Seminarski rad iz kolegija Ergonomija raunalne i programske opreme

Brainwave relaksacija korisnika

Student: Marko Puhalovi JMBAG: 0036388386

U Zagrebu, rujan 2007.

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Sadraj
SADRAJ .............................................................................................................................................................. 0 UVOD..................................................................................................................................................................... 2 MODANI VALOVI ............................................................................................................................................ 3 KAKO MJERIMO MODANE VALOVE? ...................................................................................................... 5 MAGNETSKA REZONANCIJA ................................................................................................................................ 8 BINAURALNI RITAM ........................................................................................................................................ 9 BIOFEEDBACK ................................................................................................................................................. 10 BRAINWAVE ENTRAINMENT ...................................................................................................................... 12 BRAINWAVE TEHNOLOGIJA....................................................................................................................... 14 MIND MACHINE ................................................................................................................................................. 15 LIGHT & SOUND................................................................................................................................................ 15 The Procyon Light and Sound Mind Machine - Audio Visual Synthesizer .................................................. 16 Nova Pro 100............................................................................................................................................... 17 Dream Machine ........................................................................................................................................... 18 BRAINWAVE MUSIC ........................................................................................................................................... 19 Brainwave music relaksacija uz binauralni ritam....................................................................................... 19 Hemi-Sync ................................................................................................................................................... 20 Brainwave music relaksacija uz biofeedback .............................................................................................. 20 BRAINWAVE BIOFEEDBACK ............................................................................................................................... 22 ThoughtStream ............................................................................................................................................ 23 ZAKLJUAK ..................................................................................................................................................... 25 REFERENCE ...................................................................................................................................................... 26 MODANI VALOVI ............................................................................................................................................. 26 SNIMANJE MODANIH VALOVA ......................................................................................................................... 26 BINAURALNI RITAM .......................................................................................................................................... 26 BIOFEEDBACK ................................................................................................................................................... 27 LIGHT & SOUND................................................................................................................................................ 27 BRAINWAVE ENTRAINMENT .............................................................................................................................. 27 MIND MACHINES ............................................................................................................................................... 27 BRAINWAVE POJMOVI ....................................................................................................................................... 27

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Uvod
Na mozak proet je elektrinom aktivnou u svakom trenutku naega ivota. Milijarde neurona neprestano okidaju i proizvode elektrine signale koje nazivamo modanim valovima. Signali putuju naim mozgom razliitim brzinama u razliitim periodima modane aktivnosti,ali u svakom trenutku odre ena brzina vala je dominantna.

Slika 1. Model Ljudskog mozga Brzina vala zapravo je njegova frekvencija izraena u Hertzima. Znanstvenici su ve odavno, jo kada su prvi put izmjerili modanu aktivnost, utvrdili da su modani valovi povezani sa stanjem svijesti. Postoje etiri glavne skupine modanih valova. Svaka od etiri vrste modanih valova povezana je sa odre enim stanjem uma ili stanjem svijesti. Svaka vrsta modanog vala sadri manje frekvencijske pojaseve povezane sa odre enim funkcijama tijela i uma. Neka sloena mentalna stanja povezana su sa odre enim frekvencijama koje se ponavljaju u uzorcima, ali su i neki tjelesni i modani procesi tako er povezani sa odre enim frekvencijama modanih valova. Znai, djelovanjem na modane valove moe se promijeniti stanje svijesti ili uma neke osobe. Kako utjecati na modane valove u svrhu relaksacije pacijenta otkriti emo u ovom seminarskom radu. Istrait emo koje su to prirodne zakonitosti koje su znanstvenici iskoristili te na kojem principu rade ure aji danas dostupni na tritu ure aja za brainwave relaksaciju korisnika. 2

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Modani valovi
Dobro je poznato da je mozak elektrokemijski organ. Znanstvenici smatraju da mozak na vrhuncu aktivnosti moe osloboditi i do 10 watti snage. Neki smatraju da kada bi svih 10 milijardi neurona bilo aktivno u jednom trenutku da bi elektrode postavljene na glavu zabiljeile napon od 5 milivolti do 50 milivolti. Elektrina aktivnost karakteristika je ljudskog mozga. Ona se oituje u vidu modanih valova. etiri su vrste modanih valova, od najvee do najmanje aktivnosti mozga. Kada aktivno koristimo mozak tada on emitira beta valove. Beta valovi su relativno male amplitude ali sa najmanjom valnom duljinom od sve etiri vrste valova. Frekvencija beta valova je od 14 do 40 Hz. Beta valovi karakretistini su za snanu modanu aktivnost. Kod osobe koja dri govor ili predavanje ili sudjeluje u kakvoj raspravi mozak emitira beta valove.

