Professional Documents
Culture Documents
Zab Gram 4
Zab Gram 4
(ime)
(prezime)
(datum ro|ewa)
(boja kose)
(boja o~iju)
Za{to?
Za{to?
Za{to?
Za{to?
Za{to?
Za{to?
1. D R U G A R S T V O
U~imo: upravni i neupravni govor pisawe dijaloga promenqive i nepromenqive vrste re~i Tvoj zadatak }e biti da: opi{e{ igru koju voli{ da igra{ u~estvuje{ u kvizu napi{e{ zami{qeni razgovor pomogne{ Ani da se obu~e zamisli{ razgovor o nekom problemu dovr{i{ strip
Opi{i igru koju si rado igrao sa svojim dru{tvom za vreme letweg raspusta. Koja su pravila te igre?
U~enici treba da se podele u dve ekipe (Aninu i Tintilinovu) i da organizuju kviz. Tako }e na zanimqiv na~in obnoviti gradivo iz 3. razreda.
Anina ekipa
VESELI KVIZ
1. Izmisli po~etak jedne bajke:
2
2. Smisli zagonetku o psu:
2
3. Kako se pravilno pi{e: radio ili radijo?
2
4. Smisli o travi strofu od dva stiha:
2
5. Napi{i tri zajedni~ke imenice za psa: 6. Napi{i jednu uzvi~nu potvrdnu re~enicu o prijateqstvu:
2
7. Podvuci subjekat i predikat u re~enici: Kada Marko igra fudbal? 8. Napi{i pet glagola kojima se mo`e ozna~iti padawe ki{e: , 9. Smisli i napi{i tri sme{na imena za olovku: 10. Dopuni re~enicu: Ana (pril. o. za vreme) 11. Odredi rod i broj prideva umiqata: 12. Napi{i obave{tajnu re~enicu u kojoj svaka re~ po~iwe slovom n: (pril. o. za mesto) (pril. o. za na~in) , , , u~i. , , . .
2 2 2 2
2
Mogu}i broj poena: 24 Osvojeno: Mesto:
Tintilinova ekipa
2
3. Kako se pravilno pi{e: istorija ili istoria? 4. Smisli o zecu strofu od dva stiha:
2
5. Napi{i tri vlastite imenice za psa: 6. Napi{i jednu obave{tajnu odri~nu re~enicu o qubavi:
2
7. Podvuci subjekat i predikat u re~enici: Za{to Ana danas dolazi? 8. Napi{i pet opisnih prideva uz imenicu sunce: , , , , .
2 2
9. Odgovori {aqivo na pitawe: Za{to je trava zelena? 10. Napi{i re~enicu Tintilin se sme{ka u pro{lom: sada{wem: budu}em vremenu: 11. Odredi lice i broj glagola prepoznaju:
2
12. Napi{i upitnu potvrdnu re~enicu u kojoj svaka re~ po~iwe slovom z:
2
Mogu}i broj poena: 24 Osvojeno: Mesto:
UPRAVNI GOVOR
Razgovor izme|u Milice i Dragana: Ana je rekla da joj se dopada{! [ta je rekla Ana? Da si joj simpati~an. Ma ne to. Navedi mi wene re~i. Aha, rekla je: Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe. Upravni govor je navo|ewe tu|ih re~i ta~no onako kako su izgovorene. Takvo navo|ewe ne~ijih re~i obele`ava se posebnim znacima navodnicima. Navodnici se stavqaju ispred i iza upravnog govora. Postoje tri na~ina navo|ewa: 1. Ana je rekla: Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe. 2. Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe, rekla je Ana. 3. Svi|a mi se, rekla je Ana, onaj de~ak iz druge klupe. Umesto navodnika (koji nekad izgledaju i ovako: ), mo`e se staviti crta, kao u primeru stihova iz pesme Grigora Viteza Kakve je boje potok: 1. A lastavica ozg re~e: Potok je kao nebo plav. 2. Potok je kao nebo plav lastavica ozg re~e. 3. Potok je lastavica ozg re~e kao nebo plav.
NEUPRAVNI GOVOR
Neupravni govor je posredno navo|ewe tu|ih re~i u ne{to izmewenom obliku. Za takvo navo|ewe ne~ijih re~i ne koriste se navodnici, ve} re~i da i kako:
Ana je rekla DA joj se svi|a onaj de~ak iz druge klupe. Ana je rekla KAKO joj se svi|a onaj de~ak iz druge klupe.
Slede}u re~enicu napi{i pravilno u neupravnom govoru, kao i na sva tri opisana na~ina upravnog govora.
Markojerekaotonisamu~inionamerno
neupravni govor: upravni govor: 1. na~in 2. na~in 3. na~in Napi{i re~enice u upravnom i neupravnom govoru na osnovu onoga {to pi{e na slici. neupravni govor:
upravni govor:
Posmatraj sliku. Napi{i zami{qen razgovor likova sa slike. Ana: Tintilin: Ma~ka:
[TA DA OBU^EM?
DIJALOG
Dijalog je razgovor izme|u dve osobe. Re~i koje izgovaraju sagovornici su u upravnom govoru. Razgovor mo`e biti pomirqiv i sva|ala~ki. Da bi tvoj razgovor bio plodotvoran i pomirqiv trebalo bi da po{tuje{ neka pravila: 1. razgovaraj o problemu 2. nastupi miroqubivo 3. napadaj problem, a ne osobu 4. usredsredi se na ono {to je u tom trenutku va`no 5. po{tuj tu|a ose}awa 6. preuzmi odgovornost za svoje postupke1 Objasni kroz navo|ewe primera na koji na~in si razumeo ova pravila. Napi{i kako bi o nekom problemu razgovarao sa drugom ili s roditeqem. Dobio/dobila si slabu ocenu u {koli. Ti:
Ti:
Ti:
Ti:
Ti:
1D. Plut, Q. Marinkovi}, Konflikti i {ta s wima, Kreativni centar, Beograd 2002, 25.
Prime}uje{ da se imenica Mira u pesmi pojavquje u razli~itim oblicima. Pored te imenice, promenqive re~i iz pesme su tako|e: zove se, dobijah, osmeh, dadoh, srcu, mesto, snivam, dozivam, dru`im se, pri~am, ja, mewam se, muka, ona, ostala, ista. Nepromenqive re~i su: od, ~esto, pa, u, sad, s, o, i, uz, trista, a, ni{ta. Sve re~i u na{em jeziku dele se na promenqive i nepromenqive.
Imenice, pridevi, zamenice, neki brojevi i glagoli su promenqive re~i, jer prilikom upotrebe u re~enici mewaju svoj oblik. Za promenqive re~i (do}i, do{ao, do{la, do{lo; sam, si, je, smo, ste, su; dobijati, dobijah, dobija{e; srce, srca, srcu; pri~am, pri~a{, pri~a, pri~amo, pri~ate, pri~aju itd.) karakteristi~no je to {to u re~enici dobijaju razli~ite zavr{etke. Nepromenqive re~i nikada ne mewaju svoj oblik.
