BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA 1. direkt.investicije, 2. portfolio (resorne) invest. 3. bank.kred i posud. 4. nebank. kred. i pos. 5. dravni kred.

i posudbe BILANCA PLAANJA (vidi platna bilanca) sveobuhvatan popis vrijed. svih transak. s inozem. tijekom 1 godine BILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA 1. trgovinska (najva.) 2. bilanca usluga 3. bil. transfernih plaanja COBWEB MODEL pokazuje to se dogaa ako drava ne kontrolira cijene i proizvodnju (spiralni dijagram - x-kol. y-cijena - ponuda i potranja) DEFICIT PLATNE BILANCE (ekspanzije potronje) potrebno poveati izvoz da uz istu proizv. ostaje manje za dom.trite DRAVNA INTERVENCIJA Razlozi dravne intervencije: -strateki interesi - osiguranje hrane -ekonomski interesi - ek.rast, uravnote.plat.bilanca -politiki interesi - organiz. izbora, interseni lobiji EFIKASNOST KORITENJA SREDSTAVA

KK =

osn . sreds . BDP

EKONOMIKA znan. discip. koja se bavi ulaganjima ogran. sredst. za zadovolj. neogr. potreba (to-kako-kome proizvoditi) Raskorak izmeu elja za zadov. potreba i ogranienih izvora za njihovo zadovoljavanje smanjuje proizvodnja EKONOMSKA POLITIKA Svjesno usmjeravanje ek. procesa s ciljem mijenjanja postojeeg stanja u neko novo eljeno stanje Ovisno o sredstvima razlikujemo - monetarnu, fiskalnu, kreditnu, pol.cijena, pol. plaa zatim opu EP (ciljevi i sred. za cijelo gospod. posebne EP (segmenti gospod. - industrijska, prometna...) EKONOMSKA POLITIKA - CILJEVI razvoj gospodarstva, puna zaposlenost, sal. plat. bilance, stabil.cijena ravnom.reg.razvoj, rac.kor.prir.resursa, rast standarda EKONOMSKA POLITIKA - NOSITELJI direktni - vlada i organi lok. samouprave indirektni - polit.stranke, gospod.komora, MMF (banke) FISKALNA POLITIKA Koristi instrumente javnih prihoda i rashoda za financ. zajed.potreba. Osnovne funkcije: alokativna - financ.ponude jav. dobara i usluga preraspodjela doh. i bogatstva - praved.-dru.prihvat. raspodjelu stabilizacijska - odr. vis. zaposl., stabil.cijena, gosp. razvitka i zadov rezult. u vanjskotrg. razmjeni, strukturna funkcija FISKALNA POLITIKA - KLJU.PROBLEMI U HRVATSKOJ visoko porezno optereenje i proraunski deficit FUNKCIJA PROIZV. MOGUNOSTI I OPORTUNITETNI TROAK graf (hrana-odjea) GOSPODARSKI RAZVITAK osn.cilj EP. stalni rast BNP/stan. uz rast broja stanovnika HAROD-DOMAROW model razvitka

GOSPODARSKI RAZVITAK osn.cilj EP. stalni rast BNP/stan. uz rast broja stanovnika HAROD-DOMAROW model razvitka

i r= MKK

r - stopa gosp.razvitka i - stopa investiranja MKK - marg.kap.koef.

