osobito ljutnju.
- Kad pregovaram s ubojicama, nastojim ih πto kraÊe
pamtiti. Kod takvih ljudi, koji ubiju bez imalo griænje
savjesti i koji kasnije ne pokazuju nikakvo kajanje, teπko
je sakriti osjeÊaje. One koji se æele ubiti, jer Êe im sruπiti
kuÊu, takve ljude razumijem - povjerio se MikleËiÊ.
Glavni policijski pregovaraË osobito razumije
branitelje. Jedan od njih kojem je spasio æivot ove
godine je i Vladimir KrmeliÊ koji se pred Ministarstvom
branitelja æelio raznijeti ruËnom bombom.
- Nijemci, recimo, ne pregovaraju licem u lice. Oni
nisu imali rat, a kod nas je rat joπ uvijek zajedniËka
tema - pojasnio je MikleËiÊ te rekao kako mu nakon
svega, kad ih odgovori od samoubojstva, ljudi
zahvaljuju, a neki i plaËu.
Osim svog posla, MikleËiÊ najviπe voli sport. Vedra je
duha, topla srca i veseljak. U razgovoru s njim, smijeh
je neizbjeæan.
- Najteæe mi je pregovarati sa Zagorcima - naπalio
se MikleËiÊ, a na pitanje koji Êe mu biti najveÊi izazov
u pregovorima, odgovorio je: “Uvjerit Êu Zagorce da su
Prigorci!” S obzirom da je doista dobar pregovaraË te da
s njim nema kompromisa...
Snjeæana FLEGAR
Snimili Jurica GALOI∆ i Sanjin STRUKI∆
KRAPINSKO-ZAGORSKA I ME–IMURSKA

Uspjeπna akcija psa ”Roka”

Policijski sluæbenici Policijske uprave smeÊem i mokri zemljani pod, ali “Roko” hvata neki Policijska uprava
meimurske, Grupe kriminaliteta droga, njemu poznati miris, poËinje snaæno uzdisati traæeÊi
6. prosinca ove godine obavljali su miris droge. U prvom trenutku njegov ga vodiË navodi Policijski
na zidove, sumnjajuÊi kako je moæda droga uzidana u
kriminalistiËku obradu nad viπe osoba zbog sluæbenici iz
zid, no “Roko” je bolji tragaË od ljudi, on vodiËa navodi
kaznenog djela posjedovanja i preprodaje u drugi dio prostorije i poËinje snaæno kopati u zemljani Meimurja
opojne droge na podruËju grada »akovca i pod! Na opÊe iznenaenje ponajprije osumnjiËenoga, u pomoÊ su
okolnih mjesta. Prikupljenim saznanjima ali i svjedoka i policijskih sluæbenika, pas iskopava pozvali i kolegu
u kriminalistiËkoj obradi, policijski su PVC vreÊicu, a u njoj se, naravno, nalazi heroin veÊe Æeljka BoæiËeka
sluæbenici doπli do indicija kako njima veÊ ËistoÊe! Hladnokrvnost osumnjiËenoga ovdje nestaje, a
iz Grupe
dugo poznate osobe D. L. i A. L. iz okolice pronaena droga izuzima se kao dokaz.
kriminaliteta
»akovca posjeduju i preprodaju opojnu
Trud nije bio uzaludan droga PU
drogu heroin na njihovu podruËju. Na
No iskusni vodiË Æ. BoæiËek zna da to nije kraj, krapinsko-
temelju prikupljenih saznanja, ubrzo je
ponovno psa odvodi u istu prostoriju i pretraæuje zagorske,
pribavljen nalog za pretragu obiteljskih centimetar po centimetar prostorije. Trud nije bio
kuÊa osumnjiËenih. Dok se nalog pribavljao, inaËe poznatog
uzaludan, pas ponovno poËinje snaæno grepsti
policijski sluæbenici iz Meimurja u pomoÊ zemljani pod i iskopava poveÊu PVC vreÊicu - opet na
vodiËa
su pozvali i kolegu Æeljka BoæiËeka iz oduπevljenje prisutnih policajaca. Pregledom vreÊice, sluæbenog psa
Grupe kriminaliteta droga PU krapinsko- utvreno je da se u istoj nalazi savrπeno zapakirana za otkrivanje
zagorske, inaËe poznatog vodiËa sluæbenog i zaπtiÊena digitalna vaga za vaganje heroina. droga.
OsumnjiËeni ostaje bez rijeËi.
psa za otkrivanje droga. Policijski sluæbenici
OsjeÊajuÊi da je vrhunski
su pretpostavili kako bi sluæbeni pas
odradio svoj posao, “Roko”
mogao pronaÊi skrivenu drogu u kuÊama
odmah potom kreÊe u
u kojima se namjerava obaviti pretraga, pretragu i druge obiteljske
a kako oni nemaju osposobljenog psa, kuÊe u okolici »akovca i
zatraæili su pomoÊ kolege iz Zaboka i ponovno ide od sobe do
njegova sluæbenog psa “Roka”, jednog sobe, preko mnoπtva stvari
od najperspektivnijeg pasa u Ministarstvu u poveÊem dvoriπtu, te ulazi
unutarnjih poslova! u mraËan podrum zatrpan
stotinama predmeta. VodiË
Æeljko BoæiËek i pas “Roko”, ubrzo su stigli na
Æeljko BoæiËek zamjeÊuje
podruËje okolice »akovca, gdje su domaÊi policajci
kako pas u podrumu hvata
veÊ osiguravali kuÊe u kojima Êe se obavljati pretraga.
neki Ëudan miris, te zajedno
Krenulo se od male stare i troπne kuÊe D. L., koji je
s ostalim policajcima miËe
i sam prisustvovao pretrazi, te je djelovao potpuno
hladnokrvno uvjeren da policajci neÊe kod njega niπta
pronaÊi. No, to ga je uvjerenje dræalo veoma kratko,
jer je u dvoriπte i kuÊu uπao “Roko”, vrhunski belgijski
ovËar za otkrivanje droga. Prostoriju po prostoriju,
metar po metar dvoriπta i gospodarskog objekta “Roko”
je uporno pretraæivao ali, Ëinilo se, uzalud. Tada “Roko”
sa svojim vodiËem ulazi u zapuπtenu πupu uz kuÊu, u
kojoj su se nalazili goli zidovi, tek nekoliko vreÊica sa

