Odrivost u praksi

OdrivOst u praksi Odriva gradnja

U dananje vrijeme resursi nam polako hlape iz neodrivo dizajniranih naselja i gradova u atmosferu i vraaju nam se u raznim oblicima nepovoljnim za na ivot. Vrijeme je da razmislimo dobro, to nam je initi i kako, elimo li opstati kao vrsta. U ovoj brouri donosimo temu odrive gradnje, odrive u smislu da sav proces dobivanja sirovina, proizvodnje materijala, izgradnje i ivotnog vijeka objekta, te u zbrinjavanju ostataka nakon ispunjene svrhe, zadovolji uvjete da ne teti ljudima ni Zemlji kao cjelini ili ima najmanji mogui utjecaj. Fotografije koje praktinim primjerima nadopunjuju tekst, snimljene su na radionicama udruga lanica Mree ekosela Balkana i u ekoselima Europi. Knjige, broure i prospekte na temu permakulture, ekosela i detaljne praktine prirunike moete skinuti ili naruiti na web stranicama Mree ekosela Balkana (MEB) www.ekosela. org, web stranicama udruge ZMAG na www.zmag.hr ili udruge Kneja na www.kneja.hr. Na web stranicama MEB-a moete saznati i aktivnosti 2

koje se odravaju na podruju permakulture i ekosela. Broura Odriva gradnja nastala je kao dio projekta Mrea ekosela Balkana - odrivost u praksi u suradnji udruga ZMAG iz Vukomeria, Kneja iz akovca i Centra za ivotnu sredinu iz Banja Luke. U sklopu projekta izdat e se i broure na temu energije, hrane, otpada, vode i MEB-a. Projekt se provodi kroz program SECTOR kojeg Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC), regionalni ured u Szentendreu (Maarska) vodi uz financijsku podrku Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). Marijana Lesar, Kneja,
broure autorica

Oblikovanje 'prozora istine' na slamnatoj kuici u Lopatincu

Permakultura je metoda dizajniranja odrivih zajednica koristei slijedee principe: Briga za zemlju - Poboljanje ivotnih uvjeta kroz uspostavu sustava iste vode, zraka, zdrave zemlje, genetske baze uma, divljine, biomase i domaih sorti ivotinjskih vrsti o kojima ovjeanstvo ovisi. Briga za ljude - Osiguravanje osnovnih ljudskih potreba za hranom, energijom i sklonitem, u kontekstu tedljivog drutva s ciljem kooperacije i meusobnog pomaganja regionalno i globalno; pomo u ouvanju kulturne raznolikosti, jezine raznolikosti i slobode. pravedna raspOdjela - Odgovornost prema resursima, koritenje lokalnih resursa, dijeljenje vikova i ponovno investiranje u prijanja naela. ekOselO je namjerno osnovana samoodriva zajednica bilo u ruralnom, urbanom ili suburbanom podruju. Ima stanovnike (lanove) i upravljaku strukturu. Ekoselo ima sve aspekte namjerne zajednice, sela i zajenikog stanovanja (Co-housing) te ima holistiki ekoloki projekt kao svoj cilj, bez obzira je li cilj postignut ili se radi na njemu. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekolokih, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako ekoselo nastoji razviti model odrivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekolokim i ekonomskim kontekstom. Ekosela su odrivi primjeri ljudskih naselja, u kojima se potuju i cijene ljudska prava i razliitosti, te se ivot u njima odvija na nain da ne teti prirodi, ve on postaje dio prirodnih ciklusa.

tO je permakultura?

tO je ekOselO?

