ALATNI ELICI

Alatni elici slue za izradu alata kojima se obrauju i oblikuju metalni ili nemetalni materijali. Neki primjeri vrsta alata: A) alati za obradu odvajanjem estica: tokarski i blanjaki noevi, glodala, svrdla, razvrtala, turpije, dlijeta, pile... B) alati za rezanje i hladno oblikovanje metala: tance ( rezanje ) , kare, sjekai , kalupi za duboko vuenje C) alati za toplo oblikovaje metala: ukovnji, kokile za lijevanje obojenih metala, kalupi za preanje metala, kalupi za toplo vuenje D) alati za oblikovanje nemetala: kalupi za preanje keramike, kalupi za preanje polimera, kalupi za injekcijsko preanje polimera E) mjeri alati: kalibri, granine ploice, pomina mjerila, mikrometarski vijci, kutnici,.... Zbog visokih optereenja u radu i specifinih funkcija u radu, od alatnih se elika zahtjevaju posebna svojstva kao npr. - visoka tvrdoa i otpornost na troenje, postojanost tvrdoe na povienim temperaturama, dobra ponaanja pri toplinskoj obradi i sl. Alatni elici se primjenjuju u zakaljenom i poputenom stanju. Zbog zakaljivosti i prokaljivosti moraju imati vii %C od konstrukcijskih , a kod sloenih zahtjeva, dodatno su legirani. Alternativnoo ili dodatno se provode i neki od postupaka za oplemenjivanje povrine Alatni elici su najee nadeutektoidni ili podeutektiki.

PODJELA ALATNIH ELIKA

1.Prema kemijskom sastavu ( zajamen sastav ) a) nelegirani b)niskolegirani c)visokolegirani 2. Prema radnoj temperaturi a) alatni elici za hladni rad ( Tr < 200 0C ) b)alatni elici za topli rad ( Tr > 200 0C ) c) brzorezni

ZAHTJEVI ZA ALATNE ELIKE

1.PRIMARNI - otpornost na troenje - otpornost na poputanje ( vano za elike za rad pri povienim temperaturama ) - ilavost 2.PROIZVODNI I EKONOMSKI ( sekundarni ) ZAHTJEVI I SVOJSTVA

- mogunost obrade alata obradljivost odvajanjem estica ( rezljivost ) - to via prokaljivost - to via zakaljivost - sto manja sklonost pogrubljenju zrna prilikom austenoitiziranja - to manja promjena mjera u radu - to manje deformacije u radu - prikladnost za poliranje - to manja cijena - dovoljna otpornost na koroziju - sigurnost protiv pojave pukotina i lomova tijekom toplinske obrade - to manja sklonost razugljienju prilikom toplinske obrade

1. OTPORNOST NA TROENJE
Oko 90 % alata dotrajava zbog troenja, preteno abrazivnim mehanizmom mikro rezanjem, pa je to i najvaniji zahtjev pri izboru alatnih elika. Troenje izaziva zatupljivanje otrice reznog alata , odnosno oteenje glatkih radnih povrina, npr. kalupi, ukovnja i sl. Otpornost na abrazijsko troenje alata je primarno funkcija mikrostrukturnog stanja elika, tj. trai se: - martenzitrna mikrostruktura sa to viom tvrdoom - to vii udio kvalitetnih karbida Martenzit slui kao dobro vezivo za karbide - te tako nema opasnosti od upanja karbida iz osnove mase elika. Osim udjela utjee i vrsta karbida, veliina i oblik , te prostorna razdioba. Iz ovoga slijedi kako su svi alatni elici su nadeutektoidnog ili ak podeutektikog sastava u kaljenom stanju M + K + Az ili e M + K + K + Az Legirani su jakim karbidotvorcima Cr, W, V, Mo

2. ILAVOST
Posebno vano kod udarno optereenih alata ekii , dlijeta, djelovi tanci, ukovnja i sl., uz zadravanje ostalih svojstava Otoprnost na pojavu pukotina ili loma. Od alata se trai to via granica teenja, a ne visoka duktilnoat elici visoke ilavost ne mogu istovremeno imati i visoku otpornost na troenje, jer vii udio krhkih faza u mikrostrukturi ( karbida ) nepovoljno djeluje na deformabilnost. Optimalna ilavost ( duktilnost ) pojedinog elika postie se pravilnim poputanjem.