10
CVR^AK I MRAVI
Napi{i i nacrtaj zapo~eti strip prema basni Cvr~ak i mravi. Nastavi daqe kako `eli{: mo`e{ da izmisli{ jo{ neki lik, druge doga|aje, druga~iji zavr{etak. Najpre napravi plan u 6 slika.
1. 3. 5.
2. 4. 6.
Mravi rade.
11
promenqive
nepromenqive
re~enice
12
2. N A D @ W E V A S E M O M A K I D E V O J K A
U~imo: podela imenica po zna~ewu rod imenica broj imenica pisawe velikog slova Tvoj zadatak }e biti da: zamisli{ i napi{e{ sme{an telefonski razgovor zamisli{ kako bi razgovarao o nekom problemu re{ava{ ukr{tenice sa imenicama najavi{ nastup tebi omiqene li~nosti napravi{ intervju pi{e{ grafite
Zamisli i napi{i jedan sme{an telefonski razgovor. : : : : : : : : Drug(arica) je qut(a) na tebe. Kako }e{ zapo~eti razgovor o problemu? Ti:
Ti:
Ti:
13
vlastite ozna~avaju vlastita imena bi}a (qudi i `ivotiwa), geografskih pojmova (reka, planina, mora)
~ovek, majka, u~enica; pas, `aba; drvo, more, planina; ki{a, vetar, sneg; torba, kapa, ku}a
sre}a, tuga, qubav, mladost, detiwstvo, zdravqe Napomena: Misaone imenice ne mora{ obavezno da nau~i{ u ~etvrtom razredu.
14
ribe
reke
biqke
dr`ave
sportove
narode
delove tela
gradove
ode}u
novine
je`a
ma~ku
15
te~nosti
zbirne
namirnice
metale
trnovi
trwe
industrijske sirovine
tkanine
gra|evinski materijal
Upi{i zbirne imenice izvedene od zajedni~kih: zrno, `bun, pile, pero, lane, kamen.
1. metal 2. namirnica 3. plemeniti metal 4. gra|evinski materijal 5. fina tkanina 6. pletivo 7. zapaqiva te~nost 8. te~nost
1. 2.
3.
g r a
1. z
2.
3. 4. 5. 6.
4. d 5. 7. 8.
b i r n e
i
6. v n
16
ROD IMENICA
Imenice mogu biti mu{kog, `enskog ili sredweg roda. Posmatraj slike i pomo}u zamenica taj, ta, to rasporedi i upi{i imenice prema rodu.
mu{ki
taj
`enski
ta
sredwi
to
m u { k i ` e n s k i
s r e d w i
17
BROJ IMENICA
Imenice imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu. Imenica je u jednini kada ozna~ava jedno bi}e ili predmet, a u mno`ini kada ozna~ava vi{e bi}a ili predmeta.
jednina
Ovo je kwiga.
mno`ina
Ovo su kwige.
mno`ina
jednina
mno`ina
more poqa
Neke zajedni~ke imenice imaju i oblik zbirne imenice. Popuni tabelu.
18
Evropa Srbija Crna Gora Ma|arska Rusija Srem Vojvodina [umadija Ma~va Banat
Evropqanka
Ma~vanka
Vi{wica Pan~evo
Sigurno si zapazio da se kod vi{e~lanih imena dr`ava, pokrajina, gradova i sela velikim slovom pi{u sve imenice, a malim re~i kao {to su i, na i sl. Srbija i Crna Gora, Velika Britanija, Novi Sad, Petrovac na Mlavi, Kriva Reka Napi{i pravilno re~enicu: jasamletovaonajadranskommoruucrnojgoriugradukojisezovehercegnovikodro|akacrnogoraca.
19
. Danas }emo .
Ti:
Ti:
20
GRAFITI
21
imenice
vlastite
zajedni~ke
zbirne
gradivne
apstraktne (misaone)
pravopis
22
3. ^ O V E K S A M O S R C E M D O B R O V I D I
U~imo: pridevi rod i broj prideva gra|ewe prideva od imenica pisawe prisvojnih prideva izvedenih od vlastitih imenica nagla{eni izgovor slogova u re~i dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i nagla{ene i nenagla{ene re~i u re~enici pisawe skra}enica Tvoj zadatak }e biti da: objasni{ zna~ewe nekih prideva opi{e{ sebe ili svog druga/drugaricu smisli{ zagonetke napravi{ prideve od imenica nastavi{ zapo~etu pri~u re{i{ ukr{tenicu sa skra}enicama zavr{i{ zapo~ete piramide re~i sa~ini{ pravilnik o ~uvawu `ivotiwa
Objasni {ta zna~e pridevi koji ozna~avaju qudske osobine. Ako ne zna{ zna~ewe nekog prideva, potra`i ga u re~niku srpskog jezika. dru`equbiv pouzdan lakom ~astan duhovit sebi~an povr{an razmetqiv zaqubqiv tolerantan iskren ma{tovit
23
PRIDEVI
Vrata Vrata su bela, plava, zelena, visoka, te{ka ili malena. Vrata su ku}na, dvori{na, gradska, {kolska, seoska il mo`da carska. Vrata su drvena, zlatna, platnena, betonska, tr{~ana ili staklena. Iza svih vrata puti} svetluca do neke tajne, do nekog srca. S. M. Napi{i kakva vrata jo{ mogu biti?
U ovoj pesmi uz imenicu vrata stoji ~itav niz re~i koje ozna~avaju osobine. To su pridevi. Kada koristimo prideve, na{e kazivawe je lep{e i slikovitije. Pridevi su re~i koje stoje uz imenice i bli`e ih odre|uju. Opisni pridevi ozna~avaju kakvo je ne{to, kako izgleda. Prisvojni pridevi kazuju ~ije je ne{to, kome odnosno ~emu pripada. Gradivni pridevi ozna~avaju od ~ega je ne{to, od koje je materije napravqeno.
24
KAKO DA TE OPI[EM?
Napi{i prideve koji se koriste u opisivawu qudi.
visok
visina debqina
vitak
pokreti ruku
pokreti nogu
lice
nos
usta
u{i
osmeh
glas
boja kose
oblik kose
boja o~iju
oblik o~iju
25
Popuni tabelu.
imenice
pe}ina olovka
pridevi
opisni prisvojni gradivni
mra~na
medve|a
ta{na lopta
Uporedi i napi{i {ta zna~e: 1. otvoren ~ovek 2. zlatne ruke 3. prazna glava 4. zavezan jezik 5. gvozdena voqa 6. kameno srce 7. bakarno nebo otvoren prozor zlatan prsten prazna ~a{a zavezan ~amac gvozden ekser kamena sekira bakarna `ica
26
Za{to ove prideve nije mogu}e povezati druga~ije? Koje pravilo bi mogao da izvede{? Rasporedi slede}e prideve uz odgovaraju}e imenice: pravi~na, zavidqive, dosetqiva, odgovorna, povr{ne, iskrene, uobra`ene, snala`qiva. devoj~ica: devoj~ice: Na osnovu ~ega si prideve rasporedio uz imenice? [ta je to {to je zajedni~ko imenicama i pridevima?