Primjena permakulture u dizajnu objekata - lijevo: samonosiva krovna konstrukcija, ekoselo Fri og Fro, Danska, foto Alex Cicelsky, Kibbutz Lotan; desno: orijentacija prema stranama svijeta i zatita od sunca ljeti uz pomo vinove loze, ekoselo Gyurufu, Maarska

Odriva gradnja

U odrivoj gradnji koriste se raspoloivi lokalni resursi kao drvo, slama, zemlja, kamen i otpad. Takvi zeleni objekti grade se s ciljem da budu zdravi i da opskrbe stanovnike osnovnim ivotnim potrebama hranom, vodom i energijom, a za to koriste energiju sunca, vjetra, biomase i sakupljaju kinicu sa krova. Takve graevine paljivo se dizajniraju uzimajui u obzir lokalne klimatske prilike i raspoloive lokalne resurse. Zbog velikog graevnog lobija, gradnja kue postala je pravi znanstveni pothvat, koji na kraju veinom rezultira nezdravim etverouglastim zdanjem, koje moda i ima visoka izolacijska svojstva, no osjeaj u takvim novogradnjama podsjea na ugoaj u zatvorenoj plastinoj vreici. Lo, neodriv dizajn dovodi do poveanja potronje energenata, a time i do veeg ekolokog otiska njihovih stanovnika. Gradnja ima znaajan utjecaj na okoli, zbog ega je praksa zelene gradnje jako vana kako bi se taj utjecaj smanjio. Ukupni tetni utjecaj graevne industrije na okoli teko je izraunati, jer treba ukljuiti faktore kao to su eksploatacija i transport sirovina, potronja 4

Primjeri graevnih materijala: kamen, ponovo koriteni otpad, drvo, zemlja i slama. Foto 1-3: http://flickr.com/
photos/earthshipkirsten

energije za proizvodnju graevnog materijala, emisije tetnih plinova i graevinski otpad. Samo dijeli tih svih utjecaja na okoli moe se prikazati u koliini ugljik-dioksida, jednog od uzroka efekta staklenika, koji nastaje u procesu proizvodnje cementa. Za dobivanje jedne tone cementa proizvede se 814 tona ugljikdioksida, bez uraunatog vaenja kamena i transporta. Ekoloki otisak konvencionalne gradnje esto je prikazan manjim nego to to zapravo jeste, dok je u javnosti shvaena cijena zelene gradnje esto previsoka. esta je pretpostavka da je zelena gradnja mnogo skuplja od konvencionalne. Meutim, na primjeru gradnje balama slame, koja je izolacija i konstrukcijski materijal u jednom, moemo izraunati da za zidove kue od 100m2 moemo utroiti samo 4000kn. Za takvu kuu potrebno je

otprilike 400 bala slame, ija se cijena (najee sa dostavom) kree od 2,5kn do 10kn po komadu. Ako raunamo da nam za klasinu gradnju ciglom treba dodatna toplinska izolacija, uteda je moe biti znaajna. Postoje mnogi primjeri gradnje balama slame u kojima vlasnici sami grade svoju kuu uz pomo prijatelja, to dodatno smanjuje trokove. Slama ima odlina izolacijska svojstva koja su skoro dvostruko bolja od standarda za pasivne graevine. To e njenim buduim stanovnicima donijeti dodatne utede, jer e trokovi grijanja biti znatno nii nego u klasinoj gradnji. Zelena gradnja spaja mnotvo praksi i metoda kako bi se smanjio i eliminirao utjecaj gradnje na okoli i ljudsko zdravlje. Efikasna zelena gradnja je mnogo

prakse u zelenOj gradnji

Lijevo: Pokusna buka sa slamom, vodom, piljevinom i vapnom; desno: pokusna gradnja sa drvenim kladama. Ekoselo u nastajanju u Blatui

vie od sluajno sakupljenih tehnologija koji su prijazni okoliu. Zelena gradnja zahtijeva sistematsko praenje utjecaja na okoli svih ivotnih faza resursa koji su ugraeni, kako i praenje potronje resursa i tetnih emisija gradnje u svim ivotnim fazama objekta. Estetska strana zelene arhitekture ili odrivog dizajna je filozofija da se gradi ivotni prostor koji je u skladu sa prirodnim znaajkama i resursima koji okruuju mjesto gradnje. Postoji nekoliko metoda u dizajniranju odrivih objekata: koriste se specifini zeleni graevni materijali iz lokalne sredine, smanjuje se koliina otpada, optimiziraju se sustavi i koriste se obnovljivi izvori energije proizvedeni na samom mjestu gradnje. Pasivna solarna arhitektura naziv je za metodu dizajniranja graevina. Pasivne solarne graevine su one koje su graene tako da same djeluju kao sakupljai i spremnici suneve energije. Radi se o maksimalnom iskoritavanju suneve svjetlosti na nain da se objekt pravilno orijentira prema stranama svijeta, da ima velike staklene povrine na osunanoj strani, da ima strehu i nagibe prozora postavljene na nain da ljeti sprijeava ulazak suneve topline, da ima dovoljnu

