SADRAJ

List

1. Predmet standarda 2. Tuma kratica 3. Zavarivanje 4. Pomoni elementi ugraeni u brodskoj konstrukciji 5. Pogreke izvedbi popravci 6. Pogreke spajanja brodske konstrukcije 7. Deformacije 8. Izmjere broda

2 2 3

28 31 34 36 38

1. PREDMET STANDARDA 1.1. Ovaj standard e se primjenjivati za postizanje traenog kvaliteta radova u izgradnji brodskog trupa. 1.2. Svrha ovih standarda je da se osigura potrebni kvalitet zavarivanja trupa i da sa deformacije svedu na najmanju moguu mjeru, odnosno izbjegne razilaenje u kriterijima o kvaliteti izmeu proizvoaa i inspekcijskih slubi, bilo internih bilo drugih. 1.3. Ovdje su izneseni samo oni standardi iz zavarivanja i deformacija trupa, za koje je bilo mogue utvrditi, da sa teoretskog i praktinog stajalita zadovoljavaju i da se mogu primjeniti u brodogradnji. Sve navedene probleme kao i navedena rjeenja, ako mogu kvalitetom ili izgledom utjecati na vrijednost objekta, valja dogovorno rjeavati s inspektorima Klasifikacionih zavoda i brodovlasnika.

2. TUMA KRATICA R GA OA EPP FCB EG-U KOB OSW IIW / MIZ MAG MIG TIG KP - Runo - Gravitacioni auto kontaktor (zavarivanje gravitaciono) - Opruni auto kontaktor (zavarivanje gravitaciono) - Elektroda pod prakom (automatsko zavarivanje) - Jednostrano automatsko zavarivanje na panel liniji (Flux copper backing) - Automatsko vertikalno sueno zavarivanje pod CO2 (Elektro-gas) - Zavarivanje pod ljakom - (taljiva sapnica) - Jednostrano zavarivanje (one side welding) - International institute of welding (Meunarodni institut za zavarivanje) - Zavarivanje pod zatitom plina CO2 (Metal Active Gas) - Zavarivanje pod zatitom inertnog plina (Metal Inert Gas) - Zavarivanje netaljivom elektrodom pod zatitom inertnog plina (Tungsten Inert Gas) - Jednostrano zavarivanje primjenom samoljepljivih keramikih podloki i MIG / MAG poluautomatskog postupka

3. ZAVARIVANJE Daljnja svrha ovog standarda je da meusobno uskladi praksu brodogradilita u elektrolunom zavarivanju brodograevnog elika sa zahtjevima iz pravila Klasifikacionih zavoda. 3.01. Osnovni materijal za zavarivanje Brodograevni elici svih kategorija predvieni pravilima Klasifikacionih zavoda. 3.02. Dodatni materijali i postupak zavarivanja 3.021. Primjena dodatnih materijala za zavarivanje i postupka zavarivanja. Za zavarivanje e se upotrijebiti samo dodatni materijali i postupci koji su odobreni od Klasifikacionih zavoda. 3.022. Dodatni materijal mora biti uskladiten u orginalnom pakiranju. Drati ga na suhom i istom mjestu. 3.023. Rukovanje dodatnim materijalom mora biti paljivo da se sprijei njegovo fiziko oteenje ili oneienje uljem, vodom ili drugim stranim materijalima. 3.03. Predgrijavanje Predgrijavanje e se vriti samo na onim spojevima gdje je to predvieno tehnikom dokumentacijom. 3.04. Pojednostavljeno prikazivanje zavara na nacrtima 3.041. Uproeno prikazivanje odnosi se samo na zavare koje sadre na nacrtu prikazani spoj, dok se ostali elementi spoja prikazuju na uobiajeni nain. Uproeno prikazivanje zavara vri se pomou znakova koji obuhvaaju: znak za vrstu zavara kote zavara znak za nain zavarivanja ostale podatke, potrebne za pravilno izvoenje zavarivanja

3.042. Ako je zavar prikazan na nacrtu u vie projekcija, daje se njegov potpuni uproeni znak samo na jednoj projekciji, po pravilu u pogledu sprijeda ili odozgo, izuzetno u bonom pogledu (pogled s lijeva i s desna) odnosno u presjeku zavara, ako nema opasnosti nesporazuma.