Slika 1. Tablica sa prikazom vrsta modanih valova

Alpha valovi su u spektru od 8 do 13 Hz. To je stanje u kojem je odrasla osoba budna ali u 3

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

oputenom stanju. Ovo stanje prestaje kada otvorimo oi ili kad provodimo odre enu mentalnu aktivnost. Dva su normalna alpha ritma, mu ritam i "vremenski" ili trei ritam. Alpha ritam moe biti i poremeen, npr. kod kome kada osoba ne odgovara na vanjske podraaje, to se jo naziva i "alpha koma". Theta valovi su vee amplitude od beta valova me utim manje frekvencije. Frekvencija theta valova je od 4 do 7 Hz. Kod osobe koja odmara od posla i poinje sanjariti mozak emitira theta valove. Repetitivne radnje i monotoni poslovi kao to je vonja autocestom esto nas znaju izbaciti iz beta aktivnosti mozga u theta aktivnost. Osobe koje mnogo voze autocestom esto se dosjete dobrih ideja ba za vrijeme vonje. Isto vrijedi i za osobe koje tre jer se tako dovode u stanje mentalne relaksacije kada mozak emitira alpha valove, a prelaskom u theta fazu dolazi do stvaranja ideja. U takvom stanju rad koji obavljamo zapravo vrimo automatski i mentalno se odvajamo od posla to dovodi do stvaranja slobodnog toka ideja. To je obino pozitivno mentalno stanje. Delta valovi su najvee amplitude ali i najmanje frekvencije, tipino od 0.5 do 3 Hz. Frekvencija nikada ne pada do nule jer to predstavlja modanu smrt. U dubokom snu frekvencija modanih valova je najnia, otprilike 2 do 3 Hz. Kada se spremamo na spavanje dok itamo knjigu mozak nam se vjerojatno nalazi u donjoj granici bete me utim kako polako tonemo u san na mozak poinje emitirati alpha valove, zatim theta i kad zaspemo delta valove.

SMR - senzo-motorika aktivnost ili mu ritam (mu rhythm) nalazi se u alpha dijelu modane aktivnosti. Karakteristina je za pomicanje ili zamiljanje pomicanja kontralateralnih udova (primjerice ruke). Gamma valovi su frekvencije priblino od 26 do 100 Hz. Gamma valovi mogu se zabiljeiti samo elektrokortikografom ili magnetoencefalografom. Gamma valovi predstavljaju povezivanje neurona sa razliitim zadaama u svrhu provo enja odre ene kognitivne ili motorike funkcije. Dobro je poznato da ljudi sanjaju u ciklusima od 90 minuta. Kada iz delta faze pre emo u theta fazu to znai da sanjamo i javlja se REM (Rapid Eye Movement) faza. Kada se osoba 4

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

probudi iz dubokog sna tada prolazi kroz theta fazu pa alpha sve do stanja potpune budnosti i beta faze. Ako pak tada opet zatvorimo oi mogue je da se vratimo istim redoslijedom do delta faze i dubokog sna, me utim mogue je i da mozak zapone emitirati theta valove. U tom stanju moemo dobro izvagati doga aje od prijanjeg dana ili pak dobro isplanirati aktivnosti u danu koji dolazi. To moe biti faza kreativne mentalne aktivnosti. Sve etiri vrste modanih valova, od delte sa visokom amplitudom i niskom frekvencijom pa do bete sa niskom amplitudom i visokom frekvencijom karakteristine su za ljudski mozak neovisno o spolu, dobi ili kulturnoj i zemljopisnoj lokaciji. Istraivanja pokazuju da se u svakom trenutku kod neke osobe mogu zabiljeiti sve 4 vrste modanih valova od kojih jedna vrsta modanih valova uvijek prevladava. Poznavanjem modanih valova osoba moe bolje iskoristiti prednosti pojedinog stanja u kojem se mozak nalazi, to znai poveati mentalnu produktivnost kroz irok spektar aktivnosti tako da bolje iskoristimo stanje snane koncentracije, oputenosi ili mirnog sna.

Kako mjerimo modane valove?

EEG ili elektroencefalograf je ure aj koji koriste neuropsihijatri za mjerenje elektrine aktivnosti mozga. Elektrode se postavljaju na skalp. Naponi na razliitim dijelovima glave su posljedica koordinirane depolarizacije i repolarizacije skupine neurona u mozgu. Istovremena registracija napona s razliitih podruja mozga ima dijagnostiko znaenje. Mogu se registrirati: Psihika stanja Neoplazme

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Za mjerenje se koristi standardno 19 elektroda (+2 uzemljenja na ukama) na glavi. Razmak izme u elektroda je 10% - 20% (sustav deset-dvadeset). Za registraciju se koristi 8, 12, 18, 24, 32 kanalni EEG ure aj. Kanal je isto to i odvod, odnosno pojaalo s elektrodama. Mjerenja mogu biti bipolarna i monopolarna.

Slika 1. Djevojka sa privrenim elektrodama za elektroencefalografiju

EEG se u klinike svrhe koristi radi: razlikovanja epileptinih napada od ostalih slinih simptoma, kategorizacije vrste napada, promatranje utjecaja anestezije, dijagnosticiranje modane smrti, dijagnosticiranje pojedinih psihikih bolesti i demencije.