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 23

 stvari i omoguÊava mu da proe cijelom prostorijom.
Na kraju podruma, pas se zavlaËi ispod radnog stola,
te poËinje grepsti zemljani pod ispod starog friæidera,
pokazujuÊi da je neπto pronaπao! I naravno, ponovno
je iskopao PVC paketiÊ u kojemu se ovom prilikom
nalazila marihuana.
Zadovoljni policijski sluæbenici Policijske uprave
meimurske u znak zahvale za tako dobro obavljen
posao, kupuju psu nekolikom poslastica i veliku
konzervu hrane!
Policijska uprava U razgovoru s vodiËem Æeljkom BoæiËekom
doznajemo kako je ovo, ustvari, lagana zadaÊa za
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
Predstavljen jedinstveni OKCP
Policijska uprava PraÊenjem dosadaπnjeg rada OKCP-a
PU bjelovarsko-bilogorske, operativnih
Prostornim i
funkcionalnim deæurstava Policijske postaje Bjelovar i
objedinjavanjem Postaje prometne policije Bjelovar kao
deæurnih sluæbi i operativnog deæurstva Interventne
u jedinstveni jedinice policije, poËevπi od meusobne
Operativno komunikacije, prenoπenja obavijesti,
komunikacijski informacija, dojava, koordinacije u
centar policije
poduzimanju potrebitih mjera i radnji,
PU ostvario se kvalitete u obavljanju propisanih
cilj jedinstvenog zadaÊa, voenju propisanih evidencija,
upravljanja izvjeπÊivanja, prostorne fiziËke
policijom, koji se odvojenosti operativnih deæurstava,
izravno odrazio
uoËeni su nedostaci koji bitno utjeËu na
na kvalitetu
kvalitetu funkcioniranja sluæbe u cjelini.
funkcioniranja
sluæbe u cjelini. Zbog toga smo, u oæujku ove godine, Ravnateljstvu
policije dostavili prijedlog prostornog i funkcionalnog
objedinjavanja operativnih deæurstva koja su se
nalazila u sjediπtu PU. U istom mjesecu smo dobili i
suglasnost za naπ prijedlog, te se krenulo u realizaciju
projekta.
Nakon sveobuhvatnih priprema, 2. listopada 2006.
zapoËelo se s graevinskim radovima, da bi se svi
prostorno-tehniËki i organizacijski uvjeti za poËetak
rada ovako ustrojenog objedinjenog OKCP-a ispunili
do kraja listopada, te je ovako ustrojen OKCP poËeo
djelovati 1. studenoga ove godine.
Prostornim i funkcionalnim objedinjavanjem
deæurnih sluæbi u jedinstveni Operativno
komunikacijski centar policije PU ostvario se cilj
24 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
sluæbenog psa, te kako je to za njega bila jedna
sasvim prosjeËna vjeæba pronalaska droge. Naime,
ovaj sluæbeni pas svakodnevno provodi veoma teπke
vjeæbe pronalaska droga u spremnicima benzina,
kemikalijama, sredstvima za zaπtitu bilja, hrani, na
mjestima gdje su boravile druge æivotinje i sliËno.
Smisao tako teπkih vjeæbi je da pas bude “utreniran” za
pronalazak droge u najteæim uvjetima, tako da je ova
stvarna situacija pronalaska droge ukopane u zemlju za
ovoga psa bila samo uobiËajena igra u kojoj je dokazao
da je dostojna zamjena slavnome “Rexu”, kojemu je
vodiË takoer bio policijski sluæbenik Æeljko BoæiËek.
Mirjana LE©KO
jedinstvenog upravljanja policijom, koji se izravno
odrazio na kvalitetu funkcioniranja sluæbe u cjelini, a
bitno se poboljπao i cjelokupan rad PU bjelovarsko-
bilogorske uz smanjenje ukupnog broja izvrπitelja.
Ovako zavrπeni projekt predstavljen je dopisnicima
medija 6. prosinca 2006., uz nazoËnost i naËelnika
OKCP-a MUP-a RH Vlade DominiÊa. Pored toga,
novinari su upoznati i s naËinom rada u OKCP-u,
tehniËkom i novom informatiËkom opremom, te
s naËinom postupanja po zaprimanju dojave o
nekom sigurnosno znaËajnom dogaaju. Posebni
interes medijske javnosti izazvale su moguÊnosti
Informacijskog sustava MUP-a, Interpolova globalnog
komunikacijskog sustava I 24/7, „Pauk sluæbe“,
izvjeπÊivanja rukovoditelja i novinara putem SMS-
centra i drugo.
Sv. Nikola podijelio darove
Maπtoviti i πaljivi djelatnici Postaje prometne
policije Bjelovar pozvali su na njegov dan, veÊ
umornog od cjelonoÊne podjele darova djeci, svima
nam dragog gosta, sv. Nikolu. Nakon zavrπetka sv.
Mise, koju inaËe u PU svake druge srijedi sluæi naπ
policijski kapelan vlË. Damir Vrabec, sv. Nikola je
obiπao sve djelatnike Policijske uprave dijeleÊi darove,
pa tako i djelatnike OKCP-a. Kako su svi sluæbujuÊi
tijekom godine bili jako dobri i sluπali svoje πefove, a