3. OTPORNOST NA POPUTANJE
Bitan zahtjev za alate koji rade pod visokim temperaturama, kao npr. kokile i ukovnji ili za alate od kojih se u radu razviju visoke temperature, kao npr. visokooptereeni rezni alati. 2

Poviena temperatura uzrokuje vei ili manji pad vrstoe i tvrdoe i otpornost na troenje, ve prema tome o kojoj se vrsti elika radi. U irem smislu otpornost na poputane ukljuuje i razmatranje ostalih ponaanja elika pri radnim temperaturama, kao to se: promjena granice razvlaenja, vrstoe i ilavosti, sklonost oksidaciji, otpornost na promjenu mjera, otpornost na toplinski umor. Takvo je kod kalupa za topli rad vrlo vana otpornost na toplinski umor kao posljiedica promjene toplinskih naprezanja usljed ciklikih ugrijavanja i ohlaivanja alata. Otpornost na toplinski umor se povisuje unoenjem tlanih naprezanja u povrinske slojeve radne plohe kalupa, postupcima termokemijske obrade, povrinskim presvlaenjem i mehanikim putem. Najveu otpornost na poputanje pokazuju alatni elici za topli rad i brzorezni elici, tj. elici legirani sa W, Mo, Co i V.

ALATNI ELICI ZA HLADNI RAD

1. Nelegirani 2. Niskolegirani - visokougljini W-V elici - nisko i srednjeugljini W-Cr-(Si)-V elici - Cr-elici - Mn-Cr-V i Mn-Cr-W elici 3. Visokolegirani

Nelegirani alatni elici za hladni rad

Sadre od 0,5...1,3 %C , svojstva im bitno ovise o masenom udjelu ugljika. to je vii %C, vea je tvrdoa, a manja ilavost i obratno. Imaju malu prokaljivost jer nisu legirani, ali zbog toga imaju bolju ilavost u odnosu na druge alatne elike jer se kaljenjem u rubnim slojevima postie martenzitna mikrostruktura, dok u jezgri ostaje eutektoidna mikrostruktura. Lake se obrauju odvajanjem estica od ostalih alatnih elika, jeftini su te se proizvode u velikom asortimanu dimenzija. Od njih se izrauju manji alati jednostavnijeg oblika i manjih presjeka dlijeta, ekii, klijeta, rune kare, sjekai, turpije i sl.

Niskolegirani alatni elici za hladni rad

Osnovni cilj legiranja kod ovih vrsta elika je: - poveanje prokaljivosti - dobivanje kvalitetnijih i toplinski postojanijih karbida koji za razliku od Fe3C daju veu tvrdou i otpornost na troenje.

Visokolegirani alatni elici za hladni rad

Glavni legirni element im je krom ( > 5 % ), a osim kroma pojedini elici sadre V, Mo i W. Legiranje kromom dovodi do stvaranja karbida ( Fe, Cr)3C, Cr7C3 ili Cr23C6. S povienjem masenog udjela kroma smanjuje se eutektoidna koncentracija i povisuju temperature pretvorbe, to znai da raste potreba temperatura austenitizacije. Nadalje , kao to je poznato kod elika sa manjim masenim udjelom ugljika i visokim udjelom kroma ( > 13 % ) martenzitni nehrajui elici postie se velika otpornost na koroziju u zakaljenom i poputenom stanju, ali i manja otpornost na troenje. Podjela s obzirom na sastav i mikrostrukturu: 1. elici s oko 5 % Cr 2. Visokougljini ledeburitni elici s 12 % Cr 3. Martenzitni elici nehrajui elici Primjena: matrice za vuenje ice, profilni alati, valjci, alati za preanje duromera, alati za hladno oblikovanje, kalibri za provrte i navoje i sl.