GOSPODARSTVO - ZATVORENI OBLIK (AUTARKINO) osueno na zaost. u razvoju bez obz. na prir.bogat ili ost. potencijale. Zatvar. trita ili nekontr. otvar. prema svijetu izaziva neg. posljedice. Drava titi gospod. intervencijskim mjerama. INDUSTRIJA Po me.klas. - ekstraktivna ind, prera.ind, proiz.el.ener. proiz. plina, vode i komun. usluge M.M.-tvor.radinost,tj. prera.rad. u vel. obujmu koja obuhv. poduz. s vel. brojem radn., veim kapit, uz razvij. podjelu rada proizvodei za nepozn. kupca na dom ili meun. tr. U ind. se ubraja i rudarstvo. Leko - proizv.i prera.djelatnost koja je najosjet. na znanst.rezultate koje materijalizira i prenosi u druge ljudske djelatnosti. Privredna djelatnost koju obiljeava: 1. proizvodnja temelj. na razvoju i primjeni znanosti kroz tehniku i tehnologiju 2. velika podjela rada, specijalizacija, kooper. vel.serije,ujedn.kvaliteta 3. iskljuivo tri. proizvodnja INDUSTRIJA - OSNOVNE FAZE RAZVOJA 1. Poetna industrijalizacija (u polj. drutvu) - obi.- koncentracija i usmj. invest. u industriju, stav.temelja prve ind.strukture, intenz. rada, promj. socioek.struk.stanov. - rez. - po.zapolj.stan. u ind. i oiv. proiz. 2. Kvantitativna ekspanzija - obi. - rast kol. i vrij. proiz., bra podj. rada, rast intenziteta sredstvima, kapit. i rad.snagom - rez. - ekstenz. proiz. 3. Balansiranje razvoja - obi. - rast sektorske proiz.rada, rast uloge tehn. organiz.ja., razv.kadrova, rast uklju.u meun.podjelu rada. - rez. intenzivan razvoj 4. Specijalizacija - obi. - efikas.sred.i invest.,rast proizv.rada, koncentr. znan.potencijala, informatika i rob u proiz., uklj. u me. podjelu rada. rez. - efikasnost razvoja 5. Meusekt. diverzif. - obi. - domin.uloga znan, kompjut. i automat. visoka proizvodnost i efikasnost, poveanje slob. vremena rez. - postindustrijski razvoj POTREBE - DUHOVNE Potrebe koje proiz. iz tradicije i kulture - putovanja, znanje, razonoda POTREBE - EGZISTENCIJALNE o kojima ovisi opstanak ljudi - hrana, odjea, stan, zdravstvena briga PRETVORBA U HRVATSKOJ razlog - gospodarsko nazadovanje cilj - restrukturiranje poduzea model - 1. otkup, 2. dokapitalizacija, 3. petvaranje duga u ulog, 4. prijenos dionica i udjela dr.fondovima PROIZVODNJA utjecaj ljudi na prirodu u cilju zadov.potreba. Stvaranje dobara i usluga koje su ljudi spremni platiti. PROIZVODNJA - EFIKASNOST Tehnika - koja koristi najsuvremeniju tehnologiju Ekonomska - koja je najprofit. (koja je s najmanj. tro. bez obz. na teh) PROIZVODNJA - INPUTI ekonomski izvori - rad, kapital, prirodni izvori, poduzetnitvo 1. rad (svaki oblik fiz i um. djelov. u proizvodnji roba i usluga) 2. kapital (oprema, alati, stroj. gra.obj. prijev.sred. znanja i vjetine) 3. prir. izvori - zemljita, rude, vodotokovi za el.ene, plov.rijeke,ume 4. poduzetnitvo - talent za razv.novih proiz.postupaka i novih proizv. poduzetnici preuz. rizike. Kombiniraju prethod. izvore u cilju pov.proiz.