πto je i potvrdio voditelj OKCP-a PU Draæen Medved
i tada baπ nazoËni naËelnik OKCP-a MUP-a RH Vlado
DominiÊ, sv. Nikola je bio πiroke ruke i svima podijelio
darove, mandarine i bombone. Kako ovaj svetac ipak
sve zna o svakome, tako je i naËelnik DominiÊ dobio
svoj zasluæeni dar.
ISTARSKA ZAGREBA»KI INFORMATIVNI CENTAR
ZA PREVENCIJU
Istarskim policajcima
spomen plakete Vukovar ‘91. Viπe djece u πportu,
manje na ulici
U Domu hrvatske vojske u Puli odræana je Policija u zajednici je nova filozofija Policijska uprava
7. prosinca 2006., sveËana dodjela Spomen policijskog djelovanja u kojoj su policijski
plaketa Vukovar 1991., pripadnicima sluæbenici, graani i ostale institucije Ulaznice su
Policijska uprava
Ministarstva unutarnjih poslova, braniteljima ukljuËeni u rjeπavanje problema na razini kontakt-
i obiteljima poginulih, preminulih i nestalih lokalne zajednice. Za takve promjene treba policajci
na podruËju Vukovara 1991., a koji æive na vremena, jer tradicije teπko umiru. No podijelili
podruËju Æupanije istarske. pomaci su tu i dogaaju se svakodnevno, uËenicima
Toj sveËanosti nazoËili su saborski zastupnik Lino a to najbolje pokazuje i akcija Policijske osnovnih πkola
»ervar, savjetnik ministra unutarnjih poslova Milan uprave zagrebaËke i Rukometnog kluba
grada Zagreba
Pemper, doæupan Marin BrkariÊ i drugi predstavnici Zagreb pod motom Viπe djece u πportu,
Æupanije, vojske, udruga proizaπlih iz Domovinskog rata u sklopu
manje na ulici.
te drugi gosti. provedbe
U sklopu spomenute akcije Rukometni klub Zagreb
NaËelnik Policijske uprave istarske Loris Kozlevac poklonio je Informativnom centru za prevenciju Zagreb preventivnog
je tom prilikom odræao prigodan govor te je, izmeu odreeni broj ulaznica za susret 9. prosinca 2006. programa
ostalog, istaknuo: godine protiv RK SKIF Krasnodar (Rusija). Ulaznice Znam, mogu,
- Vrtlogu okrutnih zbivanja koji su stvarali vukovarsku su kontakt-policajci podijelili uËenicima osnovnih hoÊu, koji se
i hrvatsku povijest nemjerljiv doprinos dali su svi naπi πkola grada Zagreba u sklopu provedbe preventivnog
policijski sluæbenici kojima obrana Vukovara i ostalih kontinuirano
programa Znam, mogu, hoÊu, koji se kontinuirano
provodi treÊu πkolsku godinu, a namijenjen je provodi treÊu
uËenicima osnovnih πkola grada Zagreba i njihovim πkolsku godinu,
roditeljima u cilju zaπtite mladih od sredstava ovisnosti a namijenjen
i prevencije delinkventnog ponaπanja. je uËenicima
Cilj ove akcije je promoviranje πporta i poticanje osnovnih πkola
djece na bavljenje πportom kao jednom pozitivnom
grada Zagreba
æivotnom vrijednoπÊu. Kako je kazao Blagopokojni Papa
Ivan Pavao II.: “©port konstruktivno pridonosi harmoniji i njihovim
i kompletnom razvoju Ëovjekova tijela i duπe”. roditeljima u
hrvatskih teritorija nije bila joπ samo jedna sluæbena Ovom prilikom od srca se zahvaljujemo direktoru cilju zaπtite
duænost, veÊ izraz najveÊeg domoljublja i æelje da Rukometnog klupa Zagreb Bartolu Kalebu, te pozivamo mladih od
sebe daruju za slobodu i pravo na æivot drugih. Zbog i druge da se ukljuËe i podræe nas u provedbi naπih sredstava
teæine te povijesne Ëinjenice, posao policajca danas je preventivnih aktivnosti u cilju poveÊanja sigurnosti i
ovisnosti i
jednako teæak i odgovoran kao i u ratnim vremenima kvalitete æivota.
i uvjereni smo da smo pred novim izazovima prevencije
Kako netko reËe: ”Mladi nisu loπi, oni postaju loπi
stvaranja suvremene hrvatske policije koja Êe znati jer se o njima nitko ozbiljno ne brine”, a oni su naπa delinkventnog
i moÊi odgovoriti svim oblicima kriminala te stvoriti buduÊnost. ponaπanja.
pretpostavke za æivot u sigurnoj zajednici. Nadalje, Zdravko VALENTA
Lino »ervar istaknuo je kako nema veÊeg cilja od
onog za koji su se borili naπi branitelji, a nakon Ëega
je Ëlanovima obitelji poginulih, preminulih i nestalih
uruËio Spomen plakete Vukovar 1991.
Spomen plakete uruËene su za pet obitelji poginulih
branitelja, kao i 29-orici bivπih i sadaπnjih policijskih
sluæbenika iz Policijske uprave istarske. Na kraju dodjele
plaketa prigodan govor odræao je Boris TonËiniÊ, kojom
prilikom se, izmeu ostalog, i zahvalio u ime svih onih
koji su primili Spomen plakete.

