Hrvatsko Vojno Učilište Učilište Hrvatske Kopnene Vojske

HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE
UČILIŠTE HRVATSKE KOPNENE VOJSKE
SREDSTVA I MREŽE ZA
ELEKTRIČNO AKTIVIRANJE
EKSPLOZIVNIH NABOJA
Zagreb, 1999.
1
SREDSTVA I MREŽE ZA ELEKTRIČNO
AKTIVIRANJE EKSPLOZIVNIH NABOJA
Zagreb, siječnja 1999.

2
3
Ove stranice obrađuju područje osnova električnog aktiviranja eksplozivnih
naboja i namjenjene su polaznicima napredne i više časničke izobrazbe roda
Inženjerije, kao i predavačima te instruktorima u pripremi i provođenju zadaća. U
prilogu se nalazi Radna knjiga Vježba.xls - 3,5" disketa, koja dodatno dopunjuje ovo
gradivo, te olakšava početne korake.
Zahvaljujem se mr.sc. Ivanu Šteker na stručnoj recenziji, a kolegama sa katedre

Inženjerije na korisnim sugestijama.
Također, spominjem kolege koji su pregledali gradivo i ukazali konkretnim

prijedlozima. Zahvala lektoru na tekstualnim promjenama i uklanjanju pogešaka.
Anđelko Vojvoda dipl.ing.
Z a g re b 0 7 .0 7 .1 9 9 7 .
N a s ta v n ik in ž e n je r ije
A n đ e lk o V o jv o d a d ip l. in g .
8 6 -3 5 5
Zagreb, u siječnju 1999.
4
Mi smo usred Europe, nama se prijeti Istok i Zapad
onom tamom iz koje smo pobjegli prije stotinjak godina
ne želeći više nikada upasti u sužanjstvo, sužanjstvo
neznanja.
Grof Janko Drašković
5
Uvod
Područje električnog aktiviranja eksplozivnih naboja u stalnom je

razvoju, te su potrebne neprekidne izmjene, dopune i praćenje. Tu se
podrazumijeva razvoj i primjena novih sredstava. Međutim, osnovna
načela i funkcije izračuna podobnosti sredstava i vrsta električnih mreža
ostaju iste
Minerski radovi imaju sve veću i širu primjenu, a mogu se provoditi

štapinskim ili električnim aktiviranjem eksplozivnih naboja. Neovisno o
odabranoj metodi glavni problem se očituje u sposobnosti sigurnog
aktiviranja. Koliko god bila dobra odabrana metoda, ostati će bez učinka
ukoliko se minski naboji ne aktiviraju. Takve naboje je teško i opasno
vaditi, a zatim ponovno postavljati, i uvijek nosi povišen rizik za
rukovatelje. Ujedno se smanjuje učinkovitost radova.
Uporabom eksploziva, zbog prirode poslova na kojima zamjenjuju

veliki broj ljudstva i mehanizacije, bitno se povećeva produktivnost i
ekonomičnost radova. Veliki značaj radova podrazumijeva potpunu
primjenu odgovarajućih mjera i postupaka, kojima osiguravamo ciljano i
sigurno djelovanje eksploziva. To se postiže uporabom adekvatnih
eksploziva i sredstava za njihovo aktiviranje te odgovarajuće, u
svakodnevnoj praksi, provjerene metode aktiviranja eksplozivnih naboja.
Temeljna zadaća u provedbi minerskih radova sadržana je u

sigurnosti, učinkovitosti te funkcionalnosti aktiviranja eksplozivnih
naboja.
6
1. Električno aktiviranje eksplozivnih naboja
Za aktiviranje (paljenje), eksplozivnih naboja - e/n, koristimo se

različitim tehnikama iniciranja, stvaranja početnog impulsa kojim
osiguravamo potpunu detonaciju standardnih minsko-eksplozivnih
naboja. Time u potpunosti dolazi do izražaja djelovanje eksploziva i
detonacije. Rabe se i za podvodna aktiviranja do 15 m.
1.1. Tehnike iniciranja eksplozivnih naboja - en.
 električno,
 štapinsko,
 prijenosom detonacije,
 mehaničko,
 kombinirano.
Neovisno o ozabranoj tehnici aktiviranja uvijek se javlja problem

sigurnog aktiviranja eksplozivnih naboja. Kombinirana uporaba elektro-
štapinsko iniciranje električnih detonatora daje najsigurnije rezultate.
Električno aktiviranje eksplozivnih naboja jest najdjelotvornija,

najsigurnija i danas najčešće korištena tehnika aktiviranja - iniciranja,
eksplozivnih naboja. Njegova prednost najviše dolazi do izražaja kod
zahtjeva za istovremenim aktiviranjem eksplozivnih naboja i aktiviranja
velikog broja eksplozivnih naboja, te primjenom selektivnog i vremenski
stupnjevitog aktiviranja.
7
Prednosti električnog. aktiviranja eksplozivnih naboja u odnosu na
štapinsko aktiviranje:
 aktiviranje eksplozivnih naboja u točno određeno vrijeme,
 aktiviranje eksplozivnih naboja sa većih udaljenosti,
 selektivno aktiviranje eksplozivnih naboja u točno određeno vrijeme

i točno određenim rasporedom,
 aktiviranje eksplozivnih naboja sa zakašnjenjem u ovisnosti o vrsti

električnih detonatora i u intervalima,
 manja osjetljivost na mehanička oštećenja, kod ispravnog

rukovanja,
 umanjen utjecaj atmosferilija,
 jednostavna provjera ispravnosti mreže za aktiviranje tijekom i

nakon izrade,
 primjena u svim uvjetima, osim uvjeta izravnog atmosferskog

pražnjenja,
 omogućavanje aktiviranja eksplozivnih naboja u okruženju

lakozapaljivog tvoriva,
sigurnost pri radu je mnogostruko veća u odnosu na druga sredstva za

aktiviranje eksplozivnih naboja,
 vrijeme pripreme i izrade mreža je manja u odnosu na druge načine

aktiviranja.
Navedene prednosti, od kojih je najvažnije sigurno aktiviranje,

istisnulo je ostale načine aktiviranja te je električno aktiviranje
eksplozivnih naboja osnovni, a često i jedini način za kvalitetnu
provedbu zadaća.
8
Aktiviranje eksplozivnih punjenja električnim načinom, zbog svojih
prednosti primjenjuje se:
 za podvodna miniranja i u vlažnom tlu,
 za miniranje na mjestima s pojavom metana i/ili ugljene prašine,
 za sigurno aktiviranje velike količine minskih naboja sa sigurne

udaljenosti,
 za smanjenje potresa usljed detonacija,
 za dobivanje odgovarajuće granulacije tvariva.
Električno aktiviranje eksplozivnih naboja nije dopušteno:
 ako na radilištun postoji mogućnost direktnog dodira vodiča sa

izvorima struje,
 ako trenutno vladaju vremenske nepogode sa grmljavinom i

električnim pražnjenjem,
 ako ljudstvo nije uvježbano za rad.
Zbog sve većeg obujma minerskih radova, razvoj i primjena

sredstava za električno aktiviranje kreće ka:
 poboljšanju osjetljivosti električnih detonatora, unificiranju,

povećanju mehaničke otpornosti, vodootpornosti,
 sve obimnijoj upotrebi vremenskih ED, usavršavanju uređaja za

aktiviranje,
 pojednostavljenju izrade mreža i metoda proračuna,
 povećanoj zaštita od nenamjernog aktiviranja, lutajućih - struja i

atmosferskog pražnjenja,
 povećanju sigurnosti aktiviranja.
9
2. Sredstva za električno aktiviranje eksplozivnih naboja
Osnovna sredstva za električno aktiviranje eksplozivnih naboja:
2.1. Električni detonator - ED,
2.2. Izvori električne energije,
2.3. Vodiči električne energije,
2.4. Alat, pribor i pomoćna sredstva.
2.1. Električni detonator
Električni detonator - ED (sl. 1), je eksplozivno sredstvo- naprava u

kojoj se električna energija pretvara u toplinsku, a zatim se inicira
vlastito eksplozivno punjenje koje prijenosom detonacije, izaziva
aktiviranje eksplozivnog naboja.
Masovna primjena električnih detonatora započinje početkom ovoga

stoljeća, a prvi pokušaji aktiviranja eksplozivnih tvariva datiraju iz 1775.
godine B. Franklin. Električni detonator sastoji se od električnog
upaljača - EU i rudarske čahure (kapsule), broj 8 (DK-8, snage  6 KS).
Ovisno o vrsti inicijalnog naboja smještenog u bakrenoj-Cu ili
aluminijskoj-Al čahuri dužine 60 mm.
10
Električni detonator (električna detonatorska kapsula-EDK) ,
namjenjen je za električno aktiviranje svih vrsta eksplozivnih naboja
osim lijevanog trotila i nekih neosjetljivih smjesa (amonijnitrat-ulje,
vodenoplastični eksplozivi i drugi).
Za aktiviranje eksplozivnog naboja izrađenog od lijevanog trotila

nužan je pojačnik (buster - izrađen od brizantnih eksploziva prešani
trotil, tetril, pentrit, heksogen i drugi), koji će sigurno prenijeti detonaciju
i aktivirati eksplozivni naboj.
Električni detonatori su dostatno sigurni na mehaničke udare i potrese koji mogu

nastati pri rukovanju (inicijalno punjenje je potpuno zatvoreno).
Velika sigurnost radova ogleda se i za različita električna

pražnjenja, lutajućih struja. Danas nalazimo ED sa sigurnošću spram
lutajućih struja i do 3,5 A, vrijednost koja se praktički ne može susresti
u terenskim uvjetima.
Primjenom vremenskih ED mogu se po želji postići precizni intervali

zakašnjenja između pojedinih eksplozivnih naboja čime se potresi, kod
miniranja, svode na minimum.
Izborom najpovoljnijeg intervala zakašnjenja (sustava miniranja i

rasporeda minskih naboja, postiže se učinak napodesnije granulacije
tvariva.
Električne detonatore, prema brzini aktiviranja dijelimo na:
 a-trenutne - TED,
 b-vremenske - s usporenjem.
11
2.2. Sastavni dijelovi električnog detonatora
Slika 1. – Trenutni ED i Vremenski ED.

1. tijelo (Al, Cu), 2. sekundarno punjenje, 3. primarno punjenje, 4.
usporivačka smjesa, 5. zaštitna cjevčica, 6. zapaljiva glavica, 7. brtva, 8.
vodiči.
Trenutni električni detonatori djeluju trenutno, čim se kroz njih

propusti struja određene jakosti.
Vremenski električni detonatori ne djeluju u trenutku samog prolaska

određene vrijednosti električne energije, već nakon izgaranja
usporivačke smjese. Ovisno o vrsti radova primjenjuje se ED, s
određenim zakašnjenjem koje se kreće od nekoliko milisekundi do 5
sekundi.
12
Navedene vremenske ED kod aktiviranja "neosjetljivih" eksploziva rabiti sa odgovarajućim busterom.
Tablica 1. Vrijeme usporenja vremenskih ED.
Vrijeme usporenja sec

VRSTA 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
ED
Trenutne 0,005 - - - - - - - - - -
Polu- 0,005 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0
sec.
Četvrt -sec. 0,005 0,25 0,5 0,75 1,0 1,25 1,5 1,75 2,0 2,25 2,5
34mili- 0,005 0,034 0,068 0,102 0,136 0,170 0,204 0,238 0,272 0,306 0,340
sec.
23mili- 0,005 0,023 0,046 0,069 0,092 0,115 0,138 0,161 0,184 0,207 0,230
sec.
Izvor: Katalog UNIS-a iz 1970. godine.
13
Slika 2. - Polusekundni električni detonatori.
 Polusekundni električni detonatori izrađuju se u 11 stupnjeva

zakašnjenja (brojevi 0 do 10), s intervalom zakašnjenja između svakog
broja 0,5 sec. Kapsula je izrađena od aluminija ili bakra. Namijenjeni
su za aktiviranje srednje tvrdih i mekanih tvariva. Zbog relativno dugog
intervala zakašnjenja dolazi do postupnog izbacivanja. Time se u
potpunosti iskorištava energija eksploziva, dobije se krupna granulacija,
a potresi se svode na snagu potresa jednog eksplozivnog naboja.
Dimenzije ED:  max. 7,4 mm, a dužine 50 do 82 mm. Tipovi ED

su A; B i C. Pločica (bijele boje), sa oznakom odgovarajućeg broja i
električne neosjetljivosti nalazi se na vodiču. Boja vodiča plava - bijela.
 Četvrtsekundni električni detonatori izrađuju se u 13 stupnjeva

broja 0,25 sec. Kapsula je izrađena od aluminija ili bakra jakosti br. 8.
14
Namijenjeni su za aktiviranje mekanih i srednje tvrdih tvariva
(miniranje čela, etaža i svodova). Interval od 0,25 sec, daje nešto
sitniju granulaciju. Potresi su minimalni.
U kombinaciji s polusekundnim ED možemo dobiti ukupno 17

stupnjeva zakašnjenja.
Dimenzije ED:  max. 7,4 mm, a dužine 50 do 86 mm. Tipovi ED

su A; B i C. Pločica (bijele boje), sa oznakom odgovarajućeg broja i
električne neosjetljivosti nalazi se na vodiču. Boja vodiča žuta - plava.
 34-sekundni električni detonatori izrađuju se u 11 stupnjeva zakašnjenja (brojevi 0

do 10), sa intervalom zakašnjenja između svakog broja 0,25 sec.
U kombinaciji sa četvrtsekundnim detonatorima dobijemo 22,

ukupno, stupnja zakašnjenja. Namijenjeni su za specijalna miniranja u
tvrdim stijenama. Zbog rezonantnog djelovanja udarnih valova pojedinih
mina dobije se kalitetni učinak, a potresi se svode na minimum. Materijal
je sitnije i izbacuje se s mjesta miniranja
Dimenzije ED:  max. 7,4 mm, a dužine 50 do 82 mm. Tipovi ED su A; B i C.

