Odrivost u praksi

Voda

OdrivOst u praksi - vOda Hrvatska je prema izvjeu o vodnim zalihama UNESCO-a iz 2007. godine trea zemlja po bogatstvu pitkom vodom u Europi. Svaki osmi stanovnik Zemlje nema pristup pitkoj vodi. Samo 2,5% ukupnih vodenih zaliha na Zemlji je pitka voda, od ega je 2/3 sadrano u ledu. Kao jednu od bezuvjetnih ivotnih potreba, vodu treba upotrebljavati tedljivo i paljivo kako bi ona u pitkom obliku ostala sauvana za nadolazee generacije. Zalihe vode u Hrvatskoj su velike, no rastronim ponaanjem, n e o s v j e t e n i m gospodarenjem otpadnim vodama, pretjerivanjem u koritenju kemikalija u poljoprivredi, pitka voda vrlo brzo moe postati neupotrebljiva ime se moe dovesti u pitanje
2

normalno funkcioniranje drutva. Primjeri velikih europskih i amerikih gradova, gdje je voda iz slavine nepitka, sve su ei, a sve zagaeniji podzemni tokovi zahtijevaju vea postrojenja i jo vei utroak energenata kako bi voda iz slavine bila upotrebljiva. U ovoj brouri donosimo pregled permakulturnih primjera pristupa gospodarenju vodenim bogastvom u

Vodeno bogatstVo (CoR Una, MaRtin bRod, biH)

kuanstvima, koji daju primjer odrivog ponaanja ovjeka prema vodi. Fotografije koje praktinim primjerima nadopunjuju tekst, snimljene su na radionicama udruga lanica Mree ekosela Balkana i u europskim ekoselima. Knjige, broure i prospekte na temu permakulture, ekosela i detaljne praktine prirunike moete skinuti ili naruiti na web stranicama

Mree ekosela Balkana (MEB) www.ekOsela.Org, web stranicama udruge ZMAG na www.zmag.hr ili udruge Kneja na www.kneja.hr. Na web stranicama MEB-a moete saznati i aktivnosti koje se odravaju na podruju permakulture i ekosela u naoj regiji. Broura Voda nastala je kao dio projekta Mrea ekosela Balkana - odrivost u praksi u suradnji udruga

Ljetno osvjeenje u fiLtriranoj kinici (furuLi)

ZMAG iz Vukomeria, Kneja iz akovca i Centra za ivotnu sredinu iz Banja Luke. U sklopu projekta izdat e se i broure na temu energije, odrivog graditeljstva, otpada, hrane i MEB-a. Projekt se provodi kroz program SECTOR kojeg Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC), regionalni ured u Szentendreu (Maarska) vodi uz financijsku podrku Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). marijana lesar, autOrica rOure tO je permakultura? Permakultura je metoda dizajniranja odrivih zajednica koristei slijedee principe:

izvor (eP zeLenkovac, BiH)

Briga za zemlju Poboljanje ivota kroz uspostavu sustava iste vode, zraka, zdrave zemlje, genetske baze, uma, divljine, biomase i domaih sorti ivotinjskih vrsti o kojima ovjeanstvo ovisi. Briga za ljude Osiguravanje zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba za hranom, energijom i sklonitem, u kontekstu tedljivog drutva s ciljem kooperacije i meusobnog pomaganja regionalno i globalno; pomo u ouvanju kulturne raznolikosti, jezine raznolikosti i slobode. pravedna raspOdjela Odgovornost prema resursima, koritenje lokalnih resursa, dijeljenje vikova i ponovno investiranje vikova u prijanja naela. tO su ekOsela? Ekosela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj na okoli, koja su odriva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekoloki otisak kroz namjernu jednostavnost i koritenje ekolokih principa dizajniranja. Ekosela nastoje spojiti ekoloke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaaju sve lanove i lanice zajednice. Nalaze se u urbanim i ruralnim sredinama, kako u razvijenim zemljama, tako i na slabije razvijenim podrujima, javljaju se u ve postojeim naseljima ili kao nove inicijative namjernih zajednica. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekolokih, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako ekoselo nastoji
5

razviti model odrivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekolokim i ekonomskim kontekstom. Tipina ekosela djeluju u nekim ili svim navedenim podrujima: Razvoj lokalne ekonomije Kooperativne socijalne ekonomije Izgradnja zajednica