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 25

 KRAPINSKO-ZAGORSKA
Pronaen
ukradeni
IPA
audi A6 TDI
IPA Drugoga prosinca 2006., u 9,11 sati,
u Policijsku postaju Krapina pristupio
je 25-godiπnji hrvatski dræavljanin
iz Krapine, koji je prijavio kako je
tijekom noÊi s prikolice vuËne sluæbe,
parkirane ispred FININE zgrade u Ulici F.
GaloviÊa b.b. u Krapini, otuen osobni
automobil marke audi A6 TDI, crne boje,
bez registracijskih oznaka, vlasniπtvo
poduzeÊa iz ©ibenika.
Odmah nakon zaprimanja dojave, na mjesto
dogaaja upuÊeni su policijski sluæbenici koji su
potvrdili njezinu istinitost i osigurali mjesto dogaaja za
obavljanje oËevida.
OËevidom je policija utvrdila kako je 2. prosinca
2006., oko 5,25 sati nepoznati poËinitelj ili viπe njih
priπao do skupa vozila (vuËna sluæba), teretnog
automobila marke iveco i prikolice krapinskih
registracijskih oznaka, koji je bio parkiran na πljunËanom
parkiraliπtu u gradu Krapini, F. GaloviÊa b. b. Tom prilikom
je na teretnom automobilu podesnim predmetom
razbio staklo na suvozaËevim vratima, otvorio vrata,
26 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
te iz ladice na armaturnoj ploËi ispred suvozaËeva
sjedala uzeo kljuË osobnog automobila marke audi
A6 TDI, godina proizvodnje 2005., koje se nalazilo na
prikolici, skinuo vozilo s prikolice i njime se udaljio u
nepoznatom smjeru.
Kraa i iznuda
TreÊega prosinca 2006. godine u 14 sati PU krapinsko-
zagorska zaprimila je dojavu kako je 43-godiπnji hrvatski
dræavljanin iz Zadra podnio kaznenu prijavu zbog
kaznenog djela iznude protiv nepoznatih poËinitelja,
odnosno nepoznatih muπkaraca koji su ga u viπe navrata
nazivali na mobilni telefon traæeÊi nekoliko tisuÊa eura za
povrat navedenog otuenog osobnog automobila.
Policijskim izvidima 3. prosinca 2006., koji su provodili
policijski sluæbenici PU krapinsko-zagorske na autocesti
A3, Zagreb - Bregana, nedaleko Svete Nedjelje, uhiÊen
je 26-godiπnji hrvatski dræavljanin iz Osijeka.
KriminalistiËkom obradom nad 26-godiπnjakom
utvreno je da je isti poËinio kazneno djelo iznude,
opisano u Ëlanku 234. Kaznenog zakona, i kazneno
djelo teπke krae, opisano u Ëlanku 217. istog Zakona,
na πtetu poduzeÊa iz ©ibenika, te je poËinitelj uz
kaznenu prijavu 4. prosinca 2006. sproveden u Istraæni
centar Æupanijskog suda u Zagrebu.
Potom su, 5. prosinca 2006., oko 17,30 sati policijski
sluæbenici Policijske postaje Samobor u mjestu Celine
Samoborske na poljoprivrednom zemljiπtu puËkog naziva
“Racinjak” pronaπli otueni osobni automobil marke audi
A6 TDI.
Na mjestu dogaaja obavljen je oËevid, te je vozilo
vraÊeno vlasniku, 43-godiπnjem Zadraninu.
Miljenko FRUK
Mir i dobro
Policijska uprava krapinsko-zagorska
tradicionalno i ove godine provodi
sveobuhvatne zadaÊe iz akcije
Ministarstva unutarnjih poslova MIR I
DOBRO kojom se æeli postiÊi da boæiÊni i
novogodiπnji blagdani proteknu u miru
obiteljskog okruæenja i bez nesreÊa.
Akcija PU krapinsko-zagorske jednim dijelom
usmjerena je na preventivne aktivnosti kojima se
æeli potaknuti i usmjeriti graane na ponaπanje kojim
Êe se osigurati da se predstojeÊi blagdani proslave
ljepπe, ugodnije i, prije svega, sveËanije.
 Policija tako æeli sprijeËiti neæeljene posljedice odredbama koje Êe se primijeniti prema onima koji
koje nastaju koriπtenjem oruæja, raznih eksplozivnih se neÊe pridræavati zakonskih propisa.
i pirotehniËkih naprava, a koje su naæalost dio naπe Zato poruËujemo:
stvarnosti svake godine.
Dobronamjernu akciju MUP-a MIR I DOBRO
• Roditelji budite odgovorni
PU krapinsko-zagorska povezala je s projektom • Ne podcjenjujte zainteresiranost djece za oruæje
ili eksplozivna sredstva
djelovanja Policije u zajednici te je uz financijsku
pomoÊ Krapinsko-zagorske æupanije dala tiskati • Oruæje i streljivo Ëuvajte tako da budu
nedostupni drugima
informativni letak s kojim se graanima æeli ukazati
na opasnosti koje prijete njima i njihovoj djeci od • Djeca ne smatraju da su petarde eksplozivna
sredstva jer ih i Vi rabite IPA
uporabe eksplozivnih sredstava. Istim letkom graane
se æeli upoznati i s vrstom dostupnih pirotehniËkih
sredstava na træiπtu, s uvjetima njihove nabave,
• Ne æelimo da djeËje radosti prekine tuga, æelimo
MIR I DOBRO!
vremena i naËina koriπtenja, kao i s kaznenim Stjepan ©ALAMON