PROIZVODNJA - INPUTI ekonomski izvori - rad, kapital, prirodni izvori, poduzetnitvo 1. rad (svaki oblik fiz i um. djelov. u proizvodnji roba i usluga) 2. kapital (oprema, alati, stroj. gra.obj. prijev.sred. znanja i vjetine) 3. prir. izvori - zemljita, rude, vodotokovi za el.ene, plov.rijeke,ume 4. poduzetnitvo - talent za razv.novih proiz.postupaka i novih proizv. poduzetnici preuz. rizike. Kombiniraju prethod. izvore u cilju pov.proiz. PROIZVODNJA - OUTPUTI proiz. i usluge koji direktni ili indir. slue za zadov. ljud.potreba Outputi - robe i usluge -sirovine, polupr. i got.proiz - za reprod i potro. PROIZVODNJA - PREMA OBLIKU INPUTA Radno intenzivna - vee anga. rad.snage - nerazv.zemlje-orjentirana na dom.trite - jeftina radna snaga Kapitalno intenzivna - orjent. na vanj. trite - sav teret poreza stavlj. na lea radnika pa je rad. snaga skupa PRORAUN RH tri razine - dravni, izvanprora.fondovi, jedin.lok.samoupr. sva tri ine cjelinu. drava proraunom planira prihode i rashode glavne funkcije - prikazuje najva.ciljeve drave u fis. godini - instr. vlade za utjecaj na ek.stanje u zemlji - sustav kontr.i tro. pror.sredst. glavni prihodi - od por.obveznika, dobiv.potpora,prim. i zaduivanja struk.por.- PDV 54%, tro 19%, car 11%, na doh. 9%,na dob 6%, ost 1% PRORAUNSKI DEFICIT treba ga izbjegavati - voditi pol. uravnote. pror. prihoda i rashoda argumenti - dr.potro.treba biti prilag. dr.prih. - deficit DP zani zaduivanje drave (teret na budue gener.) (inflacija) - deficit DP znai viak dom. potranje (inflacija) Suvr.neoklas.teorije - PD ne mora znaiti viak potr. ako je posljedica smanj.pror.prihoda, a ne rashoda - PD ne mora voditi mon.ekspanz. ako se moe financ. ted. stan. Uravn pror - preduvjet makroek. stabilnosti RAD - PONUDA I POTRANJA Ponuda - Z graf - rastua krivulja Potranja - padajua krivulja U sjecitu je razina pune zaposlenosti RASPODJELA Lorenzova krivulja - to je trbuh vei, vee su razlike u raspodjeli. (x-% stan. - y-% doh.) Drava nastoji smanjiti trbuh krivulje - pribliiti je zamilj. praved. rasp. ali ne previe jer ne bi bilo poduzetnika. STABILNOST CIJENA preduvjet za planiranje proizv., sigurnu opskrbu sa dom. i vanj. trita, za saldo platne bilance. Naru. odnosi robnih i nov. fond. = rast cijena. Ako rast proizv. izazivamo rastom cijena - destabilizacija cijena STANOVNITVO Brojnost stanov.i njegova kvalit.obilj. odre.dinamiku i kvalit. dru, ek i kultur. razvitka zemlje initeli koji djeluju na veliinu i stopu rasta stanovnitva 1. demografski (promj. broja lan. domainstva) 2. ekonomski (potreba za radnom snagom) 3. politiki (utjecaj rata) 4. ostali - crkva... TIJEKOVI MEUNARODNOG FINANCIJSKOG KAPITALA a)slubeno financ. (bilat. i multil.krediti) b) specijalno finan. (reprogrami) c)privatno fin.trite (bank.krediti) d) izravno financiranje (rizik poslov.)

TIJEKOVI MEUNARODNOG FINANCIJSKOG KAPITALA a)slubeno financ. (bilat. i multil.krediti) b) specijalno finan. (reprogrami) c)privatno fin.trite (bank.krediti) d) izravno financiranje (rizik poslov.) TRANZICIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA Obiljeja - 1. istodob.12 IE i 15 SSSR - ishod. u dugot.gosp.krizi i stag. 80-ih (stopa gosp.rasta 0,1-1%) 2. vieslojna neravnotea IE zemalja (1.sloj-izmeu ag.pon i ag.potr. 2. strukturna-izmeu djelatnosti 3. sektorska-izm. ind.grana, 4.vanjskotrg.izmeu ind.grana 3. odlunost razv.gospod. u inzist. na temelj.promjenama i strateg.tranz. mora sadravati - transp.vlas.odn.(dom.privatno) - liber.cijena - ogran. pror.deficita (2-3%) - liber.vanj.trgovine 4.zavr. proc. form. nac. drava TRANZICIJA - OEKIVANJA Istok - domoi se inoz. kapit koji e izvui iscrplj. gosp. na put breg razvoja Zapad - na istoku e se uiniti tr. i druge promjene koje stvaraju pogodno tlo za investiranje