Pločica (bijele boje), sa oznakom odgovarajućeg broja i električne neosjetljivosti nalazi
se na vodiču. Boja vodiča crvena -žuta.
 23-sekundni električni detonatori izrađuju se u 13 stupnjeva

broja 0,23 sec. Namijenjeni su za specijalna miniranja u tvrdim i vrlo
tvrdim stjenama. Dimenzije ED:  max. 7,4 mm, a dužine 50 do 86
mm. Tipovi ED su A; B i C. Pločica (žute boje), sa oznakom
odgovarajućeg broja i električne neosjetljivosti nalazi se na vodiču. Boja
vodiča crvena -žuta.
15
2.2.1. Vodiči električnog detonatora
Osiguravaju dovod električne energije a, izrađuju se od bakra ili od

željeza. Površinski su zaštićeni kositrom čime se osigurava trajnija
zaštita od oksidacije i sigurno povezivanje tijekom izrade mreža.
Izolacija vodiča mora zadovoljavati sve uvjete uporabe bez oštećejna.
Nezapaljivost, upotreba pri pojavi metana i ugljene prašine, te
temperaturne razlike (-15 C do + 60C).
U tablici 2. dati su osnovni podaci za vodiče najčešće korištenih

električnih detonatora. Standardni tip vodiča je TIP I-A Fe-željezni.
Za naročito teške uvjete miniranja uporabljujemo TIP I-B s

izolacijom veće debljine. To se odnosi na radove u vlažnim ili
podvodnim terenima te upotreba za tvrde materije kod kojih postoji
mogućnost oštećenja izolacije.
TIP II-A i TIP II-B uporabljujemo kada se zahtijeva veća prekidna

čvrstoća i kada je potreban niži otpor.
Vodiči su obojeni različitim bojama radi laganije uočljivosti i

osiguravaju bolju preglednost pri izradi mreža (manja mogućnost
pogrešaka). Ovisno o vrsti vodiča izrađuju se različite kombinacije boja:
crvena, bijela, plava, zelena i žuta.
Tablica 2. Otpor vodiča ED.
Vrsta Promjer Površina Otpor /m

vodiča  mm presjeka s mm 2 
Cu 0,6 0,28 0,06
Fe TIP-I A/B 0,6 0,28 0,5
Fe TIP-II A/B 0,7 0,33 0,33
16
2.2.2. Brtva električnog detonatora
Brtva je izrađena od nezapaljive plastične mase i osigurava

nepropusnost (hermetičnost), detonatora kao i ostvarenje kvalitetnog
mehaničkog spoja detonatora i zapaljive glavice s vodičima.
Kvaliteta brtvenog spoja omogućuje uporabu u podvodnim

miniranjima i do dubine od nekoliko desetaka metara.
2.2.3. Zaštitna cjevčica električnog detonatora
Zaštitna cjevčica izrađena je od nezapaljive PVC mase i zaštićuje

zapaljivu glavicu od neželjenog elektrostatičkog pražnjenja. Time se
uvelike povećava sigurnost uporabe.
2.2.4. Tijelo električnog detonatora
Tijelo-čahura ovisno o vrsti tvariva, od kojeg je izrađena, može biti

aluminijsko, bakreno ili željezno. Primjena određene vrste ovisi o vrsti
inicijalnog naboja električnog detonatora (živin fulminat ili olovni azid).
Detonatorska čahura (kapsula), električnog detonatora ista je kao i

rudarska detonatorska kapsula broj 8. (DK-8), osim što je dužina čahure
veća, a stijenka nešto deblja.
Električni detonatori pakirani su u snopiće po pet komada, umotani u

masni papir i sa pripadajućom etiketom. Snopići (25 ED) pakiraju se u
svežnjeve, a dvadeset svežnjeva u drveno limene sanduke.
17
Tablica 3. Otpor električnih detonatora ovisno o vrsti mostića i dužini vodiča.
Tip Srednji otpor ED , ovisno o dužini vodiča m
mostić 2 x 1,5 2x 2 2 x 2,5 2x3 2 x 3,5 2x4 2x 5 2x 6 2x7 2x 8

a
A Cu 1,95 2,00 2,05 2,10 2,17 2,23 2,35 2,47 2,60 2,70
A FeI 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 9,00 10,0
A FeII 3,00 3,30 3,60 3,90 4,20 4,60 5,30 5,90 6,70 7,30
B Cu 0,78 0,84 0,90 0,96 1,02 1,08 1,20 1,32 1,44 1,88
B FeI 2,20 2,70 3,20 3,70 4,20 4,70 5,70 6,70 7,70 8,70
B FeII 1,70 2,00 2,40 2,70 3,10 3,40 4,00 4,60 5,30 5,70
C Cu 0,23 0,29 0,35 0,41 0,47 0,53 0,65 0,77 0,89 1,01
18
2.2.5. Električni inicijator –EI
Slika 3–Vrste EI
1. EI s otpornim mostom, 2. EI sprovodljivom smjesom, 3. Naponski EI

EI je najfunkcionalniji element čija sigurnost i pouzdanost utječe na izvršenje
radova. To je sklop koji stvara plameni impuls potreban za iniciranje ostalih dijelova
električnog detonatora.
Prolaskom električne struje

mostić se usija do određene
temperature na kojoj se upali I.
zapaljivi sloj, a zatim i II. zapaljivi sloj
koji daje toplinski impuls za aktiviranje
inicijalnog i detonirajućeg naboja
električnog detonatora. Zapaljiva
glavica je s vanjske strane zaštićena
visokokvalitetnim gorivim
nitroceluloznim slojem laka, koji štiti od
mehaničkih oštećenja tijekom
proizvodnje.
Slika 4 - Shematski prikaz EI
1. lamele, 2.izolator, 3. otporni mostić, 4.5.

I i II zapaljivi sloj, 6. zaštitni sloj
Ovisno o željenoj osjetljivosti odabiremo određeni tip mostića iz

Tablice 4.
19
Električni detonator sadrži eksplozivno punjenje koje služi za
iniciranje eksplozivnih procesa manje osijetljivih eksplotivnih tvari.
Ovisno o namjeni postoje različite vrste (Slika 3.) električnih inicijatora:
 Električni inicijator s otpornim mostom
 Električni inicijator s provodljivom smjesom
 Naponski (s procjepom).
Električni inicijator s otpornim mostom
Nalazi se najviše u uporabi, a djeluje na principu pretvorbe

električne energije. U ovisnosti od otpora mosta, jakosti struje te
vremena nastaje burna kemijska reakcija. Kao rezultat dobije se plameni
inpuls i prekid mosta.
Električni inicijator s provodljivom smjesom
Električni inicijator s provodljivom smjesom sastoji se od eksploziva

(koji je izolator) pomiješanim s povezanim česticama metala ili grafita.
Prolaskom struje određene jakosti i koja u ovomslučaju prolazi kroz
eksploziv nastaje plameni inpuls. Nisu pogodni zbog sposobnosti
aktiviranja strujom jakosti od svega nekoliko mA.
Naponski električni inicijator
Između elektroda ne postoji veza već se iniciranje javlja putem iskre

koja se javlja između elektroda. Potrebana vrijednost napona iznosi od
2000 do 3000 V, te su stoga pogodni za primjenu u okruženjeu lutajućih
struja, ali zato zahtjevaju posebne uređaje za aktiviranje.
Zajednički uvjeti za sigurno iniciranje elekteričnog inicijatora su:
 temperatura funkcionalnih dijelova mosta ne smije biti manja od

temperature paljenja zapaljive smjese,
 I sloj inicijalne smjese mora primiti odgovarajuću količinu topline

kako bi došlo do odgovarajuće kamijske reakcije.
20
TIP-A s otporom mostića u granicama 1,2 do 1,4 , odnosno u
granicama električnog impulsa aktiviranja 1,0 do 1,4 mWsec/.
Potrebna struja za serijsko aktiviranje iznosi 100 električnih detonatora,
I 1 0 0  1,00 A, a struja koja neće aktivirati električne detonatore iznosi
0,18 A.
 Drugi tip zapaljive glavice TIP-B s otporom mostića u granicama 0,4

do 0,6 , ne aktivira električni detonator prolaskom istosmjerne struje
od 0,65 A dok je potrebna struja za serijsko aktiviranje I 1 0 0  1,00 A.
 TIP-C je visoko neosjetljiv s otporom mostića od 0,03 , ne aktivira

električni detonator prolaskom struje od  3,5 A, a struja pri serijskom
spoju za aktiviranje I 1 0 0 iznosi  20 A. Za aktiviranje ovih električnih
detonatora uporabljujemo samo kondenzatorske, a nikako dinamo-
uređaje
2.2.6. Jakost struje za aktiviranje ED
Struja aktiviranja I p [A], je ona količina električne energije koja će

sigurno aktivirati ED. Ukoliko je jakost struje manja od potrebne može
doći do otkazivanja pojedinačnih ED ili cijele mreže. Prevelika količina
električne struje također je nepoželjna, jer postoji mogućnost da se
zapaljiva glavica ne zapali već samo rastali i ne prenese impuls na
brizantno punjenje ED ili kod vremenskih na usporivačku smjesu.
Tablica 4. Vrijednosti struja aktiviranja
TIP I 0 A Struja aktiviranja u A za serijski spojeno: 1, 2,
zapaljiv Ne smije 10, 50, 100, 200, 500 ED
e
glavice aktivirati I1 I2 I10 I50 I100 I200 I500
A 0,18 0,32 0,7 0,8 0.9 1 1,3 1,4
B 0,65 0,9 2,2 2,6 3 3,2 3,5 3,8
C 3,5 5,5 14 16 18 20 20 25
21
Jakosti struje za paljenje električnih glavica u ovisnosti o tipu i
njihovom broju, spojeno u seriju, nalazimo u Tablici 4. I 0 predstavlja
najveću vrijednost struje do koje se detonatori neće aktivirati. Sa svakom
većom vrijednosti od I 0 može se očekivati aktiviranje. I n je ona jakost
struje koja će sigurno aktivirati "n" električnih detonatora.
2.2.7. Ispitivanje električnih detonatora
Tijekom proizvodnje nadzor kvalitete i ujednačenosti je osiguran, ali

zbog nepoznavanja uvjeta skladištenja i transporta, a ponajviše zbog
sigurnosti radova i provođenja mjera sigurnosti, potrebno je prije same
uporabe izvršiti provjeru svakog električnog detonatora. Za mjerenje
otpora rabimo instrumente kod kojih struja nije veća od 30 mA, jer
može doći do neželjenog aktiviranja.
Prije same uporabe potrebno je ispitati, pojedinačno, svaki ED.