Mjesec borbe protiv ovisnosti

IPA

U sklopu akcije “Mjeseca borbe
protiv ovisnosti” koja se provodila
od 15. studenoga do 15. prosinca
2006., policijski sluæbenici Policijske
uprave krapinsko-zagorske, (policijski
sluæbenici grupe kriminaliteta droga) i
kontakt-policajci odræali su predavanja
roditeljima osnovnih πkola.
Tako su, 20. studenoga 2006., u suradnji s kontakt-
policajcem Policijske postaje Zabok Robertom
Hrπakom, a prema dogovoru s ravnateljem Osnovne
πkole u Krapinskim Toplicama, odræali predavanje o
“©tetnostima, prepoznavanju i zlouporabi opojnih
droga” roditeljima (kojih je bilo 45) 8. razreda, koje su
se tom prigodom upoznali i s problemima remeÊenja
javnog reda i mira, te s bitnim odrednicama
Obiteljskog zakona.
Temeljem godiπnjeg plana i prema dogovoru
s voditeljicom Koordinacije Ljerkom Lihter, prof., a
povodom “Mjeseca borbe protiv ovisnosti” u Osnovnoj
πkoli Zabok policijski sluæbenik Grupe kriminaliteta
droga odræao je 22. studenoga ove godine predavanje
pred oko 40 roditelja 6. razreda o zlouporabi
opojnih droga, πtetnostima, simptomima, njihovu
prepoznavanju, te o zakonskim odredbama koje
reguliraju zlouporabu opojnih droga.
Dana 27. studenoga 2006. u suradnji s Ëlanovima
StruËnog povjerenstva za prevenciju ovisnosti i
asocijalnih ponaπanja Centra za prevenciju ovisnosti
i izvanbolniËko lijeËenje KZÆ-e Nataπom Koraæijom i
Ljerkom Tua-Druæinec odræana je tribina o πtetnosti,
prepoznavanju i zlouporabi opojnih droga, te
Policijski
prevenciji i pruæanju struËne pomoÊi konzumentima i sluæbenici
ovisnicima za roditelje 1. i 2. razreda Srednje πkole za Policijske
umjetnost, dizajn, grafiku i odjeÊu Zabok, na kojoj je uprave
prisustvovalo oko 60 roditelja.
krapinsko-
U sklopu Osnovnih πkola Zabok i Sveti Kriæ ZaËretje zagorske,
Ljerka Lihter, prof., formirala je 2004/2005. godine
Koordinacijski tim za rad na πkolskim preventivnim
(policijski
programima u koji su ukljuËeni: Zavod za javno sluæbenici
zdravstvo KZÆ, Sluæba za πkolsku medicinu, OpÊa grupe
bolnica Zabok, Psihijatrijska sluæba, Centar za kriminaliteta
socijalnu skrb Zabok, PU krapinsko-zagorska, Grupa droga) i
za maloljetniËku delinkvenciju i Grupa kriminaliteta
droga, te Policijska postaja Zabok i policijska
kontakt-
policajci
sluæbenica za maloljetniËku delinkvenciju.
odræali su
Tako je, temeljem godiπnjeg plana i prema
dogovoru s voditeljicom Koordinacije Ljerkom Lihter, predavanja
prof., a u povodu “Mjeseca borbe protiv ovisnosti”, u roditeljima
Osnovnoj πkoli Sveti Kriæ ZaËretje policijski sluæbenik osnovnih
Grupe kriminaliteta droga 6. prosinca 2006. odræao
πkola.
predavanje pred oko 50 roditelja 6. razreda o
zlouporabi opojnih droga, πtetnostima, simptomima,
prepoznavanju opojnih droga, te o zakonskim
odredbama koje reguliraju njihovu zlouporabu.
Zvonko PAVLOVI∆

mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 27

 Specijalci ALFE najbolji
streljaπtvo Klub Double Alpha djeluje pri Udruzi za strijelaca, iziskuju razliËite vjeπtine gaanja kao πto
praktiËno streljaπtvo koju je osnovala su: kretanje, povlaËenje oruæja iz futrole, gaanje
pokretnih meta, gaanje viπe meta, promjenu
skupina zaljubljenika u streljaËki spremnika, gaanje iz leæeÊeg, kleËeÊeg ili stojeÊeg
sport 2002. godine u Zagrebu. Bazu poloæaja i dr., te daju strijelcu slobodu u rjeπavanju
streljaπtvo
kluba Ëine djelatnici MUP-a RH i to zadanih ciljeva na streliπtu koji moraju biti izvedeni uz
uglavnom bivπi i sadaπnji djelatnici poπtivanje strogih sigurnosnih pravila i procedura.
Specijalne jedinice policije ALFA te Posebnost IPSC streljaπtva je u tome πto je
policijski sluæbenici iz Zagreba. Temeljni uvijek svako natjecanje razliËito. IPSC natjecanja su
temeljena na naËelima sigurnosti, snage i brzine, a
cilj udruge je promoviranje sigurnog
najveÊa se pozornost posveÊuje pravilnom i sigurnom
koriπtenja vatrenog oruæja u sportske rukovanju oruæjem.
svrhe, kroz druæenja na treninzima i
natjecanjima IPSC-a.
IPSC (INTERNATIONAL PRACTICAL SHOOTING
CONFEDERATION - Meunarodni savez za praktiËno
streljaπtvo) je dinamiËna, natjecateljska i jedna od
najpopularnijih i najbræe rastuÊih streljaËkih disciplina
danas u svijetu.
RazliËiti uvjeti gaanja na natjecanju, kojih nema
u tradicionalnim streljaËkim disciplinama kod IPSC

