UNIVERZITET U ZENICI EKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad
iz makroekonomije Teorija ponude

Zenica, 13.12.2008.godine Profesor: doc. dr. Ishak Mei

Radio: Obradovi Nedim 467-R-07

Sadraj
1. Uvod ............................................................................................................... 3 2. Pojam i zakon ponude ..................................................................................... 4 3. Funkcija ponude .............................................................................................. 5 4. Determinante ponude ...................................................................................... 7 5. Elastinost ponude .......................................................................................... 9 6. Koeficijent cjenovne elastinosti ponude ...................................................... 12 7. Ponuda i ponuena koliina ........................................................................... 15 8. Zakljuak ....................................................................................................... 17 9. Literatura ....................................................................................................... 18

1.Uvod
Pod ponudom neke robe na odreenom tritu u odreenom periodu podrazumijevamo one koliine te robe koje su proizvoai voljni isporuiti na tom tritu i u tom razdoblju pri odreenim cijenama. Ponuda, dakle pokazuje prodajnu spremnost proizvoaa neke robe pri razliitim cijene te robe, odnosno pokazuje koje se koliine te robe (ili usluge) mogu kupiti pri svakoj moguoj cijeni na odreenom tritu u odreenom vremenu. Koju e koliinu te robe proizvoai stvarno ponuditi na datom tritu u odreenom momentu, odnosno koja e se koliina te robe moi stvarno kupiti na odreenom tritu u promatranom razdoblju ovisi o visini cijena koju ta roba ima na tritu u tom vremenu promatranja. Konzervativno, ponuda jest, jednako kao potranja, definirana u odnosu na cijene. Ona izraava odreenu funkcionalnu vezu izmeu ponuenih koliina neke robe i moguih cijena to se vidi na odreenom tritu u odreenom vremenu promatranja. Ako se zanemare odreena odstupanja i apstrahira od ekonomskih odnosa s inozemstvom (izvoz i uvoz), moe se rei da struktura i obim nacionalne proizvodnje roba odreuju obim i strukturu ponude na domaem tritu.

2. Pojam i zakon ponude

Iako se smatra da su ponuda i potranja samo polovi jednog te istog jedinstva, specifinosti ponude razmatrat emo posebno. Ponuda je koliina robe ili usluga koju su proizvoai spremni proizvesti pri svim cijenama u odreenom razdoblju i na odreenom tritu1. Dakle, ponuda nije isto to i prodaja. Ponuda vremenski prethodi prodaji. Svaka ponuda ne mora znaiti i prodaju. Za realiziranu robu moe se ostvariti cijena ponude, ili cijena potranje, ili dogovorena cijena. Prvu matematiku formulaciju zakona ponude, tj. odnosa izmeu visine trine cijene i koliina robe koji su ponuai voljni prodati u odreenom vremeni i na odreenom tritu, dao je A.A. Cournot. Istraujui trina kretanja on je konstatirao da je ponuena koliina neke robe izvijesna funkcija njene cijene i da se na visini generalizacije trinih iskustava, ta funkcija moe blie odrediti kao funkcija ija je prava izvod po cijeni (p) vea od nule, tj. kao:

sx= f (px) f `(px)> 0

Naime, u pravilu, uvijek e robni proizvoai biti voljni ponuditi veu koliinu svojih proizvoda kad im je, cijena vea. Obrnuto, ako je cijena neke robe nia, uslijedit e restrikcija proizvodnje te robe i njene ponude. Ovu ovisnost izraava skala ponude. Ona obuhvata brojani niz koji oznaava koje e sve koliine neke robe ponuditi proizvoai pri razliitim cijenama te robe. Uzmimo hipotetiki primjer tabele 1. gdje je za svaku cijenu (p) robe X dana odgovarajua koliina (Qx) koju e prizvoai biti voljni ponuditi tritu u razmatranom vremenskom razdoblju.

Tablica 2.1. Skala ponude

1

Armin Avdi, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 22.

Sloenija funkcija ponude izraava se ovako:

Qp=f(C,Cs,Tp,D,N),
gdje je: Qp = koliina ponude, f = meuzavisnost, C = cijene proizvoda koji se nude, Cs = cijene supstituta,Tp = trokovi proizvodnje, D =potranja za proizvodima, N= ostali faktori.

