34.

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji – početak kraja

1952. KPJ mijenja naziv u SKJ ( pokušaj “dokazivanja” demokratizacije)

1953. raspad seljačkih zadruga

bolji odnosi sa SSSR-om ( nakon Staljinove smrti)

60-ih godina sve veći sukobi interesa među republikama

1963. novi ustav (FNRJ postaje SFRJ; NR Hrvatska postaje SR Hrvatska)

1965. gospodarske reforme - tržišna privreda


izazvalo političke sukobe 1966. reformisti centralisti
tržišna privreda planska privreda; staljinisti
Edvard Kardelj Aleksandar Ranković
(potpredsjendik, čelnik UDB-e, velikosrpski ideolog)
tzv. Brijunski plenum – osuda
uklanjanje A.Rankovića i 1500 drugih

Hrvatski otpor od 1965. do 1971.

1954. tzv. Novosadski dogovor – srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik s 2 izgovora

zajednički pravopis (1960.)
1967. Matica hrvatska + Društvo književnika Hrvatske = Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika
hrv. jezik je u neravnopravnom položaju, nametanje srpskog jezika, traži se ravnopravnost 4 jezika
slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog ) – oštra reakcija režima – progoni . . .
1968. studentski nemiri – za demokratizaciju , reforme …

1971. demokoratski i nacionalni pokret (Hrvatsko proljeće)

nositelji – CK SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo) poticaj – ustavni amandmani iz 1971.
Matica hrvatska reforma federacije
studentski pokret (Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak....) naznake konfederalizma

protivnici – Vladimir Bakarić, Edvard Kardelj traže intervenciju J.B.Tita

sjednica CK SKJ u Karađorđevu – udar na hrvatski vrh – osuda pokreta kao “kontrarevolucije”

posljedice – smjene, progoni, “verbalni delikt”, “moralno-politička podobnost”, zabrana Matice hrvatske

1974. novi Ustav SFRJ

načela: federativnost, „pravo svakog naroda na samoodređenje do odcjepljenja“
2 SAP-a (Socijalističke autonomne pokrajine) Kosovo i Vojvodina u sklopu SR Srbije
Predsjedništvo SFRJ (J.B. Tito doživotni predsjednik) + 8 članova (tzv. „kolektivni šef“)

VI. Prilike u svijetu i Hrvatskoj od 1945. do 1989.