28 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje

 U Hrvatskoj trenutno postoje tri IPSC kluba koji
su ujedno i Ëlanovi Hrvatskog saveza za praktiËno
streljaπtvo. Hrvatski savez za praktiËno streljaπtvo
je organizator 1. hrvatske IPSC lige koja postoji na
podruËju naπe dræave od 2004. godine i sastoji se od
πest utakmica tijekom godine na kojima se natjeËu
najbolji strijelci Hrvatske i to u klasi tvorniËkog piπtolja
(produkcija). Liga broji oko πezdeset strijelaca koji su
podijeljeni u kategorije, zavisno o stupnju uvjeæbanosti
i postignutim rezultatima. Zato postoji i sustav
nagraivanja po kategorijama strijelaca.
©to se tiËe rezultata u ekipnom poretku, ekipa
Alfa 2 koju Ëine Sladin Damir, Golub Tihomir, ErakoviÊ
Ognjen i TomiÊ Tihomir, zavrπila je sezonu na prvom
mjestu. Ekipa Alfa1 u sastavu: BenaæiÊ Zoran,
Praunsperger Igor, Praunsperger Dejan i PavloviÊ Grgo,
naπla se na drugom mjestu dok je ekipa Alfa 3
u sastavu: MariÊ Hrvoje, StipÊeviÊ Tomislav, Turek
Stevo i BertoviÊ Hrvoje, zavrπila sezonu na 5. mjestu u
Hrvatskoj IPSC ligi.
Peta godiπnjica IPA Sekcije Hrvatske
Koncem listopada 2006. godine u
hotelu “Malin” u Malinskoj sveËano
je obiljeæena 5. godiπnjica IPA Sekcije
Hrvatske. Tom su se prigodom okupili
predstavnici svih 15 klubova u
Hrvatskoj, izaslanstva Sekcija Slovenije
i Italije, a u goste su bili pozvani
predstavnici svih policijskih udruga u
RH, Ravnateljstva policije i Ëelniπtvo
PU primorsko-goranske.
Predsjednik IPA Sekcije Hrvatske Miljenko Vidak
PojedinaËno natjecatelji kluba dræe osam mjesta
meu prvih deset u ukupnom poretku na kraju sezone
πto govori o kvaliteti strijelaca. PojedinaËni poredak
hrvatske IPSC lige (prvih deset) glasi: 1. Damir Sladin
(500 bodova), 2. Praunsperger Dejan (454 boda),
3.GvozdanoviÊ Dubravko (448 bodova), 4. Praunsperger
Igor (437 bodova), 5. BenaæiÊ Zoran (430,42 boda),
6. Golub Tihomir (430,09 bodova), 7. RupËiÊ Eduard
(427,33 boda), 8. ErakoviÊ Ognjen (400,45 bodova),
9. PavloviÊ Grgo (364,64 boda) i 10. MariÊ Hrvoje
(357,97 bodova). IPA
InaËe, ciljevi kluba za sljedeÊu sezonu su
organiziranje memorijalnog meunarodnog turnira,
u suradnji s udrugom veterana Specijalne policije, u
spomen poginulom kolegi pripadniku Alfi Vladimiru
DeπÊaku koji je poginuo u akciji Bljesak , te uz
natjecanja na domaÊim i regionalnim prvenstvima
podizanje forme pred odlazak na Europsko prvenstvo
koje Êe se, u rujnu 2007. godine, odræati u Francuskoj
Damir SLADIN
NazoËnima se obratio predsjednik Sekcije Miljenko Vidak.
U svom obraÊanju govorio je o dosezima IPA-e u Hrvatskoj,
aktualnim problemima i planovima za buduÊnost.
U sveËanom dijelu programa Ëlanovima Upravnog
odbora izabranog na osnivaËkoj skupπtini i predstavnicima
sekcija iz inozemstva, uruËeni su pokloni, a svi klubovi
na dar su dobili zastavu IPA Sekcije Hrvatske. U drugom
dijelu programa u glamuroznoj dvorani uz nastup IPA
Benda i modnu reviju, odræan je bogat kulturno-umjetniËki
program u kojemu su uæivali policajci iz svih krajeva RH i
inozemstva.
Vodstvo Sekcije s predstavnicima IPA Italije i Slovenije
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 29
 Ekipa PU splitsko-dalmatinske
”35+“ svjetski prvaci
IPA Na malonogometnom turniru ”FUTSAL
2006” koji se od 20. do 24. studenoga
2006. godine odræao u belgijskom gradu
Lommelu, malonogometna ekipa PU
SD osvojila je prvo mjesto u kategoriji
“35 +“. Ovaj turnir je svojevrsno
malonogometno svjetsko prvenstvo
IPA-e (International Police Association)
koje se veÊ 13 godina odræava u Belgiji,
a na kojemu sudjeluju ekipe iz cijeloga
svijeta, meu njima ove godine i iz
Iraka, Maroka, Bermuda, itd.
Policijski tim iz Splita na turniru ”35 +“ odigrao
je deset utakmica, od kojih je u osam pobijedio, a
u dvije odigrao nerijeπeno. U finalnoj utakmici, u
dramatiËnom zavrπetku, pobijedio je sastav Ukrajine,
rezultatom 3:2. Nogometaπi Ukrajine dvije minute
prije kraja utakmice poveli su sa 2:1, nedugo nakon
toga rezultat je izjednaËen, a desetak sekunda prije
kraja iz jedanaesterca je postignut gol koji je splitskoj
ekipi donio prvo mjesto. Pored toga, a πto nam
predstavlja veliko priznanje, ovaj sastav dobio je i
trofej za fair play, izmeu 86 ekipa koje su ove godine
sudjelovale na turniru.
30 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
Draga uspomena iz Veleposlanstva RH u Bruxellesu,
veleposlanica Alajbeg i uzoriti kardinal Josip BozaniÊ sa
svjetskim prvacima
Veliko priznanje
Na zavrπnoj sveËanosti pobjedniËki pehar primio
je kapetan IPA-e PU SD Jakov MatijaπeviÊ, dok je