ALATNI ELICI ZA TOPLI RAD

Najvanije svojstvo ovih elika treba biti vrlo dobra otpornost na poputanje, koja obuhvaa brojne neeljene pojave zbog dugotrajne izloenosti povienim temperaturama kao to su : snienje tvrdoe, promjene mikrostrukture i toplinski umor. Dodatni uvjeti koji se predstavljaju pred ove elike: - otpornost na troenje - otpornost naa visokotemperaturnu koroziju ( intezivnu oksidaciju ) - otpornost na pojavu plastinih deformacija ( dobra granica teenja ) - otpornost na udarno optereenje ( ilavost ) Ovakva svojstva se postiu legiranjem karbidotvorcima W, Mo, Cr i V ime se povisuje otpornost na troenje i poputanje. Zbog poveanja ilavost i prokaljivost elici se legiraju niklom, a za poveanje dinamike izdrljivosti silicijem. Primjena za alate izloene najveim topliskim optereenjima: alati za preanje, kokile za tlano lijevanje Cu-legura, alati za ekstruziju, tance za topli rad, ...

BRZOREZNI ELICI
Legirani su s jakim karbidotvorcima ( Cr, W, V, Mo ), koji s povienim % C ( 0,7...1,3 ) stvaraju slobodne karbide postojane i pri viim temperaturama , te s Co. Zbog toga se odlikuju izvrsnom otpornou na troenje i otpornou na poputan je pri radnim temperaturama 500...600 0C, ali radi toga im je mala ilavost Brzorezni elici imaju u lijevanom stanju, zbog vieg masenog udjela legirnih elemenata ledeburitnu mikrostrukturu koja uzrokuje poveanu krhkost. Primjena: rezni alati, alati za obradu austenitnih i vatrootpornih elika, te elika poboljane rezljivosti.

LEGURE BAKRA
Prednosti Cu i Cu-legura u odnosu na druge materijale: vrlo dobra elektrina vodljivost vrlo dobra toplinska vodljivostbvc sposobnost lijevanja sa nizom metala veina legura ima vrlo dobru duktilnost i kovkost FCC vrlo dobra korozijska postojanost zelena prevlaka u atmosferi ( patina lunati bakrov karbonat i ugljina kiselina iz zraka ) kao i prema morskoj vodi - svojstva istog Cu mehanika, livljivost, kemijska postojanost mogu se poboljati legiranjem ime se , ali , smanjuje toplinska vodljivost - nema alotropskih modifikacija - nemagnetinost - lijepa boja Nedostaci Cu i Cu-legura visoka cijena visoke temperature lijevanja ne smije se koristiti u dodiru s hranom ili u preradi prehrambenih namirnica opasnost od vodikove krhkosti > 500 0C uz H2 i CO dolazi do difuzije. Materijal ispuca. neotporan prema oksidirajuim kiselinama vino, voni sokovi i sl. ( nastaje otrovni bakrov acetat ) -

BAKAR
NELEGIRANI BAKAR - elektrina vodljivost ( ovisi o udjelu neistoa ) - toplinska vodljivost vrstoa se povisuje s poveanim udjelom neistoa. Najii bakar ima nisku tvrdou Zavarivanje bakra je oteano zbog njegove dobre toplinske vodljivosti, no izvodivo pri plinskom zavarivanju ( H2 ), pri emu treba paziti da vodik ne ue u strukturu bakra pri emu nastaje vodena para ( vodikova bolest ). Bakar je kemijski postojan u neutralnim i lunatim otopinama, pa se zato koristi za izradu vodovodnih cijevi . Nije prikladan za smjetaj vonih sokova jer ga nagrizaju oksidirajue kiseline, pri emu moe nastati otrovni bakrov acetat. NAINI POVIENJA VRSTOE Bakrene legure se mogu ovrsnuti jednakim mehanizmima koji se koriste i za ovrivanje drugih metala 5

1. Legiranjem do granice rastvorljivost ( legirni element se rastvara i nastaje monofazna stuktura 2. Hladnom deformacnijom 3. Precipitacijskom ovrivanjem 4. Prisutnou druge faze