3.043. Znak za uproeno prikazivanje zavara upisuje se u blizini zavara uz koritenje prelomljene pokazne linije, iji jedan krak ide paralelno sa zavarom. U sueonim spojevima, u pogledu u kome je prikazana linija zavara, moe se znak za uproeno prikazivanje zavara ispisati i bez koritenja pokazne linije. U tom sluaju se znak za vrstu zavara ucrta na samu liniju zavara, ili u prazan prostor dobijen prekidom te linije (Sl. 3.044a) 3.044. Znak za uproeno prikazivanje zavara ispisuje se iznad ili ispod onog kraka pokazne linije, koji ide paralelno sa linijom zavara. - Znak se ispisuje iznad pokazne linije, u onom pogledu u kojem se vidi cijelo tjeme zavara (Sl. 3.044.b) - Znak se ispisuje ispod pokazne linije u onoj projekciji u kojoj se vidi korijen zavara, odnosno kada se ne vidi tjeme zavara (Sl. 3.044c)

Sl. 3.044.a

Sl. 3.044.b

Sl. 3.044.c

3.045. Dvostruki kutni zavari u T-spojevima mogu se oznaiti bilo pomou dva odvojena znaka, bilo jednim udvojenim trokutom. Prikaz udvojenim trokutom primjenjuje se, po pravilu, samo u sluajevima kada je u nacrtanom pogledu jedan zavar nevidljiv.

Sl. 3.045.a

Sl. 3.045.b

3.046. Znaci za oznaavanje vrste zavara Oznaavanje vrste zavara vri se pomou - osnovnih znakova prema obliku presjeka zavara - dopunskih znakova za obradu zavara, mjesto i nain zavarivanja i ljebljenja 3.046.1 Osnovni znaci su slijedei:

3.046.2 Za oznaavanje dopunskih radova koje treba izvesti na zavarenom spoju upotrebljavaju se slijedei znaci: a) jedna luna crta, dodata osnovnom znaku, pokazuje da se sa nalija zavara polae korijenski zavar, bez prethodnog ljebljenja b) dvije paralelne lune crte dodane osnovnom znaku, pokazuju da se s nalija zavara polae korijenski zavar po prethodnom ljebljenju. Na znaku X-zavara i K- zavara ovaj dopunski znak pokazuje da se korijen mora iljebiti prije nego to se pone zavarivati s druge strane.

Sl.3.046.2a..............bez ljebljenja Sl.3.046.2b..............sa ljebljenjem

c) u sueonim spojevima limova razliitih debljina, ako je potrebno da se kraj debljeg lima koso izree i tako njegova debljina izjednai sa debljinom tanjeg lima dodaje se osnovnom znaku zavara kosa crta (pod kutem 45) kao na primjerima:

Sl.3.046.2c d) Ako se zavar izvodi pri montai, to se oznaava sjenjanjem osnovnog znaka zavara:

Sl.3.046.2d

e) Kada se zavari, iji su znaci: koriste u sueonim spojevima, znaci zavara se ispisuju na projekciji onog lima u kojem treba leati lijeb zavara.

Sl.3.046.2e f) Asimetrinost X i K zavara oznaava se presjecanjem osnovnog znaka jednom crtom u sredini

Sl.3.046.2f

g) Kod zavarivanja limova razliitih debljina potrebno je izvriti skoenje debljeg lima ako je

Sl.3.046.2g T t >3 mm kad je T 12 mm T t >2 mm kad je T <12 mm Duljina skoenja je 4:5 (T t) 3.05. Oblici spojeva i tolerancije za runo i automatsko zavarivanje - prikazani su u slijedeoj tablici, koja je izraena na osnovu JUS C.T3.001, 011 i 030:

Tablice

10

11

12

13

14

15

16

3.06. Priprema i ienje spojeva 3.061. Priprema rubova se moe izvriti mehaniki, plinski ili na drugi pogodan nain. 3.062. Povrine koje e se rastaliti, moraju se oistiti od re, okujine, ljake, masti, ulja i drugih stranih materijala koji tetno utjeu na kvalitet zavarenog spoja. ienje se moe izvriti elinom etkom, brusom, pjeskarenjem ili drugim podesnim sredstvima. 3.063. Prilagoavanje spoja za zavarivanje Prilagoavanje e se vriti privarivanjem ili putem vanjskih naprava. Standardni razmaci izmeu privara su 250 mm, a duljina privara 30-50 mm ukoliko zahtjevi stabilnosti i vrstoe ne zahtjevaju dodatna osiguranja. 3.064. Radi izbjegavanja pogreaka na poetku i zavretku spoja, kada su spojevi slobodni, postaviti e se produna ploica iste debljine kao osnovni materijal.

Sl.3.064.

17

3.07. Metode popravka pripreme rubova za runo zavarivanje 3.071. I-spoj Dozvoljena odstupanja zranosti S 3 mm

Sl.3.071. 3.071.1. U sluaju da je zranost 3 mm < S 10 mm, rub skositi pod kutem od 45 i navariti tako da je S = 3mm (vidi Sl.3.071.1.).

Sl.3.071.1. 3.071.2. U sluaju da je zranost S > 10 mm primjeniti podlonu traku i izvriti navarivanje (Sl.3.071.2a.). Nakon navarivanja traku odstraniti i izvriti bruenje.

Sl.3.071.2a.

Sl.3.071.2b.

Alternativno moe se umetnuti traka minimalne irine 300 mm (Sl.3.071.2b.). 3.072. V, X, 1

2 ViK
Dozvoljena odstupanja zranosti S 4mm

Sl.3.072.

18

3.072.1. U sluaju da je zranost 4 mm < S 20 mm, izvriti navarivanje do zranosti S 4 mm (Sl.3.072.1.).

Sl.3.072.1. 3.072.2. U sluaju da je zranost S > 20mm kod V i 1 navarivanje do S 4mm (Sl.3.072.2a.). Nakon navarivanja traku odstraniti i izvriti bruenje.

2 V primjeniti podlonu traku i izvriti

Sl.3.072.2a. 3.073. Odstupanje ravnina (smaknutost) sueonih spojeva Za palube, oplatu, tankove i sl. Unutar 0,4 L broda. a 0,15 t1 Za ostale elemente a 1 3 t1, max. 4 mm.

Sl.3.072.2b.

Alternativno moe se umetnuti traka minimalne irine 300 mm (Sl.3.072.2b.).

Sl.3.073.

3.074. KUTNI SPOJ 19

Dozvoljeno odstupanje S 3 mm za grlo zavara 4 mm S 2 mm za grlo zavara < 4 mm Sl.3.074. 3.074.1. U sluaju da je zranost 3 mm < S 5 mm potrebno je poveati grlo zavara za 3 mm. Ako je zavar < 4 mm onda poveati grlo zavara za 2 mm. 3.074.2. U sluaju da je zranost 5 mm < S 10 mm rub skositi pod kutem 45 i izvriti navarivanje (Sl.3.074.2.)

Sl.3.074.2. 3.074.3. U sluaju da je zranost S > 10 mm rub skositi pod kutem 25 i izvriti navarivanje uz primjenu podlone trake (Sl.3.074.3.)

Sl.3.074.3. (Sl.3.074.4.). 3.075. KUTNI 1

Sl.3.074.4.

Alternativno za vee zranosti moe se staviti umetak minimalne irine 300 mm

2 V SPOJ

Dozvoljena odstupanja zranosti S 3 mm

Sl.3.075. U sluaju da je zranost S > 3mm vrijede iste korekcije kao u toci 3.074.

20

3.076. KUTNI K SPOJ Dozvoljena odstupanja zranosti S 4 mm

Sl.3.076. 3.076.1. U sluaju da je zranost 4 mm < S 10 mm izvriti navarivanje do zranosti 4 mm (Sl.3.076.1.).

Sl.3.076.1. 3.076.2. U sluaju da je zranost S > 10 mm izvriti navarivanje uz primjenu podlone trake (Sl.3.076.2a.)

Sl.3.076.2a. (Sl.3.076.2b.).

Sl.3.076.2b.

