STRES

to je stres?
y y y y

Stres je prirodna obrambena reakcija na eg organizma na promjenu. Stanje poreme ene psihofizi ke ravnote e pojedinca nastalo bilo zbog fizi ke bilo psihi ke ili socijalne ugro enosti pojedinca ili njemu bliske osobe. Stanje u kojem pojedinac ne mo e ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja Reakcija duha i tijela na promjene.

Klju no je pitanje da li se osoba mo e ili ne mo e prilagoditi promjeni.

Ljudi na promjene razli ito reagiraju te se stoga i na razli ite na ine nose sa stresom. Svaki stres koji osobu potpuno obuzme, poput te ke bolesti, gubitka posla, gubitka voljene osobe i dr., mo e biti toliko intenzivan da jako poremeti tjelesno i psihi ko funkcioniranje. tetne posljedice stresa mogu se ma nifestirati na svim podru jima ljudskog djelovanja. One djeluju na: 1. Zdravlje 2. Odnose sa okolinom, prijateljima 3. Odnose u obitelji, prema partneru , djeci 4. U inkovitost u poslu 5. Zadovoljstvo 6. Kvalitetu ivota
y

Uzroci stresa y Stresor ili stresni podra aj je svaki tjelesni, psihi ki ili socijalni poticaj koji dovodi do stresa.
y

Tjelesni: izlo enost jakoj buci, velikoj vru ini ili hladno i, jakoj boli, prirodnim nepogodama ili katastrofama... Psihi ki: izlo enost raznim me uljudskim sukobima, u obitelji, na poslu, izlo enost neuspjesima, psiholo kim konfliktima i frustracijama, nerealna o ekivanja od sebe i drugih Socijalni: izlo enost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama dru tvenih odnosa i sl. Prema navedenom, moglo bi se pomisliti da su stresne samo one situacije koje donose nesre u, nevolju ili op enito ne to to negativno utje e na ivot pojedinca. No stresne situacije ne moraju biti samo negativna zbivanja. Svaka nova situacija koja zahtijeva vel iki prilagodbeni napor za pojedinca mo e biti stresna. Na primjer, veliki dobitak na lotu za pojedinca koji je dugo ivio kao siromah. Tako er postoji i pozitivan stres sva intenzivna pozitivna stanja koja dovode do velikog uzbu enja ro enje djeteta, zaljubljenost, adrenalinski sportovi...

Simptomi stresa i njihovo prepoznavanje Reakcije na stres mogu biti: 1. Fiziolo ke: poja an rad srca i plu a, povi en arterijski krvni tlak, povi ena razina e era u krvi, pro irene zjenice, pove ana mi i na na petost, smanjeno vrijeme zgru avanja krvi, su avanje krvnih ila na povr ini tijela, poja ana mentalna aktivnost...

Ove tjelesne reakcije daju organizmu dodatnu energiju za "borbu" ili "bijeg", npr. bolja opskrbljenost krvlju, pove ana energija, bolja vi dna percepcija, bolja opskrbljenost kisikom, pove ana budnost i oprez, smanjena mogu nost krvarenja.

2. Psihi ke: emotivne (strah, tjeskoba, poti tenost i dr.) i kognitivne/misaone (promjene pa nje, koncentracije i rasu ivanja) 3. Promjene pona anja borba sa uzrokom stresa ili bijeg od uzroka stresa. Posljedice dugotrajnog stresa su tjeskoba, poti tenost, bespomo nost, osje aj krivnje, depresija...
Posljedice stresa ovise o: obilje jima uzroka stresa, njegovoj ja ini i trajanju, osobinama li nosti pojedinca, vlastitoj procjeni sposobnosti uspje nog suo avanja sa stresom te razini socijalne podr ke.

Prema jakosti stresove dijelimo na:

y

Male svakodnevne stresove (gnjava e) - prometna gu va, nedostatak vremena za obavljanje svih poslova, nesporazumi na poslu, u obitelj, sitni kvarovi, gubitak osobnih stvari...

Ovi stresovi nemaju veliki negativni utjecaj, na neki na in su i dobrodo li jer se na njima u imo kako prevladati stresne situacije.

Velike ivotne stresove- te ke bolesti, smrt bliske osobe , gubitak zaposlenja, veliki materijalni gubitak, izlo enost dugotrajnoj gladi, prognanstvo i izbjegli tvo...

Ve ina ljudi uspije prevladati ove stresove nakon nekog vremena, kod manjeg broja ostavlja trajne posljedice.

Traumatske ivotne stresove- zarobljeni tvo, izlo enost nasilju, silovanju, mu enju, prisustvovanje nasilju ili pogibiji bliske osobe...