Mjerenjem (ohm-metrom), ispitujemo njihovu ispravnost i uspoređujemo
je s deklariranom vrijednošću. Dopušteno pojedinačno odstupanje ne
smije biti veće od 0,2 [].
Ukoliko je odstupanje veće, ED je potrebno sortirati i koristiti za

pojedinačna rušenja ili uporabu u jednoj od grana pri izradi mreža za
aktiviranje eksplozivnih naboja (manje poželjno). Ispitivanje ED
provodimo skidanjem izolacije, sa krajeva vodiča, u dužini do 5 cm.
Vodič se razmota, a ED se postavi u priređeni zaklon (sl. 5) ili se izradi
udubljenje u tlu. Završetci vodiča se spoje s ohm-metrom i očita se
vrijednost otpora.
Primjer: Nakon izmjere otpora električnih detonatora imamo slijedeće

vrijednosti koje smo svrstali u skupine:A od 2,6 do 3,0 [] i B od 3,01 do 3,4
[], zadovoljavajući uvijet dopuštenog odstupanja: + 2[].
Mjereno: 2,91 3,17 3,19 2,85 3,15 2,91 3,00
Skupin A 2,91 X X 2,85 X 2,91 3,00
Skupina B 2,91 3,17 3,19 X 3,15 X X
22
Slika 5. - Ispitivanje ispravnosti ED.
 Mjere sigurnosti pri radu sa ED
Kod eksplozije ED dolazi do fragmentacije njene čahure na veliki

broj manjih dijelova, koji na određenoj udaljenosti mogu ozlijediti
rukovatelja. Eksplozija ED u ruci u pravilu dovodi do težih oštećenja
šake.
Zbog toga je rad sa ED zahtijevan i podliježe strogoj primjeni mjera

zaštite, čime se zadovoljavaju propisane mjere sigurnosti. Potrebno je
obratiti veliku pažnju pri rukovanju, čuvanju i transportu ED.
U blizini radova ne smiju se nalaziti izvori struje (akumulatori,

baterije i dr. sa otkrivenim klemama), i pri slučajnom dodiru ED s
Izvorom može eksplodirati. Također je potrebno izbjegavati dodirivanje
ED s kučištem elektro-uređaja, kao i blizinu otvorene vatre i grijalica.
Pri ispitivanju ED (sl. 4.), potrebno ih je staviti u metalnu cijev ili

postaviti iza sigurnog zaklona.
23
2.3. Izvori struje za aktiviranje eksplozivnih punjenja
 uređaji za aktiviranje ED,
 pokretni agregati,
 gradska rasvjetna mreža,
 akumulatori,
 baterije, iznimno.
2.3.1. Uređaji za aktiviranje ED
Najkvalitetniji izvori električne struje su uređaji za aktiviranje

električnih mreža. Ostali izvori se rabe samo u nedostatku uređaja za
aktiviranje, kada je potrebna veća jakost struje od one koju mogu dati
uređaji za aktiviranje (potreban je odgovarajući strujni impuls i veliki broj
ED koje moramo istodobno aktivirati). Za uspješno aktiviranje el. mreža
potrebno je utvrditi kolika se jakost struje mora propustiti kroz mrežu
kako bi se aktivirali svi ED. Stoga razlikujemo:
I 0 – maksimalna vrijednost struje koja, prolazeći kroz mostić EI,

neograničeno vrijeme, neće izazvati aktiviranje zapaljive smjese. Struja
aktiviranja Ip je ona minimalna vrijednost istosmjerne struje, koja
prolazeći kroz mostić EI, izaziva aktiviranje zapaljive smjese. Tablica 4.
Impuls aktiviranja je najmanja vrijednost impulsa istosmjerne struje, pri
kojem dolazi do iniciranja zapaljive smjese. U uporabi nalazimo
magnetno-električne, dinamo-električne, kondenzatorske i
visokofrekventne uređaje.
Zahtijevi koje uređaji moraju zadovoljiti:
 sposobnost davanja potrebnog impulsa struje koji će sigurno aktivirati

određenu mrežu.
 moraju biti sigurni i pogodni za rukovanje.
24
 moraju zadovoljavati uvjete aktiviranja ED čiji je otpor u granicama 2 -
4,2 , impuls iniciranja 0,6 - 2,5 mWsec, a minimalno vrijeme
prenosa 1,2 msec.
 uređaj mora zadovoljavati sve uvjete primjene (klase I. aktiviranje u

uvjetima eksplozivnih, zapaljivih plinova i prašine, i klase II. uvjeti bez
eksplozivnih i zapaljivih plinova i prašine - vojna upotreba).
2.3.2. Dinamo-uređaj
To su dvopolni-kompaudni generatori istosmjerne struje, koji, ovisno

o izvedbi, daju određen nominalni napon i struju pri određenom otporu
mreže. Sastoje se od dinamo-generatora, kontaktne naprave, uređaja za
pogon ključem i kućišta s poklopcem.
Pri korištenju dinamo-uređaja potrebno je za proračun mreže uzeti u

obzir unutarnji otpor svakog dinamo-uređaja koji za određene izvedbe
iznosi:
 DS 300, unutarnji otpor = 50 .
 DS 500, unutarnji otpor = 80 .
 DS 1100, unutarnji otpor =160 .
Primjer: Dinamo uređaj MZP-153 namjenjen je za aktiviranje električnih

detonatora. Nominalni napon 300  V  , nominalne struje 1  A  pri otporu mreže
od 300  .
Ukoliko je vrijednost unutarnjeg otpora dinamo-uređaja nepoznata,

potrebno se koristiti dijagramom struje, koji se nalazi na svakom uređaju
i pokazuje koliku jakost struje uređaj daje u ovisnosti o vanjskom otporu
mreže.
25
Slika 6. - Dijagram jakosti struje dinamo-uređaja 300, 500 i 1000  V  .
Dok podaci o količini ED, koje se mogu inicirati pojedinim dinamo-

uređajem, odgovaraju samo za određenu vrstu ED i trebaju se uzeti s
oprezom
Kapacitet uređaja podrazumijeva količinu određene vrste ED koja se

može istovremeno i sigurno inicirati. Zbog različitih vrijednosti ED ovakvi
podaci su nekorisni.
26
2.3.3. Kondenzatorski uređaji
To su uređaji koji se sastoje od primarnog izvora struje i

kondenzatora. Primarni izvor struje služi za punjenje kondenzatora, koji
zatim brzim pražnjenjem daje struju nekoliko stotina puta veću od struje
naboja.
Princip rada sastoji se u

relativno sporom punjenju
kondenzatora, koji se ovisno o
vrsti uređaja odvija u vremenu od
5-30 sec i vrlo brzom pražnjenju
kondenzatora, nekoliko msec i
toliko brže koliko je manji otpor
mreže. Time se osigurava struja
iniciranja nekoliko stotina puta
veća od struje naboja.
Slika 7. - Principijelna električna

shema kondenzatorskog uređaja
Pogodnost uporabe kondenzatora očituju se u njegovom, skoro,

trenutnom pražnjenju najvećom mogućom jakosti struje. Struja
pražnjenja je utoliko veća što je njen otpor manji, a vrijeme za koje će se
kondenzator isprazniti ovisi i od njegovog kapaciteta. Uređaj se sastoji iz
primarnog dijela (izvora struje), koji služi za punjenje radnog
kondenzatora i samog radnog kondenzatora koji služi kao izvor struje za
iniciranje električnih detonatora.
Izvedbe kondenzatorskih uređaja ovisno o izvora struje mogu biti:
 kondenzatorske,
 induktorsko-kondenzatorske,
 tranzistorske.
27
Kondenzatorski uređaji u potpunitosti zadovoljavaju zahtjeve za
visokim naponon i trenutnim vremenskim impulsom, kako ne bi došlo do
aktiviranja samo pojedinih detonatora i prekida dijela el. mreža. Za
uspješno iniciranje potrebno je zadovoljiti uvjet pobuđivanja električnih
upaljača za vrijednosti struje I 2 do I 5 0 0 (Tablica 5.), u vremenskom
intervalu od 1 do 2 msec. Ovakve zahtjeve dinamo uređaji teško
zadovoljavaju, jer daju pulsirajuću struju što se može vidjeti iz Slike 8.
a b
Slika 8. - Električni impuls a) kondenzatorskog , b) dinamo- uređaja.
Prednosti kondenzatorskih uređaja očituju se u jednostavnijoj

konstrukciji, sigurnijem djelovanju i rukovanju, malim dimenzijama i
težina, mogučnošću aktiviranja svih vrsta mreža i mogućnošću spajanja
(paralelno), više uređaja, te nepostojanju unutarnjeg otpora.
Induktorsko-kondenzatorski uređaj 1000 V je lagani prijenosni izvor
struje koji se rabi za aktiviranje električnih detonatora serijski, paralelno
ili mješovito vezanih.
Namijenjen je za rad u poljskim uvjetima. Otporan je na mehaničke

ujecaje (potrese, manji udari), osiguran protiv ulaska vlage, vode, te
temperaturnih i klimatskih uvjeta.
28
Slika 9. - IKS 1000V
1. Kućište, 2. Ručice, 3. Signalna lampica, 4. Spojnice, 5. Ležište ključa, 6.

Ključ, 7. Ručica, 8. Uputa.
Osnovni tehničko-taktički podaci kondenzatorskog uređaja 1000 V:
 radni napon 1000 V
 kapacitet radnog kondenzatora 50 F
 vrijeme naboja radnog kondenzatora 3-5 sec
 težina uređaja 7,5 kg
 dimenzije uređaja 188x222x230 mm
temperaturni raspon bez pripreme -30 C do +50 C.
29
Tablica 5. Broj ED koje može aktivirati uređaj IKS-1000V
Broj paralelnih grana
2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj U jednoj
150 142 136 125 120 112 104 99 90
grani
ED Ukupno
300 426 544 625 720 784 832 891 900
u mreži
Jedne
300 284 272 250 240 224 208 198 180
Otpor grane
Cijele
ED 166 110 83 65 55 47 41 37 33
mreže
Način uporabe IKS 1000V.
 Provjera ispravnosti rada:
Okrenuti ključ u položaj "punjenje".
Okretati ručicu, u smjeru kazaljke na satu, brzinom od 3 okretaja/sec

do paljenja signalne sijalice (3-5 sec). Zatim okrenuti ključ u položaj
"paljenje" i držati ga 1-2 sec, pri čemu se signalna sijalica ne smije
naglo ugasiti već neko kratko vrijeme svijetliti. Ako se sijalica ugasi još
nekoliko puta okrenuti ručicu pri čemu sijalica mora zasvjetliti. Pustiti
ključ da se vrati u položaj "O" pri čemu se sijalica mora ugasiti. Na
priključne kleme spojiti volt-metar (pažnja-polaritet) i ponoviti opisane
postupke: a, b, c. Za vrijeme naboja ne smije se očitati napon, a pri
postavljanju ključa u položaj "paljenje" mora se iskazati vrijednost 900 -
1000V. Pri tome ne smije doći do naglog vraćanja kazaljke volt-metra u
nulti položaj.
 Aktiviranje mreže:
Nakon pripreme i provjere ispravnosti spajamo glavne vodiče mreže na

kleme. Postavlja se ručica u ležište i okreće do pojave jačeg svjetlosnog
signala nadzorne sijalice. Ključ se okreće u položaj "paljenje", a zatim se
vraća u položaj "O".
U uvjetima kada se aktiviranje mreže ne izvodi odmah nakon naboja

uređaja potrebno je stalno nadopunjavanje uređaja kako bi napon na
30
radnom kondenzatoru bio u granicama 900 - 1000 V (ključ je u položaju
"punjenje").
Ako se odustane od aktiviranja mreže potrebno je odspojiti vodiče

sa spojnica (klema), udaljiti od uređaja najmanje 1 m. Postaviti ključ u
položaj "paljenje" i pustiti da se vrati u položaj "O". Time se isprazni
radni kondenzator.
2.3.4. Kondenzatorski uređaj KSP-700
Taktičko-tehničke osobine
napon aktiviranja DC 700 V
vrijeme naboja do 5 sec
kondenzatora
kapacitet 50 F
kondenzatora
max. broj 120
aktiviranja
napon baterije DC 10 V
tip akumulatorske MOTOROLA
baterije NTN 5521
min. napon DC 9,2 V
baterije
kapacitet baterije 1,0 Ah
temperaturno -20 C, + 75
djelovanje C
kućište ABS plastika
800  za
max. otpor mreže EDK min.
struje
aktiviranja
0,8 A.
max. broj EDK za 350 kom.
serijsku mrežu
max. broj EDK za 6 kom.
paralelnu mrežu
priključnice su kratko-spojene
sve do trenutka aktiviranja
nadzirano izvršenje aktiviranja
EDK.
Slika 10. - KSP-7001. Signalizacija rada kondenzatora
2. Signalizacija stanja baterije, 3. Startno tipkalo, 4. Priključnice,5. Ključ s

okidačem, 6. Aku – baterija
Namijenjen je za aktiviranje ED koji su uporabljeni u mreži dirigiranih minsko
eksplozivnih zapreka, pri rušenju zgrada, mostova, fugasa, aktiviranja MRUD-a
pojedinačno ili skupno, električnih naboja za vodene razbijače VR-12,7 i VR-29,
31
raketnih odvijača RO-1 i RO-2, te svih ostalih sredstava za koja se koristi električno
aktiviranje.
Način uporabe KSP-700
 Nakon postavljanja eksplozivnih sredstava i polaganja minerskog

vodiča pripremljene krajeve vodiča spojiti na priključnice (4). Umetnuti
ključ u kontakt prekidača (5). Ključ postaviti u krajnji lijevi položaj (na
crvenu točku).
 Pritisnuti i držati startnu tipku (3), pri čemu će se čuti isprekidani

ton, a crvena kontrolna svjetlosna signalizacija (1), će treptati što
označuje punjenje kondenzatora. Poslije kraćeg vremena ton će
postati jednoličan, a crvena kontrolno-svjetlosna signalizacija (1), će
stalno svjetliti. To je znak za pun kondenzator te se može obaviti
uspješno aktiviranje.
 Aktiviranje: držati palac lijeve ruke na startnom tipkalu ne

otpuštajući startno tipkalo, desnom rukom okrenuti ključ u krajnje
desni položaj čime će doći do pražnjenja kondenzatora i aktiviranja
detonatora, te će se crveno signalno svjetlo ugasiti i neće se čuti više
nikakav ton.
 Ukoliko postoji prekid u mreži ili kakva neispravnost te nije došlo do

aktiviranja po okretanju ključa još će neko vrijeme svijetliti crvena
kontrola rada i čut će se ton sve dok napon kondenzatora
samopražnjenjem ne padne ispod zadane granice.
32
 Pri takvom događaju još jednom provjeriti spojeve na priključcima,
te postupak ponoviti. Ako ni tada nije došlo do aktiviranja ED, odspojiti
minerski vodič, te primjeniti propisani postupak za takove slučajeve.
 Nadzor napona akumulatora obavljamo prije svake uporabe

stavljanjem ključa za aktiviranje u kontaktni prekidač-okidač, te isti
okrenemo u krajnji desni položaj i stisnemo startno tipkalo. Ako zelena
svjetlosna signalizacija (2), svijetli, napon akumulatora je u
dopuštenim granicama, ako pak zelena svjetlosna signalizacija (2), ne
svijetli, akumulatorsku-bateriju treba puniti ili zamijeniti ispravnom.
Održavanje i skladištenje
 Uređaj za aktiviranje KSP-700 treba skladištiti tako da okretni dio

kontaktnog prekidača ostane u krajnje desnom položaju, kako bi se u
svakom momentu mogla provjeriti akumulatorska baterija, i to bez
umetanja ključa. Provjera se obavlja stiskanjem startnog tipkala, te
ako je baterija puna zasvijetliti će zelena kontrola baterije.
 KSP-700 treba čuvati u normalnim, skladišnim uvjetima temperature

i vlage. Jednom godišnje treba obaviti mjerenje kapaciteta
akumulatorske-baterije, od strane stručne osobe, a punjenje provoditi
prema potrebi adekvatnim punjačem.
33
2.3.5. Ručni induktor-MRUD-a
Namjenjen je za pojedinačno aktiviranje električnog detonatora EK-

