SVEU ILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA UNARSTVA Zavod za telekomunikacije

Kolegij: Organizacija telekomunikacijske mreze

SEMINARSKI RAD

WEB 2.0: World Wide Web kao drutvena platforma

Sre ko Sviben Domagoj Vu Vladimir Vuji

Zagreb, sije anj 2009.

Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................1 2. Svojstva i vrste korisni ki kreiranog sadraja...............................................3 2.1. 2.2. 2.3. Svojstva korisni ki kreiranog sadraja................................................3 Faktori motivacije korisnika za kreiranje sadraja .............................4 Vrste korisni ki kreiranog sadraja .....................................................6

3. Distribucijske platforme korisni ki kreiranog sadraja.............................9 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. Blog .......................................................................................................9 Wiki .....................................................................................................10 Drutvene mree .................................................................................11 Podcast.................................................................................................13 Agregacija i sindikacija ......................................................................14 Ostali vezani pojmovi.........................................................................14

4. Kriti ki osvrt na korisni ko kreiranje sadraja ........................................16 5. Zaklju ak ....................................................................................................18 6. Literatura .....................................................................................................19

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

1. Uvod
Izraz Web 2.0 prvi put je upotrijebljen 2004. godine na konferenciji O'Reilly Media Web 2.0 nakon ega postaje esto koritena fraza. Postoji mnogo razli itih definicija termina Web 2.0 me utim njegov glavni smisao odnosi se na novu generaciju World Wide Weba ne s aspekta tehni kih specifikacija, ve s aspekta koritenja interneta kao platforme od strane programera i krajnjih korisnika.

Internet se jo uvijek temelji uglavnom na jednosmjernom prikazu informacija na na in da korisnik ne moe utjecati na prikazani sadraj. Koncept Web 2.0 donosi promjenu u samom prikazu sadraja u smislu interakcije zbog toga to omogu uje korisnicima stvaranje sadraja te uz to dodaje socijalizacijsku komponentu.

Osnovne karakteristike Weba 2.0 su: Internet kao platforma krajnji korisnici koriste aplikacije u potpunosti putem web preglednika korisnici kreiraju sadraj i nad njim imaju kontrolu sadraj pripada korisnicima drutvena komponenta unaprije ena grafi ka su elja

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Iako izraz Web 2.0 sugerira da se radi o novoj verziji, odnosno ve spomenutoj novoj generaciji weba, on zapravo predstavlja samo njegovo unaprje enje s ciljem ostvarenja navedenih karakteristika. Takav pristup se pokazao uspjenim u tolikoj mjeri da su ga ak i tradicionalni mediji po eli u odre enoj mjeri slijediti omogu ivi svojim korisnicima da ne budu samo pasivni konzumenti.

Ipak, arhitektura Interneta predstavlja najpogodnije rjeenje za korisnike koji ele biti aktivni sudionici u stvaranju i objavljivanju medijskog sadraja. Stoga e fenomen Weba 2.0 u okviru ovog rada biti obra en s drutvenog aspekta, odnosno Weba kao drutvene platforme koja korisnicima omogu uje stvaranje, ure ivanje i objavljivanje vlastitog sadraja,

komunikaciju i socijalizaciju te me usobnu suradnju na zajedni kim projektima to je osobito korisna mogu nost u poslovnim i edukacijskim sredinama.

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

2. Svojstva i vrste korisni ki kreiranog sadraja

Upotreba Interneta karakterizirana je sudjelovanjem i interakcijom korisnika u komunikaciji, izraavanju i stvaranju sadraja. Participativni web je naj e i pojam i temeljni koncept kojim se opisuje proirenje kreativnosti i komunikacije bazirano na irokoj upotrebi internetskih mogu nosti, odnosno inteligentnim web uslugama i aplikacijama koje omogu uju korisnicima da sura uju i doprinose razvoju, proirenju, vrednovanju, komentiranju i distribuciji digitalnog sadraja te razvoju i prilago avanju internetskih aplikacija. Iako participativni web predstavlja iri pojam, jedna od njegovih glavnih zna ajki jest rast korisni ki kreiranog sadraja (User Created Content, UCC ili User Generated Content, UGC). Premda ne postoji op a definicija UCC-a, moe se re i da korisni ko stvaranje sadraja obuhva a razli ite oblike medijskog sadraja (pisani, zvu ni, vizualni i kombinirani) nastale kao produkt rada Internetskih korisnika.

2.1. Svojstva korisni ki kreiranog sadraja Tri osnovne karakteristike korisni ki kreiranog sadraja nune za njegovo razumijevanje su sljede e: Potreba za publikacijom: temeljna zna ajka jest da je rad objavljen u nekom kontekstu, primjerice na javno dostupnoj web stranici ili socijalizacijskom webu (dostupan odre enoj grupi ljudi). Kreativni trud: pri izradi novog sadraja ili prilagodbi ve postoje eg mora biti uloena odre ena koli ina stvarala kog napora koji moe

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

biti individualni, ali i skupni. Minimalnu potrebnu koli inu je teko odrediti i ona naj e e ovisi o kontekstu. Izrada izvan uobi ajene stru ne prakse: korisni ko stvaranje sadraja je naj e e izvan profesionalne rutine i prakse i uglavnom nema institucionalnog ili komercijalnog trinog konteksta

Ove zna ajke predstavljaju temelj za definiranje i identifikaciju irokog spektra korisni kog sadraja, iako je velika vjerojatnost da vremenom evoluirati. e one s

2.2. Faktori motivacije korisnika za kreiranje sadraja Najve i problem korisni ki kreiranog sadraja je doprinos samih korisnika. Mnogo projekata nije uspjelo zbog toga to korisnici nisu bili aktivni u stvaranju novih sadraja. Korist korisnika je ve a to ima vie novih sadraja, diskusija, razgovora i aplikacija stvorenih od strane drugih korisnika. Preivljavanje neke ideje temeljene na korisni ki kreiranom sadraju ovisi o motivaciji korisnika da stvaraju nove sadraje. Korisnici koji su uklju eni u stalno mijenjanje sadraja temelj su te zajednice koju ine vrijednom i jedinstvenom. Postoji mnotvo razli itih faktora koji utje u na korisnike i njihovu motivaciju za stvaranje i objavljivanje sadraja. Naj e a podjela je na tehnoloke, socijalne, ekonomske i institucionalne faktore koji pruaju objanjenje za brz rast i iroku rasprostranjenost takvog oblika medijskog sadraja.