KLASIFIKACIJA Cu LEGURA
Bakrove legure se obino klasificirajuu na temelju vrste i udjela glavnih legirnih elemenata, pa tako glavne vrste bakrovih legura su mjedi i bronce. 1. Legure Cu-Zn - Mjedi a) Prave mjedi , > 50% Cu ; < 44% Zn b) Specijalne mjedi sa < 44% Zn i 7,5% - ukupno Ni, Fe, Mn, Si, Mn i Sn c) Cu-Zn-Ni ( 10 30 % Ni ) novo srebro . d) Cu-Zn-Sn-Pb , > 80 % Cu crveni metal, crveni lijev 2. Legure bakra bez cinka veinom bronce a) b) c) d) e) f) Cu-Zn prave bronce ili kositrene bronce , < 15% Sn Cu-Al aluminijeve bronce , < 14 % Al Cu-Sn-Pb olovno-kositrene i olovne bronce , < 10 % Sn, < 25 % Pb Cu-Be berilijeve bronce , < 2% Be Cu-Mn-Si manganove i silicijeve bronce Cu-Ni konstantan , < 45% Ni

1. Legure Cu Zn
Mjedi su uglavnom legure Cu i Zn kojima mogu biti dodani i drugi elementi. Postoje dvije vrste mjedi; mjedi koje su oblikovljive deformiranjem u hladnom stanju, + i - mjedi koje su oblikovljive u toplom stanju a) Legure Cu-Zn ( mjedi ) - > 50 % Cu i < 44 % Zn Mogu biti gnjeene i lijevane Svojstva im ovise o % Zn 1. mjedi 2. + mjedi 3. mjedi 1. mjedi : dobro oblikovljive na hladno , ali ne na toplo Opasnost od napetosne korozije ( season cracking ) koja se moe smanjiti arenjem za smanjenje zaostalih naprezanja, osjetljive su na temperature arenja zbog opasnosti od naglog porasta zrna, visoka cijena zbog zahtjeva Cu i Zn za visokom vrstoom.

2. mjedi: krhke, toplo oblikovljive ( BCC reetka ) : -intermetalni spoj 3. + mjedi: preteno se oblikuju na toplo, dok hladno kod dobivanja zavrnih dimenzija i korektnog stupnja ovrsnua za daljnu upotrebu. Mala ilavost pogoduje boljoj obradljivosti, dok se daljna obradljivost poboljava dodatkom olova ( Pb ).

b) Specijalne mjedi Ukupno < 7,5 % Ni, Mn, Fe, Si, Al i Sn , dok je ostatak Zn Specijalne mjedi mogu biti gnjeene i lijevane Toplo oblikovljive Velika vrstoa : Rm > 700 N/mm2 Dodatkom Mn, Al, Fe i Si poveava se korozijska postojanost legura. c) Legure Cu-Zn-Ni ( > 10 % Ni ) Ove legure spadaju meu najstarije metalne materijale ovjeanstva ( Kina ). Poznate su pod imenima . argentan, novo srebro, alpaka, bijeli bakar Homogena vrsta otopina ( mjeanac ) Vrlo duktilne i dobro hladno oblikovljive Dobro se leme Osjetljive na napetosnu koroziju Koriste se : u finoj mehanici, optici, graditeljstvu, itd. d) Legure Cu-Zn-Sn ( + Pb )

2. Bronce
Bolja vrstoa, otpornost na troenje i klizna svojstva u odnosu na Cu-Zn legure. Bolja korozijsk otpornost, ali i via cijena. a) Kositrena bronca prava bronca Gnjeene Sn bronce < 9% Sn struktura - hladno oblikovljiva oko 1,5 % Sn tvrde vuene ice za telefonske kabele 6...8% Sn Rm = 900 N/mm2, HV = 180 , koristi se za valjane opruge Lijevane Sn bronce Koriste se prvenstveno za izradu kliznih leaja. irok interval skruivanja za 10..15 % Sn, pa je dobra livljivost , ali postoji mogunost mikrosegreacija.