Interijer izgraen od prirodnih i recikliranih materijala, ekoselo Dyssekilde, Danska i ekoselo Zajeka, Slovaka.

koliinu termalne mase i dobru toplinsku izolaciju. Pasivna solarna arhitektura ne odnosi se na materijale koji se koriste, ve samo na metodu dizajniranja kako bi optimalno koristile sunce kao obnovljivi izvor energije. Kombinacijom zelenih graevnih materijala i pasivne solarne arhitekture dobijamo graevine koje imaju znatno manji ekoloki otisak od onih klasinih. U zelene graevne materijale ubrajaju se obnovljivi prirodni materijali kao to su to bambus, slama, klade i drvna graa iz odrivo upravljanih uma i kamen. U odrivoj gradnji esto se koristi i otpad kao graevni materijal koji nije obnovljiv. Primjer za to mogu biti stare auto gume koje napunjene zemljom predstavljaju odline nosive zidove. Limenke i staklenke se mogu koristiti kao ispuna zidova, kako bi se smanjila upotreba novo proizvedenih materijala. Pri koritenju otpada kao graevnog materijala treba uzeti u obzir da se ne koriste toksini materijali. Graevni materijali bi trebali biti dobiveni i proizvedeni u blioj okolici gradilita, kako bi se umanjila potronja energije za transport. Materijali koji imaju nizak utjecaj na okoli koriste se gdje god je to mogue. Umjesto klasine graevne

Primjeri prirodnih izolacijskih materijala: vuna, koljke i slama. Ekosela Svanholm i Fri og Fro, Danska. Foto: Alex Cicelsky, Kibbutz Lotan

izolacije kao mineralna vuna ili stiropor koji su zahtjevni za okoli, mogu se koristiti materijali sa niskom komponentom hlapljivih sastojaka - reciklirano grubo platno, ovja vuna, slama, piljevina ili celuloza. Kako bi se sprijeio posjet tetoina, moe se koristiti boraks (borna kiselina) ili vapno s kojim se izolacijski materijal mijea. Kao primjer zelenog razmiljanja u gradnji moe posluiti ponovna upotreba materijala iz kua koje se rue. Kada se stare zgrade rue, sva kvalitetna graa se iskoritava, obnavlja i koristi npr. kao podne obloge. Graevni kamen je takoer pogodan za ponovnu upotrebu. Kako bi se smanjila upotreba novih materijala koji dodatno troe energiju za proizvodnju, mnogi drugi stari dijelovi mogu biti ponovo koriteni - vrata, prozori, police i namjetaj. Kada se koriste novi materijali, zeleni dizajneri trae i koriste materijale koji se brzo mogu nadomjestiti. Dobar primjer za to je bambus, koji se moe koristiti ve 6 godina nakon sadnje. Kada je to mogue, graevni materijal se uzima iz samog gradilita. Ako se gradi na umovitom podruju, graa iz sruenih stabala sa gradilita se moe koristiti kao konstrukcija. Zemlja iskopana za temelje kue, 8