40-69 i električnih detonatora sličnih osobina.
Uređaj se sastoji od dva stalna magneta, indukcione zavojnice,

kotve, pokretnog mehanizma, kontaktnih priključaka, poluge za
aktiviranje i osigurača. Princip rad ručnog induktora bazira se na
promjeni polariteta magnetskog polja usljed aktiviranja poluge. Za
vrijeme kretanja kotve u zavojnici se inducira elektromotorna sila-EMS.
Daljnjimpritiskom na polugu kotva se vraća u počrtni položajte se opet
inducira EMS ali suprotnog smjera.Otpuštanjem poluge mehanizam se
vrća u prvobitno stanje te se aktiviranje može ponoviti.
Uređaj za provjeru ispravnosti ručnog induktora ujdeno služi i za

provjeru svih elemenata električne mreže. Postupak provjere sastoji se u
serijskom spajanju uređaja za provjeru na mrežu. Aktiviranjem ručnog
induktora zatvara se strujni krug, a svjetlosni signal (led-diode),
pokazuju neispravnost / ispravnost elemenata električne mreže.
Izmjerena srednja vrijednost jakosti struje, pri aktiviranju električnog

detonatora EK-40-69 i otpora vodiča dužine 30 metara (2x0.5mm 2 ) u
vremenskom intervalu od 2,5 –3 msec, iznosi 0,98 A.
30 m
R učni
in d u k to r
U re đ a j z a
p r o v je r u
Slika 11.Spajanje ručnog induktora MRUD- a i uređeja za provjeru.
34
2.3.6. Akumulatori
Akumulatori su izvori istosmjerne struje koje, iznimno,

uporabljujemo za aktiviranje mreža. Njihova uporabna pogodnost očituje
se u velikoj jakosti struje koju daju. Velika težina ograničava rukovanje,
a zbog relativno malog napona (6 -12 V), potrebno ih je serijski spajati.
Njihova primjena je opravdana samo zbog navedene velike jakosti

struje za pojedinačna aktiviranja eksplozivnih naboja ili za aktiviranje
mreže s malim otporom. Prije same uporabe potrebno je provjeriti
ispravnost baterija.
Ispitujemo napon koji ne smije biti manji za više od 10% nazivnog

napona. Ukoliko je manji ne smijemo koristititi.
Najčešće u praksi nam nije dovoljan samo jedan te ih moramo

spajati radi povećanja napona ili jakosti struje. Dopušteno je spajanje
samo akumulatora istog napona, a poželjno je da budu i od istog
proizvođača. Ukoliko je potrebno povezati akumulatore, kako bismo
povećali napon, primjenjujemo serijsko spajanje, a točan broj
izračunamo formulom.
I  Const. U  U  U  U  .............  U
1 2 3 n
Slika 12- Serijsko spajanje akumulatora
35
U  Const. I  I  I  I  .......... .....  U
1 2 3 n
Slika 13- Paralelno spajanje akumulatora
U
N  (2-1)
s U
AKU
N s = broj akumulatora koje je potrebno serijski povezati

U = potreban napon za aktiviranje mreže V
U A K U = napon jednog akumulatora V
Primjer: Odredi potreban broj akumulatora napona 12  V  za aktiviranje

serijske el. mreže otpora 42  ?U mreži se nalazi 48 električnih detonatora
Tip A. Iz Tablice 4.  I p = 0,9  A  .
U  I  R  0,9  42  37 ,8 V 
Potreban broj akumulatora i stvarna struja koja će proteći mrežom:
37 ,8
N   3,15  4  akumulatora .
s 12
U 4  12
I    1,14  A  I
p
R 42
36
2.3.7. Gradska mreža i pokretni agregati
Za aktiviranje možemo imati na raspolaganju gradsku mrežu i

pokretne agregate velike snage, izmjenične struje napona 110, 220 ili
380 V, snage 1 do 40 kW. Zbog relativno velike snage i neznatnog
unutarnjeg otpora pogodni su za aktiviranje električnih detonatora.
Rukovanje zahtijeva složene radove, a samu izvedbu postaje za
aktiviranje i priključenje mora obaviti stručni rukovatelj.
Prednosti aktiviranja rasvjetnom mrežom očituju se u mogućnosti

aktiviranja velikog broja ED, a koriste se kod serijskih i kombiniranih,
serijsko-paralelnih, el. mreža. Izbor napona gradske mreže je dvojak:
linijski napon 380 V, između dva fazna voda i fazni napon 220 V,
između faznog i nultog voda. Izračun se svodi na odeđivanje vrijednosti
struje koja će teći mrežom.
Poznavajući potrebnu struju aktiviranja I p (Tablica 4), potrebno je

odrediti odnos vrijednosti efektivne realne izmjenične struje za sigurno
aktiviranje eksplozivnih naboja.Izrazom (2-2) uspostavljen je
odnosizmeđu efektivne vrijednosi izmjenične struje I ef te potrebne
vrijednosti istosmjerne struje I p .
I
p
I
 0 ,2539  I
ef
 3,94  I
p (2-2)
ef
Izračun maksimalnog ekvivalentnog otpora el. Mreže:
U u U
R    0 ,2539
I 3,94  I I (2-3)
ef ef p
I p = struja potrebna za aktiviranje mreže.
I e f = stvarna efektivna vrijednost izmjenične struje gradske mreže,
37
Primjer: Može li se gradskom mrežom napona 380  V  , aktivirati serijska
mreža otpora 120  ? Potrebna struja aktiviranja I p =0,9  A  .
U 380
R = 0,2539 = 0,2539 = 107,2  Ω < 120 Ω 
I 0,9
p
U ovom slučaju, gradskom rasvjetnom mrežom ne možemo sigurno

aktivirati eksplozivne naboje.
2.4. Vodiči električne energije
Za izradu električnih mreža rabimo vodiče električne energije

izrađene od Cu, Al ili čelične žice i PVC izolacije. Vodiči mogu biti
jednožilni ili dvožilni koji su ujedno fleksibilniji i čvršći.
Minerski vodič izrađen je od bakrenih i čeličnih upredenih žica

promjera 2,8 mm, mase 15 g/m. Njegov otpor iznosi 0,03 /m.
Kod uporabe drugih vodiča potrebno je poznavati jakost struje i

odabrati vodič čija površina presjeka, za glavni vodič, ne smije biti manji
od 0,75 mm 2 , a za međusobno povezivanje ED iznosi 0,2 mm 2 .
Ukoliko se za glavne vodove uporabljuju vodiči bez izolacije, minimalni
dopušteni presjek za bakrene vodiče iznosi 4 mm 2 , a za aluminijske 10
mm 2 .
Tablica 6. Dozvoljen minimalni presjek vodiča
Presjek vodiča mm 2  0,75 1 1,5 2.5 4

Maksimalna jakost struje 14 17 21 27 35
A.
Nakon izračuna jakosti struje, potrebna za aktiviranje mreže iz

Tablice 6, odabire se adekvatni vodič za izradu mreža. Vidimo da večina
standardnih vodiča zadovoljava uvjete za izradu mreža.
38
Potrebno je obratit pažnju jer manji poprečan presjek vodiča, zbog
relativno velikog otpora, izaziva i veliki pad napona. Stoga rabimo vodiče
većeg presjeka kroz koje će teći i struja veće jakosti.
Ujedno, vodiči manjeg presjeka se pri prolasku struje veće jakosti

jako zagriju, čime se dodatno povećava otpor.
Tablica 7. Specifični otpor vodiča
Vrsta tvariva Specifični Vrsta tvariva Specifični

otpor otpor
 mm 2 /m  mm 2 /m
Aluminij 0,040 Nikal 0,09
Bakar 0,0175 Olovo 0,21
Bakar tvrdo 0,0178 Srebro 0,0165
vučeni
Cekas 1,12 Zlato 0,032
Mjed vučena 0,07 - 0,08 Željezo 0,14 - 0,15
2.4.1. Proračun otpora vodiča:
Otpor vodič o vrsti tvariva od kojeg je izrađen, njegovoj dužini,

površini presjeka te o temperaturi.

R     (2-4)
s
 = specifični otpor vodiča mm 2 /m
s = površina presjeka vodiča mm 2 
l = dužina vodiča m
Primjer: Koliki je otpor bakrene žice duge 45 m i promjera 1 mm?
Izračun presjeka vodiča:
d 2   12   mm 2 
s   0,785 (2-5)
4 4  
39
 0,0178  45
Izračun otpora R  1  
s 0,785
2.4.2. Ispitivanje vodiča električne energije
Provjera ispravnosti vodiča provodi se radi utvrđivanja neispravnosti

prekida samog vodiča i neispravnosti izolacije.
Za provjeru se koristimo ohm-metarom spojenim na završetke

vodiča, dok drugi kraj kratko spojimo. Ako se pri mjerenju iskaže otpor
približno jednak računskom, vodič je ispravan, a kod očitanja
beskonačnog otpora potrebno je pronaći mjesto prekida ili oštećenja
izolacije.
2.5. Pomoćna sredstva za električno aktiviranje
Osim osnovnih sredstava, bez kojih nemožemo sigurno izraditi i

koristiti mreže, koristimo se pomoćnim sredstvima:
 Ohm-metar: ispitujemo ispravnost ED, vodiča i izmjeru pojedinačnog

kao i ukupnog otpora.
 Pult-metar: ispitivanje ispravnosti uređaja za aktiviranje.
 Galvanoskop: ispitivanje električnih upaljača i električne mreže. Zbog

izvora struje male jakosti nemože aktivirati električni detonator.
 UZLS = UZMG.
 Pomoćni alat i pribor za izradu mreža.
Pomoćni alat i pribor sastoji se od minerskih kliješta, izolir vrpce,

mjerne vrpce ……………………………………………..
40
Nadzorno-mjerni instrumenti za ispitivanje ispravnosti sredstava za
električno aktiviranje i električnih mreža služe za provjeru ispravnosti
kako pojedinih elemenata, mreže kao i za izmjeru pojedinih vrijednosti i
njihove usporedbe s dobivenim vrijednostima proračuna.
UZLS je uređaj, namijenjen za zaštitu električnih detonatora od

lutajućih struja i atmosferskog pražnjenja (tzv. UZMG), ali ne i od
izravnog udara groma. Pri izradi električnih mreža i kod duljeg vremena
uporabe električnih mreža postoji opasnost od nenamjernog aktiviranja
električnih detonatora indukcijom, (lutajuće struje koje nastaju usljed
različitih električnih pražnjenja). Stoga je potrebno ugrađivati određen
broj UZLS u mrežu.
41
Tablica 8. Broj uređaja UZLS koje je potrebno ugraditi za zaštitu električne
mreže
Broj električnih
detonatora na jedan
Crveni
t struje u mreži A UZLS
Serijska Paralelna Zeleni vodič
mreža mreža 3
1,6 - 1
2 15 1 1
3,2 9 2
4 7 2
4,8 6 3
6 5 3
8 3 5 4
10 3 6
2
20 1 13
30 1 18
Crveni
50 0 31
Zeleni vodič
1,2, Zelena na izvo r struje