9...15 % Sn ---+ vrlo dobra otpornost na troenje tvrda i krhka faza ( intermetalni spoj iako ima FCC reetku ) Vrste lijevanih legura: P.CuSn10 P.CuSn12 otporna na troenje P.CuSn14 Primjena: korozijski otporni dijelovi pumpa i turbina, klizni leajevi, puni prenosnici , crkvena zvona b) Al bronce < % Al Po svojstvima su vrlo sline Cu-Sn broncama , ali jeftinije jer skupi Sn zamjenjuje Al. Imaju dobru otpornost na troenje, dobru korozijsku postojanost, otpornost na oksidaciju, te sposobnost zadravanja vrstoe pri viim temperaturama. c) Olovno kositrene bronce: < 10% Sn i < 28% Pb To su lijevane legure koje uglavnom slue za klizne leaje. Imaju poveanu toplinsku vodljivost, te veliku otpornost na troenje d) Cu-Ni legure - Konstantan Cu i Ni su vrlo blizu u periodnom sustavu, oba imaju FCC reetku slinih parametara gustoe, pa zbog toga imaju potpunu rastvorljivost u rastaljenom i vrstom stanju. Imaju dobru obadljivost i veliku korozijsku postojanost Cu-Ni legure posebnih elektrinih svojstava Legura CuNi44 ( konstantan ) rabi se za termoelemente i grijae ( male razlike u kemijskom sastavu ).

NIKAL i njegove legure

Svojstva: - hladna oblikovljivost - ilavost pri niskim temperaturama - otpornost pri visokim temperaturama Svojstva Ni- legura: - otpornost na koroziju i mehanika otpornost rpi visokim temperaturama - FCC struktura - Ni-Ti legure ( Nitinol ) s efektom prisjetljivosti oblika pametne legure ( eng. Shape memory alloys ) - Posebna fizikalna svojstva

 Elektrina svojstva ( velik elektrini otpor grijai ) Magnetska svojstva ( meki magneti ) Legure s malom toplinskom rastezljivoi ( INVAR ) Superlegure :Ni-Fe-Co + Cr + W, Mo Ti, Al dobra vlana vrstoa i otpornost na puzanje do 0,7 Ti ( > 1100 0C ), visoka cijena Koriste se za izradu: zrakoplovnih plinskih turbina, brodskih turbina, ureaja u energanama, i sl.

Mehanika otpornost pri visokim temperaturama naini ovrsnua superlegura

Na ovrsnue kristalnim mjeancima najjae djeluje Co ( > 16% ) Na ovrsnue precipitacijom djeluju: - Cr , uz otapanje u austenitnoj matrici i stvarnjem Cr23C6 - Mo,Nb, Ta i V stvarnjem katbida - Al i Ti stvaranjem intermetalih spojeva : Ni3Al, i Ni3Ti

KOLBALT i njegove legure

SVOJSTVA: ispod 1495 0C FCC modifikacija, a ispod 417 0C u stabilna HP modifikaciju ( preklopni mehanizam ) ogranieno hladno oblikovljiv , dobro toplo oblikovljiv otporan pri visokim temperaturama kao legirni element kod superlegura, slui za povienje vrstoe

Sastav; 30...65 % Co, 15...30 % Cr, < 20% Fe, < 32% Ni i < 1,1 % C + W, Mo, V, Ti, Nb, Ta, Zr i B Primjena: - za nerotirajue djelove plinskih i mlaznih motora ( Tr < 1000 0C ) - implantanti u ljudskom tijelu - legure za zube - legure za navarivanje

Aluminuj i njegove legure

Pripada metalima niskog talita U zemljinoj kori ima ga relativno puno oko 7,5 %, ali ne u elementarnom obliku nego u obliku spojev oksida ili mjeavine oksida Al2O3.