Sustav odluivanja u kojem su svi ukljueni Rjeavanje sukoba Holistika edukacija cjelovite osobe Lokalna organska proizvodnja hrane Permakulturni principi dizajniranja Ekoloka gradnja Sustavi obnovljivih izvora energije Menadment otpada

fLowforms - oBLici za dinamiziranje vode (cat, engLeska)

vOda Permakultura, prema uzorcima iz prirode, nastoji osigurati opskrbu resursima, (u ovom sluaju vodom), iz vie razliitih izvora, kako bi se smanjilo optereenje i kontinuirano iscrpljivanje iskljuivo jednog izvora. Istovremeno se prema vodi odnosi na najtedljiviji mogui nain, nastojei je u nezagaenom obliku vratiti u prirodni ciklus. U permakulturnom dizajnu, opskrba vodom se osigurava sakupljanjem kinice, ponovnim koritenjem sivih voda, prirodnih tokova i akumulacija, izradom jezerca te ako je pristupaan i gradskim vodovodom. Sive vode su sve otpadne vode koje nisu zagaene fekalijama voda od pranja sua, rublja, tuiranja/kupanja... Voda se u permakulturi

nastoji zadrati to dulje unutar sustava to znai da se ista voda koristi vienamjenski i vie puta. Tek kad su sve mogunosti za upotrebu u kuanstvu iskoritene, puta se natrag u prirodu u obliku koji ne naruava prirodnu ravnoteu. Prema Patricku Whitefieldu, kako navodi u knjizi The Earth Care Manual, prosjena

(zmag,

BiLjni Proista recikLirano vukomeri)

imanje,

potronja u domainstvima rasporeena je tako da se 33% vode troi za ispiranje wc-a, 25% na kupanje i tuiranje, 18% na pie i hranu, 12,5% na pranje odjee, 8,5% na pranje sua i 3% na pranje auta i zalijevanje vrtova. U praksi to znai da samo 18% vode u kuanstvu mora biti pitka voda a da se ostala voda moe osigurati ponovnom upotrebom sivih voda, upotrebom kinice i druge vode nepogodne za pie. Biljni proistai i kompostni wc alosna je injenica to se 33% pitke vode troi za ispiranje zahodske koljke. Dakle, jedna treina ukupne potronje pitke vode pretvara se u tzv. problematinu crnu vodu, koja zahtijeva dodatno koritenje energije i drugih resursa za proiavanje. Permakulturnim
8

rjeenjima, sive se otpadne vode odvajaju od crnih koje nastaju prilikom plavljenja wc koljaka. Na taj se nain sive vode mogu, bez opasnosti od zaraza, ponovno koristiti za zalijevanje vrtova i kunog bilja ili se proiene sakupljaju u jezerca. U takvim jezercima moemo uzgajati vodene ivotinje i biljke za jelo i tako pridonijeti bioraznolikosti

voda

sadnja u BiLjni Proista siviH (zmag, recikLirano imanje, vukomeri)

naih okunica. Dobro dizajnirani biljni proista moe biti atraktivan detalj u prostoru, koji uz jasnu funkcionalnost moe privui i razne korisne ivotinje, stvarajui novi biotop. Proista u radu kombinira mehaniko i mikrobioloko ienje. Mehaniko ienje podrazumijeva upotrebu raznih granulacija ljunka preko kojeg protie voda a istovremeno biljke zasaene u ljunku svojim aerobnim i anaerobnim m i k r o b i o l o k i m aktivnostima dodatno proiavaju vodu. U biljne proistae sade se vrba, trska, a, vodena perunika te druge movarne biljke kojima odgovara kisela sredina dobivena razgradnjom organske materije i detrdenata. Svojim upljikavim gustim korjenskim sustavima biljke upijaju nutriente iz otpadne

izrada

jednostavnog komPostnog wc-a

vode i tako je proiavaju. Umjesto klasinog wc-a koji koristi vodu za ispiranje, u permakulturi se preferira kompostni ili suhi wc, koji ne koristi vodu. Vlaga je ta koja pospjeuje razvoj mikroorganizama u fekalijama ime crna voda postaje problematian otpad. U kompostnom wc-u se za zasipavanje fekalija i urina koriste organski materijali kao to su lie, piljevina, slama, sijeno, zemlja... Sve zajedno se sakuplja u posebnoj komori i kompostira. U upotrebi su dva osnovna izvedbena rjeenja kompostnih wca. Humanure kompostni wc, u kojem se mijeaju urin i fekalije sa organski materijalima te drugo rjeenje kompostnog wc-a koji odvaja urin u poseban spremnik, dok se fekalije kompostiraju odvojeno. Time dobivamo dva vrlo vrijedna resursa
10

sakuPLjanje kinice (Bernardin vrt, akovec)

iz potencijalno opasnog otpada. Urin, kao odlino duino gnojivo za povrtnjak, te kompost kao kvalitetan hranjivi dodatak vokama, plodonosnom i ukrasnom grmlju. Zdrave osobe izluuju sterilan urin koji je siguran kad ga koristimo kao gnojivo za biljke koje slue za prehranu s iznimkom lisnatih jestivih

biljaka. Za gnojenje se ne bi smio upotrebljavati urin osoba, koje troe hormonske preparate i antibiotike, jer se te tvari akumuliraju u biljkama i konzumacijom ponovo unose u organizam. Organski materijali sa fekalijama moraju proi proces vrueg kompostiranja, (gdje se