Pridevi, kao i imenice, mogu biti u jednini i u mno`ini. Zna~i, uvek }emo za jednog de~aka re}i: hrabar, savestan de~ak (jednina); za vi{e de~aka re}i }emo: hrabri, savesni de~aci (mno`ina). Za jednu devoj~icu: plemenita, duhovita devoj~ica (jednina); za vi{e devoj~ica: plemenite, duhovite devoj~ice (mno`ina). Za jedno pile re}i }emo: nesta{no, lepo pile (jednina); za vi{e pili}a: nesta{ni, lepi pili}i (mno`ina).
27
sunce
mesec
zvezde
oblaci
beli
paperjasti
`enski
sredwi
Popuni tabele.
lep
mu{ki `enski sredwi
veseo
jednina
~ista
mno`ina jednina mno`ina jednina mno`ina
vredno
prijatno
28
29
prisvojni pridevi
gradivni pridevi
Bio jedan car veliki kao . Imao je `enu malu kao . On je }utao kao , a ona je pri~ala kao
30
Kako }e zvu~ati re~i kada ih pogre{no akcentuje{? Da li }e se razumeti wihovo zna~ewe? Na primer: voda, ruka, raditi. Sigurno zapa`a{ da je ovako nagla{ene re~i te`e razumeti. Zaokru`i nagla{ene slogove u slede}im re~ima: ruka rukavica rukovodilac zemqa zemqoradwa zemqopisac noga nogavica nogomet
U ve}im re~nicima srpskog jezika sve re~i su akcentovane (osim nekih jednoslo`nih re~i). Ako nisi siguran da li si ta~no ozna~io nagla{ene slogove, pogledaj u re~niku i proveri. Re{i rebuse i smisli jedan i sam.
narogu{en
31
Luk
za
luk.
Luk
za
luk.
Luk
za
luk.
Kao {to si verovatno primetio, re~i luk i luk imaju isti oblik (iste glasove), a razlikuju se po du`ini akcenta. U re~i luk (vrsta povr}a) akcenat je kratak, a u re~i luk (vrsta oru`ja) on je dug. Ozna~i kra}e Iza ku}a moja ku}a, iza zgrada moja zgrada. PISAWE SKRA]ENICA Da se podsetimo: Skra}enica je skra}eno pisawe re~i. Skra}enice postoje zbog toga {to nam poma`u da lak{e pi{emo. Do sada smo u~ili: skra}enice za mere km (kilometar), kg (kilogram); druge skra}enice br. (broj), str. (strana), god. (godina), u~. (u~enik); Postoje jo{ neke skra}enice: itd. (i tako daqe), i sl. (i sli~no), npr. (na primer). Skra}eno mogu da se pi{u i imena dr`ava: RS (Republika Srbija), SCG (Srbija i Crna Gora), SAD (Sjediwene Ameri~ke Dr`ave). i du`e slogove u podvu~enim re~ima: Iza {uma moja {uma, a u {umi potok {umi. Re{i ukr{tenicu: 1. npr. 2. str. 3. km 4. RS 5. u~. 6. god. 7. itd. 8. i sl. 8. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
32
Ozna~i iznad nagla{enog sloga: kratak izgovor , dug izgovor druge re~i s istim naglaskom. noga ruka
i dopi{i
snop plast
voda roda
vr~ mast
~esma reka
mek led
ma~e zeka
~ep med
Pomozi Ani da zaokru`i duge i kratke nagla{ene slogove u slede}im re~ima. Dobi}e{ poruku. korak dvesta
Pomozi Tintilinu da obele`i kra}i i du`i izgovor re~i i objasni {ta zna~e izrazi: Vuk u jagwe}oj ko`i.
parada
srebro
no{wa
radost
planina
33
Kosim crtama ozna~ena je granica izme|u akcenatskih celina. ^ovek / bez slobode / kao riba / bez vode. Drvo se / na drvo / naslawa, / a ~ovek / na ~oveka.
Zalud mi je / biser / kad mi grlo / davi. Naobla~io se / kao da }e mu ki{a / iz ~ela / udariti. Da se re~i / kupuju, / mawe bi ih / bilo.
34
(naslov)
^lan 2
^lan 3
Napi{i {to vi{e re~i koje imaju sli~no zna~ewe kao slede}e:
gledati
brdo
veseo
lep
tu`an
35
SETI SE [TA SMO NAU^ILI pridevi po zna~ewu se dele na stoje uz imenice i bli`e ih odre|uju po tome promenqive re~i; sla`u se s imenicama uz koje stoje u rodu i broju
jednina: lepo mesto mno`ina: lepa mesta jednina: Markov sat mno`ina: Markovi satovi jednina: zlatna ogrlica mno`ina: zlatne ogrlice
opisne
kakvo je ne{to
prisvojne
~ije je ne{to
gradivne
od ~ega je ne{to
prisvojni pridev
Petrov Vesnin beogradski {aba~ki ni{ki
pridev
sne`ni gradski vuneni pe{~ani
36
4. N A M U C I S E P O Z N A J U J U N A C I
U~imo: pridevi rod i broj prideva gra|ewe prideva od imenica pisawe prisvojnih prideva izvedenih od vlastitih imenica nagla{eni izgovor slogova u re~i dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i nagla{ene i nenagla{ene re~i u re~enici pisawe skra}enica
Uvod: upoznavawe sa likovima
Izmisli bajku.
Zavr{etak
Tvoj zadatak }e biti da: objasni{ zna~ewe nekih prideva opi{e{ sebe ili svog druga/drugaricu smisli{ zagonetke napravi{ prideve od imenica nastavi{ zapo~etu pri~u re{i{ ukr{tenicu sa skra}enicama zavr{i{ zapo~ete piramide re~i sa~ini{ pravilnik o ~uvawu `ivotiwa
Glavni doga|aji
37
LI^NE ZAMENICE
Izmeni naboqe i prepi{i ovu pri~u Tawe To{ev. Koristi li~ne zamenice tako da pri~a ne bude dosadna.
Dosadna lopta
Sva deca su imala lopte. Lopte su tako lepe. Danas sam i ja dobila loptu. Kako si mi, lopto, divna! rekla sam. Drugarice su mi tra`ile loptu. Od lopte se nisam odvajala. Mama mi je rekla da smo dosadne i lopta i ja. Kako je mogu}e da lopta bude dosadna?
Sigurno zapa`a{ da je imenica lopta u ovom tekstu pomenuta mnogo puta, {to nije dobro. Da bi se izbeglo sli~no ponavqawe, u govoru ~esto koristimo zamenice. Zamenice su re~i koje upu}uju na bi}a, predmete i pojave. Li~ne zamenice upu}uju na lica. jednina 1. lice ja 2. lice ti 3. lice on, ona, ono mno`ina 1. lice mi 2. lice vi 3. lice oni, one, ona
38
1. Zamenica ja upu}uje na lice koje govori. 2. Ti upu}uje na lice kojem se govornik obra}a, na sagovornika. 3. Zamenica on, ona, ono upu}uje na lice odnosno predmet o kojem se govori.
1. Zamenica mi upu}uje na grupu kojoj pripada govornik. 2. Zamenica vi upu}uje na grupu u kojoj je sagovornik, kao i na vi{e sagovornika. 3. Zamenicama oni, one, ona upu}uje se na lica koja ne u~estvuju u razgovoru, kao i na predmete.