3,4, Crvena ka ED
Slika 14. – Shematskiprikaz UZLS-a.
42
3. Mreže za električno aktiviranje eksplozivnih naboja
U ovisnosti o vrsti radova koje provodimo, količine i rasporeda u

prostoru primjenjujemo odgovarajuće električne mreže za aktiviranje
eksplozivnih naboja. One su zatvoreni strujni krugovi. Sastoje se od
električnih detonatora, vodiča električne struje, izvora struje i uređaja za
zaštitu od lutajućih struja i atmosferskih pražnjenja, UZLS (uređaj za
zaštitu od lutajućih struja).U mrežama razlikujemo glavni vodič,
međuvodove, grane i ogranke.
Slika 15. - Shematski prikaz električne mreže
ED- električni detonator; gv-glavni vodič; mv-međuvodič, sp-spojni vodič;
43
 glavni vodič (gv), je dio mreže koji povezuje prvi i posljednji
eksplozivni naboj (serijska mreža), ili najbliže grane kod paralelnog i
mješovitog povezivanja.
 međuvod (mv), povezuje dva susjedna ED ili grane kod paralelnog ili
mješovitog povezivanja.
 grane (g), su dijelovi mreže kojima se međuvodiči i ED u paralelnoj

mreži spajaju s glavnim vodom.
 ogranak (o), je dio grane koji čine međuvodiči i ED.
Izrada mreže za električno aktiviranje eksplozivnih naboja sadrži

sljedeće standardne zahvate:
 ispitivanje ispravnosti električnih detonatora,
 ispitivanje ispravnosti UZLS-a,
 ispitivanje ispravnosti izvora struje,
 postavljanje i povezivanje električnih detonatora,
 povezivanje ogranaka, međuvodiča i glavnih vodiča,
 ispitivanje ispravnosti električne mreže i aktiviranje.
Nakon ispitivanja ispravnosti električnih detonatora, vodiča i izvora

struje pristupa se povezivanju ED u određenu mrežu za električno
aktiviranje eksplozivnih naboja. Zabranjeno je tijekom izrade, glavni
vodič, mreže povezati s izvorom struje, već se spaja nakon što se
ljudstvo sklonilo u sklonište ili na propisanu udaljenost.
Mreža se spaja na Ohm-metar čije očitanje vrijednosti otpora mora

biti jednako dobivenoj vrijednosti proračuna.
44
Nakon ispitivanja mreže, ED postavljamo u eksplozivne naboje, a
zatim se vodiči spajaju s izvorom struje.
Za svako aktiviranje eksplozivnih naboja potrebno je provoditi

temeljem ustaljenih procedura, dosljedno se pridržavajući mjera zaštite
(projekata miniranja, eleborata, koje izrađuju specijalizirane ustanove te
osposobljeno i obučeno ljudstvo), čime se osigurava sigurno i
djelotvorno izvršenje postavljenih zadaća.
Kod izrade projekata miniranja (rušenja), mora se brinuti o mnogim

aspektima ovog složenog i odgovornog posla.
Svaki loše izabran i izveden projekt rušenja dati će loše rezultate

rada i izazvati neizbježne posljedice koje mogu katastrofalno utjecati na
izvršenje radova. Posljedice se očituju u zatajenju, oštećenju bližih i
udaljenjijih objekata i sredstava za miniranje, zagađenja atmosfere te
izravne i neposredne opasnosti za rukovatelje.
Električni način aktiviranja eksplozivnih naboja podrazumijeva dobro

uvježbano ljudstvo, koje u potpunosti mora poznavati vrste i osobine
sredstava i pribora kojim rukuju. Za uspješno postavljanje parametara i
određivanje navedenih elemenata potrebno je poznavati osnovne odnose
napona, struje i otpora. Osnovni zakon elektrotehnike, Ohmov zakon,
pokazuje da je struja u metalnom vodiču razmjerna naponu i izražava se:
napon (u voltima)
Otpor (u omima ) 
struja (u amperima)

U
R  A (3  1)
I
Primjer: Ako kroz neki vodič teče struja jakosti od 0,5  A  , uz napon od 4
 V  , a pri naponu od 16  V  , jakost struje iznosi 2  A  . Dijeljenjem napona sa
strujom dobivamo u oba slučaja isti otpor.
4 16
Otpor   8  
0 ,5 2
napon (u voltima)
Struja (u amperima) 
otpor (u omima)
U
I   A (3  2)
R
45
Primjer: Kolika jakost struje teče kroz vodič koji ima otpor od 20  , a
izvor struje daje 4  V  ?
4
I   0 ,2  A
20
Napon ( u voltima )  struja ( u amperima )  otpor u omima )
U  RI V  (3 - 3)
Primjer: Kroz žicu koja ima otpor od 5  , teče struja jakosti od 3  A  .
Koliki napon možemo izmjeriti između krajeva žice ?
Napon  3  5  15 V 
46
3.1. Serijsko spajanje otpora
Kada više otpora spojimo u seriju (red), R1, R2, R3,...R n , ukupni
otpor R, dobijemo zbrajanjem vrijednosti pojedinačnih otpora. To
pravilo vrijedi i kada su otpori različite vrijednosti.
Slika 16. - Serijsko spajanje otpora.
n
R   R  R  R  ...........  R (3-4)
n 2 3 n
1
I  I  I  ..................I (3-5)
1 2 n
Primjer: Koliki je ukupni otpor serijskog spoja od pet otpornika koji

iznose 100, 110, 120, 130 i 140  ?
R  100  110  120  130  140  600  
47
3.2. Paralelno spajanje otpora
Ukoliko otpore složimo jedan do drugog, a krajeve spojimo zajedno

(sl. 15), sve otpore možemo zamijeniti jednim. Ukupni otpor u paralelnom
spoju manji je od najmanjeg pojedinačnog otpora. Struje I 1 , I 2 , I 3 ,...,I n ,
koje teku tim granama zbrajamo, kako bi smo dobili ukupnu vrijednost I
jakosti struje.
Slika 17. - Paralelno spajanje otpora
1 n 1 1 1 1 1
     ...........  (3-6)
R R
1 n R R R R
1 2 3 n
n
I   I  I  I  .......... .  I (3-7)
n 2 3 n
1
Kada su vrijednosti otpora jednake, izračunavanje ukupnog otpora je

vrlo jednostavno. Kod paralelno spojeno dva ili više otpora, koliko je
puta otpor manji toliko je puta struja veća.
R
R   (3-8)
n
48
3.3. Serijska električna mreža
Načelna shema serijske električne mreže sastoji se od:
 glavnog vodiča - gv,
 međuvodiča - mv,
 električnih detonatora,
 izvora električne energije,
 uređaja za zaštitu od lutajućih struja, UZLS.
Serijske mreže se često primjenjuju, a osobine su im:
 veliki otpor u odnosu na ostale vrste električnih mreža (uz isti broj ED
i istu dužinu vodiča).
 zahtijevaju izvor električne energije većeg napona.
 otpor mreže u ovisnosti je o broju ED i dužine vodiča.
 potrebna jakost struje je konstantna.
 mreža je jako osjetljiva na prekide, te se ne može aktivirati ukoliko

postoji samo jedno mjesto prekida,
 mjesto prekida je teško locirati
 brzo se i lagano izrađuju,a svi električni detonatori moraju biti

ispravni.
Zbog navedenih osobina namijenjena je za iniciranje i rušenje

manjih objekata i kada se ne mogu primijeniti ostale vrste mreža.
Izradom mješovite serijskoo-paralelne električne mreže nedostaci se
uvelike ublažuju.
49
Slika 18. - Shematski prikaz serijske mreže
3.3.1. Izračun otpora serijske mreže
R
gv
R
gv
R
mv
R
UZLS

 R
ED
n    (3-10)
R = otpor električne mreže 
R g v = otpor glavnog vodiča 
R m v = otpor međuvodiča 
R E D = otpor električnog detonatora 
n = broj električnih detonatora
R U Z L S = otpor uređaja za zaštitu od lutajućih struja 
50
 Određivanje potrebne jakost struje I p, za iniciranje n-serijski
spojenih ED nalazimo u Tablici 4.
 Određivanje odgovarajućeg otpora ED ovisno o vrsti mostića i

dužini vodiča nalazimo u Tablici 3.
 Određivanje potrebnog napona za iniciranje mreže U p izračunamo

formulom:
Up  Ip R V  (3-11)
U p = potreban napon za iniciranje mreže V
I p = potrebnu jakost struje za iniciranje n-električnih detonatora A
 Odabir odgovarajućeg uređaja za iniciranje mreže.

Izračun jakosti struje izvora:
U
I
IZV
 IZV V  (3-12)
RR
uIZV
I I Z V = jakost struje koju daje izvor A
U I Z V = napon izvora V
R u I Z V = unutarnji otpor izvora struje 
Primjer: Serijska mreža je izrađena od minerskog vodiča i 5 komada ED,

TIP A-Cu, 2x2. Udaljenost postaje za iniciranje iznosi 100 metara, a dužina
pomoćnih vodova 10 metara. Izračunaj: otpor mreže, potrebnu jakost struje,
potreban napon te odabir odgovarajućeg sredstva za aktiviranje. U mreži se
nalazi jedan UZLS. Imamo: Akumulator 12  V  , DS 500, IKS 1000V i KSP
700.
51
 Izračun ukupnog otpora mreže:
 Odgovarajući otpor ED ovisno o tipu nalazimo u Tablici 3. Za TIP A-

Cu 2x2 otpor ED, iznosi 2 .
Otpor UZLS-a = 7,5 
R
gv
R
gv
R
mv
R
UZLS

 R
ED
n   
 2100  0 ,03  410  0 ,03  7 ,5   2  5  24,7  
 Potreban napon za iniciranje mreže Up izračunamo formulom:
U
p
 I
p
 R  0 ,8  24 ,7  19 ,76 V 
 Potrebnu jakost struje za iniciranje 10-serijski spojenih EDK nalazimo

u Tablici 4.
I p = 0,8 A.
 Odabir odgovarajućeg uređaja za aktiviranje mreže.
Izračun jakosti struje IKS-1000:
U I K S = 1000 V
Ru IKS = 0 
U
I  IKS  1000  40,49  A I
IKS R 24,7 p
Izračun jakosti struje KSP-700:
U
I  KSP  700  28,34  A I
KSP R 24 ,7 p
Izračun jakosti struje akumulatora:
U
I  AKU  12  0 ,49  A I
AKU R 24,7 p
52
stoga je potrebno serijski spojiti n-akumulatora, te ćemo tada dobiti
i slijedeću vrijednost struje:
U 19,76 U 2  12
N
s
   1,65  2 I    0 ,97  A
U 12 R 24,7
AKU
Izračun jakosti struje dinamo uređaja:
U D S = 500 V
R u D S = 80 
U 500
I
DS
 DS   4 ,78  A I I
p
RR 24,7  80
uDS
53
3.4. Paralelna mreža za aktiviranje en:
Paralelna električna mreža sastoji se:
 glavnog vodiča - gv,
 grana - g,
 međuvodiča - mv,
 električnih detonatora - ED,
 uređaja za zaštitu od lutajućih struja - UZLS.
Slika 19. - Shematski prikaz paralelne mreže.
54
Osobine paralelnih mreža:
 otpor mreže ovisi o broju grana i što je veći broj ogranaka toliko je
manji otpor. Otpor svake grane mora biti isti, što se postiže uporabom
električnih detonatora istih vrijednosti i uporabom međuvodova iste
dužine.
 potrebna jakost struje ovisi o broju grana u mreži i što je veći broj
grana potrebni je i veća jakost struje. Stoga je za iniciranje paralelnih
mreža potrebiti izvor struje sa što manjim unutarnjim otporom.
 mreža nije osjetljiva na prekide, te se u slučaju prekida, samo

prekinuti ogranak neće aktivirati eksplozivno punjenje.
 ukoliko kod ispitivanja ohm-metar iskaže beskonačni otpor, to je znak

da je prekid u glavnom vodiču.
 paralelne mreže izrađuju se za rušenje objekata sa manjim i srednjim

brojem eksplozivnih naboja,
 zahtjevaju veću količinu vremena izrade i više vodiča.
3.4.1. Izračun otpora paralelne mreže:
R
g
RR
gv
R
UZLS
   (3-13)
n
 Izračun ukupnog otpora paralelne mreže sa istim otporom grana:
R = ukupan otpor električne mreže 
R g = otpor grane 
n = broj grana
55
Otpor grane izračunamo formulom:
RR
mv
R
ED
  (3-14)
 Određivanje potrebne jakost struje za iniciranje ED nalazimo u

Tablici 4. Izračun potrebne jakosti struje za iniciranje n-grana
izračunamo formulom:
I p - potrebna struja za aktiviranje ogranka mreže A
I
p
 in  A (3-15)
i - jakost struje za iniciranje ED
n - broj grana
 Određivanje otpora električnog detonatora ovisno o vrsti mostića i

dužini vodiča nalazimo u Tablici 3. Određivanje potrebnog napona za
iniciranje mreže Up izračunamo formulom:
U p - potreban napon za aktiviranje mreže, V
U
p
I
p
R V 
 Odabir odgovarajućeg uređaja za aktiviranje mreže. Izračun jakosti

struje koju daje izvor:
U
I
IZV
 IZV  A
RR
uIZV
56
I I Z V = jakost struje koju daje izvor A
R I Z V = unutarnji otpor izvora struje 
Primjer: Paralelna mreža je izrađena od minerskog vodiča i 5 komada

ED, TIP A-Cu, 2x2. Udaljenost postaje za iniciranje iznosi 100 metara, a
dužina pomoćnih vodova 10 metara. Izračunaj: otpor mreže, potrebnu jakost
struje, potreban napon te odabir odgovarajućeg uređaja za iniciranje. U mreži
se nalazi jedan UZLS. Imamo: Akumulator 12  V  , DS 500, IKS 1000V i KSP
700.
 Izračun ukupnog otpora paralelne mreže s istim otporom grana:
Odgovarajući otpor ED ovisno o tipu nalazimo u Tablici 3. Za TIP A-

Cu 2x2 otpor ED =2 .
RR
mv
R
ED
 210  0 ,03  2  2 ,6  
Ukupni otpor paralelne mreže:

R
g 2 ,6
RR
gv
R
UZLS
  6  7 ,5   14,02  
n 5
 Potreban napon za iniciranje mreže Up :
- potrebnu jakost struje za iniciranje ED nalazimo u Tablici 4. I =