Shema dobivanja Aluminija: Aluminij se u prirodi nalazi u obliku oksida i smjese oksida iz kojih se metal izdvaja skupim elektrolitikih postupkom, najee zagrijavanjem sa jeftinim oksidacijskim sredstvom pri emu metal ekstrahira iz oksidne rude, a dobiveni sirovi metal se rafinira, ime se omoguuje oksidacija veine prisutnih neistoa. Svojstva tehnikog aluminija: - mala gustoa ( oko 2700 kg/m3 ) oko tri puta manja nego u Felegura lake konstrukcije - otpornost na atmosfersku koroziju prevlai se tankim filmom Al2O3 oksida ( nepovoljno pri zavarivanju , solnij i spumpornoj kiselini ) isti Al je nepostojan na alkalne otopine koje razaraju oksidni film graevno vapno i mort - visoka elekrina vodljivost s obzirom n masu bolje od Cu - visoka toplinska vodljivost 4 do 6 puta via od elika - povoljan omjer Rm/gustoa kod legura ( tkz.specifina vrstoa ) - nizak E ( oko 3 puta niu nego u elika ) vee elastine deformacije, odnosno manja krutost - Ograniena primjenjivost pri povienim temperaturama ( Temperatura taljenja oko 660 0C ) do 150...200 0C - Relativno loa zavarljivost zobg stvarnja oksida treba zavarivati u inertnij atmosferi - Reciklinost znatno manja potreba energija za recikliranje nega za primarni proizvodnju. - Izvanredno toplo i hladno oblikovljiv deformiranjem ( FCC struktura ) VRSTE TEHNIKOG ISTOG ALUMINIJA Al99; Al99,3 za ope svrhe Al99,5 za robu iroke potronje Al99,7 za kemijsku industriju i brodogradnju Al99,8 za kemijsku industriju i elektrotehniku PRIMJENA TEHNIKOG ALUMINIJA kemijska i prehrambena industrija kuhinjsko posue i metalni proizvodi iroke potronje graevinarstvo krovovi , oluci i ukrasi ambalae, folije tube i limenke

POVIENJE MEHANIKE OTPORNOST Al

A) Hladna deformacija valjanje, vuenje B) Legiranje 10

C) Toplinska obrada precipitacijsko ovrivanje

KLASIFIKACIJA Al LEGURA
1. Prema tehnolokoj preradi a. Gnjeene b. Lijevane 2. Prema kemijskom sastavu a. Al-Si b Al-Mn c Al-Cu d Al-Mg e Al-Zn 3. S obzirom na mogunost toplinske obrade - toplinski neovrstive - toplinski ovrstive

TOPLINSKI OVRIVANJE AL LEGURA PRECIPITACIJSKO OVRIVANJE

Wilm je 1906. god otkrio da legura sastava: 4,5 % Cu i 0,5 % Mg, ostalo Al, ovrava duim stajanjem pri 20 0C, ako je prethodno gaena na 450 0C. Pa je tako ta legura patentirana pod imenom duraluminij i dural Koristila se u 1.Svjetskom ratu za cepeline Nema alotropskih modifikacija kao kod kaljenja elika POLAZNI UVJETI ZA TOPLNSKO OVRIVANJE 1. Legura mor biti sastava iz heterogenog podruja + 2. Maseni udio legirnih elemenata ne smije prekoraiti granicu maksimalne topljivosti u mjeancu kako bi se mogla postii potpuna apsorcija stranih atoma rastvornim arenjem. 3. Druga faza mora u polaznom stanju biti neki intermetalni spoj kako bi tijekom promjena koje se zbivaju, dolo do ponovnog izluivanja toga intermetalnog spoja ali u koherentom obliku. TIPOVI PRECIPITATA ( FAZNIH GRANICA ) a) koherentni b) polukoherentni c) nekoherentni VRSTE GNJEENIH LEGURA I NJIHOVA SVOJSTVA 1. Toplinski neovrstive Rm = 200...300 N/mm2 2. Toplinski ovrstive Rm do 600 N7mm2 11