Dakle, li~ne zamenice imaju posebne oblike za jedninu i mno`inu; zamenice 3. lica jednine i mno`ine imaju i posebne oblike za sva tri roda mu{ki, `enski i sredwi. Dopuni re~enice odgovaraju}im li~nim zamenicama.
Li~ne zamenice u re~enici ~esto vr{e slu`bu subjekta, ba{ kao i imenice na koje same upu}uju. Sve zamenice u re~enicama iz prethodnog ve`bawa imaju tu slu`bu. Zamenice su, kao {to smo ve} rekli, promenqive re~i. Zbog toga se i li~ne zamenice u re~enici pojavquju u razli~itim oblicima. ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj mi nas, nama (nam), nama, o nama vi vas, vama (vam), vama, o vama oni, one, ona wih (ih), wima (im)
Dopuni re~enice odgovaraju}im oblicima li~nih zamenica. Kada sam se vratila iz {kole, videla sam da sam zaboravila kwigu. Zbog toga sam se vratila po . Usput sam srela druga i drugaricu, pa sam stala da bih s kupila ono {to je rekla. Odgovorila sam porazgovarala. je mama. Pitala da }u tek i}i u je kazala da sam Nastavila sam do {kole i uzela kwigu. ^im sam stigla ku}i, pozvala me je da li sam ba{ zaboravna. prodavnicu, po{to sam morala da se vratim u {kolu po kwigu. Mama
39
Napi{i nekoliko predloga o tome {ta bi moglo da se uradi da bi se lep{e `ivelo u tvojoj okolini.
Mi smo
Vi ste
On/ona je
Oni/one
UPOTREBA ZAMENICE VI
Sagovorniku se naj~e{}e obra}amo li~nom zamenicom za drugo lice jednine ti. Zdravo, Tamara, da li si me ti zvala? Me|utim, ukoliko sagovorniku `elimo da iska`emo po{tovawe, mo`emo mu se obratiti zamenicom za drugo lice mno`ine vi. Na taj na~in razgovaramo s nepoznatim osobama, kao i sa starijima od sebe. Dobar dan, ja sam Zoran, da li ste vi gospo|a Petrovi}? Pravopisno pravilo: Kada li~nu zamenicu vi (vas, vama/vam) upotrebqavamo iz po{tovawa, mo`emo je pisati i velikim slovom. Draga u~iteqice, javqam Vam se s letovawa.
40
Oni imaju probleme. Ohrabri ih i posavetuj {ta da urade. Marija `eli da smr{a. Luka `eli da kupi skije. Milena `eli da ima vi{e prijateqica. Marko `eli da pi{e dobre pesme i pri~e.
Luko,
Milena,
Marko,
Pove`i doga|aje i odgovaraju}a ose}awa kao {to je zapo~eto. Jedno ose}awe je suvi{no. Kako sam mogao da zaboravim svesku?! Tako mi je milo kad me pogleda. U podrumu je bilo mra~no. O, kako ona lepo govori! Moj pas se razboleo. mr`wa `alost divqewe strah qubav qutwa
41
Napomena: Zbirne brojeve za sada ne mora{ da zna{. O wima }e{ u~iti u petom razredu. Prvi, drugi, tre}i! Po redu pole}i! U zbiru ste troje. Zna~i: uspelo je!
S. M. Brojevi su re~i koje kazuju: 1. koliko je bi}a odnosno predmeta na broju; to su osnovni brojevi: jedan, dva, tri, deset... 2. koje je neko ili ne{to po redu; to su redni brojevi: prvi, drugi, tre}i, deseti... 3. koliko je bi}a u zbiru; to su zbirni brojevi: dvoje, troje, petoro... Neki brojevi su promenqivi, a neki nisu.
Dopuni slede}e re~enice odgovaraju}im oblicima zamenice ti i rednih brojeva drugi, ~etvrti i peti:
Ti si u~enik (~etvrti) razreda. Sa (ti) u (druga) klupi sedi Ana. Iza (ti) u (peta) klupi su dva de~aka. O (ti) i Ani se pri~a da ste dobri drugovi.
Smisli i napi{i na koje sve na~ine mo`e da se koristi jedno obi~no dugme. Prvi na~in: Drugi na~in: Tre}i na~in:
42
OSNOVNI BROJEVI
REDNI BROJEVI
osam |aka svaki od wih `eli sesti ispred pite sa vi{wama prvi, kod zubara trideset i {esti.
6.
1. Jedan sipa, drugi pije, tre}i raste veselije 2. Oko pawa dva lokvawa 3. 4. Jedna guja preko bela sveta 5. Dva podruma, jedan direk 6. Jedna glava, a stotinu kapa
1. 2. 3. p 4. 5. r o z o r
43
2. Od zbirnih brojeva, na primer, dobijene su imenice: Trojeru~ica, ~etvorosed. 3. A od rednih brojeva imenice: prvak, drugak, tre}ak; ~etvrtina, petina i sl. Pomozi Ani da od brojeva, imenica i drugih re~i izvede slo`ene re~i i da ih objasni. stolica sa tri noge buzdovan sa {est pera stonoga pu{ka sa dve cevi jednosmerna petodinarka
44
Pomozi Tintilinu da nastavi sme{nu pri~u u kojoj }e ~esto koristiti brojeve. ^etvrtog dana u nedeqi, u ~etvrtak, ^etvrtko, u~enik ~etvrtog razreda, pojeo je ~etiri kola~a.
Prvi kola~
Prvi:
Drugi:
Tre}i:
Re{i rebuse.
45
PISAWE ZAGRADE
Zagradom se odvaja dopunski podatak ili obja{wewe. Na primer, kad ka`emo: U ovoj kwizi (str. 50) pi{e da je glagol pevam u prezentu (u sada{wem vremenu), a da je glagol peva}u u futuru (u budu}em vremenu). Navedi svoj primer upotrebe zagrade:
46
pas
~ovek
jedna baka
ma~ka
policajac
47
SETI SE [TA SMO NAU^ILI li~ne zamenice upu}uju na lica ili na predmete jednina
ja ti on, ona, ono govornik sagovornik lice ili predmet o kome se govori mi vi oni, one, ona
mno`ina
grupa kojoj pripada govornik grupa kojoj pripada sagovornik lica koja ne u~estvuju u razgovoru; predmeti o kojima se govori
pravopis
zamenica vi mo`e se pisati velikim slovom kada se nekoj osobi obra}amo s po{tovawem
Zamenice su promenqive re~i i imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu, kao i za pojedine pade`e. ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj mi nas, nama (nam), nama, o nama vi vas, vama (vam), vama, o vama oni, one, ona wih (ih), wima (im)
brojevi
osnovni koliko je bi}a odnosno predmeta na broju redni koje je neko ili ne{to po redu zbirni koliko je bi}a odnosno predmeta u zbiru Sledi ~etvrta kontrolna ve`ba
48
5. ^ U D E S N I S V E T
U~imo: glagoli obnavqawe sada{we, pro{lo i budu}e vreme izvo|ewe glagola od imenica i prideva vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici prosta re~enica predikat (glagolski i imenski) subjekat izgovor glasova Tvoj zadatak }e biti da: postavqa{ neobi~na pitawa izvodi{ glagole od imenica i prideva dovr{i{ pesmu o vetru opi{e{ izgled {kole danas i u budu}nosti dovr{i{ basnu bez glagola zamisli{ kako vrabac razmi{qa o sebi i drugima pi{e{ dnevnik sastavi{ poruke o ~uvawu biqaka i `ivotiwa
O kwizi:
1. 2. 3. 4. 5.