trofej za fair play uruËen selektoru Æeljku Buzovu.
Veliko priznanje splitskim policajcima je bio i prijam u
Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bruxellesu koji
je upriliËila veleposlanica Ljerka Alajbeg sa svojim
suradnicima, a veliku Ëast ekipi svojim dolaskom
ukazao je i uzoriti kardinal Josip BozaniÊ, koji je
Ëestitao na uspjehu te se na prigodnom
domjenku zadræao u kraÊem razgovoru.
Vrijedno je spomenuti kako je u Genku
odigran i prijateljski susret s mjesnom
policijom, u kojemu su se belgijske
kolege izvrsno nosile sa svjetskim
prvacima, ali izgubile s rezultatom 8:5.
Nakon susreta, u prijateljskom ozraËju i
uz Ëaπu belgijskog piva, rastali smo se od
belgijskih kolega uz dogovor za ovakav
susret i sljedeÊe godine.
Ninoslav ∆URI∆
Svjetski prvaci “35 +”
S lijeva na desno, gore: F. BuÊan, D. RadiÊ,
S. Gudelj, N. ∆uriÊ, A. Gudelj, J. VuËkoviÊ, Æ.
Buzov (selektor), s lijeva na desno, dolje: J.
MatijaπeviÊ (kapetan), T. ©alinoviÊ, D. –irliÊ,
B. –erek, J. MaËina
TreÊe mjesto za ekipu
IPA VUKOVAR
©esti malonogometni turnir ALPE-ADRIA
CHELLENGER - PORE» 2006.,
odræan je od 21. do 24. rujna na
terenima TN Zelena Laguna kraj PoreËa
Malonogometni turnir ALPE-ADRIA CHALLENGER
po prvi put je organiziran u jesen 2001. godine sa
svrhom druæenja malonogometnih ekipa Ëlanova
IPA-e, regionalnih klubova s podruËja Alpe-Adria,
odnosno Italije, Slovenije, Austrije i Hrvatske. Idejni
zaËetnik turnira je predsjednik LC IPA Dolomiti iz
Cortine D’Ampezzo, IPA Sekcije Italija, Flavio De
Nicolo koji je s obitelji doπao na odmor u TN Zelena
Laguna kraj PoreËa te je, uvidjevπi potencijale kojima
TN raspolaæe, predloæio organizaciju spomenuta
turnira.
Od prvih poËetaka provedbe ideje, u duhu slogana
SERVO PER AMIKECO, organizaciju i popratne sadræaje
pratili su Ëlanovi Regionalnog kluba IPA ISTRA,
IPA Sekcije Hrvatska, koja u tom trenutku nije joπ
bila ni osnovana, da bi danas bili ravnopravni kao
suorganizatori turnira. Prvi pobjednici turnira 2001.
godine bili su Ëlanovi ekipe IPA ISTRA.
Dosadaπnji pobjednici turnira su joπ i ekipa
BUGARSKA S.A., Bugarska, 2002., IPA PULA, Hrvatska,
2003., ekipa RAVNATELJSTVA POLICIJE, Hrvatska, 2004.,
ekipa IPA GYOR, Maarska, 2005. te ekipa DYNAMO
KHMELNITSKIY, Ukrajina, 2006. godine.
Na ovogodiπnjem, πestom, malonogometnom
turniru ALPE-ADRIA CHELLENGER - PORE» 2006.,
odræanom od 21. do 24. rujna na terenima TN
Zelena Laguna kraj PoreËa, sudjelovale su 52
ekipe, od najavljenih 56, s podruËja Italije, Austrije,
Srbije, NjemaËke, Danske, Rusije, »eπke, Slovenije,
Rumunjske, Poljske, SlovaËke, Ukrajine, Maarske i
naravno Hrvatske, svi Ëlanovi IPA-e.
Ukrajinci odnijeli pobjedu
U natjecateljskom dijelu, nakon odigranih viπe
od 200 susreta, finalni ogled izmeu ekipe DINAMO
KHMELNITSKIY (Ukrajina) i ekipe IPA VALJEVO (Srbija)
zavrπio je pobjedom ekipe iz Ukrajine, koji su time,
po prvi put, postali pobjednici turnira ALPE-ADRIA
CHELLENGER-a. TreÊe mjesto na turniru osvojila je IPA
ekipa IPA VUKOVAR iz Vukovara, Republika Hrvatska.
Tijekom trajanja turnira, izvan sportskih terena, u Tijekom
duhu slogana SERVO PER AMIKECO sudionici turnira trajanja
i gosti su proveli tri ugodna dana u druæenjima u turnira, izvan
prirodnim ljepotama poreπtine i Istre. Druæenje je
sportskih
zavrπeno sveËanim proglaπenjem pobjednika te
terena, u duhu
podjelom nagrada i priznanja u zabavnom centru
slogana SERVO
INTERNATIONAL CLUB u TN Zelena Laguna 23. rujna
2006., na kojemu su bili predstavnici Policijske uprave PER AMIKECO
istarske, nacionalnih udruga IPA Hrvatske, Italije, sudionici
NjemaËke, Poljske, predstavnici suorganizatora, turnira i gosti
Regionalnog kluba IPA ISTRA te IPA DOLOMITI iz
su proveli tri
Cortine (Italija) i svih ekipa sudionika turnira.
ugodna dana
Rastanak s njima uslijedio je u jutarnjim i
u druæenjima
prijepodnevnim satima 24. rujna 2006., a protekao
u prirodnim
je u obeÊanju - DOVI–ENJA DO RUJNA 2007. GODINE.
ljepotama
U ime organizacijskog odbora turnira i suorganizatora
Regionalnog kluba IPA Istra te IPA DOLOMITI iz poreπtine i
Cortine, Italija, najtoplije se zahvaljujemo na pruæenoj Istre.
svesrdnoj pomoÊi Policijskoj upravi istarskoj, Policijskoj
postaji PoreË, Poglavarstvu grada PoreËa, ali i svim
sponzorima koji su nam velikoduπno omoguÊili
njegovu uspjeπnu provedbu.
Na ovogodiπnjem turniru, po prvi put je sudjelovala
i malonogometna ekipa IPA VALJEVO iz Srbije, gdje
je nacionalna IPA Sekcija osnovana u oæujku 2006.
godine i rijeË je o prvom sluæbenom posjetu ekipe iz
Srbije na turniru ove vrste u Republici Hrvatskoj.