Autor: Marko Puhalovi Prednosti.

Brainwave relaksacija korisnika

Nekoliko je prednosti kod koritenja EEG-a. Kao prvo to je neinvazivna metoda. Osoba ne mora stajati potpuno mirno kao kod fMRI (functional magnetic resonance imaging) metode. Prednost je to EEG biljei spontanu modanu aktivnost i osoba ne mora sura ivati u procesu mjerenja (kao npr. kod bihevioralnog testiranja u neuropsihologiji). EEG ima veliku vremensku razluivost (od ak 1 ms) u usporedbi sa fMRI.

Ogranienja. EEG ima i nekoliko ogranienja. Elektrode postavljene na glavi nisu dovoljno osjetljive da bi uhvatile potencijale koji se javljaju izme u pojedinih neurona ve izme u velikih grupa neurona koji proizvode vee naponske razlike od individualnih neurona. Tako er EEG je ogranien i anatomski u odnosu na npr. fMRI.

Functional magnetic resonance imaging (fMRI)

Functional magnetic resonance imaging (fMRI) je koritenje magnetske rezonancije (MRI) za mjerenje hemodinamike aktivnosti povezane sa aktivnou neurona u mozgu i le noj modini kod ljudi i ivotinja. To je najnovija vrsta snimanja modane aktivnosti. Zasniva se na magnetskoj rezonanciji (MRI).

Slika 2. Moderni ure aj za magnetsku rezonanciju (MRI)

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Magnetska rezonancija
To je pojava koja omoguava dobivanje kvalitetnih tomografskih presjeka ljudskog tijela s velikom rezolucijom. Ideja se sastoji u tome, da se pojedina meka tkiva u organizmu razlikuju prema koliini vode, odnosno vodikovih atoma, to je jako povoljno za dobivanje velikih kontrasta slike, budui da vode u tijelu ima u izobilju. To je mogue jer vodikovi atomi imaju spin, to rezultira njihovim specifinim ponaanjem kada se nalaze u jakom magnetskom polju. Kod fMRI biljei se aktivnost neurona na taj nain da se prati protok krvi i zasienost krvi kisikom u mozgu (hemodinamika). Kada su ivane stanice aktivne one troe kisik kojeg nosi hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima. To pak znai da se poveava protok kisika u dijelovima mozga koji su aktivni i to sa zakanjenjem od 1 do 5 sekundi. Protok krvi bogate kisikom kroz mozak prati se tada MRI tehnologijom. Nekoliko je prednosti kod uporabe MRI ure aja. Jedna od glavnih prednosti MRI ure aja u odnosu na ure aje bazirane na rentgenskoj tehnici ( CT i sl.) jest mogunost dobivanja veih kontrasta ime u pojedinih tkiva. Osim toga magnetska rezonancija omoguava snimanje presjeka u sve tri ravnine, brzo snimanje pokretnih slika i to bez ikakvog tetnog (ionizirajueg) zraenja, to je naroito vano za sigurnost pacijenta. Za razliku od ostalih medicinskih ure aja s 2D prikazom, MRI ure aj nema mehanikih pokretnih dijelova za dobivanje slike, a osim toga mogue je relativno jednostavno dobiti i 3D prikaz. to se tie nedostataka, najee se spominje slaba osjetljivost, neto loija rezolucija nego kod CT-a, te dugo vrijeme snimanja.

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Binauralni ritam
Binaural u doslovnom prijevodu znai neto to je povezano sa dva uha. Binauralne ritmove otkrio je 1839 Heinrich Wilhelm Dove. U prirodi, dva zvuka koja su slina ali malo pomaknutih frekvencija vibrirati e tako da proizvedu dvije nove frekvencije koje su zbroj razlika frekvencija originalnih zvukova. Primjerice zvukovi frekvencija 400 Hz i 410 Hz proizvest e zvuk frekvencije 405 Hz koji pulsira 10 puta u sekundi. U mozgu se interno doga a slina stvar pa se tako javljaju nisko-frekventne pulsacije u ovisnosti o jaini zvukova koje osoba prima na svako uho sa stereo slualicama. Osobi e se initi da su dva tona pomjeana u okolini neznajui da je za to odgovoran mozak. Frekvencija tonova treba biti od 1000 do 1500 Hz da bi se pulsiranje ulo. Razlika u frekvenciji 2 tona mora biti malena, manja od 30 Hz da bi se efekt pojavio, inae e osoba razlikovati zvukove i nee zamjetiti pulsiranje. Vibracije su bre ako je razlika izme u dviju frekvencija vea ili sporije u sluaju kada je razlika manja.