O psu:
1. 2. 3. 4. 5.
GLAGOLI
Glagoli su re~i koje ozna~avaju:
radwu
radi peva
stawe
raste sneva
zbivawe
grmi seva
Glagoli su promenqive re~i i imaju posebne oblike za razli~ita lica. Dakle, imaju razli~ite oblike za 1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine.
mno`ina
1. Mi u~i-mo. 2. Vi u~i-te. 3. Oni, one, ona u~-e.
pro{lo
sada{we
budu}e
Pevao sam,
pro{lo vreme (perfekat) ozna~ava radwu koja se odigrala pre trenutka govora
pevam
sada{we vreme (prezent) ozna~ava radwu koja se de{ava u trenutku govora
i peva}u.
budu}e vreme (futur) ozna~ava radwu koja }e se de{avati u budu}nosti
50
Ja sam ~udo video Pu` i vo se tuku, koze kola vuku, sviwa brke su~e, ma~ke ra~un u~e, kow na grani spava, zec put preorava, vuk na drumu prosi, a mrav bure nosi, roda `abe slu`i, mi{ se s ma~kom dru`i.
Narodna pesma
Pu` i vo su se tukli, koze su kola sviwa brke ma~ke su ra~un kow je na grani zec put vuk na drumu a mrav bure roda `abe mi{ se s ma~kom
, , , , , , , , .
Pu` i vo }e se tu}i, koze kola sviwa brke ma~ke ra~un kow na grani zec put vuk na drumu a mrav bure roda `abe mi{ se s ma~kom
, , , , , , , , .
51
putovati se
beo
beliti
se
u~ewe
52
[ta je to?
[ta to prija sve dok vrelo sunce sija, kada {u{ka, hladi, piri, kada _________, _________, _________, kad lahori i }arlija? ^ik pogodi {ta to godi, kada {umi, furwa, struji, kada _________, _________, _________, kada bruji, gudi, huji? [ta to pla{i
gleda, `muri,
miluje,
kada se~e, bri{e, kosi, kada _________, _________, _________, lomi, vitla, ~upa, nosi? [ta to preti, {ta to stra{i
kad zavija i fiju~e, kada _________, _________, _________, grmi, urla i jau~e? U sekundi i na metar duva __________.
53
U budu}nosti...
U budu}nosti...
54
slu`ba
slu`ba
Dakle, imenica masla~ak u prvoj re~enici ima slu`bu subjekta, a u drugoj slu`bu prilo{ke odredbe za mesto. Odredi kojoj vrsti pripada re~ prole}e, kao i slu`bu koju ima u re~enicama: Prole}e je stiglo. U prole}e cvetaju tre{we.
Me|utim, i imenice i glagoli mogu imati i druge slu`be. O wima }emo tek u~iti. Dovr{i zapo~ete re~enice.
PROSTE RE^ENICE
Re~enice se po sastavu dele na proste i slo`ene. Proste re~enice imaju samo jedan predikat, dok slo`ene mogu imati dva i vi{e predikata. O slo`enim re~enicama }e{ u~iti u narednim razredima.
Predikat je glagol u li~nom glagolskom obliku. Li~ni glagolski oblici su oni koji imaju posebne oblike za 1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine.
[ta sija?
sunce. lice.
[arena ma~ka
56
za~u|eno gleda.
Zubato sunce
oskudno sija.
PREDIKAT
Predikat i subjekat su najva`niji re~eni~ni ~lanovi. Kada smo govorili o prostoj re~enici, rekli smo da ona mo`e da se sastoji samo od subjekta i predikata. Ana u~i. Prosta re~enica mo`e da se pro{iri, pa da sadr`i i druge re~eni~ne ~lanove odredbe i dopune. ANA marqivo U^I matematiku svakog dana za svojim stolom. Na taj na~in pro{irili smo re~enicu. Pored toga {to smo dobili odgovor na pitawa: [ta radi Ana? (u~i), i Ko radi? (Ana), saznali smo tako|e i: {ta Ana u~i: matematiku kako u~i: marqivo kada u~i: svakog dana gde u~i: za svojim stolom Dakle, saznali smo ne{to vi{e o radwi koju Ana vr{i. Ta radwa ozna~ena je glagolom ~itati. Predikat u re~enici kazuje radwu, stawe ili zbivawe koje vr{i subjekat. Dobija se na pitawe: [ta radi subjekat? Subjektu se mogu pripisivati razli~ite radwe. To mo`emo u~initi raznim glagolima.
GLAGOLSKI PREDIKAT
Predikati iskazani glagolima nazivaju se glagolski predikati. Ana u~i / se {eta / spava / raste... Napi{i proste re~enice sastavqene od slede}ih subjekata i predikata: ki{a, de~ak, beba, tata, sestra, radi, crta, pada, igra se, spava.
57
IMENSKI PREDIKAT
Kad predikat ~ini samo glagol, tad se zove predikat glagolski; doda li se pridev, imenica, doda li se broj il' zamenica, tad se zove predikat imenski. Pored glagolskog predikata postoji i imenski predikat. Imenskim predikatom subjektu se umesto radwe pripisuju neka svojstva i osobine. Imenski predikat se sastoji od: glagolskog dela (skra}enih oblika glagola jesam) 1. (je)sam 1. (je)smo 2. (je)si 2. (je)ste 3. je(ste) 3. (je)su Ana je takva/prva. Pomozi Ani da upi{e glagolske i imenske predikate. i imenice prideva zamenice ili broja
Napomena: Ova lekcija nije obavezna, jer }e{ o imenskom predikatu u~iti u petom razredu.
Re{i rebus.
devoj~ica/pametna.
glagolski predikat
imenski predikat
Vrabac
uzle}e.
Vrabac
je gladan.
58
SUBJEKAT
Subjekat u re~enici kazuje ko je vr{ilac radwe. Dobija se na pitawe: Ko vr{i radwu?
subjekat radwa stawe zbivawe osobina svojstvo Marko Baka Vetar Kwiga Marta
Re{i rebus.
59
Napi{i kako o sebi razmi{qa vrabac, a kako o vrapcu razmi{qaju ma~ka, gusenica, gavran i krava.
60
Datum:
Zamisli da si se ti razboleo i da nisi mogao da ide{ na zabavu. Zapi{i u svoj dnevnik kako si se ose}ao.