Alternativno za vee zranosti moe se staviti umetak minimalne irine 300 mm

3.08. Metode popravaka pripreme rubova za automatsko zavarivanje

21

3.081. EPP POSTUPAK (Elektroda pod prakom) 3.081.1. Zavarivanje spojeva gdje je zranost 1 mm < S 5 mm ilijebiti samo I spoj. Zavariti bazinom elektrodom 1 2 gusjenice, a zatim zavariti automatom.

Sl.3.081.1. 3.081.2. U sluaju da je zranost S > 5 mm popraviti i zavariti runo prema toki 3.071. i 3.072. ili djelomino obnoviti materijal suglasno s Klasifikacionim zavodom. 3.082. FCB POSTUPAK (Jednostrano automatsko zavarivanje OSW) U sluaju da je zranost kod pripreme spoja izvan dozvoljenih toleranci 2 mm < S < 3 mm, poloiti runu gusjenicu i izvriti automatsko jednostrano zavarivanje. 3.084. EG-U ELEKTRODA GAS (Automatsko vertikalno sueono zavarivanje pod CO2) 3.084.1. U sluaju kad premoenje nije u potpunosti postignuto potrebno je nepromotena mjesta ilijebiti i runo zavariti bazinom elektrodom.

Sl.3.084.1. 3.084.2. U sluaju kad je zranost S > 40 mm materijal djelomino obnoviti suglasno s Klasifikacionim zavodom.

3.09. Ispravljanje pogreaka u zavarenom spoju 22

3.091. Popravak pukotina Pukotinu i oko nje prije zavarivanja valja iskopati do zdravog metala.

Sl.3.091. 3.092. Popravci ugarnih utora

Sl.3.092.a. 3.092.1. Ugarni utori su klasificirani u dvije grupe i to: Grupa A Grupa B

Sl.3.092.b

- ugarni utori na sueonim spojevima (Sl.3.092.b.) koji se nalaze na vanjskoj oplati i palube vrstoe - svi ostali ugarni utori

3.092.2. Ugarni utori koji su dubine 0,8 mm nee se poravljati, za sluajeve kada je na duinama 90% za grupu A i 80% za grupu B zavarivanje zadovoljavajue. Za spojeve iz grupe A ukoliko doe do ugarnog utora obostrano na istoj poziciji pojedinane dubine ne smiju biti vee od 0,5 mm.

3.10. Osnovni principi za zavarivanje

23

3.101. Redoslijedi zavarivanja na detaljnim nacrtima dati e se brojevima upisanim u krunicama, a smjer napredovanja biti e oznaen strelicom.

3.102. Kod redoslijeda zavarivanja na mjestu gdje se kriaju stik i av primjenivati e se jedan od dva naina prikazanih na slikama 3.102.a. i 3.102.b.

Sl.3.102.a. 3.11. lijebljenje

Sl.3.102.b.

3.111. lijebljenje korijenskog zavara vrit e se sjeenjem, plinskom tehnikom ili ugljenom elektrodom u elektrinom luku (arcair). 3.112. Dubina lijebljenja ovisiti e od sluaja do sluaja, a obavezno do istog metala zavara poloenog sa suprotne strane. 3.12. Toplinska obrada 3.121. Toplinska obrada nakon zavarivanja nee se primjenjivati ukoliko to nije iskljuivo specificirano na nacrtima. 3.122. Ako se ipak trai toplinska obrada nakon zavarivanja biti e u skladu sa zato posebno napravljenom specifikaciojm.