3. Funkcija ponude
Funkcija ponude grafiki je izraz skale ponude. Krivulja ponude ima pozitivan nagib, to znai da se porastom cijena poveavaju i koliine proizvoda koje se nude. Meutim, odnosi izmeu koliine i cijene nisu proporcionalni, funkcija ponude ima razliite oblike. Treba primijetiti da se finkcija ponude, za razliku od funkcije potranje, u pravilu penje najvie i udesno- od jugozapada ka sjeveroistoku, kako kae P. Samuelson. To pokazuje da se koliina ponuene robe i kretanje cijena nalaze u odnosu poreenja ovisnosti: Q se poveava kada p raste, i obrnuto, Q se smanjuje kada p opada. To je funkcija postepeno rastue ponude koja pokazuje da proizvodne odluke robnih proizvoaa u velikoj mjeri ovise o kretanju cijena. Odluke o tome to e se prizvoditi, kako e proizvoditi, kao i za koga e proizvoditi u mnogo emu su odreene veliine i kretanjem trinih cijena. Konsekventno, ne utjee samo proizvodnja (i ponuda) na kretanje cijena, nego i o kretanju cijena u mnogo emu ovise proizvodne odluke i ponaanje robnih proizvoaa. Oscilacije trinih cijena najvie i najnie ne mogu ostati bez posljedica na obim i strukturu proizvodnje (i ponude) robnih proizvoaa, kao i na nain na koji oni tu proizvodnju ostvaruju.

Slika 3.1. Funkcija ponude Razumije se, i ovdje, kao u primjeru potranje, intenzivnost te ovisnosti nije uvijek i u sluaju svake izolirane robne vrste ista. Stepen osjetljivosti, odnosno reagiranja opsega ponuene koliine na primjeru cijena nije u svakom pojedinanom primjeru jednak. Kako cijena raste, tako se poveava ponuena koliina. Kako cijena pada, tako se smanjuje ponuena koliina . Kao to je ve reeno, funkcija ponude je uobiajeno rastua, to jest pozitivna, zato to je proizvodnja svake dodatne jedinice proizvoda sve tea i skuplja, barem u kratkom roku. Funkcija ponude moe biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije ponude je funckija dok je graf linearne funkcije ponude prava. Graf linearne funkcije ponude odreen je jednainom Qs = c + dP gdje parametar c oznaava cijenu pri kojoj je nuena koliina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa. Graf linearne funkcije ponude

4. Determinante ponude
Determinante ponude su zavisne varijable. Naime, determinante ponude ovise o: a) vrsti proizvoda b) namjeni proizvoda c) vremenu ponude d) razini razvoja proizvodnih snaga e) politikoj situaciji u zemlji f) tipu trita Sve determinante ponude moemo podijeliti u dvije osnovne skupine: a) Ope determinante ponude b) Posebni (specifine determinante ponude) C.A Tisedell navodi ope determinante ponude: a) cijena drugih proizvoda b) stanje tehnologije c) oekivanja buduih cijena d) stepen korisnosti roba R.G. Lipsey i P.O. Steiner navode sljedee ope determinante ponude: a) ciljevi firme b) stanje tehnologije c) cijena proizvoda i cijena drugih proizvoda d) cijene faktora proizvodnje Ope determinante ponude su svi oni faktori ponude koji bitno ne zavise o vrsti i namjeni proizvoda. Posebni faktori ponude jesu oni faktori ponude koji u veoj mjeri utjeu na ponudu pojedinih vrsta roba. U njih spadaju: a) determinante ponude potronih dobara b) determinante ponude proizvodnih dobar 8