0,32 A.
U
p
 I  R  1,6  14 ,02  22 ,43 V 
I
p
 i  n  0 ,32  5  1,6  A
Izračun jakosti struje IKS:
57
U I K S = 1000 V
Ru IKS = 0 
U
I  IKS  1000  71,33  A I
IKS R 14,02 p
U K S P = 700 V
U
I  KSP  700  49,93  A I
KSP R 14,02 p
U A K U = 12 V
U
I  AKU  12  0 ,86  A I
AKU R 14 ,02 p
Stoga, potrebno je serijski spojiti n-akumulatora,
U 22,43
N    1,87  2
s U 12
AKU
te ćemo tada dobiti i sljedeću vrijednost struje:
U 2  12
I    1,71  A  I
p
R 14,02
Izračun jakosti struje dinamo uređaja: U D S = 500 V,
R u D S = 80 
U 500
I
DS
 DS   5,32  A I
p
RR 14,02  80
uDS
58
3.5. Kombinirane električne mreže:
Načelna shema kombinirane električne mreže, sastoji se od dviju ili

više serijskih ili paralelnih električnih grana ili pak od kombinacija istih.
 glavnog vodiča-gv,
 međuvodiča-mv,
 električnih detonatora,
 uređaja za zaštitu od lutajućih struja, UZLS.
Slika 20. - Shematski prikaz kombiniranih mreža
(paralelno-serijska i serijsko-paralelna)
59
Osobine:
 otpor grana trebao bi biti jednak, što postižemo spajanjem istog broja
električnih detonatora i iste dužine međuvodova u svakoj grani,
 otpor mreže se može namještati i mijenjati ovisno o broju eksplozivnih

naboja,
 veličina otpora ovisi o broju grana, te što mreža ima više ogranaka to
će biti potrebna i veća jakost struje za aktiviranje,
 osjetljivost na prekid mreže je manja u odnosu na serijsku i u slučaju

prekida u nekom ogranku samo taj dio mreže se neće aktivirati,
 primjena ovakvih vrsta mreža je najčešća i načelno se primjenjuje za

iniciranje velikog broja eksplozivnih naboja.
3.5.1. Proračun kombinirane, paralelno-serijske, el. mreže s istim

otporom grana:
 Izračun ukupnog otpora mješovite mreže s istim otporom grana:

R
g
RR
gv
R
UZLS
  
n
R = ukupan otpor električne mreže 
R g = otpor jedne grane 
n = broj grana
R
g
R
mv
R
sv

 R
ED
n   
R s v = otpor spojnih vodiča 
60
n = broj ED.
 Određivanje potrebne jakost struje za iniciranje ED nalazimo u

Tablici 4. Izračun potrebne jakosti struje za iniciranje n-grana
izračunamo formulom:
I
p
 in  A
I p = potrebnu jakost struje za iniciranje jedne grane A
i = jakost struje za iniciranje n-ED u jednoj grani
n = broj grana
 Određivanje otpora električnog detonatora ovisno o vrsti mostića i

dužini vodiča nalazimo u Tablici 3.
 Određivanje potrebnog napona za iniciranje mreže U p izračunamo

formulom:
U
p
I
p
R V 
61
 Odabir odgovarajućeg uređaja za iniciranje mreže.
Izračun jakosti struje izvora:
U
I
IKS
 IZV  A
RR
UZV
I I Z V = jakost struje izvora A
R u I Z V = unutarnji otpor izvora struje 
Primjer: Kombinirana mreža je izrađena od minerskog vodiča i 25

komada ED, TIP A-Cu, 2x2. podjednako raspoređenih u pet grana.Udaljenost
postaje za aktiviranje iznosi 100 metara, dužine pomoćnih vodova 10 metara,
a spojnih vodiča 25 metara. Izračunaj: Otpor mreže; potrebnu jakost struje;
potreban napon te odabir odgovarajućeg uređaja za iniciranje. U mreži se
nalazi jedan UZLS. Raspolažemo: akumulator 12  V  ; DS 500; IKS 1000V i
KSP 700.
 Izračun ukupnog otpora paralelne mreže s istim otporom grana:
Odgovarajući otpor ED ovisno o tipu nalazimo u Tablici 3. Za TIP A-

Cu 2x2 otpor električnog detonatora = 2 .
62
R
g
 R
sv
R
mv
 RED  n   2 25  0,03  410  0,03   5  2  12,7  
Ukupan otpor kombinirane mreže:

R
g 12,7
R R
gv
R
UZLS
  2100  0 ,03  7 ,5   16 ,04  
n 5
 Potreban napon za aktiviranje mreže U p :
U
p
 I
p
 R  4  16 ,04  64 ,16 V 
 Potrebnu jakost struje za iniciranje n-ED u jednoj grani nalazimo u

Tablici 4.
I
p
 i  n  0 ,8  5  4  A
Izračun jakosti struje IKS:
U
I  IKS  1000  62 ,34  A I I
IKS R 16 ,04 IKS p

U K S P = 700 V
U
I  IKS  700  43,64  A I I
IKS R 16,04 IKS p
U A K U = 12 V
U
I  AKU  12  0 ,75  A I I
AKU R 16,04 AKU  p
63
Potrebno je serijski spojiti n-akumulatora, te ćemo dobiti sljedeću
vrijednost struje koja može aktivirati mrežu:
U 64,16 U 6  12
N
s
   5,3  6 I    4 ,49  A
U 12 R 16 ,04
AKU
U D S = 500 V
Ru DS = 80 
U 500
I
DS
 DS   5,21  A I
DS
I
p
RR 16,04  80
uDS
64
3.5.2. Proračun kombinirane, paralelno-serijske, el. mreže sa
različitim otporom grana
Primjer: Kombinirana, paralelno- serijska, mreža sastoji se od četiri grane

sa šest, osam, četiri i četiri komada ED, TIP A-Cu, 2x2. Udaljenost postaje za
aktiviranje iznosi 100 metara, dužine pomoćnih vodova 2,5 metara, a spojnih
vodiča 25 metara. Izračunaj: Otpor mreže; potrebnu jakost struje; potreban
napon te odabir odgovarajućeg uređaja za aktiviranje. Raspolažemo:
akumulatorom 12  V  ; DS 500; IKS 1000V i KSP 700.
Slika 21. - Kombinirana, paralelno- serijska, električna mreža sa različitim

otporom grana
65
 Izračun ukupnog otpora paralelno-serijske mreže s razlčitim
otporom grana:
R
gv
   0 ,03  2100  0 ,03  6  
Otpor svake grane izračunamo formulom:
R
g
R
sv
R
mv

 R
ED
n   Ω
Otpor spojnih vodiča:
R
sv
 2   2 ,5  0 ,03  1,5  
Otpor pojedinih grana:
R  1,5  7 2 ,5  0 ,03   8  2   18,025

1
 
R
2
 1,5  3 2 ,5  0 ,03   4  2   9 ,725  
R  1,5  3 2 ,5  0 ,03   4  2   9 ,725

3
 
R
4
 1,5  5 2 ,5  0 ,03   6  2   13,875  
Najveći otpor ima grana R 1 te će stoga u svim granama mreže biti

isti pad napona, dok se vrijednost jakosti struje izračunava za svaki
ogranak.
Određivanje potrebne jakost struje za iniciranje n-ED nalazimo u

Tablici 4.
U  i  R  0 ,8  18,025  14 ,42
1 1
V 
Odgovarajuće vrijednosti struje u svakoj grani, te ukupna vrijednost

struje:
66
14 ,42
i 
1
 0 ,8  A
18,025
14 ,42
i
2
  1,43  A
9 ,725
14,42
i 
3
 1,48  A
9 ,725
14 ,42
i
4
  1,04  A
13,875
I  i  i  i  i  0 ,8  1,48  1,48  1,04  4 ,8

1 2 3 4
 A
 Potreban napon za aktiviranje:
pad napona u glavnom vodiču te ukupan pad napona mreže:
U
gv
 I R
gv
 4 ,8  6  28,8 V 
U U
gv
 U  28,8  14 ,42
1
 43,22 V 
 Ukupan otpor mreže:
U 43,22
R  9  
I 4 ,8
67
Izračun jakosti struje IKS-1000 V:
U
I  IKS  1000  111 ,11  A I
IKS R 9 p
U
I  KSP  700  77 ,77  A I
KSP R 9 p
Izračun jakosti struje akumulatora
U
I  AKU  12  1,33  A I
AKU R 9 p
Potrebno je serijski spojiti 5-akumulatora, te dobijemo stvarnu

vrijednost struje:
U 43,22
N    3,6  4
s U 12
AKU
U 4  12
I    5,33  A
R 9
U 500
I
DS
 DS   5,62  A I
p
RR 9  80
uDS
68
3.5.3. Kombinirana, serijsko-paralelna, električna mreža.
Mreže ovakve konstrukcije sastoje se od dva ili više isprekidana

ogranaka-og, povezanih međuvodičima. Time se postiže veća sigurnost
mreže na prekid. Samo ogranak u kojemu se prekid dogodio neće
aktivirati eksplozivni naboj. Ovakve mreže su najpogodnije i najsigurnije.
Kod izrade mreže potrebno je spajati isti broj ED u svim paralelnim

granama kako bi njima tekle struje iste jakosti te se sigurnost aktiviranja
povećala.
Slika 22. - Ekvivalentna shema serijsko- paralelne mreže
69
Primjer: Kombinirana, serijsko- paralelna, mreža sastoji se od četiri
ogranka sa šest, dva, šest i dva paralelno spojenih ED, TIP A-Cu, 2x2.
Udaljenost postaje za aktiviranje iznosi 100 metara, dužine pomoćnih vodova
5, a spojnih 50 metara. Izračunaj: otpor mreže; potrebnu jakost struje; napon
te odabir odgovarajućeg uređaja za aktiviranje. Imamo: akumulator 12  V  ; DS
500; IKS 1000V i KSP 700.
 Otpor kombinirane, serijsko-paralelne, mreže mreže:
R  R R  
 Rog1  Rog 2  Rog 3  .........  Rogn  (3-16)
gv sv  
R R
R
ogp
 ED mv  
n
R o g s = otpor serijskog ogranaka,
R o g p = otpor paralelnog ogranka,
R s v = otpor spojnih vodova.
Otpor glavnog vodiča:
R
gv
 2100  0 ,03  6  
Otpor međuvodiča:
R
mv
 2 5  0 ,03  0 ,3  
70
Otpor spojnih vodiča:
R sv  3 50  0,03  4 ,5  
Izračun otpora paralelnih ogranaka 1 i 3:
 R  R mv   2  0,3 
R og1,3  2 ED    0 ,77  
 6   6 
izračun otpora paralelnih ogranaka 2 i 4:
 R  R mv   2  0,3 
Rog 2 ,4  2 ED    2,3  
 2   2 
Ukupan otpor mreže:
R
gv
R
og1,3
R
og 2 ,4
R
sv
 
 0,77  2 ,3  4,5  7 ,57  
 Struja aktiviranja:
I p  in  0 ,32  6  1,92  A
n= broj grana u ograncima.
71
 Potreban napon:
Up  I R  1,92  7,57  14,53 V 
Odabir odgovarajućeg uređaja za aktiviranje mreže.
Izračun jakosti struje IKS-1000 V:
U 1000
I
IKS

IKS
  132,1  A Ip
R 7,57
U KSP 700
I KSP    92,47  A  Ip
R 7,57
U 12
I
AKU
 AKU   1,59  A I
p
R 7 ,57
U 14,53 U 2  12
Ns    1, 21  2 I    3,17  A
U 12 R 7,57
AKU
Izračun jakosti struje dinamo uređaja
U 500
DS
Ns    5,71  2 I Ip
RR 7,58  80 DS
uDS
72
1. Stupnjevte električne mreže
Rgv  2    0,03
R m v1 R m v2 R m v3 R m v4
R  R1  Rmv1  R
o4 g
R 1 R 2 R 3 R 4 R 5
Rgv – otpor glavnog

vodiča
R o4 R gv R m v 1 –otpor međuvodiča
R o3
R o2
R o1
R o0
R g – otpor grane
R  R2  Rmv 2
g3
R R
R  o 4 o3
o3 R  R
o4 o3
R o3 R 3 R 4 R 5
R  R3  Rmv3
g2
R R
R  o3 o 2
o2 R  R
o2 o3
R o2
R 4 R 5 R  RED  R
g1 mv 4
R R
R  o 4 o3
o1 R  R
o4 o3
R o1 R 5
R  RED  R
g0 mv5
73
R R
R  o5 o 4 te ukupni otpor : R  R R
u gv
o1 R  R
o5 o4
Izračun stupnjevite električne mreže je nešto složeniji zbog

nepostojanja općeg izraza kojim bi odmah utvrdili ukupan otpor i
potrebnu jakost struje. Stoga se izračun svodi na izračun ,unatrag,
paralelno spojenih otpora ogranaka – R o g .
Primjer : Izračunati otpor stupnjevite električne mreže. Otpor

električnihnog detonatora iznosi 2  , Dužina glavnih vodiča iznosi 200
m, a dužina međuvodiča 10 m.
Otpor glavnog vodiča:
Rgv  2    0,03 Rgv  2  200  0,03  12  
Otpor zadnjeg (u ovom slučaju svih), ogranka:

R  R  R  R  R R  R1  Rmv1  R R  2  0,3  0,6  
o4 o3 o2 o1 o0 o4 g o4
R R
R  o4 o3  0,6  0,6  0,3  
o3 R R 0,6  0,6
o4 o3
R R
R  o3 o 2  0,3  0,6  0, 2  
o2 R R 0,3  0,6
o2 o3
R R
R  o4 o3  0, 2  0,6  0,15  
o1 R  R 0, 2  0,6
o4 o3
R R
R  o5 o 4  0,15  0,6  0,12  
o0 R  R 0,15  0,6
o5 o4
 R  R  0,12  12  12,12  
Te ukupni otpor: R
u o0 gv
74
2. Kombinirano aktiviranje eksplozivnih naboja
m in . 1 0 c m
D K-8
+
Slika 23.Elektro-štapinska mreža
Na slici 23. prikazano je kombinirano elektr-štapinsko aktiviranje

eksplozivnih naboja u inženjerijskim radovima. Dopunska (štapinska)
mreža obavezno se izvodi u svim inženjerijskim radovima. Tme se
uvelike osigurava sigurnost aktiviranja eksplozivnih naboja. Minimalno
preklapanje detonirajućeg štapina iznosi 10 cm, kakov bi se osigurao
siguran prijenos detonacije na slijedeću štapinsku vezu. Nije dozvoljeno
križanje detonirajućeg štapina.
E k s p lz iv n o
p u n je n je D K-8
DK-8 - detonatorska kapsula br.8,
ED- električni detonator.
ED
Slika 24. Eksplozivni naboj u elektro-štapinskoj mreži
75
3. Mjere zaštite pri radu sa minskoeksplozivnim sredstvima
Mjere zaštite dijelimo na:
4.1. Preventivne mjere zaštite,
4.2. Opće mjere zaštite pri radu s MES,
4.3. Posebne mjere.
3.1. Preventivne mjere zaštite
 Rukovatelji MES moraju u potpunosti poznavati sredstva kojim rukuju,

načinom rukovanja kao i uputama, propisima (izmjene i dopune), koji
uređuju uporabu minskoeksplozivnih sredstva.
 Svo ljudstvo koje rukuje s MES obvezno mora djelovati na

sprečavanju i izazivanju neželjenih eksplozija, požara, a da pri tome ne
ugrozi svoj ili tuđi život.
 Rukovatelji MES snose odgovornost za posljedice koje nastanu zbog

nepridržavanja odgovarajućih propisa.
 Prije početka radova, sa MES, provjeriti sve predviđene mjere zaštite:

sigurnost, protupožarnu zaštitu i sanitetsku zaštitu. Zabranjen je rad
ukoliko sve mjere nisu ispunjene. Ako se radovi provode više dana,
obavezno je svakoga dana, prije početka radova, provjeriti znanja
rukovatelja.
76
 Ljudstvo koje nije osposobljeno za rad s MES, ili je psihički i fizički
nepripremljeno dužno je odbiti izvršenje takvih zadaća. Zapovjednik
preuzima potpunu odgovornost ukoliko i nakon toga zapovjedi izvršenje
zadaće. U takvim spornim slučajevima sastavlja se zapisnik i dostavlja
nadređenima.
 Rukovatelji moraju steći sigurnosne navike u radu, kako bi zaštitli

sebe i druge.
 Prije početka radova zapovjednik je dužan:
 proučiti zapovijed za izvršenje zadaće,
 pribaviti potrebnu dokumentaciju,
 provjeriti ispravnost opreme,
 upoznati sa pojedinim zadacima i provjeriti znanja,
 organizirati kretanje i rad po pojednim radnim točkama
 upoznati sa zaštitnom opremom i prvom pomoći.
 Nakon izvršene provedbe sastaviti zapisnik koji potpisuju svi

rukovatelji.
3.2. Opće mjere zaštite pri radu s MES
 Svi radovi na čuvanju, održavanju i rukovanju sredstava električnog

aktiviranja smatraju se osjetljivim. Stoga je potrebno stvoriti i uvijek
održavati uvjete koji će isključiti svaku mogućnost pojave nesretnih
slučajeva, ljudskih žrtava i materijalne štete.
 U radu sa sredstvima električnog aktiviranja moraju se poduzeti sve

mjere sigurnosti i zaštite (preventivne, ograničavajuće i opće), kako bi
se spriječila nenamjerna eksplozija, ograničio i svladao požar.
77
 Uputama su propisane odgovarajuće mjere i postupci oko čuvanja,
održavanja i rukovanja sredstavima električnog aktiviranja, u cilju
osiguranja sigurnog rada i otklanjannju uzroka koji mogu dovesti do
udesa.
 Zbog opsežnosti i raznovrsnosti radova sa sredstvima električnog

aktiviranja ne mogu se obuhvatiti do detalja sve specifičnosti koje se
mogu pojaviti u praksi, u odnosu na sigurnost rukovatelja.
 U svakom zapovjedništvu određuje se osoba odgovorna za sigurnost

provedbe radova.
 Svi voditelji radova su osobno odgovorni za provedbu mjera sigurnosti

tijekom izvršenja radova. Svaka osoba je pojedinačno dužna provoditi
sve mjere sigurnosti na mjestu izvršenja radova u potpunosti.
 Osobe drugih pouređajbi i ustanova koje su pridodane ili obavljaju

obilazak objekata i radilišta, moraju se pridržavati svih propisa
pirotehničke sigurnosti, bez obzira na njihov čin i dužnost.
 Sve mjere sigurnosti moraju biti realne i ovisno o sredstvima sa kojim

se rukuje, vodeći računa da se ne umanjuju niti uveličavaju.
 Postupci pri radu s MES i pravila sigurnosti, predviđena tehnološkim

postupkom, moraju se ispunjavati u svim uvjetima. Hitnost za izvršenje
zadaća, manjak sredstava (alata, pribora, uređaja i dr.), transportnih
sredstava, radne snage ili neke druge okolnosti, na mogu biti temelj za
kršenje pravila sigurnosti.
78
 U slučaju krajnje hitnosti i nužnosti zbog izvršenja određenih zadaća,
može se tražiti smanjenje ili izuzeće nekih mjera sigurnosti, koje se
odobravaju ili ne odobravaju odmah i službenim aktom. Odobrenje se
izdaje samo za konkretni slučaj i za određeni vremenski rok. I u takvim
slučajevima propisuju se dodatne mjere sigurnosti koje, iako ublažene,
osiguravaju potrebnu razinu sigurnosti.
79
 Rukovanje s MES zahtijeva teoretsku i praktičnu pripremu. Svi poslovi
s MES, bez obzira na obujam radova, zahtijevaju stručna znanja ovisno
o vrsti poslova i postupaka, kao i poterbnu opreznost.
 Neovlaštenim osobama zabranjen je rad s minskoeksplozivnim

sredstvima.
 Svaki nestanak MES mora se prijaviti i poduzeti odgovarajuće mjere.
 Svi radovi kod kojih je povećana opasnost od eksplozije, moraju se

obaviti samo za to predviđenim, opremljenim i osiguranim mjestima.
Takva mjesta moraju biti izdvojena od ostalih objekata (zasebni objekti i
površine).
 U prostorijama s povećanom opasnošću izbijanja eksplozije radove

može provoditi samo jedan rukovatelj direktno ili indirektno (pomoćni
mehanizam). Ova mjera posebno se navodi u tehnološkom postupku.
 Zabranjeno je obavljati bilo kakve radove sa minskoeksplozivnim

sredstvima za vrijeme nepogoda, u zatvorenom i otvorenom prostoru.
 Obavljaju se samo oni radovi s minskoeksplozivnih sredstvima čija je

provedba odobrena propisanim tehnološkim postupkom, pravilom ili
uputstvom.
 Izmjene tehnološkog postupka može odobriti samo organ koji ih je i

odobrio.
80
 Za svako radno mjesto, radilište, skladište i dr. mora se odrediti
najveći dopušteni kapacitet (maksimalne količine). Zabranjeno je
prikupljanje MES iznad dopuštenih količina.
 Minskoeksplozivnim sredstvima mogu rukovati samo psihofizički

zdrave osobe.
 Osobama pod utjecajem alkohola, opijata i lijekova ili se njihovo

djelovanje primjećuje, strogo se zabranjuje rad. U ponovljenim
slučajevima pooduzeti odgovarajuće mjere.
 Svakoga dana prije početka radova, voditelj radova mora provjeriti

psihofizičko stanje svakog rukovatelja (razgovor, ponašanje, izgled i dr.).
 Zabraniti rad psihofizički premorenim rukovateljima.
 Tijekom rada u zatvorenim prostorima sva vrata moraju biti otvorena.
 Na svim radilištima moraju se predvidjeti putevi evakuacije, koji ne

smiju biti prepriječeni.
 MES se ne smiju skladištiti u prolaznim prostorima, vratima i

prolazima.
 Na mjestima predviđenim za utovar-istovar, zabranjen je svaki rad koji

nije vezan za navedene poslove.
81
 Sva skladišta i radilišta moraju biti čista. Potrebno je neprekidno
uklanjati otpatke u pripremljene limene posude, osim eksplozivnih
tvariva.
 U području skladišta i radilišta zabranjeno je ložiti otvorenu vatru.
 Bojeva, vježbovna, školska i manevarska minskoeksplozivna sredstva

zabranjeno je rastavljati radi izučavanja, eksperimentiranja i sl.
 Zabranjeno je olakšavati ili ubrzavati rad s minskoeksplozivnim

sredstvima na račun mjera zaštite.
 Minskoeksplozivna sredstva dopušteno je čuvati samo u namjenski

odobrenim prostorima.
 Zabranjen je smještaj i čuvanje oštećenih minskoeksplozivnih

sredstva prije pregleda stručnog organa.
 Zabranjeno je pušenje kao i upotreba bilo kakvog zapaljivog tvariva

pri radu, čuvanju, transportu i sl.
 Dopušteno je nošenje naoružanja u cilju osiguranja radilišta, ali ono

ne smije biti napunjeno (osim u posebnim slučajevima koje određuje
zapovjednik).
 Radovi s MES mogu započeti samo ako je za svaku vrstu radova

razrađen i odobern tehnološki postupak na posebno određenim
prostorima i provedbu od strane ovlaštenih i stručnih rukovatelja.
82
 Sva radilišta osigurati sredstvima veze.
 Istovar i razvrstavanje neispravnih MES obavlja se na odvojenim,

pripremljenim, mjestima udaljenim od drugih skladišnih objekata
najmanje 200 metara.
 U slučaju nemogućnosti pridržavanja propisanih mjera sigurnosti

potrebno je izvjestiti nadležne institucije, u cilju donošenja odgovrajućih
mjera sigurnosti.
 Prije početka radova sat i nakit skinuti.
 Na radilištima se smije nalaziti samo ljudstvo koje je određeno za rad

na odgovarajućom poslovima, a svaki pojedinac na svome radnom
mjestu. Kretanje je dozvoljeno samo u okviru tehnološkog postupka.
 Najstrože je zabranjeno otvarati i zatvarati sanduke s

minskoeksplozivnim sredstvima izvan određenih mjesta.
 Svi radovi s MES moraju biti provedeni uz nazočnost nadređenih za

izvršenje pojedinih zadaća i koji je ne mogu delegirati (prenijeti), na
drugu osobu. Zabranjuje se samostalan rad rukovatelja.
 Tijekom provedbe radova, nadređeni zapovjednik, nadzire, upozorava

i otklanja uočene nedostatke, ako se nedostaci ponove odstranjuje
rukovatelja.
 Svako skladište mora se propisati uputa o zaštiti pri radu koja

obuhvaća sva mjesta, operacije i postupke.
83
 U svim slučajevima gdje propisane odredbe zaštite na radu nisu u
skladu sa tehnološkim postupkom ili nisu propisane, mora se zahtjevati
hitna izmjena-dopuna tehnološkog postupka.
 Ukoliko prijeti očita opasnost rad se odmah prekida (iako se radi po

propisanom tehnološkom postupku).
 Tijekom rada nadzirati rad rukovatelja, a prema potrebi i

sposobnostima davati odgovarajuće zadaće.
 Potrebno je (povremeno) provjeravati znanja rukovatelja

minskoeksplozivnih sredstava.
 Sredstva držati čistim i uredno skladištenim sa pripadajućom

evidenciom.
 Agregate i električnu opremu propisno izolirati i uzemljiti te u radu

primjeniti na dopuštenoj udaljenosti.
 Svaka, pa i najmanja povreda ili udes mora se odmah prijaviti i

analizirati.
3.3. Posebne mjere
 Organizirana sanitetska zaštita,
 Organizirana protupožarna zaštita,
 Organizirana higijensko-tehnička zaštita.
84
4. Sadržaj
1. Električno aktiviranje eksplozivnih naboja .........................................................2
1 .1 . Te hn ike in icira n ja e ksp lo zivn ih na bo ja - en . .................................................................2
2. Sredstva za električno aktiviranje eksplozivnih naboja .................................2
1 .1 . E le kt ričn i de to na t o r ................................................................................................................ 2
1 .2 . S a st a vn i d ije lo vi e le kt ričn og d et on a to ra .........................................................................2