Kako je ekipu vodio glavni tajnik IPA Sekcije Srbije
u osnutku StankoviÊ, njegovi pozitivni dojmovi o
boravku i turniru u cjelini, pridonijeli su obeÊanju kako
se radi o poËetku uspjeπne suradnje te se nadamo
znaËajnijem sudjelovanju ekipa iz Srbije na buduÊim
turnirima.
Na kraju, treba spomenuti da je na dosadaπnjim
izdanjima turnira samo u dva navrata doπlo do
nesuglasica meu sudionicima, normalno u æaru borbe
za πto bolji plasman, a i te su nesuglasice razrijeπene
u duhu slogana IPA organizacije SERVO PER AMIKECO.
Marinko DEBELI∆
Predsjednik IPA ISTRA
mir • ugled • povjerenje • BoæiÊ • 2006. 31
 BoæiÊna priËa
Zvona
BoæiÊna priËa Bilo nekoÊ jedno mjesto u kojemu zvona
crkvenog tornja nisu imala konopac.
To je krπÊanski Neka je stara legenda govorila da Êe
æivot! zvona sama zazvoniti kad se o BoæiÊu
Truditi se pred jaslicama pojavi netko tko Êe
govoriti svojim darovati ono πto mu je najpotrebnije
srcem, svojim i najdraæe. Tako je nastao obiËaj da se
djelima, æivjeti na polnoÊku donesu pred Isusa razliËiti
kao πto je darovi. No, proπlo je veÊ viπe stoljeÊa da
radio i æivio zvona nisu zazvonila.
Isus. Truditi se Jedne godine, ne zna se toËno kada, u obitelji
da se ljudima siromaπnih seljaka njihov sin poæeli poÊi na polnoÊku
u srcu raa i ponijeti malom Isusu neki dar. Tata mu dade malo
æita, a mama jedan novËiÊ. Tako se mali prijatelj uputi
Isus.
prema crkvi.
Nebo je bilo vedro, zvijezde su svijetlile, a Mjesec
je obasjavao stazu prekrivenu snijegom. Makar je bila
noÊ, naπeg malog prijatelja opkoli nekoliko kosova.
Uz cvrkut dadu mu do znanja da nisu niπta naπli kako
bi utaæili svoju glad. DjeËak se zaustavi, oËisti zemlju
od snijega i prosu æito koje mu je otac dao. Ptice su
veselo pozobale sva zrnca i od radosti poËele pjevati.
Malo dalje, na putu u crkvu, djeËak susretne starog
siromaha, koji ga zamoli da mu udijeli milostinju.
Mali prijatelj, bez veÊeg razmiπljanja, udijeli siromahu
novËiÊ koji mu je dala majka.
Kad je doπao u crkvu, opazi da ima puno ljudi i
tad se sjeti da nema viπe niπta
πto bi dao malom Isusu. Od
srama ostane kod ulaza crkve,
gledajuÊi ljude kako se natiskuju
oko jaslica i ostavljaju svoje
darove.
Nije mu se dalo iÊi naprijed,
jer nije imao Ëime darovati
Isusa, ali ga je ipak vukla æelja
da pogleda jaslice: napokon
odluËi, pun srama, pribliæiti se.
Kako su lijepe bile jaslice i kako
bogati darovi!
Istog trenutka mali se prijatelj
sjeti da u dæepu ima kruπku koju
32 2006. • BoæiÊ • mir • ugled • povjerenje
mu je mama dala ako ogladni na putu. On je nije htio
pojesti jer je te noÊi htio uËiniti malu ærtvicu za Isusa.
Prisjeti se da bi to mogao ostaviti novoroenom Bogu,
ali ga je bilo sram meu onako lijepe darove staviti
svoju veÊ pomalo zgnjeËenu kruπku.
Svlada svoju stidljivost, pristupi jaslicama i tiho
reËe: “Mali Isuse, oprosti πto ti mogu dati samo ovu
kruπku. Ono πto sam ti mislio donijeti, podijelio sam
na putu i zaboravio na tebe. Znam da je ovo malo, ali
je sve πto imam!”
Topla suza orosi njegov obraz, a dok je rukom
srameæljivo brisao suzu, zvona odjednom stanu svojim
divnim zvukom ispunjati crkvu i cijelo selo. Ljudi su
konaËno shvatili da je netko Isusu poklonio ono πto
mu je bilo najpotrebnije i najdragocjenije. Bilo je to
plemenito srce siromaπnog djeËaka.
Plemenito, dobro srce! Nema veÊeg zla, teæeg
siromaπtva od srca koje ne vidi, srca koje ne Ëuje,
drugim rijeËima srca koje izgleda kao santa leda, srca
koje je vlastita tamnica, srca koje gleda samo sebe i
metar oko sebe, sebiËnog srca, konaËno srca koje se
ne moæe zvati srce.
Svi mi Ëeznemo za ljubavlju, razumijevanjem,
toplim srcem, srcem koje me prihvaÊa, Ëuje, srcem
koje mi izgovara tople rijeËi, srcem koje me neÊe
odbaciti. No, naæalost, imamo iskustvo upravo
suprotno. »udimo se, joπ viπe, to nas pogaa i ranjava.
Upravo onim osobama koje nose u sebi ranjeno srce,
neosjetljivo srce, santu leda treba pruæiti drugu sliku
srca, pokazati preko sebe
neπto od one ljubavi koju smo
sami osjetili i doæivjeli od
Krista. To je krπÊanski æivot!
Truditi se govoriti svojim
srcem, svojim djelima, æivjeti
kao πto je radio i æivio Isus.
Truditi se da se ljudima u
srcu raa Isus. To je najljepπi i
najuzviπeniji posao.
Neka On bude u Betlehemu
naπeg srca, tada Êe ga uvijek
biti oko nas!
Stjepan HARJA»
policijski kapelan
 MHGLQLSURL]YRāDĀ60$57NDUWLFDX+UYDWVNRM

VYDNDNDUWLFDSULODJRāHQDMHSRWUHEDPDNXSFD

9DåVLJXUDQSDUWQHU]DSDPHWQDUMHåHQMD

7][dY_`WpWaec[hY_`WbdkZ`[bWjdeijZ$e$e$
IWliaW)'
'&&&&PW]h[X
J[b0&'),+--'*1\Wai0&'*.*)+'-
mmm$WaZ$^h