Datum:
Datum:
61
62
63
ozna~avaju
imaju razli~ite oblike za 1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine pi{em, pi{e{, pi{e pi{emo, pi{ete, pi{u spavam, spava{, spava spavamo, spavate, spavaju ali: grmi, seva, svi}e
imaju posebne oblike za sada{we, pro{lo i budu}e vreme radio sam/radila sam; radim; radi}u spavao sam/spavala sam; spavam; spava}u grmelo je; grmi; grme}e
radwu
stawe
zbivawe
predikat
imenski je u~enik
prosta re~enica
Prosta re~enica ima jedan predikat.
slo`ena re~enica
Slo`ena re~enica ima dva ili vi{e predikata. Sledi peta kontrolna ve`ba
64
6. D O B R O S E D O B R I M V R A ] A
U~imo: pisawe suglasnika j
objekat atribut prilo{ke
Tvoj zadatak }e biti da: napi{e{ vremenski izve{taj re{i{ gramati~ku ukr{tenicu
napi{e{
odredbe za mesto,
pomogne{
re~i u re~enici
svoje novine
re~i u re~enici
PISAWE SUGLASNIKA J
Ovde mi je mesto!
daire, kai{ {eik, ateista doista, egoista uigran, ruina violina, radio u~io, kosio
istorija, istorijski [umadija, {umadijski Marija, Mariji Ilija, Iliji Vojin, Voji} Boja, Boji}
Suglasnik j se ne pi{e izme|u samoglasnika A i I, E i I, O i I, U i I; I i O. Pi{e se izme|u samoglasnika I i A, I i E, I i U; u nekim slu~ajevima izme|u O i I.
65
OBJEKAT
Da li voli{ pala~inke? Bez obzira na to koliko ih voli{, obrati pa`wu na slu`bu re~i u ovim re~enicama: Ana jede pala~inke. Zoran razmi{qa o pala~inkama. Subjekat u prvoj re~enici je Ana, a u drugoj Zoran. Predikat u prvoj re~enici je glagol jede, a u drugoj glagol razmi{qa. Re~i pala~inke, o pala~inkama i u jednoj i u drugoj re~enici trpe radwu; na wima se radwa vr{i, odnosno obuhva}ene su radwom. Takvu slu`bu re~i nazivamo objekat. Objekat je glagolski dodatak koji ozna~ava na kome ili na ~emu se radwa vr{i. Dobija se na pitawa: KOGA ili [TA? Objekat mo`e biti samo jedna re~, a mo`e biti i skup re~i (imeni~ki skup re~i).
Deca
subjekat (jedna re~)
jedu
predikat (jedna re~)
pala~inke.
objekat (jedna re~)
Gladna deca
jedu
predikat (jedna re~)
subjekatski skup
predikatski skup
Skup re~i slatke, ukusne pala~inke u ovoj re~enici ima slu`bu objekta.
66
glagol
objekat
glagol
objekat
Perem
^istim
Pripremam
Spremam
Volim
Miri{em
Ne volim
Gledam
Razmi{qam o
Radujem se
67
ATRIBUT
Pro~itaj re~enice: Brza reka proti~e kroz veliki grad. Marijino dvori{te je veliko. Ja volim pamu~ne xempere. Istaknute re~i koje stoje uz imenice govore nam: kakvi su reka i grad (opisni pridevi brz i veliki) ~ije je dvori{te (prisvojni pridev Marijin) od ~ega je xemper (gradivni pridev pamu~ni) Re~i koje stoje uz imenice (i druge re~i) i bli`e ih odre|uju nazivaju se atributi. Pogledajmo atribute u slede}em tekstu: Bila je jesen. I{li smo uskom {umskom stazom. Velike, razgranate kro{we bile su gole. Po zemqi je bilo razasuto `uto i crveno li{}e. Samo se ponegde mogla videti zelena boja, na nekom usamqenom ~etinaru. Vla`na, mekana zemqa ugibala se pod na{im `urnim koracima. uska {umska staza velike, razgranate kro{we `uto i crveno li{}e zelena boja neki usamqeni ~etinar vla`na, mekana zemqa na{i `urni koraci Prime}uje{: da su u slu`bi atributa naj~e{}e pridevi da tu slu`bu pored prideva mogu da vr{e i druge vrste re~i (zamenice neki, na{i) da dva (i vi{e) atributa mogu da stoje jedan do drugog da se atributi sla`u sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju Atribut je imenski dodatak koji zna~i neku osobinu, il pripadnost ili koli~inu.
Uporedi funkciju prideva `ut u slede}im re~enicama: @uto li{}e je opalo. pridev `ut u slu`bi atributa Li{}e je `uto. pridev `ut u slu`bi imenskog dela predikata
68
kakav? (osobina)
~iji? (pripadnost)
koliko? (koli~ina)
i polomio
stabala.
Re{i ovu gramati~ku ukr{tenicu.
1. Ozna~ava radwu koja se vr{i u trenutku govora 2. Re~i koje ozna~avaju radwu, stawe i zbivawe su... 3. U re~enici Danas pada ki{a, re~ danas ima slu`bu prilo{ke odredbe za... 4. Re~ u re~enici koja kazuje ko vr{i radwu 5. Nagla{avawe slogova u re~i nazivamo... 6. Imeni~ki dodatak koji ozna~ava neku osobinu, il pripadnost ili koli~inu 7. Re~i koje ozna~avaju imena bi}a, predmeta i pojava 8. Glagolski dodatak koji ozna~ava na kome ili na ~emu se vr{i radwa 9. Re~i koje upu}uju na bi}a, predmete i pojave 7. 8. 4. 5. 6. 3. 1. 2.
9.
69
Re~i koje u re~enici odre|uju mesto, vreme ili na~in vr{ewa radwe nazivaju se prilo{ke odredbe.
Napi{i na slede}oj strani {to vi{e re~enica o svakoj `ivotiwi. Koristi zadate glagole za predikate, a druge zadate re~i za prilo{ke odredbe. Neke smisli i sam.
Kada? (vreme)
Kako? (na~in)
Gde? (mesto)
tr~i, gazi, leti, spava, laje, mjau~e, kquca, cvrku}e, viri, gricka, prede itd.
ujutru, u podne, uve~e, dawu, no}u, zimi, leti, u prole}e, u jesen itd.
70
71
BKNS
VRLT
Uo~i razliku i popuni tabelu. atribut Lepe re~i Brzi zec Ne`na ruka prilo{ka odredba za na~in lepo stoje. brzo
72
DAVAWE PREDLOGA
Ana razmi{qa o tome kako da odnosi u odeqewu postanu boqi. Pomozi joj da napi{e svoj predlog.
Zato predla`em
73
Qudi
subjekat (jedna re~)
prave
predikat (jedna re~)
mostove.
objekat (jedna re~)
Vredni qudi
prave
predikat (jedna re~)
subjekatski skup
predikatski skup
Odredi subjekatski i predikatski skup re~i u slede}im re~enicama. Moja starija sestra u svojoj sobi ~ita zanimqivu kwigu. subjekatski skup je: predikatski sup je: Pro{iri re~enicu tako {to }e{ napraviti subjekatski i predikatski skup re~i.