Slika 1. Opis pojave binauralnog ritma

Na tritu postoje brojni programi i audio cd-i i sa ve snimljenim zvukovima koje dovodimo na stereo slualice. Takvi zvukovi ve nakon 5 minuta sluanja dovode modane polutke u sinhronicitet jaajui tako vezu izme u modanih polutki (most). Binauralni zvuk dakle proizvodi pulsirajui ritam u naem mozgu, stvarajui tako sinhronicitet izme u naih modanih polutki omoguavajui tako da se na mentalni kapacitet kreativnije oslobodi.

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Slian se efekt moe postii i na drugaije naine. Primjerice kroz povijest starije civilizacije su to radile bubnjevima koje su koristile u posebno dizajniranim akustikim prostorima (primjerice Stonehenge). Binauralna rekalsacija dakle spada u podruje relaksacije mozga uz pomo glazbe (Brainwave music entrainment).

Biofeedback
Osnovni princip "biofeedback" tehnologije zasniva se na vjetini koju svi ljudi posjeduju, a to je mogunost da svojevoljno utjeemo na autonomne funkcije naeg tijela. Posljednjih godina ustanovljeno je da nam biofeedback omoguuje nezamislivo velik stupanj kontrole nad naim tijelom. Studije u kasnim 60-ima pokazale su da ono to se smatralo da nije dio nae svijesti, autonomne funkcije mozga, zapravo i nije takvo ve se moe uz pomo elektronike opreme izravno kontrolirati. To su stvari poput disanja, broj otkucaja srca, krvni tlak itd. Znanstvenici su prvo uz pomo EEG-a promatrali razliita stanja u kojima se nalaze osobe dok prakticiraju yogu.

Slika 1. Biofeedback tehnologija

10

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Kod biofeedback tehnologije razliite se elektrode spoje na kou. Tada se koriste tehnike relaksacije, meditacije, vizualizacije kako bi se postiglo eljeno stanje svijesti ili tijela to moe biti na primjer oputenost miia, nii krvni tlak ili nia tjelesna temperatura. Biofeedback ure aj tada prati promjene na tijelu. Neki od parametara koji se prate su: temperatura koe, elektrina vodljivost koe, napetost miia, broj otkucaja srca, modana aktivnost.

Biofeedback ure aj pomae kod simpatikog ili adrenalnog stresa. Tako er, koristan je i kod neadekvatne kontrole nad jednim ili grupom miia. Stanja koja se mogu tretirati biofeedback ure ajem su na primjer: poremeaj tjeskobe, blaga depresija, epilepsija, glavobolja, poboljanje koncentracije kod uenja ili meditacije, nadziranje modanih valova kod duhovnog razvoja ili dostizanja unutarnjeg mira, miino-skeletni poremeaj kronine napetosti miia, terapije za relaksaciju, terapije za osloba anje od stresa, djelovanje protiv sindroma kronine boli, kod visokog krvnog tlaka, kod astme, kod bolesti krvotoka, kao to je Raynaudova bolest, kod bolesti vilice, kao to je TMJ, kod urinarne inkontinencije, kod poremeaja smanjene koncentracije.

11

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Biofeedback ure aj moe sprjeiti simptome glavobolje na taj nain da djeluje na ile koje dovode krv u mozak tako da se ta krv prerasporedi u ruke i noge. Na taj nain efektivno se suzbijaju simptomi glavobolje. Biofeedback tako er uinkovito suzbija simptome Crohnove bolesti, neuritisa i ostalih bolnih poremeaja. Uz pomo elektronikih osjetila mogue je sada nauiti kontrolirati napetost miia i tjelesnu temperaturu. Mogue je kontrolirati kucanje srca i krvni tlak, to su parametri koji su povieni kod napada stresa tako da uz pomo biofeedback ure aja moemo smanjiti simptome stresa.

Brainwave entrainment
Princip brainwave entrainmenta zasniva se na na naelu koje vrijedi u prirodi, a otkrio ga je 1656. nizozemski znanstvenik Christian Huygens. On je naime otkrio da kada satove sa neuskla enim njihanjem klatna objesimo na jedan zid, nakon nekog vremena svi e satovi biti uskla eni na istu frekvenciju i to tako da ak ni mehanikom intervencijom ne bi postigli bolju uskla enost. To je zato jer se male koliine energije razmjenjuju izme u 2 sustava sve dok se oni ne usklade. Slian se princip moe primjeniti i na ljudski mozak.

Slika 1. Pojava modanog vala nakon djelovanja zvunog signala

12

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Prema tome, brainwave entrainment je jednostavno uskla ivanje frekvencije rada ljudskog mozga na eljenu frekvenciju, bilo viu ili niu. Brainwave entrainment se vri putem ure aja za relaksaciju, kao to su na primjer svjetlosnozvuni ure aji. Kod zvunih ure aja koristi se ve spomenuti princip binauralnog ritima. Najee se koriste svjetlosni ure aji uz praenje zvunih signala. Svjetlosni ure aji nisu preporuljivi za osobe koje pate od epilepsije.