LIJEVANE Al LEGURE
Sadre elemente koji tvore lako topive eutektikume to im daje dobra svojstva livljivosti Mehanika svojstva su slabija nego kod gnjeenih legura. Mogu se svrstati u tri osnovne skupine: a) Al-Si b) Al-Mg c) Al-Cu Al-legure mogu se jako dobro lijevati na sve naine ( u kokile, u pijesak, tlano ), dok neke od njih mogu dodatno precipitacijski ovrsnuti. 1.Al-Si silumini najrairenija lijevana legura 10..13 % Si pospjeuje livljivost. Ove su legure priblinog eutektikog sastava, pa se koriste za tlani lijev i druge vrste lijevova gdje se zahtjevaju zamreni presjeci, budui da posjeduje veliku itkost, malo skupljanje i uski interval skruivanja. Imaju dobru kemijsku postojanost. 2.Al-Mg Imaju dobru korozijsku postojanost, pa se kod ovih legura moe postii visoki sjaj. Najbolja kombinacija vrstoe i ilavosti se postie sa 10 % Mg. 3. Al-Cu Toplinski su ovrstive s osrednje visokom vrstoom, te sa relativno slabom ilavosti. Dobro su otporne pri viim temperaturama , te su rezljive. Loija livljivost i korozijska postojanost

TITAN I NJEGOVE LEGURE

Svojstva : Poliorfan metal; od 20 - 885 0C HCP titan 885 do talita 1670 0C BCC titan Relativno niska gustoa ( 4500 kg/m3 ) Povoljna specifina vrstoa ( od -200 do + 550 0C ) Relativno visok E ( 110 000 N/mm2 ) Znaajna otpornost na umor i na puzanje Mala toplinska rastezljivost Visoko postojan u razliitim agresivnim medijima ( morska voda, kiseline ) stvara se oksidni sloj Veliki afinitet prema O2, C, N2, i H2, naroito iznad 950 0C Teko obradljiv odvajanjem estica jer je ilav, opasnost od zapaljenja strugotine Ograniena sposobnost hladnog oblikovanja ( HCP ) , bolje toplo oblikovljiv Tee zavarljiv ( u zatitnoj atmosferi ) Relativno visoka cijena

12

Titanove legure
Prema mikrostrukturi , , ( + ) legure - glavni stabilizatori faze: C, O, N, Al, Sn - stabilizatori faze: Cr, Ni, Mo, Fe, Ta 1. legure relativno slabo hladno oblikovljiv ( HCP ) zavarljivost, ilavost, vrstoa i stablinost pri viim temperaturama ( 370 do 500 0C ) za dijelove motora - dobra ilavost i vrstoa i pri snienim temperaturama - toplinski neovrstive Primjeri: TiAl17Zr12 za dijelove motora 2. ( + ) legure: - povienje vrstoe ( + ) legura moe se postii toplinskom obradom - osjetljiv postupak pojava krhkosti ( metastabilna faza ) - najvie se proizvode od svih Ti-legura. ( TiAl16V4 ) vrstoa ( + ) legura ovisi o: - udjelima i -faze i o legirnim elementima otopljenim u njima - efektima toplinske obrade koja se temelji na metastabilnosti, tj.raspadu metastabilne -faze. 3. legure: - velika sposobnost hladnog oblikovanja duktilnost - visoki omjer Rm/ gustoa ( specifina vrstoa ) - visoka vrstoa nakon toplinske obrade - krhke pri niskom temperaturama - dobra vrstoa < 300 0C uz kratkotrajno mehaniko optereenje - zavarljivost - postojanost pri viim temperaturama - otpornost na napetosnu koroziju Primjena: TiAl3V8Cr6Zr4Mo4 u zrakoplovnoj industriji, svemirskoj tehnici -

Magnezij i njegove legure

Prednosti mala masa ( = 1740 kg/m3 ) - najmanja meu legurama konkurentne Al legurama u pogledu omjera Rm / gurstoa velika sposobnost priguenja vibracija izvanredna rezljivost s obzirom na koliinu obraenog metala i troenje metala

13

Nedostaci -

nekoliko legura ima vrlo dobru livljivost slaba otpornost na kroziju ( neotpornije od Al i Ti legura ) veliki afinitet prema 02 potebna povrinska zatita prevlake bronane boje HCP struktuira ograniena mogunost hladne deformacije Mogu se oblikovati deformiranjem pri > 300 0C nizak E ( 45 000 N/mm2 ) i niska vrstoa gornja temperaturna granica od 300 350 0C velika kemijska reaktivnost ( mogunost samozapaljenja pri lijevanju i obradi )