1 .2 . 1. V od iči e le kt rično g de to na t o ra ......................................................................................... 2
1 .2 . 2. B rt va e le kt rično g de to na t o ra ........................................................................................... 2
1 .2 . 3. Za št itn a cje včica e le kt ričn o g d et on a to ra ....................................................................2
1 .2 . 4. Tije lo e le kt ričn o g d et on a to ra .......................................................................................... 2
1 .2 . 5. E le kt ričn i in icija to r – EI ..................................................................................................... 2
1 .2 . 6. Ja ko st st ru je za akt ivira n je E D ......................................................................................2
1 .2 . 7. I sp it iva n je ele kt ričn ih de to na t o ra ..................................................................................2
1 .3 . I zvo ri st ru je za akt ivira n je e ksp lo zivn ih pu n je n ja ........................................................2

1 .3 . 1. Ure đ a ji za a kt ivira n je E D ................................................................................................. 2
1 .3 . 2. Din a mo -u ređ a j..................................................................................................................... 2
1 .3 . 3. K on de n za t o rski u ređ a ji ..................................................................................................... 2
1 .3 . 4. K on de n za t o rski u ređ a j KS P -7 00 ....................................................................................2
1 .3 . 5. Ru čn i ind u kt o r- MRUD- a .................................................................................................... 2
1 .3 . 6. A ku mu la t o ri........................................................................................................................... 2
1 .3 . 7. G ra d ska mre ža i p o kret n i ag re ga t i ................................................................................2
1 .4 . V od iči e le kt rične e ne rg ije .................................................................................................... 2

1 .4 . 1. P ro ra ču n ot po ra vo d iča : ................................................................................................... 2
1 .4 . 2. I sp it iva n je vo d iča e le kt rične e ne rg ije ...........................................................................2
1 .5 . P o mo ćn a sre d st va za e le kt ričn o a kt ivira n je ...................................................................2
2. Mreže za električno aktiviranje eksplozivnih naboja ......................................2
2 .1 . S e rijsko sp a jan je ot po ra ....................................................................................................... 2
2 .2 . P a ra le ln o sp a ja n je ot po ra .................................................................................................... 2
2 .3 . S e rijska e le kt ričn a mre ža .................................................................................................... 2

2 .3 . 1. I zra čun ot po ra se rijske mre že ........................................................................................ 2
2 .4 . P a ra le ln a mre ža za a kt ivira n je e n: ...................................................................................2

2 .4 . 1. I zra čun ot po ra p a ra le lne mre že : ....................................................................................2
85
2 .5 . K o mb in ira n e e le kt rične mre že : ........................................................................................... 2
2 .5 . 1. P ro ra ču n ko mb in ira ne , pa ra le lno - se rijske , e l. mre že s ist im o tp o ro m gra na : . 2
2 .5 . 2. P ro ra ču n ko mb in ira ne , pa ra le lno - se rijske , e l. mre že sa ra zličit im o tp o ro m
g ran a ................................................................................................................................................. 2
2 .5 . 3. K o mb in ira n a, se rijsko -p a ra le ln a , e le kt ričn a mre ža . ................................................2
4 Mjere zaštite pri radu sa minskoeksplozivnim sredstvima ................................2
4 .1 P re ve n t ivne mje re za št it e .................................................................................................... 2
4 .2 O p će mje re za št it e p ri ra du s ME S ...................................................................................2
4 .3 P o se bn e mje re ......................................................................................................................... 2
5 Sadržaj............................................................................................................................ 2
3. Popis tablica ..............................................................................................................2
4. Popis slika..................................................................................................................2
5. Literatura.................................................................................................................... 2
6. Prilog. Opis funkcija Radne knjige Vježba.xls. .................................................2
6 .1 . Ra dn i list : S e rijska (P a ra le lna ili K o mb in ira n a ). ...........................................................2
6 .2 . Ra dn i list ................................................................................................................................... 2
86
5. Popis tablica
Tablica 1. Vrijeme usporenja vremenskih ED. ...........................................................2
Tablica 2. Otpor vodiča ED. .............................................................................................2
Tablica 3 . Otpor električnih detonatora ovisno o vrsti mostića i dužini vodiča. 2
Tablica 4. Vrijednosti struja aktiviranja ........................................................................2
Tablica 5. Broj ED koje može aktivirati uređaj IKS-1000V ......................................2
Tablica 6. Dozvoljen minimalni presjek vodiča ...........................................................2
Tablica 7. Specifični otpor vodiča ..................................................................................2
Tablica 8. Broj uređaja UZLS koje je potrebno ugraditi za zaštitu električne

mreže...................................................................................................................................... 2
87
88
6. Popis slika
Slika 1. – Trenutni ED i Vremenski ED. ........................................................................2
Slika 2. - Polusekundni električni detonatori. .............................................................2
Slika 3–Vrste EI .................................................................................................................. 2
Slika 4 - Shematski prikaz EI ..........................................................................................2
Slika 5. - Ispitivanje ispravnosti ED. .............................................................................2
Slika 6. - Dijagram jakosti struje dinamo- uređaja 300, 500 i 1000  V  .................2
Slika 7. - Principijelna električna shema kondenzatorskog uređaja .....................2
Slika 8. - Električni impuls a) kondenzatorskog , b) dinamo-uređaja. ................2
Slika 9. - IKS 1000V ........................................................................................................... 2
Slika 10. - KSP- 7001. Signalizacija rada kondenzatora ...........................................2
Slika 11. Provjera ispravnosti ručnog induktora MRUD- a. ......................................2
Slika 12- Serijsko spajanje akumulatora ......................................................................2
Slika 13- Paralelno spajanje akumulatora ...................................................................2
Slika 14. – Shematskiprikaz UZLS- a. ............................................................................2
Slika 15. - Shematski prikaz električne mreže ............................................................2
Slika 16. - Serijsko spajanje otpora. .............................................................................2
Slika 17. - Paralelno spajanje otpora ............................................................................2
Slika 18. - Shematski prikaz serijske mreže ...............................................................2
Slika 19. - Shematski prikaz paralelne mreže. ...........................................................2
Slika 20. - Shematski prikaz kombiniranih mreža ......................................................2
Slika 21. - Kombinirana, paralelno- serijska, električna mreža sa različitim

otporom grana ...................................................................................................................... 2
Slika 22. - Ekvivalentna shema serijsko-paralelne mreže .......................................2
Slika 23. - Izgled radnog lista-Serijska .........................................................................2
89
7. Literatura
1. Bartolac D. Horvat V.: Eksplozivni naboji i isredstva za paljenje. HVU.

Lekcije, Zagreb 1992
2. Fusić M.: Eksplozivi i eksplozivne tvari. Lekcije, HVU.Zagreb 1997.
3. Grupa autora.: Električno paljenje mina. 1960.
4. Grupa autora.: Kondenzatorske mašine za električno paljenje mina.

1969.
5. Grupa autora.: Priručnik o minsko-razornim napravama. MORH.Zagreb

1993.
6. Grupa autora.:Unis. Katalog, 1970.
7. Jelaković T.:Uvod u elektrotehniku i elektroniku. Zagreb 1975.
8. Krsnik J.: Miniranje, Zagreb 1989.
9.Pleše M., Šteker I., Horvat V.: Eksplozivna sredstva. MORH. Zagreb
1992.
10. Vučković P.: Mjere tehničke zaštite prilikom uskladištenja i prijevoza

eksplozivnih sredstava. Lekcije, HVU. Zagreb 1996.
90
8. Prilog. Opis funkcija Radne knjige Vježba.xls.
2. Slika - Izgled radnog lista-Postava
Opaska: Mijenjajte samo ponuđene vrijednosti.
91
1. Odabir vrste dinamo uređaja :
 DS - 300; DS - 500; DS - 1000.
2. Odabir tipa mostića ED, mogućnost odabira:
 A Cu A FeI A FeII.
 B Cu B FeI B FeII.
 C Cu.
3. Obabir ukupnog broja ED u mreži,
 Min. vrijednost 0.
 Max. 500, korak 1.
4. Udaljenost stanice za aktiviranje ED.
 Max. 2000 metara, korak 10.
5. Odabir vrste ED, mogućnost odabira:
 2x1,5; 2x2; 2x2,5; 2x3; 2x4; 2x5; 2x6; 2x7; 2x8.
6. Odabir dužine pomoćnih vodiča,
 Max. 50 metara, korak 1.
7. Odabir broja paralelnih grana. Daje broj ED u paralelnoj mreži i broj

ED u pojedinoj grani. (najmanji zajednički višekratnik).
92
8.1. Radni list: Serijska (Paralelna ili Kombinirana).
Slika 25. - Izgled radnog lista- Serijska
Nakon odabira ponuđenih parametara, na radnim listovima

prikazane su tražene vrijednosti:
1. Pogodnost sredstava za aktiviranje električne mreže:
Akumulator i potreban broj; DS-Dinamo uređaj; IKS-1000 V; KSP

700.
2. Otpor ED,
3. Ukupan otpor mreže,
4. Potreban napon,
5. Potrebna jakost struje,
6. Vrijednosti struje koje će dati pojedini uređaj za aktiviranje.

Akumulator i potreban broj.
7. Pogodnost: DS-Dinamo uređaj, IKS-1000 V i KSP 700 uređaja.
93
8.2. Radni list
94

Hrvatsko Vojno Učilište Učilište Hrvatske Kopnene Vojske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Hrvatsko Vojno Učilište Učilište Hrvatske Kopnene Vojske

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatsko Vojno Učilište Učilište Hrvatske Kopnene Vojske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE

UČILIŠTE HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

Zagreb, siječnja 1999.

Zahvaljujem se mr.sc. Ivanu Šteker na stručnoj recenziji, a kolegama sa katedre

Također, spominjem kolege koji su pregledali gradivo i ukazali konkretnim

Anđelko Vojvoda dipl.ing.

Zagreb, u siječnju 1999.

Grof Janko Drašković

Područje električnog aktiviranja eksplozivnih naboja u stalnom je

Minerski radovi imaju sve veću i širu primjenu, a mogu se provoditi

Uporabom eksploziva, zbog prirode poslova na kojima zamjenjuju

Temeljna zadaća u provedbi minerskih radova sadržana je u

Za aktiviranje (paljenje), eksplozivnih naboja - e/n, koristimo se

1.1. Tehnike iniciranja eksplozivnih naboja - en.

Neovisno o ozabranoj tehnici aktiviranja uvijek se javlja problem

Električno aktiviranje eksplozivnih naboja jest najdjelotvornija,

 aktiviranje eksplozivnih naboja u točno određeno vrijeme,

 aktiviranje eksplozivnih naboja sa većih udaljenosti,

 selektivno aktiviranje eksplozivnih naboja u točno određeno vrijeme

 aktiviranje eksplozivnih naboja sa zakašnjenjem u ovisnosti o vrsti

 manja osjetljivost na mehanička oštećenja, kod ispravnog

 umanjen utjecaj atmosferilija,

 jednostavna provjera ispravnosti mreže za aktiviranje tijekom i

 primjena u svim uvjetima, osim uvjeta izravnog atmosferskog

 omogućavanje aktiviranja eksplozivnih naboja u okruženju

sigurnost pri radu je mnogostruko veća u odnosu na druga sredstva za

 vrijeme pripreme i izrade mreža je manja u odnosu na druge načine

Navedene prednosti, od kojih je najvažnije sigurno aktiviranje,

 za podvodna miniranja i u vlažnom tlu,

 za miniranje na mjestima s pojavom metana i/ili ugljene prašine,

 za sigurno aktiviranje velike količine minskih naboja sa sigurne

 za smanjenje potresa usljed detonacija,

 za dobivanje odgovarajuće granulacije tvariva.

Električno aktiviranje eksplozivnih naboja nije dopušteno:

 ako na radilištun postoji mogućnost direktnog dodira vodiča sa

 ako trenutno vladaju vremenske nepogode sa grmljavinom i

 ako ljudstvo nije uvježbano za rad.

Zbog sve većeg obujma minerskih radova, razvoj i primjena

 poboljšanju osjetljivosti električnih detonatora, unificiranju,

 sve obimnijoj upotrebi vremenskih ED, usavršavanju uređaja za

 pojednostavljenju izrade mreža i metoda proračuna,

 povećanoj zaštita od nenamjernog aktiviranja, lutajućih - struja i

 povećanju sigurnosti aktiviranja.

Osnovna sredstva za električno aktiviranje eksplozivnih naboja:

2.1. Električni detonator - ED,

2.2. Izvori električne energije,

2.3. Vodiči električne energije,

2.4. Alat, pribor i pomoćna sredstva.

2.1. Električni detonator

Električni detonator - ED (sl. 1), je eksplozivno sredstvo- naprava u

Masovna primjena električnih detonatora započinje početkom ovoga

Za aktiviranje eksplozivnog naboja izrađenog od lijevanog trotila

Električni detonatori su dostatno sigurni na mehaničke udare i potrese koji mogu

Velika sigurnost radova ogleda se i za različita električna

Primjenom vremenskih ED mogu se po želji postići precizni intervali

Izborom najpovoljnijeg intervala zakašnjenja (sustava miniranja i

Električne detonatore, prema brzini aktiviranja dijelimo na:

Slika 1. – Trenutni ED i Vremenski ED.