INDUSTRIJA - ZNAENJE U GOSPODARSTVU 4 skupine initelja: 1. Ind.privlai i aktivira proizv.potencijale 2. Nosi tehni. i tehn. razvoj te podie efikas. cjelok. gospodarstva 3. ire ukljui.narod. gospodarstva u meunar. podjelu rada Utjee na nain rada u neind. sektorima i na nain ivota u cjelini INDUSTRIJALIZACIJA Proces ek. razvoja u kojem se najvei dio resursa gospod. mobil. u razv. i primj.suv. tehnol. INDUSTRIJE 4. I 5. FAZE RAZVOJA mikroelektronika-biotehnologija-telekomun-ind.novih materijala- pro. civil.zrakoplova-alatni strojevi i roboti-raunala INDUSTRIJALIZACIJA - STRATEGIJA svjestan utjecaj dr. i dru. na dugoro. opi i sekt. razvoj ind. u cilju pove. proizvodnosti rada i efikas. indust. te njez. meun. konkurentn. Tri pristupa visoko razv. zem. 1. forsir. proizv. za dom. trite, 2. uvozno supst. razv. orjentacija 3. ekspanzija proiz. s izvoznom orjentacijom INDUSTRIJALIZACIJA - PRETPOSTAV.ZA IZVOZ.ORJENTACIJU 1. Politika stimul. permanentnog razvoja poduzetnitva 2. Efikasan model privatizacije 3. Relativno stabilni uvjeti privreivanja (da di ind. bila izv. orjent i konkur. potrebna je meun. konkurentna ek. politika) Uloga drave - intervencijama podup. rast i razvoj izv.orj.industrije odmjereno trite Mjere dr. poticaja - bescar.uvoz roba za izvoznu proizv. - olakice inoz.partn. pri pokretanju IOP - slob. transfer profita - stimul.razmjene suvrem. tehnologije - bescarinske zone initelji dalj. razvoja ind. u RH - energija, sirov. - akumul i invest. znanost - ind.politika - LJUD. POTENCIJAL (aktivirati kroz poduzetnitvo) MARGINALNI KAPITALNI KOEFICIJENT I - investicije I MKK = ^BDP - prirast BDP bolji je kada je manji!

BDP

Izraunava efikasnost investiranja. Pokazuje sa koliko je jed. investicija stvara dodat. jed. BDP, tj. sa koliko jed. invest. se stvara dod.jed.kapitala MEUNARODNA RAZMJENA U HRVATSKOJ Ukupan dug - 02. - 11,2 mlrd $ - 03. - 14 mlrd $ Ukupan dug BDP - 53% - 2.489 $/stanovniku Meun.devizne priuve - 8,6 mlrd $ MJERE OGRANIAVANJA UVOZA Kvote, kontig. dozvole - carine, subv. uvoz.takse - necarin. barijere (car. procedure, odred.o porijeklu robe, standardi, pakiranja, serv.sluba) MJERE POTICANJA IZVOZA - INTERVENCIONISTIKE MJERE izravne - stimul. i premije (opas. antidamp.postupka) - oslob. obveza (por.olak.) - kredit. izvoza (kapit.proizv.-brodogradnja) neizravne - polit. niskih cij.sirov. i transp. - finan.istra-razv.proj. -por. olak. za izvoz - sno. neek. rizika - prekvalif.radnika NEZAPOSLENOST Ciklika (ekspanzija, kontrakcija) Neciklika - strukturna (kvalif.strukt., nuna strategija razvoja-prekvalifikacije, statinost radnika) frikciona - izmeu dva posla