Znai moemo rei da su faktori ponude: -cijene inputa -cijene povezanih dobara -oekivane budue cijene -broj ponuaa -primjenjena tehnologija UTICAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU - Ako cijene inputa rastu poveavaju se trokovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje. Funkcija ponude se pomjera ulijevo. - Ako cijene inputa padaju, smanjuju se trokovi proizvodnje pa se ponuda poveava. Funkcija ponude se pomjera udesno. UTICAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU - Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta padaju ponuda se poveava. - Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto. UTICAJ OEKIVANIH CIJENA NA PONUDU - Ako se oekuje porast cijena dobara u budunosti i time i profit, smanjit e se tekua ponuda. - Ako se oekuje smanjenje cijena u budunosti i time i profit, poveat e se tekua ponuda. UTICAJ BROJA PONUAA NA PONUDU - to je broj ponuaa vei i ponuda je vea. - to je broj ponuaa manji i ponuda je manja UTICAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU - to je tehnologija savremenija i efikasnija, trokovi e biti nii, a ponuda vea. Funkcija ponude pomie se u desno. - to je tehnologija starija i manje efikasna, trokovi e biti vei, a ponuda manja. Funkcija ponude pomie se ulijevo

5. Elastinost ponude
Elastinost je grka rije, to znai rastezljiv, gibak. Taj je pojam prenesen iz fizike u ekonomske nauke. A. Courlton je formulirao pojam elastinosti, a A. Marshall je pokazao nain mjerenja elastinosti. U teoriji elastinost ima veliko znaenje. Elastinost se izraava omjerom promjene jedne varijable u odnosu na promjene druge varijable: Relativna promjena jedne varijable E = ---------------------------------------------Relativna promjena druge varijable Kao varijable najee se uzimaju ponuda, potranja, cijena i dohodak. Elastinost se moe mjeriti u jednoj toki na krivulji potranje (point elasticity) i na luku krivulje potranje (arc elasticity). Varijacijama varijabli i mjesta izraavanja na funkciji potranje dobivaju se razliite mjere elastinosti, npr. elastinost ponude s obzirom na cijene, elastinost ponude s obzirom na dohodak , elastinost potranje s obzirom na dohodak, luna elstinost, unakrsna elastinost itd. Elastinost ponude pokazuje promjenu ponuene koliine nekog dobra kada se cijena promijeni2.
Q Q Es = p p

Elastinost ponude predstavlja kolinik promjene ponuene cijene i promjene cijene. Ponuda moe imati sljedee razine elastinosti: Elastina ponuda ima koeficijent vei od 1 (naprimjer, za trajna dobra koeficijent elastinosti je procijenjen na 1,1). Krajnji je sluaj savreno (apsolutno) elastine
2

Armin Avdi, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 22.

10

ponude, pri kojoj se ponuena koliina mijenja pri beskonano malim promjenama cijene, te je u tom sluaju koeficijent elastinosti beskonaan. Ponuda je razmjerno elastina ako se ponuena koliina znaajno mijenja pri promjeni cijene.Ima koeficijent elastinosti vei od 1. Primjer, cijena elektrine struje. Neelastina ponuda ima koeficijent manji od 1 (za hranu koeficijent elastinosti je procijenjen na 0,4). Ponuda je savreno neelastina ako se ponuena koliina uopte ne mijenja, a koeficijent elastinosti jednak je nuli. Kod razmjerno neelastine ponude se ponuena koliina neznatno mijenja, a koeficijent ima vrijednost izmeu 0 i 1. Primjer je ponuda umjetnikih djela. Jedinino elastina (stabilna) ponuda ima koeficijent jednak 1.

Slika 5.1. Elastinost ponude -to je funkcija ponude poloenija tim je vea i njena elastinost. -to je funkcija ponude strmija tim je njena elastinost manja, a neelastinost vea.

Nain izraunavanja koeficijenta elastinosti ponude (Es) moe biti dvojak: a) u obliku koeficijenta elastinosti u (bilo kojoj) toki b) u obliku koeficijenta elastinosti u sredinjoj toki (prosjena elastina) 11

Koeficijent elastinosti ponude u (bilo kojoj) toki izraunava se po formuli:

(Q1-Q0) P0 Ep = ----------------------(P1-P0) Q
Kao i kod elastinosti potranje, pogodniji je za praktinu primjenu koeficijent elastinosti sredinje toke, to jest koeficijent prosjene elastinosti ponude po formuli:

Q1- Q0 Q1+Q0
DETERMINANTE ELASTINOSTI PONUDE - Raspoloivost proizvodnih kapaciteta - Mobilnost proizvodnih faktora - Stanje zaliha - Vrijeme - Duina proizvodnog procesa