Slika 2. Rezultati djelovanja "Brainwave entrainmenta" na ljudski mozak Kada se mozak stimulira zvunim ili svjetlosnim signalima onda se u mozgu javlja impuls koji prati onaj signal koji primamo kroz naa osjetila. Taj impuls koji se javlja u mozgu naziva se "cortical evoked response". Nakon nekog vremena, djelovanjem vanjskog podraaja u mozgu se poinju javljati valovi frekvencije koja prati podraaj. Ta pojava naziva se FFR ili "frequency following response". Na taj nain u mozgu moemo potaknuti emitiranje modanih valova eljene frekvencije i time mozak dovesti u eljeno stanje.

13

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Brainwave tehnologija

Slika 1. Stonehenge kao vrsta drevnog svjetlosnog stroja

Oputajui svjetlosni efekti poznati su ljudima jo od davnina. Jo su stari amani znali kako se svjetlom moe potaknuti ulazak u alternativna stanja svijesti. Oko 200 godine A.D., Ptolomej je primjetio da se proputanjem sunevog svjetla kroz kota koji se vrti dobija osjeaj da se boje mijeaju to moe proizvesti osjeaj sree i euforije. U moderna vremena (u 40-ima i 50-ima), znanstvenik W. Gray Walter koristio je stroboskop i primjetio je da se modani valovi mijenjaju pod utjecajem trepereeg svjetla. To je bilo i oekivano, me utim nije bilo oekivano da se modani valovi mijenjaju i izvan podruja mozga koje je zadueno za vid. U 70-ima u 80-ima su znanstvenici ustvrdili da se jo bolji doivljaj dobija uvo enjem i zvune stimulacije. Izumom mikroprocesora poinje razdoblje proizvodnje jeftinih brainwave ure aja koji kombiniraju svjetlost i zvuk kako bi korisniku priutili relaksaciju. Takvi se ure aji danas popularno nazivaju svjetlosni ili zvuni strojevi (engl. "mind machine").

14

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Mind machine

Slika 2. Primjer moderne brainwave tehnologije

To su zapravo ure aji koji nas relaksiraju upotrebom svjetla i zvuka. Uz ve uvrije eni naziv "mind machine" na engleskom govornom podruju susreemo i naziv "brain tuner". Iako se po nekim definicijama pojam "mind machine" protee zapravo na mnogo ire podruje i obuhvaa cijeli spektar tehnologija koje mogu izravno ili neizravno utjecati na ljudski mozak i na stanje svijesti (primjerice audio zapisi sa materijalima za hipnozu ili uvo enje u lucidne snove), mi emo se u nastavku obrade ove teme baviti samo onim tehnologijama koje to ine putem zvuka i svjetla, te koriste modernu elektroniku opremu (npr. EEG, galvanske senzore za mjerenje vodljivosti koe i slino).

Light & Sound

Brainwave entrainment ili sinkroniziranje modanih valova sa vanjskim podraajima moe se izvriti na vie naina. Najpoznatiji nain je putem binauralnih ritmova, znai zvunim signalima, me utim puno bolji efekt se postie stimuliranjem svjetlosnim signalima, dok je 15

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

ipak najbolje kombinirati zvune i svjetlosne podraaje. Ure aji za stimulaciju zvukom i svjetlom koriste se ve 57 godina za poboljanje akademskih i sportskih rezultata. Tako er koriste se i u najboljim klinikim centrima kad se eli izazvati stanje hipnoze. U kombinaciji sa audio cd-ima ovakvi ure aji pruaju najuinkovitiji nain za postizanje boljih rezultata i vee kreativnosti. Pokazali su se uspjeni kod reduciranja simptoma stresa, kod posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP), kod poremeaja smanjene koncentracije, kod predmenstrualnog poremeaja (PMS), kod sindroma kroninog umora, depresije, nesanice, autizma i kod pojave kronine boli. Evo pregleda najboljih svjetlosno-zvunih ure aja danas na tritu.

The Procyon Light and Sound Mind Machine - Audio Visual Synthesizer

Slika 1. Procyon Light and Sound Machine (AVS) Opremljen vrhunskim ure ajem za mjeanje boja ovaj ure aj moe prikazati irok spektar boja te izvriti glatke prijelaze izme u boja. Moe izvriti stimulaciju snopom svjetla do frekvencija od 75 Hz. Svaki od kanala putem kojih se kontrolira boja (crveno, zeleno, plavo) je odvojeno programirljiv i doputa do 3 simultane stimulacije razliitim frekvencijama. Sa raznolikim inovativnim svjetlosnim efektima moe priutiti izniman audio-vizualni doivljaj i lako moe bojama doarati eljeno mentalno stanje. Ure aj moe uskladiti emitiranje svjetlosnih signala sa eljenim zvunim signalima, tako da sa spajanjem ure aja sa raunalom moemo sluati eljeni audio materijal na cdu ili neki mp3 to je iznimno pogodno za uenje stranih jezika, terapiju hipnozom ili odmaranje uz sluanje glazbe. Tako er ure aj moemo putem USB-a spojit sa raunalom i sa dobivenom aplikacijom lako izraditi svoj vlastiti program za relaksaciju. Tehnike karakteristike ure aja: 255 tonova svake boje (crvena, zelena, plava),