Ana
subjekat
pe~e
predikat
pala~inke.
objekat
Re~i se u na{em jeziku raspore|uju po odre|enim pravilima. Uobi~ajeni red re~i u srpskom jeziku jeste: subjekat predikat objekat. Ukoliko su u ulozi subjekta, predikata i objekta skupovi re~i, va`e jo{ i ova pravila: atributi stoje ispred imenica prilo{ke odredbe stoje uz glagol. atribut + imenica pril. odr. za mesto + glagol atribut + imenica
Vredna Ana
subjekatski skup
u kuhiwi pe~e
predikatski skup
divne pala~inke.
objekatski skup
Pored uobi~ajenog reda re~i, u jeziku se koristi i neuobi~ajeni ili obrnuti red re~i. Ana pala~inke pe~e. (a jo{ ih ne jede) Pala~inke pe~e Ana. (a ne wena mama)
Dakle, obrnutim redom re~i naj~e{}e `elimo ne{to da naglasimo: u prvoj re~enici da Ana pala~inke pe~e, a ne da ih jede, a u drugoj re~enici da to ~ini ba{ Ana, a ne, na primer, wena mama. Obrati pa`wu na red re~i kojim naj~e{}e po~iwu bajke: Bio jedan car, pa imao tri sina. Bila jednom mala, qupka devoj~ica... @iveli otac, majka i k}i. [ta zakqu~uje{? Navedi svoje primere neuobi~ajenog reda re~i u re~enici. Neuobi~ajeni red re~i ~est je u pesmama i pri~ama: Ko`nu torbu na le|ima po{tar nosi sokacima... Mom~ilo Te{i}, Po{tareva torba
75
MOJE NOVINE
cena
adresa
datum
Glavni doga|aj
Pri~a iz `ivota
76
Intervju
Sport
Nove kwige
Humor
Pisma ~italaca
Re{i rebuse
Ukr{tenica
Vremenska prognoza
77
Sa~ini pregled gramatike. Pi{i lepim slovima i raznim bojama. Navedi primere.
Glagoli su re~i koje Glagolska radwa mo`e da se de{ava u: Promenqive re~i su: Slu`ba re~i u re~enici Subjekat je Predikat je Predikat mo`e biti Objekat je Atribut je Prilo{ke odredbe su
78
Prisvojni pridevi na -ov, -ev i -in izvedeni od vlastitih imena pi{u se:
Suglasnik j se pi{e:
Suglasnik j se ne pi{e:
Zagrada se pi{e:
Navodnici se koriste:
79
pi{e se izme|u:
dijalog dijeta moji, tvoji, broji pijuk
atribut
subjekat
pril. o. za na~in
predikat
objekat
80
?
?
?
UPUTSTVO poeni
05 69 1013 1417 1820
ocena
nedovoqan dovoqan dobar vrlo dobar odli~an
??
??
? ?
osvojeno
brzosevratire~eanatintilinudatine{toka`em 2
82
5 2
Smisli jednu strofu (od najmawe dva stiha) pesme o suncu.
2
Odgovori {to boqe ume{ na pitawe:
7
[ta je lisica?
[ta je lopta?
8 2
24
14
83
Zamisli da na nekom skupu treba da najavi{ nastup svoje omiqene li~nosti (sportiste, glumca, peva~a, junaka iz kwiga i sli~no). Napi{i kako }e{ to u~initi.
Upi{i u ukr{tenice slede}e imenice prema rodu: luk, hrana, {e{ir, selo, ve~e, lek, navika, ne`nost, rubqe, lik, nadahnu}e, som, senka, kamewe, visina, pile, misao.
m u { k i
` e n s k i
Popuni tabelu.
s r e d w i
3
jednina
mno`ina
zbirna imenica
84
Podvuci imenice u slede}im re~enicama. Razvrstaj ih prema zna~ewu. Ana je u `urbi zaboravila da nahrani ma~ku.
Tintilin je kupio bra{no i mleko. Tawina mama je iz Malog Mokrog Luga. Deca su puna zanimqivih ideja. vlastite: zajedni~ke: gradivne:
4
apstraktne: Prepi{i pravilno samo one imenice koje su pogre{no napisane. engleskiwa, vir{la, sok, More, Novi sad, planina, {umadija
5 2
Napi{i pravilno slede}i tekst. zna{likojajenajve}arekausrbijitoje dunavonproti~eporednovogsada beogradasmederevadowegmilanovca prolazizatimkrozbugarskuirumuniju iulivaseucrnomorenajdubqijeukazanu oko82metraauhpatoje~udesnadubina zamislikaosoliterod28spratova
85
Nacrtaj i opi{i kako izgleda tvoj omiqeni lik (sportista, glumac, peva~, junak iz filma i sl.).
3
Dodaj imenicama odgovaraju}e prideve
2
kapa xemper torba
opisni
prisvojni
gradivni
6. 1. 1. 2. 2. Beo kow, zelen mu rep. 3. 3. 4. 5. 4. Na jedna vrata ulazi{, na dvoja izlazi{, kad misli{ da si iza{ao, ti si tek u{ao. 6.
5.
86
mama
nositi
Podvuci crvenom bojom re~i koje imaju kratak akcenat, a plavom one koje imaju dug akcenat:
pevati
stolica
vuk puter
glava
Podvuci samo one re~i koje imaju svoj akcenat u slede}em odlomku iz Andersenove bajke Pal~ica.
Pal~ica je zebla na hladnom vazduhu, ali se onda lepo uvukla u toplo lastino perje. Samo bi pokatkad pomaqala glavicu da bi odozgo u`ivala gledaju}i tu lepotu pod sobom.
nagrada
Izmisli sme{ne zajedni~ke imenice za ma~ku (npr. mjaukalica).
87
1
Seti se basne Cvr~ak i mrav. Zamisli da si ti cvr~ak, pa ispri~aj basnu u prvom licu jednine.
4
Ovde nacrtaj sebe kao cvr~ka.
Zapazi
Po{tovani sam
Zato predla`em
4
88
Ja sam Petar. Moj tata, moj drug Nikola i ja letos smo i{li na Srebrno jezero. Planirali smo da ostanemo ~etvoro) dana. Hteli smo da uzmemo (~etri, ~etiri, ~etvrti, (trikrevetnu,
trokrevetnu) sobu, ali sve su bile zauzete. Zato smo morali da uzmemo ~etrikrevetnu). Nas (~etrkrevetnu, ~etvorokrevetnu, (troje, trojca, trojica, tri) smo (petoro, pet,
petoricu) riba. Bilo je mnogo zanimqivo, pa smo se vratili tek ({esti dan, {estog dana). Napi{i slovima slede}e brojeve.
12 13. 16.
XV 60 X
117. 400 2
Nacrtaj i napi{i {aqivu ~estitku jednom cvr~ku za 1. april, Dan {ale. Izmisli ime za cvr~ka i wegovu adresu.
4
(adresa) (ovde napi{i ~estitku) (ovde ne{to nacrtaj)
89
1
sada{we vreme (prezent) pro{lo vreme (perfekat) budu}e vreme (futur)
Ma~ka
Ma~ka
4
3
Kako je izgledao automobil u pro{losti? Kako izgleda automobil danas?
90
4
8. 1.