Vrste legura: Zbog slabe oblikovljvosti ( HCP ), ilavosti, velike osjetljivosti na ureze i grube mikrozrnate primarne strukture, magnezij se legira. Glavni legrini elementi: Al, Zn, Th, Zr i Ce 1. Mg-Al, Mg-Zn ili Mg-Al-Zn 2. Mg-Zr + Zn, Th ili Ce Kompoziti s metalnom matricom Mg matrica + estice SiC ili Al203 Primjene: Pilotsko sjedalo ( lagano, priguenje vibracije ) , sjedala u F1

TEHNIKA KERAMIKA
Tehnika keramika se proizvodi slino kao i ostale vrste keramika ( porculan ). Osnovna sirovina je prah koji mora biti visoke istoe, a dobiva se razliitim postupcima Bitni koraci u procesu proizvodnje: 1.Priprema sirovine - proizvodnja praha - proizvodnja granulata 2.Oblikovanje sirovca - oblikovanje sirovca - suenje sirovca - obrada sirovca 3. Sinteriranje - sinteriranje ( sraivanje ), vrue preanje Sinteriranje je najvanija operacija u proizvodnji dijelova tehnike keramike, tj. kod nje dolazi do spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju 4. Zavrna obrada 14

- bruenje dijamantnim alatima, poliranje, obrada laserom, itd Opa usporedba svojstava s metalima PREDNOSTI: NEDOSTACI: mala ilavost velika krhkost mala otpornost na toplinski umor niska vlana vrstoa visoki trokovi vrijednosti za mehanika svojstva via tvrdoa, osobito pri povienim temperaturama via tlana vrstoa pri povienim temperaturama vea otpornost na puzanje vii modul elastinosti krutost manja toplinska i elektrina vodljivost bolja izolacijska svojstva velika otpornost na troenje mala gustoa mala toplinska rastezljivost kemijska inertnost

Glavni uzroci loma - poroznost i ukljuci - povrinske napukline, nedopustiva hrapavost od zavrni obadi - velika zrna nastala tijekom proizvodnje

Keramiki materijali u tehnici 1. Silikatna keramika ( porculan, steatit, korderit, mulit ) 2. Oksidna keramika ( Al203, MgO, Zr02, aluminijev titanat, olovni cirkonattitanat ( piezo-keramika ) 3. Neoksidna keramika ( SiC, Si3N4, AlN, B4C, BN ) Svojstva Al203, silikatne keramike, Zr02, vrste ZrO2, SiC, SN, AlN Mogunosti poboljanja za nove keramike materijale Pruaju se u : Upotreba: plinske turbine kod aviona, lopatice rotora ventili i drugi dijelvi motora komore za izgaranje mlaznice kuglini i klizni leajevi uporabi krajnje sitnog i istog praha ( nanoestice ) novim proizvodnim posupcima upotrebom toplinskim obrada plazmom

15

Tvrdi metali
Neoksidna vrsta keramike: metalno-karbidni ( estice ) kompozit ) Karbidi su nositelji tvrdoe i otpornosti na troenje, dok metal osigurava ilavost viefaznog materijala. Toplinska i elektrina vodljivost STRUKTURA: - Osnova je metalna: Co - + karbidi: WC, TiC, TaC Naini dobivanja - mijeanje metalnih prahova meusobno i s plastifikatorom - preanje - sinteriranje Osnovna svojstva tvrdih metala: - visoko talite - visoka tvrdoa i otpornost na troenje - visok modul elastinosti , visoka tlana vrstoa i vrstoa na povienim temperaturama - dobra postojanost na temperaturne promjene - dobra proonjivost s metalnim taljevinama - otpornost na koroziju - visoka toplinska i elektrina vodljivost Primjena tvrdih metala - rezni alati - alati za probijanje, duboko vuenje i provlaenje ice - dijelovi strojeva ( valjci, cilindri, turbinske lopatice...)

16