Izrada zemljanih cigli od vode, zemlje i slame. Ekoselo Zajeka, Slovaka

moe se koristiti za izradu graevnog materijala: buke, cigle, erpia ili ispune za stare auto gume kojima se gradi zid. Kako bi se smanjila koliina energetske potronje objekta, najveu vanost treba pridodati orijentaciji prema stranama svijeta. Pravilnom orijentacijom moe se iskoristiti energija sunca koja zagrijava prostore zimi, dok se ljeti koristi ventilacijski sustav koji je smjeten blizu zemlje ili u zemlji, kako bi svjei zrak hladio kuu. Termalna masa skladiti toplinu preko zimskih dana zagrijavajui se od sunca i isputajui toplinu nou, kako bi se temperaturna razlika dana i noi svela na minimum. Termalna masa moe sluiti za grijanje kue zimi, a kao hlaenje ljeti. Pravilno postavljeni prozori omoguuju optimalno koritenje danjeg svjetla. Dobra izolacija je vrlo vana za optimalnu strukturu odrive gradnje. Dobro izolirani prozori i vrata smanjuju gubitke u energiji i ujedno smanjuju potrebu za energijom. Ti dizajnerski alati nisu skupi da bi se primijenili, dok znaajno smanjunju

Pasivna solarna gradnja sa zelenim krovom, ekoselo Dyssekilde, Danska. Foto: Alex Cicelsky, Kibbutz Lotan

koliinu energije potrebne za udoban stambeni prostor. Slijedei je korak grijanje i odravanje stalne topline kroz optimalizaciju sustava hlaenja i grijanja ugradnjom energetski efikasnih ureaja. U usporedbi sa dobrim koritenjem pasivnih elemenata za hlaenje i grijanje kroz primijenjeni dizajn, isti efekt kroz instalaciju ureaja za grijanje i hlaenje je dosta skuplji i znaajno povisuje cijenu graevnog projekta. Dobro promiljeni dizajn moe znaajno smanjiti trokove jednom kad je zgrada dizajnirana kako bi bila energetski efikasna, mogue je izbjei ureaje za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju to vodi do stalnih uteda. Kako bi se dodatno smanjili gubici, koristi se reciklirana toplina iz vrue vode za potrebe zagrijavanja prostora. Toplinske pumpe koje koriste stalnu toplinu zemlje, energetski su uinkovitije nego drugi oblici grijanja i hlaenja prostora. Na kraju, dobivanje energije iz obnovljivih izvora na samom mjestu objekta kroz sunce, vjetar, vodu i biomasu znaajno doprinose smanjenju utjecaja objekta na okoli. Proizvodnja energije je najskuplji dio u graevnom projektu. Kroz kombinaciju iskoritavanja energije vjetra, sunca i biomase mogue je osigurati neovisnost od klasinih energetskih sustava.

Unutarnje ureenje od prirodnih materijala. Ekoselo Dyssekilde, Danska. Foto: Alex Cicelsky, Kibbutz Lotan

10

Kvalitetna zelena arhitektura smanjuje otpad i gubitke energije, vode i materijala. U konstrukcijskoj fazi, jedan od ciljeva trebao bi biti to manji nastanak otpadnog materijala koji odlazi na odlagalita. Dobro dizajnirana graevina pomae svojim stanovnicima da ne proizvode otpad, na primjer, predvianjem mjesta za kompostiranje u kuhinji, izgradnjom biljnog proistaa za sive vode, ugradnjom kompostnog wc-a i ugradnjom staklenika za cjelogodinji uzgoj hrane i sadnica. Kako bi se smanjio utjecaj na podzemne vode, postoji nekoliko opcija. Sive vode (voda od tuiranja, pranja sua ili rublja), mogu biti koritene za povrinsko navodnjavanje a ukoliko se one tretiraju biolokim proiavanjem, mogu biti koritene za ispiranje wc-a ili pranje automobila i sl. Sakupljena kinica u spremnicima takoer se moe koristiti u iste svrhe. Zelena gradnja koristi prednosti obnovljivih izvora, npr. koristi sunevo svjetlo kroz pasivne i aktivne solarne i fotonaponske tehnike, te se koriste biljke kao zeleni krovovi koji skupljaju i proiavaju kinicu. Mnoge druge zelene metode mogu biti koritene, kao to je koritenje ljunka za staze i parkirna mjesta, umjesto asfalta i betona, kako bi se omoguilo poniranje kinice u tlo i time potakla obnova podzemnih voda.