3.13. Kontrola zavarnih spojeva 24

3.131. METODE ISPITIVANJA 3.131.1. Vizualna Vizualna kontrola zavarenih spojeva je osnovna za pristup ispitivanju bez razaranja. Potrebno je kontrolirati: pripremu spoja, izgled lica i korijena zavarenog spoja. Isto se mora vizualno pregledati ilijebljen korijen prije zavarivanja. 3.131.2. Magnetska metoda emulzijom ili prakom Ovom metodom ispitivat e se prvenstveno pukotine u konstrukcionim elementima. Metode e se primjenjivati ondje, gdje se smatra, da je vizualna kontrola nedovoljna za otkrivanje pogreke koja dopire do povrine ili svega par milimetara ispod povrine. 3.131.3. Penetrirajuim tekuinama Primjenit e se kao dopuna ostalim metodama bez razaranja, tamo gdje to bude tehniki opravdano. 3.131.4. Radiografijom Zavareni spojevi na brodu snimat e se po elementima, prema odobrenom nacrtu Klasifikacionog zavoda. 3.132. BROJ SNIMAKA ZA CJELOKUPNI BROD 3.132.1. Priblian broj snimaka za cijeli brod odrediti e se na zadovoljstvo Surveyors u skladu s Pravilima Registra. Iz konstrukcionih nacrta, izraditi e se nacrti za potrebe dokumentacije o radiografiji. Svi ti nacrti bit e sloeni u jednoj fascikli. U nacrtima e se vidjeti lokacija radiografa. Jedna kopija uputiti e se na znanje brodovlasniku, a jedna na verifikaciju Klasifikacionim zavodima. Po odobrenju Klasifikacionih zavoda pristupit e se snimanju u vrijeme pogodno za brodogradilite. Po zavretku snimanja jednog elementa, ili dijela jednog elementa, pozivat e se predstavnici Klasifikacionih zavoda i brodovlasnika zbog pregleda radiografa i preuzimanja zavarenog spoja.

3.132.3. Ocjena radiograma 25

Lice za to odreeno u brodogradilitu, pregledati e radiograme i predloiti svoju ocjenu. Predstavnik Klasifikacionog zavoda svojim parafom e ovu ocjenu potvrditi ili je izmijeniti. 3.133. KLASIFIKACIJA POGREAKA Suglasno sa klasifikacijom pogreaka predloenom od strane Meunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) pogreke u zavarenim spojevima dijele se na grupe i podgrupe iji su nazivi: A Aa Ab B Ba Bb Bc Bd Be Bf C D E Ea Eb F - plinski mjehuri .................................. porozitet .................................. izdueni plinski mjehurii - ukljuci ................................. ljaka bilo kojeg oblika i smjera .................................. ljaka u liniji .................................. pogreka voenja elektrode .................................. pogreka uslijed slabog lijebljenja .................................. pogreke prouzrokovane izmijenom elektrode .................................. pogreke u kriitu zavarenog spoja - pogreke vezivanja - pogreke u korijenu zavarenog spoja - pukotine .................................. uzduna pukotina .................................. poprena pukotina - ugarni utor

Osim opisane ocjene iz pojedine grupe podgrupe, svaki radiogram imat e i svoju brojanu ocjenu od 1 5. 26

Ocijena 5 (crna boja u katalogu IIW) oznaavat e zavarene spojeve potpuno homogene ili sa neznatnoim usamljenim porozitetom (ocjena: 5, 5 Aa, Ab). Ocijena 4 (plava boja u katalogu IIW) oznaavat e neznatna odstupanja od homogenosti zavarenog spoja i to: plinski mehurii, ukljuci ljake i ugarni utor (ocjena: 4 Aa, Ab, Ba, Bd, F). Ocjena 3 (zelena boja u katalogu IIW) oznaavat e znatnije odstupanje od homogenosti zavarenog spoja (ocjena: 3 Aa, Ab, Ba, Bb, F, D). Ocjena 2 (smea boja u katalogu IIW) oznaavat e krupna odstupanja od homogenosti u zavarenom spoju (ocjena: 2 Aa, Ab, Ba, Bd, F, D, C). Ocjena 1 (crna boja u katalogu IIW) oznaavat e krupna odstupanja od homogenosti u zavarenom spoju (ocjena: 1 Aa, Ab, Ba, Bb, F, D, C, Ea, Eb). Pri ovom je potrebno napomenuti da e se obzirom na svrhu i namjenu broda smatrati prolaznima radiogrami ije ocjene prema klasifikaciji budu ocjenjene ocjenom 5 i 4 (5, 5 Aa, 5 Ab, 4 Aa, 4 Ab, 4 Ba, 4 Bb). Zavareni spojevi ocjenjeni sa 3, popraviti e se ako to bude zahtjevao Klasifikacioni zavod. Ocjena 2 e se obavezno popravljati. Ocjena 1 zahtijeva obnavljanje zavarenog spoja. Kontroliraju se najkritinija mjesta zavarenog spoja, a to su poeci i zavreci stikova i avova zavarenog spoja (krievi). Inspektor moe zatraiti i izmjenu tog rasporeda u okviru izraunatog broja snimaka. Cjelokupno radiografiranje izvodit e se iskljuivo na sueonim spojevima elementa. Alternativno, u dogovoru s nadzornim organom, ocjenijvanje se moe vriti po JUS-u. 3.134. APARATURE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA ISPITIVANJE METODOM BEZ RAZARANJA Aparature i postupci koji se upotrebljavaju za ispitivanje metodom bez razaranja biti e odgovarajue.