16

Autor: Marko Puhalovi -

Brainwave relaksacija korisnika

Sloeni viestruki svjetlosni efekti i zvuni valovi, Frekvencijski opseg: 0.1 do 75.0 Hz, Velika flash memorija, Svaki od kanala za boju moe se odvojeno programirati, Digitalno audio suelje, Ure aj se moe kontrolirati preko PC-a ili nekog drugog ure aja sa USB sueljem.

Nova Pro 100

Slika 1. Nova Pro 100 ure aj

Ovo je profesionalni ure aj sa vie od 100 programa za relaksaciju, meditaciju, spavanje, uenje, obnavljanje energije, vizualizaciju i entrainment, te sa slobodnim prostorom za jo 100 programa po vlastitom izboru. Ure aj Nova Pro 100 opremljen je vrhunskom AudioStrobe tehnologijom. Kako radi AudioStrobe? Signali su zabiljeeni na CD-u visokom za ljudsko uho neujnom frekvencijom. AudioStrobe ure aj ita podatke s CD-a i pomou njih upravlja s svjetlosno/zvunim ure ajem i to sve u skladu sa glazbom koja se nalazi na AudioStrobe CDu. Za najbolji efekt treba se pobrinuti da nije ve aktivan neki od programa za relaksaciju. Tehnologijom izrade Nova Pro 100 nita ne zaostaje za tehnikim karakteristikama ve spomenutog Procyon ure aja. Oba svjetlosna ure aja svjetlost proizvode pomou LED dioda koje se nalaze u naoalama koje stavljamo na zatvorene oi.

17

Autor: Marko Puhalovi Dream Machine

Brainwave relaksacija korisnika

Slika 1. Moderna improvizacija Dream machine-a Tako er, postoje i ure aji koji nas relaksiraju samo pomou svjetla. To je npr. "Dream machine". To je ure aj koji radi na principu stroboskopa. Prvi "Dream machine" su kreirali umjetnik Brion Gysin i znanstvenik Ian Sommerville. Originalni ure aj bio je valjkastog oblika sa prorezima na platu. Valjak je bio postavljen na plou koja se okretala 78 ili 45 okretaja u minuti. Za razliku od prije navedenih vrhunskih tehnolokih ure aja sa LED diodama i naoalama koje se stavljaju na zatvorene oi, ovaj ure aj sadri arulju u sredini. Kako se valjak okree tako svjetlost izlazi kroz proreze u pravilnim razmacima izme u 8 i 13 svjetlosnih signala u sekundi. To odgovara stimulaciji relaksirajuim alpha valovima. U relaksirajuem efektu kojeg proizvodi "Dream machine" kao i ve spomenuti ure aji uivamo tako da zatvorimo oi. Gledatelj zapaa jake svjetlosne signale kroz zatvorene vije e. Uzorci koje gledatelj zapaa nakon nekog vremena postaju oblici i simboli koji se uvijaju do trenutka kada se gledatelj pone osjeati "okruen" bojama. Tvrdi se da "Dream machine" moe potaknuti ulazak u hipnogoko (engl. hypnagogic) stanje. Za izlazak iz takvog stanja dovoljno

18

Autor: Marko Puhalovi je otvoriti oi.

Brainwave relaksacija korisnika

Za sve svjetlosne ure aje vrijedi da su opasni za osobe koje boluju od fotosenzitivne epilepsije ili ostalih bolesti ivanog sustava.

Brainwave music
Brainwave music relaksacija uz binauralni ritam Kad je u pitanju brainwave music relaksacija upotrebom binauralnih ritmova kao vrste brainwave entrainmenta tada su alati kojima se relaksiramo zapravo raunalne aplikacije koje generiraju binauralne ritmove koje tada oslukujemo preko slualica. Najbolji software u ovoj kategoriji je Neuro-Programmer. Neuro-Programmer

Slika 1. Neuro-Programmer Neuro-Programmer inducira modane valove i stimulira podruja mozga koja djeluju kao vrata prema mehanizmu za reprogramiranje. To je primjerice limbiki sustav. Djelovanjem na mozak na ovaj nain zapravo moemo promijeniti velik broj stvari vezanih uz nae ponaanje. Neuro-Programmer pomae kod ovisnosti, depresije, hiperaktivnosti, nesanice, glavobolje itd. Moe ak utjecati i na poveanje IQ-a, te privremeno poboljati kognitivne funkcije i olakati uenje.