zakOnOdavstvO

Da bi ljudi osigurali vlastiti krov nad glavom esto uzimaju kredite koji traju i do trideset godina. U vrijeme ekonomske nestabilnosti,

Zajedniki rad na izgradnji kua metodom nabivanja zemlje u Maarskoj i izrada buke za gradnju od bala slame u EIA centru, Bale. to vie prijatelja to je zabavnije i kua je bre sagraena :)

11

Kuice od bala slame: Vukomeri, Lopatinec i Bale. Slama ima prednost to je istovremeno graevni materijal i izolacija. Izolacijski faktor kue od bala slame je oko 0,13W/m2K, to je dvostruko nie od standarda za pasivnu graevinu.

takvi krediti postaju znatno psihiko optereenje te nikako ne predstavljaju odrivo rjeenje temeljeno na brizi za ljude, za Zemlju i pravednu raspodjelu resursa. Bill Mollison, jedan od osnivaa permakulture, rjeenje vidi u suradnji ljudi, koritenju lokalnih materijala i manjem uplitanju zakona u podruje gradnje: (Bill Mollison: PerMaculture - a Designers Manual, tagari PuBlications 1988.) Neke od najarmantnijih i klimi prilagoenih kua na Zemlji izgraene su bez bankovnih kredita, arhitekata, dobavljaa, metala, ili betona. Izgraene su u podrujima gdje trgovaka udruenja, graevni inspektori, zdravstveni slubenici i lokalna i dravna vlast ne ometaju zajednice koje grade svoje kue da im budu sklonita. U sluaju republike ile (kao ekonomski sustav voen od strunjaka) koja je stvorila vanjski dug od 12 milijardi USD u 1985. godini, siromani stanovnici te drave koji su radili bez kredita, zajednikim snagama izgradili su objekte vrijedne najmanje 11 milijardi USD u zabitim krajevima kroz lokalnu suradnju bez vanjskog zaduivanja. Zato se to dogaa? Kamen, zemlja, bambus, drvo, paga, pletiva od ibe, opeka i crijep

12

su vijekovima poznati izdrljivi graevni materijali koje ljudi koriste. Ti materijali mogu biti lokalno proizvedeni ako postoji energija iz uma i suradnja meu ljudima. Cement, mort, sue, cigle i crijep mogu biti lokalno proizvedeni, ukoliko postoji pe na drva za suenje i peenje. Nita od toga ne zahtjeva novac, ukoliko ljudi zajedniki rade. Stvarni razlog nedostatka kua (kao i hrane) u svakoj dravi ne lei u novcu, ve u ograniavajuoj birokratskoj praksi vlasti. Dravno ili privatno vlasnitvo (nasuprot zajednikog vlasnitva) uma, malih rudnika i zemljita je naklonjeno dravi ili korporativnom profitu, kako bi se podupirao razvoj veinom urbane, lijene birokratske klase, koja zabranjuje koritenje tih osnovnih zemljanih resursa onim istim ljudima koji rade kako bi ih koristili ili proizveli. Imali smo dravnu slubu koja se borila u ratu, ali ne sjeam se drugih osim odrivih plemenskih zajednica koje su zahtjevale od svakog mukarca i ene da sudjeluju u izgradnji nastambi i poizvodnji hrane. Zanimljivo, odreeno nam je da ubijamo strance a nijeemo pravo na odravanje ivota; nijedna vojska nije stvorena da gradi kue, sadi krumpire ili poumljava za budue narataje,

dok je nezaposlenost vie cijenjena od onih koji odabiru mo kao metodu iskoritavanja. Dobrobit bilo kojeg podruja ne lei u bankama ili gradovima, nego u osnovnim resursima, vjetinama i prirodnim sustavima koje razvijaju ljudi koji tamo ive. Zakon u Hrvatskoj ne poznaje alternativne graevne materijale tipa slame ili auto guma, te prema Tehnikom propisu za zidane konstrukcije, materijali koji se koriste u gradnji, moraju biti certificirani. Za sada ne postoji legalan nain da se dobije dozvola za gradnju kue uz upotrebu alternativnih materijala. Prema zakonu o Prostornom ureenju i gradnji, koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. godine, sav proces od projektiranja do gradnje moraju voditi iskljuivo osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Ukoliko je objekt bruto povrine manje od 400m2 ona/onaj koja/i gradi, za svoje potrebe moe jednom u pet godina sam/a projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit. U istom zakonu stoji (l. 14.) da graevinsko-tehnike uvjete 13