PLATNA BILANCA Bilanca plaanja izmeu zemlje i drugih zem. s kojima surauje - pregled vrijednosti svih transakcija izmeu neke zemlje i inozemstva. Vrijednosti su svrstane u skupine: 1. Robni uvoz i izvoz, 2. Nemonetarno zlato, 3. Transport i osigur.robe 4. Ostali transp. 5. Putovanja, 6. Prih. od investicija, 7. Drav.transakcije 8. Ostale usluge POLJOPRIVREDA Osnovna (nezamj.) funkcija - osig. prehramb. sigur.stanov.koja se podmir. konkurentnim polj.proizvodima Ostale (zamj.) funk. - sirovine za ind. - proiz. za izvoz - stvar. BDP zapolj. stanovnitva Osnovni procesi na svj.agrar. tritu - ispodprosj. rast polj. prema drugim djelat. - znaenje rel. opada iako proizv. raste - u razv.gosp. 4-6% polj.stan.-10-15%BDP - osnovni strukt.poreme. je segmentiranje svj.tr i stvar.zatv.reg.tr. posljedica protekcionizma (zatita vlast.tr i proizv.me.konkurentnija POLJOPRIVREDA - CILJEVI RAZVOJA podmirenje agreg.potranje, bri rast polj.proizv.uz to manje trokove 300 mil $ nove proizvodnje za domae trite; *1 mlrd $ nove proizv. za izvoz putem turist.tr. *800 mil $ nove proizv.za izvoz za pokr. energet. i sirov. potreba u prehram. lancu; *stabilizacija polj.proizvodnje; * racion. korit. polj.zemljita; * zatita dohotka poljoprivrednika POLJOPRIVREDA - STUPANJ DOVOLJNOSTI ulje -52, voe-55, goved.-75, e.-79, mlijeko-81, povre-83,svinj.-85 je.-92, duhan-93, krump.-94>>jaja-100, kuk-103, p-108, vino-128 POREZNA POLITIKA I RAZVOJ Polit. jav. prih i rash utjee se na regul. makroek. agregata, a na mikroek raz. se usmjer.na gosp.subj. Porezi se koriste za ostvar.ek. i soc. ciljeva. Mjere por.pol. -uticaj na konkur.dom gospod.u odnosu na inozem. (ne dampinkim pozicijama ve svoenjem por.inputa na odg.razinu. Nizak por.teret - potic.poduzet. - stimul. invest i zapo. to pove. proizv. i izvoz. Stimulira se gospodarski rast i stabilnost Poticaji - mirovanja i umanjenja (smanj.osnov. ili stope). Mogu biti odre. prema finalnoj namjeni -(nema dom akum.-pot.stranim ulaganj.) TRANZICIJSKI PROCES U HRVATSKOJ temeljne odrednice-*pluralizacija vlasnitva (domin.privatno) *razvoj i organ.trita (tr.vrednov.i formir.cijene rada i kapitala) *plural.polit.ustroj. (viestran.parlam.demokracija, funkc.prav.drave) *razvoj ljudskih prava i sloboda TRINA ORJENTACIJA Ouvanje ravnotee izmeu uku pon. i uk.potr. - drava poveava potr. poveanjem jav. rashoda (mirov, soc.pom,inv,smanj.poreza) Mjerama fis.pol. dr. moe poveati zaposl.usmjer. invest.u rad.intenz. djelatn.(porez.olak.) Pravednija raspodjela - primjenom progresivnih poreznih stopa Mjerama fis.polit. nastoji pov. izvoz i sma. uvoz - ravnotea salda pl.bil. TURIZAM Drutveno-ek.pojava koja se zasniva na potreb. ljudi za privrem. promj. prebival. radi odmora, kao i mogun. da se te potrebe zadovolje. TURIZAM - CILJEVI RAZVOJA *profilranje HR kao zna. tur. dest. -*pove. prih. -*pove.uin. u gosp. -*razvitak novih oblika turist. ponude

TURIZAM - CILJEVI RAZVOJA *profilranje HR kao zna. tur. dest. -*pove. prih. -*pove.uin. u gosp. -*razvitak novih oblika turist. ponude TURIZAM - DRUTVENE FUNKCIJE *na podru. tur. emitive -razvoj kulture putovanja, - stjec.poz.iskust. iz potov. -pove.povjerenja meu ljudima *na podru. tur. receptive - razv. tur.kulture, - unapr. ivot. sadraja - zatita prirodne ljudske sredine TURIZAM - FAZE RAZVOJA Iniciranje-mali broj turista avanturista; Tranzicija-uspost.tur.trita-administr. infrastruktura; Razvitak-broj turista prelazi broj stanovnika Stagnacija-viak smjet. kapac, promjena vlasnika, soc. i ekol.problemi Pad ili oivljavanje-gubitak tr., vikend turizam, prenamj.objekata (oiv.)-nova tr, nove atrakcije TURIZAM - FUNKCIJE devizna-zapoljavanje-razvoj odr. podruja-multiplikativni efekt turizma TURIZAM - PREDUVJETI RAZVOJA 1. Inicijalni - slobodna finan.sredst. - slob. vrijeme - razvij. informac. - razvoj industrijalizacije i urbaniz. - moda 2. Receptivni - izgr. turist.kapacit. - izgr. turist. infrastr. - turist. valor. motivske osnovice 3. Prometni - izgrad. prometne infrastrukture 4. Organizacijski - postoj. i funkc. organiz. koje se bave org. putov. i prihvata turista te pruanje usluga TURIZAM - PRIHODI 94. - 1,8 mlrd $, 95.-1,3, 96.-2,0, 97.-2,5, 98.-2,4, 99.-2,7, 01.-3,3, 02.-3,5 Noenje: D-25%, SLO-13%, CS-13%, I-12%, A-9%, PL-7% Dnevna potronja: 36 $ - 87% na smjetaj, hranu i pie; 13%-sve ostalo Strukt. po regijama: Istra-37%, Kvar-23%, Dalm-27%, Kont-4%, ZGB-2% Dubr-7% VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA Ovisi o: - razini gosp. razvitka - mjerama ek.politike (stimul.izvoza) - prir. resursima - veliini unutr. trita VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA - KORISTI bolje zadov.potroaa i gosp. - bolje korit. resursa - vea zaposl.proizv. kapacit. - pove.konkur.sposob.na vanj.tr. - porast BDP-a - uravnoto. plat.bilance - bri gospod. razvoj VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA - STUPANJ UKLJUENOSTI 1. apsol.vrijed. izvoza i uvoza 2. vrijed.izv. i uv. po stanov. 3. udio izvoza i uvoza u BDP-u, 4. odnos stanov zem. prema ukup. svjet.stan. x 100 i odnos vrij.izvoza preka ukup.svjet.izvozu x 100. Ako je stopa izvoza > od stope stanov, zemlja je natprosj. ukljuena u meunar. razmjenu VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA - ZADACI DRAVE - vo. struk.politike da se rad i znanje usmjere u profitab. ek. aktivnosti - stvaranje uvjeta za primj. rezult.teh.-tehnol napretka - poticanje razvitka vlastite znanosti i tehnologije ZNAAJKE SOCIJAL.NETRI. SUSTAVA >>> SMJER TRANZICIJE 1. vlasnik imovine: drava > privatizacija, 2. dr.plan je obavezan > tr. gospod.i ek.politika; 3. autarkina razv.polit. (zatv.gosp.) > otv.gospod. 4. jaka drava > deregulacija (dop.sve to nije zabr.) 5. socijaliz.dobitaka i gubitaka > rizik,dobit i gubit je individ. 6. Motivacija (uvjeti iv.i rada) > rezultat na tr, profit, 7. raspodjela: uravnil > rezul.na tr. 8. banke: kontr.od dr. > fin.tr.organizacije 9. trgovina (pasiv.posrednik > aktiv. tr.imb. 10. Znanost i teh.napred: dr. planski > utjec. na bazina istra,primjenjena u funk.razv.poduz. 11. organiz.: velika poduz > tr.fleksibil, mala i sred.poduz, ali ima i vel. 12. Radni odnosi: monopol na posao >nesiguran, pritisak trita, 13. Menad: polit.podobni > menad.profes.14.Drava, nacija > pojedinac, graanin 15. jednostrana