4. POMONI ELEMENTI UGRAENI U BRODSKOJ KONSTRUKCIJI

27

4.01. Uke za dizanje i tranport 4.011. Uke za dizanje i transport biti e uklonjene sa lica svih horizontalnih ploha, neobloenih prolaza i vanjskih djelova broda. Eventualno oteena mjesta prilikom rezanja navariti e se i izbrusiti. 4.012. Uke na vertikalnim stijenama ispod paluba, pokrova dvodna i sl. (osim vanje strane, vanjske oplate, vanjskih povrina stijena nadgraa i kuica) odrezati e se do visine zavara, te izbrusiti.

Sl.4.012. 4.013. Sredstva za transport i dizanje ugraena u elementima brodske konstrukcije, biti e tretirana kao sastavni djelovi konstrukcije. Njihovo prisustvo mora omoguiti funkcionalnost osnovnog elementa na kojem su privreni, kao i mogunost kvalitetnog spajanja s dodirnim ili veznim elementima.

Sl.4.013.a Sl.4.013.c

Sl.4.013.b

4.014. Sredstva i privarci za montau biti e izvedeni i smatrani kao 4.011., 4.012. i 4.013.

28

4.02. Elementi za skele 4.021. Elementi za privrenje skela biti e zadrani na itavoj untarnjoj strukturi eline konstrukcije ako su kvalitetno izvedeni zavarivanjm. 4.022. Elementi za privrivanje skela, na svim vanjskim djelovima broda (vanjskoj oplati; vanjskim stijenama nadgraa i otvorima grotala), biti e uklonjeni, a eventualno oteena njesta navarena i izbruena. 4.023. Na poseban zahtjev brodovlasnika ukloniti e se elementi iz 4.021., ali moraju biti prethodno specificirani. Uklanjanje ovih elemenata izvesti e se kao 4.012. 4.024. Svi elementi skela, te njihovo privrenje za brodsku strukturu biti e izvedeni prema standardu. 4.025. Sva sredstva za konstrukciju skele koja se postave na strukturu broda van standarda biti e uklonjena. 4.03. Privremeni otvori 4.031. Privremeni otvori za prolaz ljudstva ili ubacivanje pojedinih elemenata opreme, strojeva i sl., izvesti e se iskljuivo prema posebnom nacrtu ili uputi, a potrebno se pridravati osnovnih principa koji su nie navedeni: 4.031.1. Prilikom izrezivanja lima za privremeni otvor (ako see do pola visine) rub lima e imati radijus od 75 mm.

Sl.4.031.1.

4.031.2. Ako privremeni otvor zahvaa orebrenja (ukrepu, provezu, rebro i sl.) ravnina sijeenja toga orebrenja moe se poklapati s odgovarajuim rubom otvora: 29

Sl.4.031.2. 4.031.3. Privremeni otvori u vanjskoj oplati za provlaenje energetskih vodova, krunog su oblika, promjera 300-500 mm. Zatvaranje otvora vri se na nain prikazan na donjoj skici: t 20 mm

Sl.4.031.3a. Sl.4.031.3b. 4.031.4. Otvori u vanjskoj oplati za prolaz ljudi, ili druge svrhe, reu se izmeu dvaju avova u duini ne manjoj od 1800 mm. 4.031.5. Svi privremeni otvori prilikom spajanja tretiraju se kao i sama struktura gdje se nalaze (priprema, postupak spajanja, deformacije i sl.). 4.031.6. Privremeni otvori ne mogu biti otvoreni na limovima: a. kobilice b. uzvojnom limu vanjske oplate c. zavrnom voju 30

d. proveznom limu palube vrstoe e. limovima palube vrstoe, kod pranice i uglova grotala f. svim limovima pojaanja. 4.031.7. Ako iz naroitih razloga privremeni otvor mora biti otvoren u nekom od elemenata spomenutim u 4.031.6., tada e brodogradilite zatraiti posebno odobrenje od Klasifikacionih zavoda, za svaki sluaj posebno.

