Pravnik

2005

Istaknuti pravnici

20. str. prazna

Danijela Stepi
studentica druge godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Josip Pliveri
U hrvatskoj pravnoj povijesti Josip Pliveri zauzima posebno mjesto prvenstveno zbog aktivnosti kojima je stvarao temelje suvremene discipline ustavnog prava u Hrvatskoj, ali i zbog toga to je njegova znanstvena djelatnost vezana za ustavni poloaj Hrvatske prema Ugarskoj za vrijeme Nagodbe odjeknula i izvan njenih granica. Naime, on otkriva pravni problem Hrvatske, kao i problem njezina tadanjeg dravno pravnog poloaja i predstavlja ga hrvatskoj, ali i iroj javnosti kao jedan od najzanimljivijih i najteih znanstveno-pravnih pitanja. S time u vezi, postavlja sasvim novi teoretski koncept ime je zasluio epitet otac hrvatske dravnopravne nauke. Ro en je u Novoj Gradikoj 4. veljae 1847. godine, gdje je i poha ao osnovnu kolu. Daljnje kolovanje nastavlja u Poegi, zatim u Zagrebu. Iako je jednu godinu sluao teologiju, ubrzo je preao na tadanju Pravoslovnu akademiju. Nakon dvije godine u Zagrebu, treu i etvrtu godinu zavrava na Sveuilitu u Beu gdje je i stekao titulu doktora prava. Preminuo je u Zagrebu 17.srpnja 1907. Veliku i raznoliku karijeru zapoeo je ve prve godine kada je osnovano Hrvatsko sveuilite gdje postaje privatni docenat za dravno i me unarodno pravo, a godinu poslije i za hrvatsko-ugarsko pravo. Nekoliko godina bio je dekan Pravoslovnog i dravoslovnog fakulteta, a dvije godine i rektor Kraljevskog sveuilita Franje Josipa I. u Zagrebu. Njegovo nastavniko djelovanje trajalo je trideset godina i, prema mnogima koji su biljeili njegovo djelo, uvijek je interese studenata stavljao u prvi plan, a koliko je doista i htio unaprijediti tadanji nain obrazovanja, pokazuje u svom rektorskom govoru u kojem izlae o reformi i unapre enju pravne obuke i usavravanju tadanjih ispitnih sustava. Osim profesorske, stvarao je i politiku karijeru, prvenstveno kao zastupnik Narodne stranke (iako je neko vrijeme bio i na strani centra) u Saboru Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 1893. do 1905. godine, a od 1897. do 1905. i u zajednikom Ugarsko-hrvatskom dravnom saboru sa sjeditem u Budimpeti. Istaknuti znanstveni rad zapoeo je kraim raspravama u kojima se bavi pitanjima iz podruja me unarodnog prava i tako, zapravo, zapoinje ono po emu je njegovo djelo najvie i poznato - rjeavanje pitanja hrvatske dravnosti u razdoblju nagodbene Hrvatske budui da je ivio i djelovao u vrijeme kada je Hrvatska s Ugarskom 1868. godine uredila dravno pravne odnose Hrvatsko-ugarskom nagodbom. Naime, to pitanje je ono koje je obiljeilo njegov znanstveni rad i ivotno djelo, te zbog kojeg se smatra jednim od najcjenjenijih hrvatskih strunjaka za dravno pravo, a upravo mu je ranije spomenuta politika karijera omoguila izlaganje zakljuaka do kojih je u svome znanstvenome radu doao. Problemu statusa Hrvatske u takvom obliku dravne zajednice pristupio je na nain koji se ispostavio veoma uinkovitim. Pliveri je, naime, polemizirao s velikim svjetskim strunjacima za dravno pravo i parlamentarnim zastupnicima, pokuavajui na takav nain dokazati da su Hrvatska i Ugarska u realnoj uniji, sloenoj od dviju suverenih drava (...) no s nekim anomalijama koje ne diraju u dravni karakter Hrvatske, a obiljeuju politiku hegemoniju Ugarske. I u svom najveem i najpoznatijem djelu Beitrage zum ungarishkroatischen Bundesrechte isto tako istie da su Hrvatska i Ugarska u realnoj uniji, to znai da je rije o savezu koji zemlje stvaraju na temelju zajednike volje, a sve pod jednim zajednikim dravnim organom - monarhom. Budui da su njegova djela ubrzo odjeknula,

22

Istaknuti pravnici kako u Hrvatskoj, tako i izvan njezinih granica, njegova teorija postaje dio opeg hrvatskog miljenja i opozit ma arskoj ideji o jedinstvenoj dravi. Ipak, najvei odjek imala je korespodencija koju je u razdoblju od 1885. do 1901. godine vodio s heidelberkim profesorom dravnog prava Georgom Jelinekom. Jelinek je u svom djelu !Lehre von den Staatenverbindungen tvrdio, u skladu s prevladavajuim miljenjem i idejama o jedinstvenoj ugarskoj dravi, da Hrvatska s pravne strane nije drava, nego ugarska pokrajina s vrlo opsenom autonomijom (...) ali Hrvatska nije drava, jer ne moe pokazati svoju vlastitu dravnu volju. Ubrzo je uslijedilo povee Pliverievo djelo Das rechtliche Verhltnis Kroatiens zu Ungarn. U tom djelu Pliveri se osvre na pojedine dijelove i sadraje Nagodbe, ali i odgovara na Jelinekove navode, koristei za argumente ustavnu povijest hrvatske drave i, izme u ostalog, injenicu da Hrvatska ima sva tri elementa drave: teritorij, narod i dravnu vlast. Njih dvojica nastavljaju s diskusijom u osobnom dopisivanju koje je trajalo od 1885. do 1901., a iji je konani rezultat Jelinekovo odstupanje od ranije iznesenog gledita i iznoenje nove teorije da Hrvatska, uz Finsku, pripada posebnoj kategoriji zemalja, tzv. dravnih fragmenata - oblik koji sadri samo neke elemente drave. No, osim promjene u Jelinekovu miljenju, Pliveri je upravo tim djelom postao priznat i od strane ostalih velikih imena dravno pravne znanosti. U njegov znanstveni rad svrstavaju se jo mnogi lanci, rasprave i radovi u kojima se uglavnom bavi istom tematikom, ali i me unarodnim pravom te me unarodnim kaznenim pravom. Zalagao se za odvajanje sudstva od uprave, a u govorima koje je drao esto se bavio raznim pojedinanim dravno-pravnim pitanjima. Unato svemu navedonome o njegovu djelu, vanosti njegova djela i tragu kojeg je ostavio, ostaje naalost i injenica da je Josip Pliveri nepoznat iroj javnosti, ali to je jo i vanije, studentima prava. Moemo slobodno rei da je bio jedan od onih ljudi kojemu je borba za poloaj Hrvatske bila ivotna zadaa, ali kojoj je on pristupio na tada sasvim novi nain, pomou znanstveno istraenih i dokazanih argumenata.