19

Autor: Marko Puhalovi Hemi-Sync

Brainwave relaksacija korisnika

Slika 2. Hemi-Sync tehnologija Ovu tehnologiju razvio je poznati Monroe institut. To je tako er relaksacija uz upotrebu binauralnih ritmova. Najee se radi o audio zapisu na CD-u. Robert Monroe, utemeljitelj Monroe instituta i inovator te utemeljitelj hemi-sync tehnologije otkrio je nain kako uz pomo binauralnih bitova izvesti brain entrainment. Hemi-Sync zapravo je skraeno od "Hemisphere Synchronization" to zapravo predstavlja sinhronizaciju modanih polutki. Kada lijeva i desna polutka djeluju zajedno, elektrina aktivnost i energetski uzorci se ire kroz cijeli mozak, a ne samo u nekim dijelovima. To dovodi do stanja kakva bi inae mogli postii samo uz dugogodinju meditaciju. Na mozak se djeluje zvukom preko slualica ili uz pomo svjetlosno-zvunih strojeva (engl. mind machine).

Brainwave music relaksacija uz biofeedback Posljednje vrijeme popularna tehnika relaksacije glazbom je uz biofeedback. To se naziva "Brain music therapy". O emu se zapravo radi? Posebnim ure ajem uz pomo EEG-a snimaju se modani valovi neke osobe koji se onda posebnim algoritmima prera uju u glazbu, glazbu koja je jedinstvena za svaku osobu. Kada ta osoba potom slua tu glazbu ona joj prua relaksirajui doivljaj. Statistiki eksperimenti napravljeni su s dvije razliite i odvojene skupine ljudi. Prva skupina sluala je svoju brainwave glazbu a druga neiju tu u brainwave glazbu. Rezultati su pokazali da su osobe koje su sluale svoju vlastitu brainwave glazbu dok su obavljale neki posao su imale vei postotak efikasnosti u obavljanju tog posla od onih osoba koje su sluale neiju tu u brainwave glazbu.

20

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Zadnje vrijeme biofeedback se kod brainwave glazbe koristi ne samo za relaksaciju te meditaciju i ublaavanje simptoma stresa ve i za poticanje kreativnosti. Na koji nain se potie kreativnost? Na tritu su se pojavili moni biofeedback ure aji s kojima u paketu dolazi i prikljuak na osobno raunalo kao i pripadajui software. Taj pripadajui software korisniku omoguuje da razvija svoju kreativnost i to utjecanjem na svoje tjelesne funkcije. Relaksiranjem i koncentriranjem korisnik stvara glazbu ugodnu za ljudsko uho. Tako se pojavila ideja za organiziranje "brainwave biofeedback koncerta". To su manifestacije na kojima se ljudi okupljaju i prikljuuju na EEG ure aje te uz pomo raunala stvaraju glazbu. Glazbu tako stvaraju svojim mozgovima obini posjetitelji takvih doga aja, a na jednom takvom koncertu glazbu je simultano stvaralo 48 osoba.

Slika 3. Posjetitelji koncerta svojim umovima stvaraju brainwave glazbu

21

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Brainwave biofeedback
Kako je ve objanjeno biofeedback nas ui kako da utjeemo na nau modanu aktivnost, mijenjamo broj otkucaja srca, krvni tlak, napetost miia i ostale tjelesne parametre. Biofeedback ure aji nam omoguavaju da ujemo ili osjetimo spomenute tjelesne parametre. Biofeedback tretmani omoguavaju nam da stvorimo pozitivne navike kad je u pitanju odnos prema naem vlastitom tijelu.

StressEraser

Slika 1. StressEraser biofeedback ure aj

StressEraser je mali, prenosivi i iznimno precizan biofeedback ure aj. Koristi se za reduciranje simptoma stresa. Radi na taj nain da nam pomae da opustimo tijelo, a time i um i to tako da nas upuuje na koji nain trebamo disati. Na ekranu se pokazuje val koji pokazuje nae otkucaje srca. Na ekranu se tako er pojavljuje i niz trokuta koji nas upuuju kako trebamo disati.

22

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

1. Postavljanje prsta na senzor

2. Uskla ivanje disanja sa znakovima

3. Ulazak u stanje oputenosti

Pravilnim disanjem moemo utjecati na simptome stresa. Kada smo esto pod utjecajem stresa nai ivci bre i snanije reagiraju na stres, tako nas simptomi stresa poga aju lake, bre i intenzivnije. StressEraser mjeri utjecaj disanja na parasimpatiki sustav i koristi te informacije kako bi nam pomogao da do emo u stanje relaksacije.