1. Re~i koje stoje uz imenice da objasne kakve su, ~ije su, od ~ega su 2. 3.
4.
i 3. p r g r a d i v 5. l
2. 7.
m e n i
e n s k i z e n t i ~ n e
4. 5. 6. Re~i koje upu}uju na imenice. 7. 8. Re~i koje ozna~avaju imena bi}a, predmeta i pojmova
6.
p e r f e k a t
5
imenice:
zvezde,
3
Zaokru`i slovo ispred pravilno napisanog broja.
6
a) osamnajest b) osamnajst v) osamnaest Napi{i slovima brojeve:
7
260 186 Pro~itaj re~enicu: Wena pohvala bila mi je podstrek da ~itam druge kwige.
8
Re~ podstrek ima sli~no zna~ewe kao re~: a) dokaz b) ohrabrewe v) tvrdwa g) uslov
91
Ispravi gre{ke u pisawu glasa j i re{i zagonetke: 1. Beli delia nebom se izvia. 2. Staklo ima prozor nie, ram ima slika nie. 3. Dvanajest bra}e, jedne im ga}e. 4. Rebrasti delia svima zimi pria. 5. Puna tepsia zlatnih kola~i}a.
pitawa 1. Koja re~ u re~enici pokazuje na kome ili na ~emu se radwa vr{i? 2.
odgovori
1.
2. To je atribut.
3.
3. To su glagoli.
4.
4. To je glagolski predikat.
5.
5. To su redni brojevi. 6.
92
jedan~ovekpitapericukakotijeimepetarka`ekakotijeprezimepitagaovajdaqe menijeimepetariprezimeiposlezimeodgovoriperica
3
Sastavi re~enice koje }e, osim drugih re~i, obuhvatiti po tri koje su zadate.
4
1.
3
Pove`i re~i sa odgovaraju}im obja{wewima wihovog zna~ewa. Jedno obja{wewe je suvi{no.
5
privla~an iskren pravi~an plemenit
koji je uporan i vredan koji je ~estit i po{ten koji privla~i svojim izgledom koji istinito i slobodno kazuje svoje misli koji pravedno govori i radi
2
ma~kica crvenperka lisica cveti} palica qubi~ica
93
SADR@AJ
1. DRUGARSTVO ................................................................................................................................................................................ 3 Veseli kviz ...................................................................................................................................................................... 45 Upravni govor ........................................................................................................................................................................ 6 Neupravni govor ............................................................................................................................................................... 67 [ta da obu~em? ..................................................................................................................................................................... 8 Dijalog ...................................................................................................................................................................................... 9 Promenqive i nepromenqive re~i ......................................................................................................................... 10 Cvr~ak i mravi .................................................................................................................................................................... 11 Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 12 2. NAD@WEVA SE MOMAK I DEVOJKA ............................................................................................................................. 13 Podela imenica po zna~ewu ..................................................................................................................................1416 Rod imenica ...........................................................................................................................................................................17 Broj imenica ..........................................................................................................................................................................18 Pisawe velikog slova .................................................................................................................................................... 19 Kako najaviti ne~iji nastup .......................................................................................................................................... 20 Intervju .................................................................................................................................................................................. 20 Grafiti ................................................................................................................................................................................. 21 Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 22 3. ^OVEK SAMO SRCEM DOBRO VIDI .............................................................................................................................. 23 Pridevi .................................................................................................................................................................................. 24 Kako da te opi{em? .......................................................................................................................................................... 25 Podela prideva po zna~ewu ........................................................................................................................................ 26 Rod i broj prideva ........................................................................................................................................................... 27 Slagawe prideva sa imenicama ................................................................................................................................. 28 Izvo|ewe prideva od imenica ................................................................................................................................... 29 Pisawe prisvojnih prideva izvedenih od vlastitih imenica .................................................................. 29 Nagla{eni izgovor slogova u re~i ........................................................................................................................... 31 Dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i ................................................................................................................ 32 Pisawe skra}enica .......................................................................................................................................................... 32 Nagla{ene i nenagla{ene re~i .................................................................................................................................. 34 Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 36 4. NA MUCI SE POZNAJU JUNACI ....................................................................................................................................... 37 Li~ne zamenice .......................................................................................................................................................... 3840 Upotreba zamenice vi ..................................................................................................................................................... 40 Problemi ................................................................................................................................................................................ 41 Brojevi ............................................................................................................................................................................. 4243 Gra|ewe imenica i prideva od brojeva .......................................................................................................... 4445
94
Pisawe brojeva i datuma slovima ........................................................................................................................... 46 Pisawe zagrade .................................................................................................................................................................. 46 Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 48 5. ^UDESNI SVET ......................................................................................................................................................................... 49 Glagoli .................................................................................................................................................................................... 50 Sada{we, pro{lo i budu}e vreme ...................................................................................................................... 5051 Izvo|ewe glagola od imenica i prideva ............................................................................................................... 52 [kola danas i u budu}nosti .......................................................................................................................................... 54 Vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici ...................................................................................................................... 55 Proste re~enice ................................................................................................................................................................. 56 Predikat ................................................................................................................................................................................ 57 Glagolski predikat ........................................................................................................................................................... 57 Imenski predikat ............................................................................................................................................................. 58 Subjekat ................................................................................................................................................................................. 59 Imeni~ki skup re~i ......................................................................................................................................................... 59 Zabavno popodne u mom dnevniku ................................................................................................................................ 61 Ve`be u izgovoru glasova ............................................................................................................................................. 62 Seti se {ta smo nau~ili ............................................................................................................................................... 64 6. DOBRO SE DOBRIM VRA]A ................................................................................................................................................ 65 Pisawe suglasnika j ......................................................................................................................................................... 65 Objekat ............................................................................................................................................................................ 6667 Atribut ............................................................................................................................................................................ 6869 Prilo{ke odredbe za mesto, vreme i na~in vr{ewa glagolske radwe .......................................... 7071 Davawe predloga .............................................................................................................................................................. 73 Skupovi re~i u re~enici ............................................................................................................................................... 74 Red re~i u re~enici ........................................................................................................................................................ 75 Moje novine ................................................................................................................................................................. 7677 Gramatika na dve strane ....................................................................................................................................... 7879 Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................. 80 PROVERA ZNAWA .......................................................................................................................................................................... 81 Prva provera znawa ................................................................................................................................................ 8283 Druga provera znawa ............................................................................................................................................... 8485 Tre}a provera znawa .............................................................................................................................................. 8687 ^etvrta provera znawa ......................................................................................................................................... 8889 Peta provera znawa .................................................................................................................................................. 9091 [esta provera znawa .............................................................................................................................................. 9293
95
ZABAVNA GRAMATIKA
za ~etvrti razred osnovne {kole
prvo izdawe autor ilustrovao recenzenti Dr Simeon Marinkovi} Miroqub Milutinovi} Brada Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u Beogradu Spomenka Markovi}, profesor razredne nastave, O[ Josif Pan~i} u Beogradu Mr Sla|ana Ili}, profesor Mr Aleksandra Markovi} Du{an Pavli} Dragica Din~i} Kreativni centar
Gradi{tanska 8 Beograd Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u ~etvrtom razredu osnovne {kole za 2006/2007. godinu re{ewem broj 6-00-00112/2006-07 od 8.maja 2006. godine.
96