Ovi stresovi nadilaze mogu nosti prikladnog suo avanja. Ve ina ljudi ima osje aj bespomo nosti. Kod ivotnih stresova nema mogu nosti racionalizacije i nala enja dobrog razloga za ne to lo e to nam se dogodilo.

Razni pojedinci na iste stresne podra aje razli ito reagiraju. Neki ljudi pokazuju pove anu pripravnost na reakciju i pobolj anje sposobnosti, drugi pak neadekvatno rea giraju uz smanjenje sposobnosti. Pojedinac mo e jednom reagirati stresom na neku situaciju, a drugi put ta ista situacija ne mora izazvati stres

Pri djelovanju stresa pojavljuju se stalne unutra nje reakcije pojedinaca, ali u razli itih pojedinaca mogu postojati razli iti odgovo ri, pa je te ko odrediti sve zajedni ke, svim pojedincima svojstvene reakcije Ja ina stresora nije uvijek u vezi s ja inom stresne reakcije, nego ovisi o situaciji u kojoj se pojavljuje, procjeni mogu nosti suo avanja sa stresom, procjeni mogu e socijalne potpore u stresnoj situaciji i op em psiholo kom stanju pojedinca.

Slika 1. Djelovanje psihi kog stresa na tjelesne promjene

Dugotrajna izlo enost stresu naru ava zdravlje: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Srce i krvne ile - povi en krvni tlak, sr ane aritmije, infarkt... Probavni sustav ir, garavica, probavne smetnje... lijezde sa unutra njim izlu ivanjem titnja a, dijabetes Di ni organi astma Organi za kretanje reuma, bolovi u le ima Ko ne bolesti i nesanica - crvenilo, bljedilo, znojenje, pove ana nadra ljivo st, osip, svrbe ... nesanica 7. Imunolo ki sustav smanjena otpornost na bolesti Jedna od krajnje negativnih posljedica stresa mo e biti i sagorijevanje na poslu (burnout"). Sagorijevanje na poslu se doga a kada zbog prevelike izlo enosti stresu i pren apornog ritma, posao za osobu izgubi svaki smisao, ovjek u toj situaciji vi e nije motiviran za rad, izgubi svako zadovoljstvo u poslu, ne vidi razloga za daljnji rad, pada mu produktivnost i na kraju vjerojatno odlazi sa posla... Da bi se sagorijevanje na poslu sprije ilo potrebno je prepoznati one poslove sa najve om mogu no u njegova nastanka i tek tada je mogu e organizirati posao, utvrditi o ekivanja, unaprijediti fizi ke uvjete rada, uvje banost i osposobljavanje zaposlenika i sl.

(PRE) IVJETI SA STRESOM STAVOVI, STRATEGIJE, MISLI, PONA ANJA VJE BA DUBOKOG DISANJA (TRBU NO DISANJE) - udi ite u trbuh 4 sekunde. Pri tome se plu a ne pomi u. - nakon toga nastavite udisati u plu a sljede e 4 sekunde. - zatim zadr ite zrak 4 sekunde. - zatim izdi ite 4 sekunde, prvo iz plu a pa tek onda iz trbuha. Ponovite cijeli proces barem 5 puta, a po elji i vi e.

Izdah

udah u trbuh 4s udah u plu a 4s plu a miruju

izdah iz plu a 4s

izdah iz trbuha 4s

VJE BA OPU TANJA slu anjena CD playeru, 5 min

Pristjetite se to smo u ili pro li put: - Uzroci stresa - Svrha stresa upozorenje na opasnost i upozorenje da moramo usporiti tempo i odmoriti se. - Osobna procjena vlastitih sposobnosti da se nosimo sa situacijom je klju na ! - Reakcije na stres tijelo, misli, osje aji, pona anje
y y y y

Zamislite sebe kao auto sa 4 kota a. Prednji kota i su misli i pona anje Stra nji kota i su osje aji i tjelesne reakcije. Kao to mo ete upravljati autom (kad okre ete volan okre ete prednje kota e), tako mo ete upravljati sami sa sobom ako kontrolirate misli i pona anja.

Osje aje i tjelesne reakcije ne mo emo kontrolirati i upravljati, ali misli i pona anjamo emo!!!! To zapravo zna i da svi MI SAMI ODABIREMO kako emo se nositi sa stresom! U situaciji stresa mo emo izabrati misliti pozitivno, sami sebe ohrabrivati, mo emo izabrati preispitivati situaciju (npr. da li je to stvarno tako i tako? da li mogu odabrati ne to drugo i sl) mo emo izabrati neku aktivnost koja nas na zdravi na in o pu ta i osloba a napetosti (sport, hobi, igra s djecom, omiljena serija, etnja.. .).

         
i t j
t i j

Slj

Vj

i i ti

iti

ij

i lj

ti

il

jili t