ThoughtStream

Slika 1. ThoughtStream biofeedback ure aj

Ovaj ure aj koristi senzor za mjerenje vodljivosti (engl. galvonic skin response, GSR) elektrine struje. Senzor se postavlja na dlan i biljei psiholoke procese koji se odvijaju. I najmanja promijena vodljivosti koe dlana prati se vie puta u sekundi. Mjerenje raspoloenja, emocionalne reakcije i mentalnog stanja tada se "vraa" (engl. feedback) korisniku putem zvunih signala, prikaza na ekranu ili pomou aplikacije na raunalu. Kao i StressEraser i ovaj ure aj pomae nam u rjeavanju simptoma stresa, me utim ovaj

23

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

ure aj zanimljiv je radi toga to omoguuje igranje takozvanih "mentalnih" igara. Ove igre se igraju uz pomo uma i tijela. Senzori ure aja mjere koliko je osoba napeta ili oputena i na taj nain se vri interakcija korisnika s raunalom tj. sa igrom. Dva su tipa "mentalnih" igara. Prvi tip su psiholoke igre a drugi senso-motorike. Kod psiholokih igara korisnik ui kako da pomie objekte na ekranu na taj nain da opusti tijelo i fokusira um. Drugi tip je sensomotoriki i sadri niz modula koji korisnika ue kako da izvri pravu reakciju u pravo vrijeme. Primjeri psiholokih igara su:

1. Relaksiranjem treba prizemljiti letjelicu

2. Oputanjem u pravom trenutku prizemljiti platformu na pravo mjesto

3. Kontroliranjem tjelesnih funkcija treba letjeti letjelicom kroz oblake

Kod sensomotorikih igara vjebamo koncentraciju, odravanje pozornosti i brzine reakcije. Me utim tu je i primjerice igrica "Music Plot" koja je fascinanta po tome to nam omoguava da izrazimo svoju kreativnost kroz biofeedback, tj. omoguava nam da stvaramo vlastitu glazbu time to se koncentriramo ili oputamo.

1. Igra za vjebanje usmjeravanja pozornosti, brzine reakcije i memorije. Posebno napravljena za sportae.

2. Mentalno kontroliranje brzine i smjera kretanja loptice

3. Uz pomo biofeedbacka poveava kreativnost i omoguava stvaranje glazbe

24

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Zakljuak

Iako je brainwave znanost relativno je kratkoga vijeka (intenzivniji razvoj biljei se tek od 40tih godina prolog stoljea) posljednjih je godina doivjela izniman napredak, poglavito zbog razvoja drugih znanosti kao i elektronike industrije. Prouavanje mozga i utjecanje na mozak dugogodinji je san znanstvenika a moderna tehnologija upravo to omoguuje. Ovo je svakako perspektivno podruje na kojem nas oekuju jo brojna otkria koja e strahovito utjecati na razvoj ovjeka jer je ovo podruje usko povezano sa jednom od najveih zagonetki koju ovjek mora rijeiti, a to je potpuno razumijeti svoj vlastiti mozak. Time e bolje shvatiti i svoje tijelo kao i svijet koji nas okruuje.

25

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Reference
Za one koji ele znati vie evo i nekoliko internet adresa na kojima mogu neto vie proitati o ovoj opirnoj temi.

Modani valovi

Web us - infromacije o brainwave entrainmentu (30/08/2007) http://www.web-us.com/brainwavesfunction.htm

World Wide Healthcenter - portal o zdravlju (30/08/2007) http://www.worldwidehealthcenter.net/articles-402.html

Snimanje modanih valova

Sveuilite u Coloradu, US - EEG snimanje modanih valova (31/08/2007) http://www.cs.colostate.edu/eeg/talks/colinday/14.html

Wikipedia - besplatna enciklopedija (tekst na hrvatskom jeziku) (31/08/2007) http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroencefalograf

Wikipedia - besplatna enciklopedija (tekst na engleskom jeziku) (31/08/2007) http://en.wikipedia.org/wiki/Electroencephalography

Binauralni ritam

Hypnosisimprovelife.com - Informacije o alternativnoj medicini (03/09/2007) http://www.hypnosisimprovelife.com/binauralbeatmusic.html

Wikipedia - besplatna enciklopedija (tekst na engleskom jeziku) (03/09/2007) http://en.wikipedia.org/wiki/Binaural_beats

26

Autor: Marko Puhalovi

Brainwave relaksacija korisnika

Biofeedback

Hypnosisimprovelife.com - Informacije o alternativnoj medicini (05/09/2007) http://www.hypnosisimprovelife.com/learntorelaxwithbiofeedback.html

Light & Sound

Tools for wellness - Informacije o brainwave tehnologiji (06/09/2007) http://www.toolsforwellness.com/light-sound-machines.html

Mindplace.com - biofeedback tehnologija (06/09/2007) http://www.mindplace.com/

Brainwave entrainment

Mindmodulations.com - informacije o svjetlosno-zvunim ure ajima (07/09/2007) http://www.mindmodulations.com/info.html

Mind machines

Mindmachine.com - informacije o svjetlosno-zvunim ure ajima (07/09/2007) http://www.mindmachine.com/

Brainwave pojmovi

New-mindmachines.com - web portal o zdravlju, objanjenja pojmova iz brainwave terminologije (08/09/2007) http://www.new-mindmachines.com/mindmachineinfo/definitionsofavs.html

27