P1+P0 P1-P0

Ep = ---------------- x ----------------

UTICAJ DETERMINANTI NA ELASTINOST PONUDE -Ponuda e biti elastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje vee te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka. -Ponuda e takoer biti elastina ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama due te ako je duina proizvodnog procesa kraa. -Ponuda e biti neelastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograniena. -Ponuda e takoer biti neelastina ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama krae te ako je trajanje proizvodnog procesa due. 12

6. Koeficijent cjenovne elastinosti ponude

Ovo reagiranje visine ponuene koliine neke robe na promjenu njene cijene naziva se cjenovna elastinost ponude. Indikaciju u stupnju te osjetljivosti i reagiranja visine ponuene koliine neke robe na promjene u njenoj cijeni daje nam koeficijent cjenovne elastinosti ponude, koji izraava odnos izmeu postotne promjene u visine ponuene koliine neke robe i postotne promjene u veliini trine cijene te robe. Drugim rijeima, koeficijent cjenovne elastinosti ponude izraunava se dijeljenjem postotne promijene u visini ponuene koliine neke robe s postotnom promjenom u razini cijene te robe po formuli:

% promjena u Qx % promjena u px

d Qx Qx

d px px

px Qx

d Qx d px

Es = --------------------------- = --------- : ---------- = -------- * ----------

Ovaj e koeficijent biti pozitivan, jer su u pravilu krive ponude pozitivnog nagiba. Prema tome, ovdje u pravilu nee biti potrebno apstrahirati3 predznak kao to je to bio sluaj kod mjerenja cjenovne elastinosti potranje. Meutim, razumije se, u primjerima iznimnih krivih ponude s negativnim nagibom (tzv. Regresivne funkcija ponude) ponovno e se morati, prilikom utvrivanja stepena cjenovne elastinosti ponude, ignorirati negativni predznak koeficijenta uz naznaku nagiba krivulje ponude. Osim toga, i taj koeficijent elastinosti jednako kao i u sluaju cjenovne elastinosti potranje, moe biti vei, jednak ili manji od jedan. Pri tome mogua su, takoer, dva krajnja sluaja: da Es = 0, kad ponuena koliina uope ne reagira na promjene u razini cijene, kao to je u primjeru ponude lako kvarljive robe (npr., u sluaju ulova kvarljive ribe iznesenog na trite
3

apstrahirati- ne uzimati neto u obzir; odvojiti.

13

za prodaju po bilo kojoj cijeni koju e tog dana postii) to je sluaj tzv. Vertikalne ili savreno neelastine ponude; ili da Es = ~ , to je u primjeru horizontalne krivulje ponude, tj. Kada i najmanje smanjenje cijene (p) prouzrokuje pad ponuene koliine (Q) na nulu, a i najmanji porast cijene dovodi do beskonano velike ponude odnosne robe, to predstavlja sluaj tzv. Horizontalne ili savreno elastione ponude. Izmeu ovih krajnosti su sluajevi relativno elastine, jedinine i relativno neelastine ponude, ovisno o tome da li je koeficijent Es vei, jednak ili manji od 1, respektivno. Meutim, ovdje prestaje analogija s cjenovnom elastinou potranje. Naime, ako uzmemo normalni sluaj funkcije ponude (koja se penje pravcem od jugozapada ka sjeveroistoku), te e uvijek umnoak cijene i ponuene koliine (px * Qx) rasti kad cijena raste i uvijek e padati kad padne cijena odnosne robe, a pri tom e ova i bilo koja funkcija ponude oblika pravca to prolazi kroz ishodite imati u svim takama koeficijent cjenovne elastinosti ponude jednak 1 (Es = 1). Ako bi pak, funkcija ponude bila oblik pravca koji presjeca ordinatu (osa cijene p), imala bi koeficijent cjenovne elastinosti u svim takama vei od jedan (Es >1), a ako bi bila oblik pravca koji presjeca apscisu (osa koliine) imala bi koeficijent cjenovne elastinosti u svim takama manji od jedan (Es <1). Efekat promjena cijene na visinu ponuene koliine biva sve vei kako se kreemo od trenutnom ka kratkom i dalje ka dugom roku. Trenutni rok se definie kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne moe doi do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje4. Apstrihiraju li se zalihe, u trenutnom roku ponuda je vertikalana ili savreno neelastina. Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzee moe poveavati obim angaovanja varijabilnih inputa5. Odatle je u tom roku i mogue izvjesno prilagoavanje ponude promjenama u razini cijena, pa se u tim granicama oituje izvjesni stepen elastinosti ponude.