za graenje i uporabu graevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoli i za koje je radi toga prema posebnom zakonu predviena mogunost smanjenja prihoda Dravnog prorauna od prometa roba i usluga, uz suglasnost Ministarstva financija, propisuje ministar pravilnikom. Ti uvjeti za sada nisu objavljeni na internet stranicama Ministarstva. Prema rijeima jednog zagrebakog arhitekta, novi zakoni i pravilnici koji su stupili na snagu, provode politiku kontrole i poticanja kupnje stanova u gradovima jer novim regulativama nije dozvoljena samogradnja. Graditi se smije samo na gradilitima do kojih vodi ureena cesta tranog profila koja ima lokacijsku dozvolu, a prema novom pravilniku, samo 16 poduzea zadovoljava kriterije da bi bilo registrirano za graenje.

Svi zakoni, pravilnici i tehniki uvjeti vezani uz gradnju u Hrvatskoj navedeni su na http://www.mzopu.hr/default. aspx?id=3715 Iz uvjeta navedenim u zakonima, sam svoj majstor ili majstorica ne smije uz pomo svojih prijatelja i prijateljica graditi svoju eko kuu snova bez reija iz drva, slame i auto guma, kao to je ova na slici... to znai da se s jedne strane na papiru promovira odrivi razvoj, dok se s druge strane zakonima sprjeava da se odrivi razvoj uope zapone. Prema navedenim zakonima potie se daljnje cjepkanje zajednice, umjesto da se potencira stvaranje ekosela a time i zdravije socijalne klime, u kojem je najvee blago zemlja, znanje, raznolikost, suradnja i zajedniko vlasnitvo.
Ovakve kue od auto guma, po imenu 'earthship', potpuno su neovisne od konvencionalnih izvora vode, struje i grijanja. Dizajnirane su na nain da optimalno koriste sunevu svjetlost za zagrijavanje vode i dobivanje struje. Kinica se hvata na krovu, provodi kroz proista te koristi za svakodnevne potrebe, dok se voda od pranja sua i sl. koristi za navodnjavanje staklenika za uzgoj hrane. Foto: http://flickr.com/photos/
earthshipkirsten

14

Nowadays the resources are slowly evaporating out of our unsustainable designed settlements into the atmosphere and returning in forms unfavorable for our existing. It is time to re-think about what we have to do and how, to survive as a species. In this brochure we talk about sustainable building, sustainable in the sense that the whole process of material life cycle, building, and life cycle of the building do not bring any harm to people and Earth, or have a minimal impact. The photos, which fulfill theory with practical examples, are taken on workshops organized by Balkan Ecovillage Network members or come from ecovillages in Europe. Books, brochures, prospects about permaculture, ecovillages and detailed practical guides could be downloaded or purchased through the web site of Balkan Ecovillage Network (BEN) www.ekosela.org, from the GNAG web site www.zmag. hr or from the Kneja web site www.kneja.hr. More information about activities and workshops in the area of permaculture and ecovillages could be found

sustainaBility in practice sustainaBle Building

also on the BEN web pages. The brochure Sustainable building is a result of the project Balkan Ecovillage Network - Sustainability in Practice which is carried out by the NGOs GNAG from Vukomeri, Kneja from akovec, and Center for Environment, Banja Luka. More brochures about energy, food, waste, water and BEN are planned to be published. The project Balkan Ecovillage Network Sustainability in Practice is being implemented with a grant given through the Regional Environmental Center for Central and Eastern Europes SECTOR Programme. This Programme is funded by the Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). Marijana Lesar, Kneja, author

15

Kneja 2008. Tisak ACT Printlab d.o.o.

16