BiLjni Proista siviH voda u Posudama sa otPada (London PeRMaCULtURe)

11

kompost zagrijava i do 70oC), kako bi se unitili patogeni organizmi koji se nalaze u ljudskom izmetu. Taj kompost je najbolje upotrijebiti nakon najmanje godinu dana kompostiranja, oko voaka, grmlja i ukrasnih biljaka koje ne slue za jelo. Sakupljanje kinice Kinica se moe sakupljati sa krovova i skladititi

u spremnike. Filtrirana prirodnim filterima sastavljenim od pijeska, ljunka, komposta i aktivnog ugljena i dodatno proiena biljkama moe biti koritena i za hranu i pie. Jednostavni prirodni filteri mogu se izgraditi u nepropusnom spremniku sa slojevima mala, zemlje, pijeska, ljunka i batude (na slici). Kinica

jednostavan fiLter za kinicu (oasis witH greywater, art Ludwig)

12

se moe koristiti za pranje automobila, odjee, za zalijevanje vrtova... Moe sluiti i za pranje tijela, ukoliko dolazi iz istog spremnika i prola je filtraciju. Kinica spada u meke vode i pogodnija je za pranje sa deterdentima od tvrde vode, jer je u njoj postotak otopljenih minerala nizak pa tvari koje otapaju neistou imaju

veu efikasnost. Upotreba sivih voda Sive se vode, koje su prole filtraciju, mogu koristiti za pranje automobila ili za zalijevanje vrta. Vrt se uinkovito moe navodnjavati kap po kap, postavljanjem glinenih upova sa vodom ili plastinih boca sa odrezanim dnom koje se sa grlom ubodu u zemlju te

jezerce u skLoPu PermakuLturnog vrta (eia, BaLe)

13

se u njih uljeva voda. Na taj se nain u kombinaciji s maliranjem (vrt koji je nastiran organskim materijalom kao to je slama, sijeno, otpalo lie, otkoena trava...) moe sprijeiti preveliko isparavanje a voda dolazi sasvim blizu korjenja biljaka. Prilikom pranja odjee i posua optimalno bi bilo upotrebljavati ekoloke sapune i deterdente i tako smanjiti oneienje na minimum. tednja vode Na internetu se mogu nai mnoge broure na temu tednje vode, od provjere ispravnosti ventila, slavina i vodokotlia do ponovne upotrebe vode od pranja povra za zalijevanje biljaka, zatvaranja slavine kod pranja zubi i drugo. Vano je shvatiti da svaki na nesvjesni pristup vodi odreuje budunost
14

nadolazeih narataja. sustainaBility in practice water

By the UNESCO report from 2007, Croatia is on the third richest country within European countries with renewable drinking water resources. One from eight people on Earth doesnt have access to drinking water. Only 2,5% of total water resources on Earth is drinkable, which is 2/3 contained in glaciers. As one of the basic resources for life, water has to be handled with care and sparingly to have drinking water saved for coming generations. The water reserves in Croatia are big, but by unconscious water management and overuse of chemicals in agriculture, drinking water can fast become unusable, which can lead to normal life disruption. There is a growing number of examples where in big European and American cities tap water is not drinkable.

Humans use more and more resources to clean the polluted groundwater to make it usable. In this brochure we will give an overview of permacultural practices within households which give sustainable examples in water management. The photos, which fulfill theory with practical examples, are taken on workshops organized by Balkan Ecovillage Network members or come from ecovillages in Europe. Books, brochures, prospects about permaculture, ecovillages and detailed practical guides could be downloaded or purchased through the web site of Balkan Ecovillage Network (BEN) www.ekOsela. Org, from the GNAG web site www.zmag.hr or from the Kneja web site www.kneja. hr. More information about activities and workshops in the area of permaculture and ecovillages could be found also on the BEN web pages. The brochure Sustainability in

practice Water is a result of the project Balkan Ecovillage Network - Sustainability in Practice which is carried out by the NGOs GNAG from Vukomeri, Kneja from akovec, and Center for Environment, Banja Luka. More brochures about energy, sustainable building, waste, food, and BEN are planned to be published. The project Balkan Ecovillage Network - Sustainability in Practice is being implemented with a grant given through the Regional Environmental Center for Central and Eastern Europes SECTOR Program. This Program is funded by the Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). marijana lesar, kneja, authOr

15

16

Kneja 2008. Tisak ACT Printlab d.o.o.