Armin Avdi, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 75. Armin Avdi, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 75.

14

Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzee moe promijeniti svoju tehnologiju, zavriti zapoete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvidne kapacitete6 jer dugi rok obuhvata vrijeme sazrijevanja proizvodnih investicija i implicira mogunost preduzea da napuste stare i podignu nove tvornice s novom tehnikom i tehnologijom proizvodnje, kao i mogunost ulaska novih preduzea u datu granu ili izlaske iz starih preduzea. Ukratko, potpuno prilagoavanje ponude promijenama u visini cijene mogue je samo u dugom roku, pa je i elastinost ponude, u pravilu, najvea u tom roku

Slika 6.1. Postepene promjene elastinosti ponude

7. Ponuda i ponuena koliina

I ovdje, jednako kao kod potranje, treba uoiti distancu izmeu kategorija: ponuena koliina i ponuda, i pojava : promjena u obimu ponuene koliine i promjena u obimu ponude.

Ibidem, str. 75

15

Ponuda je definirana u odnosu na cijenu. Ona izraava odreenu funkcionalnu vezu izmeu ponuene koliine neke robe i visine njene trine cijene, kojom se pokazuje spremnost proizvoaa da pri nizu moguih cijena prodaju razliite koliine odnosne robe na odreenom tritu u izvjesnom vremenu. Konzekventno, promjene u visini cijene ne prouzrokuju promjene (poveanje ili suavanje) ponude, ve samo promjene u obimu potraivane koliine odnosne robe, koje se mogu oitati kreui se po datoj krivulji ponude. Naime, svaka taka na nekoj funkciji ponude pokazuje koliinu robe koju su proizvoai spremni prodati pri izvjesnoj cijeni, pa se kretanjem po krivulji ponude mogu oitati promjene u obimu ponuene koliine koje proizlaze iz promijena u visini cijene odnosne robe. Skala (ljestvica) ponude i krivulja ponude, dakle, ostaje u ovom sluaju nepromjenjene.

Slika 7.1. Promjena ponude

Promjena (poveanje ili smanjenje) ponude oznaava pojavu promjene u obimu koliina robe koje su proizvoai spremni prodati pri svakoj moguoj cijeni te robe, to se u grafikom prikazu oituje kao pomak date funkcije ponude udesno ili ulijevo. Premjetanje cijele krivulje ponude u desno oznaava poveanu a njeno premjetanje ulijevo smanjenu prodajnu spremnost proizvoaa pri svakoj moguoj cijeni promatrane robe, tj. oznaava poveanje, odnosno smanjenje ponude te robe u donosu na raniju.

16

Pretpostavili se, naprimjer, da e proizvoai neke robe, uslijed izmijenjenih uvjeta proizvodnje, moi ostvariti vei uspjeh u razmjeni (mjeren veliinom ostvarene dobiti) pri istoj trinoj cijeni, oekivati je da e oni tada biti spremni prodati po toj istoj cijeni veu koliinu te robe (u jednakom razdoblju) nego ranije.

8. Zakljuak
Kroz ovu osnovnu analizu ponude, moe se rei da je ponuda jedna od dvije osnovne komponente vrlo vane na tritu, a druga je, naravno, potranja. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko e proizvoai biti spremni proizvesti, to jest, koliko e potroai potraivati odreenu vrstu robe, zavisno o cijeni.

17

Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potranja trite bi se nalo u pravom kolapsu, jer tada se ne bi znalo koju koliinu treba ponuditi.

9. Literatura
1. Jurin, Smiljan, ohinger,Jasmina, Teorija trita i cijena, Globus, Zagreb, 1990. 2. Kari, Marin, Mikroekonomika 1. izdanje , Sveuilite J.J. Strossmayer, Osijek, 2006. 3. Online literatura: www.znanje.org; www.wikipedia.org 4. Encyclopedia Britannica 2004., CD-ROM izdanje 18

5. Klai, Bratoljub, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979. 6. Avdi, Armin, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

19