5. POGREKE IZVEDBI POPRAVLJANJE 5.01. Pogreke izvedbe, ako se ne mogu popraviti prema toki 3 tretirati e se kao privremeni otvori. 5.02. Ako se pogreka izvedbe pojavljuje na djelu od vie limova, ova e se popraviti sporazumno izmeu vlasnika, Klasifikacionog zavoda i brodogradilita. 5.03. Popravak svih vezanih elemenata ispod 900 mm, izvesti e se u punoj visini i duljini i

1 visine, a ne manje od 300 mm. 2

Sl.5.03.

31

5.04. Rebrenice i uzduni nosai dvodna, popraviti e se prema slici, ako je visina ili irina 1200 mm.

Sl.5.04.a.

Sl.5.04.b.

Sl.5.04.c.

5.05. Pogreno izvedeni otvori za prolaz uzdunjaka dvodna, paluba i sl., biti e popravljeni sa dodatnom ploicom koja e biti zavarena u duini 2

3 visine uzdunjaka. Prethodno

e se pogrean otvor proiriti da se ploica moe zavariti i s druge strane.

Sl.5.05.a.

Sl.5.05.b.

5.06. Pogreno izvedeni otvori za prolaz cijevi na unutranjoj strukturi, zatvorit e se odgovarajuim materijalom, pripremom i postupkom uz uvjete: a. da ne prelaze 1

3 irine elementa u kojem su otvoreni

b. da se nalaze najmanje 75 mm od strukturnog uzdunog ili poprenog spoja c. da su udaljeni od normalnog otvora najmanje 1

2 promjera cijevi.

32

Sl.5.06.a.

Sl.5.06.b.

Sl.5.06.c.

5.07. Ako se ne moe primjeniti toka 5.06. tada e se kompenzacije oteenog djela prolaza izvesti prema slikama 5.07.a., 5.07.b. ili 5.07.c.

Sl.5.07.a.

Sl.5.07.b.

Sl.5.07.c.

5.08. Ako se popravci prolaza cijevi kroz brodsku strukturu moraju izvesti na elementima specificiranima u toki 4.031.6. (a, b, c, d i f), tada e se popravak ili kompenzacija otvora izvesti uz odobrenje Klasifikacionog zavoda. 5.09. Pogreke prolaza otvora drugih namjena (kabelske trase, ventilacija, prozori, ulazi, silazi, provlake i sl.) biti e tretirani kao privremeni otvori, ako se ne bi mogla primjeniti jedna od specifinih toaka 5.07.

33

6. POGREKE SPAJANJA BRODSKE KONSTRUKCIJE 6.01. Odstupanja ravnine prilikom spajanja eonih spojeva svih oblika doputena su prema slici. t debljina tanjeg lima Ako su spojni rubovi obraeni za dvostruki V-spoj, odstupanje moe biti vee za 1 mm.

Sl.6.01. 6.02. Ako se spajanje elemenata vri prema pregradnim, proveznim i slinim nainom, tada se pomak ravnine spajanja doputa do 1

2 t za sve debljine.

t 0,3 t za uzdune i primarne elemente vrtsoe t 0,5 t za sekundarne elemente vrstoe

Sl.6.02. 6.03. Odstupanja linije spajanja elemenata u odnosu na nacrt doputena su do 2 (35/oo).

34

Sl.6.03. 6.04. Odstupanje kuta postavljanja elemenata strukture doputena do 1,5 ( 26/oo) u odnosu na nacrt.

Sl.6.04.a. sluajevima, gdje se nacrtom izriito drugaije zahtjeva.

Sl.6.04.b.

6.05. Doputeno odstupanje kuta pojasnih traka, krakova profila i flani je 2 , osim u

Sl.6.05.a.