ZNAAJKE SOCIJAL.NETRI. SUSTAVA >>> SMJER TRANZICIJE 1. vlasnik imovine: drava > privatizacija, 2. dr.plan je obavezan > tr. gospod.i ek.politika; 3. autarkina razv.polit. (zatv.gosp.) > otv.gospod. 4. jaka drava > deregulacija (dop.sve to nije zabr.) 5. socijaliz.dobitaka i gubitaka > rizik,dobit i gubit je individ. 6. Motivacija (uvjeti iv.i rada) > rezultat na tr, profit, 7. raspodjela: uravnil > rezul.na tr. 8. banke: kontr.od dr. > fin.tr.organizacije 9. trgovina (pasiv.posrednik > aktiv. tr.imb. 10. Znanost i teh.napred: dr. planski > utjec. na bazina istra,primjenjena u funk.razv.poduz. 11. organiz.: velika poduz > tr.fleksibil, mala i sred.poduz, ali ima i vel. 12. Radni odnosi: monopol na posao >nesiguran, pritisak trita, 13. Menad: polit.podobni > menad.profes.14.Drava, nacija > pojedinac, graanin 15. jednostrana > viestranaje VANJSKA I UNUTRANJA RAVNOTEA GOSPODARSTVA Stanje u kojem je platna bilanca uravnote., kada je uz ravnotene cijene odgovarajue korit.resursa, stanje pune zaposl. faktora proizvodnje (rad kapit., zemlja i poduzet.). Stabil. bez inflac., uravn. proraun i real.dev.te. MJERE OGRANIAVANJA UVOZA Kvote, kontig. dozvole - carine, subv. uvoz.takse - necarin. barijere (car. procedure, odred.o porijeklu robe, standardi, pakiranja, serv.sluba) MJERE POTICANJA IZVOZA - INTERVENCIONISTIKE MJERE izravne - stimul. i premije (opas. antidamp.postupka) - oslob. obveza (por.olak.) - kredit. izvoza (kapit.proizv.-brodogradnja) neizravne - polit. niskih cij.sirov. i transp. - finan.istra-razv.proj. -por. olak. za izvoz - sno. neek. rizika - prekvalif.radnika