Sl.6.05.b.

35

7. DEFORMACIJE Manje deformacije, koje se javljaju kao posljedica naprezanja uslijed zagrijavanja prilikom zavarivanja, dopustive su sa stanovita vrstoe. Ukoliko se radi o veim deformacijama, nastalim uslijed zavarivanja, montae, podizanja, udaraca i sl., one e se otkloniti grijanjem autogenim plamenom, hidraulikim i mehanikim preama i drugim postupcima. Pri tome e se voditi rauna da se ne narinu nova zaostala naprezanja. 7.01. Deformacije vanjske oplate i palube vrstoe a. za srednji dio (paralelni srednjak) dopustiva deformacija je do 6 mm na razmaku od 800 mm, ali ne vea od 10 mm na razmaku od 2400 mm. b. pramani i krmeni dio (izvan paralelnog srednjaka) deformacije mogu biti do 7 mm, na razmaku od 800 mm, ali ne vee od 12 mm na razmaku od 2400 mm. 7.02. Pokrov dvodna, nepropusne pregrade, palube, platforme i sl., doputene deformacije su kao i pod 7.01. pod b, ali da ukupni progib visine prgrade, duljine dvodna u jednom skladitu, duljine palube u jednom skladitu ne prelazi 25 mm za navedene duljine. 7.03. Nadgraa i palubne kuice a. Sva nadgraa doputene deformacije kao 7.01.b. b. Unutarnje stijenke nadgraa i palubnih kuica - ako su obloene 8 mm na 800mm duljine ili 15 mm na razmaku od 2400 mm - ako nisu obloene 6 mm na razmaku 800 mm ili 12 mm na razmaku od 2400 mm. c. Palube ili krovovi palubnih kuica - ako nisu obloene 7 mm na 800 mm duljine ili 14 mm na razmaku od 2400 mm - ako su obloene raznim palubnim masama mogu imati derofmaciju f 1 = 8 mm na razmaku 800mm ili f2 = 15 mm na razmaku od 2400 mm d. Vanjske stijenke nadgraa i etne palube 6 mm na 800 mm duljine ili 10 mm na razmaku od 2400 mm. 7.04. Deformacije svih ostalih elemenata brodske strukture ne smiju prei navedene tolerancije. 36

7.05. Nakon otkanjanja deformacija (ravnanja) na brodskoj strukturi, izravnata podruja e biti ukruena kao i ostala podruja

Sl.7.05. 7.06. Ako je za otkrivanje deformacije potrebna ugradnja pojaanja dodatnih veza ili smanjenje meuraspona orebrenja, tada e brodogradilite donijeti odgovarajue rjeenje u skladu s pravilima Klasifikacionih zavoda.

37

8. IZMJERE BRODA 8.01. Brodogradilite je duno prije porinua, izvriti kontrolu glavnih dimenzija broda. 8.02. Prije izmjere moraju se otkloniti sve zapreke koje bi mogle omesti pravilno snimanje ili oitavanje izmjera. 8.03. Brodogradilite je duno obavijestiti vlasnika i Klasifikacioni zavod o datumu kada e se vriti izmjere. 8.04. Brodogradilite e slubenim putem obavijestiti Klasifikacioni zavod i vlasnika o rezultatima izmjera. 8.05. Izmjere ostalih djelova broda, brodogradilite e vriti na isti nain, ako to bude predvieno u tehnikom opisu. 8.06. Doputena odstupanja u glavnim dimenzijama broda.

Za La Za Lpp Za B Za D

La = 0,0012 La Lpp = 0,0010 Lpp B = 0,0010 B D = 0,0010 D Sl.8.06.

mjerno u mjerno u mjerno na mjerno na

38

8.07. Prije porinua broda, brodogradilite je duno ustanoviti kakva su visinska odstupanja u odnosu na viziranu ravnu liniju kobilice. Izmjera e biti izvrena u CL-u broda. Sl.8.07.a. Sl.8.07.b. Sl.8.07.c. Sl.8.07.d. f0 = 0,005 D f = 0,0025 D f1 = 25 D f2 = 12 D

8.09. Ostale progibe linije kobilice smatrati kao 7.01. pod a.

39