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Tehnoloki faktori: Pove ana dostupnost irokopojasnog pristupa internetu Pove anje kapaciteta tvrdih diskova i brzine obrade podataka u kombinaciji s niim trokovima Smanjenje cijene i pove anje kvalitete potroa ke tehnologije ure aja za zvuk, sliku i video Dostupnost tehnologija za stvaranje, distribuciju i dijeljenje sadraja Razvoj jednostavnijih programskih alata za stvaranje i ure ivanje sadraja

Socijalni (drutveni) faktori: Pomak prema mla im dobnim skupinama sa znatnim ICT vjetinama, voljom za online sudjelovanjem i manjom neodlu no u pri otkrivanju osobnih podataka elja za stvaranjem i izraavanjem te potraga za ve om

interaktivno u nego u tradicionalnim medijima poput televizije. Razvoj zajednica i skupnih projekata Proirenje socijalnih faktora prema starijim dobnim skupinama i socijalnim funkcijama (drutveni angaman, politika i obrazovanje)

Ekonomski faktori: Nii trokovi i ve a dostupnost alata za za stvaranje, ure ivanje i hosting sadraja i nie po etne prepreke

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Nii trokovi irokopojasne Internet veze za davatelje usluga i za korisnike Pove anje komercijalnog interesa Ve a mogu nost oglaavanja i novih poslovnih modela za naplatu sadraja

Institucionalni i legalni faktori: Novi legalni na ini za distribuciju sadraja Fleksibilan pristup kreativnim radovima kroz prilagodljive licence i sheme autorskih prava poput Creative Commons licence

2.3. Vrste korisni ki kreiranog sadraja

Tekst

Korisnici stvaraju tekstove, pjesme, romane, kvizove i viceve te ih dijele sa svojom zajednicom. Omogu ena je distribucija amaterskih radova i povratna informacija zajednice. Oboavatelji esto piu kratke pri e s unaprijed

poznatim likovima s televizije ili filmova. Fanfiction.net je oboavateljska stranica sa tisu ama pri a, npr. nastavcima dogodovtina likova iz knjiga o Harryju Potteru. Quizilla.com je stranica s originalnim tekstovima mladih autora koji stvaraju i dijele kvizove, fikciju, poeziju, itd. Stranice poput Writely.com podupiru zajedni ki rad vie autora na jednom tekstu.

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Fotografije i slike

Korisni ki stvorene fotografije su op enito snimljene digitalnim kamerama. Fotografije mogu, ali i ne moraju biti softverski obra ene. Napredak u funkcionalnostima agregacije i pretraivanja pomo u tagova, korisni ki implementiranih pokaziva a i softvera za prepoznavanje promijenili su svijet digitalne fotografije. Sadraj na stranicama ve inom je objavljen pod Creative Commons licencom, stvaraju i time atraktivne baze za webdizajnere, nakladnike i novinare. Postoje brojni servisi koji se bave pohranom fotografija, npr. Flickr, Ofoto, Photobucket. Do 2006. godine Flickr, popularni servis za razmjenu fotografija, pohranio je oko dvjesto milijuna fotografija od 4 milijuna korisnika, od ega je oko 80% dostupno javnosti.

Glazba i audio

Audio zapisi stvoreni od strane korisnika Interneta pripadaju zaista irokom rasponu, od kombiniranja dviju ili vie pjesama u jednu, preko vlastitih amaterskih snimki glazbenika, do emitiranja emisija sli nim onima na radiju. Sadraj moe biti pohranjen na stranicama posve enim preradama, servisima za podcast, dijeljen preko p2p mrea, te spremljen na drutvenim ili osobnim stranicama. Glazba koju su stvorili korisnici rijetko se nala u online trgovinama.

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Video i film

Korisni ki stvoren ili prera en video materijal uzima tri osnovna oblika: vlastiti sadraj kao to su ku ni filmovi ili kratki dokumentarci, prerade postoje ih radova kao to su prerade filmova ili trailera i hibridni oblik koji kombinira prethodna dva. Jo jedan oblik korisni ki stvorenog videa sastoji se od spajanja dijelova video i/ili filmova i stvaranja novih verzija, esto parodiraju i

originalni film. Korisnici mogu koristiti ovakav oblik prerade i kao drutvenu, politi ku ili kulturnu parodiju. Video sadraji mogu biti spremljeni na korisni kim stranicama, dijeljeni preko p2p mrea ili dostupni putem platformi za distribuciju videa kao to su Youtube, Google Video, AOL Uncut, Dailymotion, MyVideo ili Libero Video. Ovakve stranice sve e e podravaju i pristup sadraju s mobilnih ure aja..

Korisni ki sadraj fokusiran na proizvode i druga podru ja interesa

Velika i heterogena kategorija servisa uklju uje korisnike i potroa e koji postavljaju miljenja i savjete, tako er poznate pod nazivom zajednice informacija i znanja . Uzimaju oblik internetskih oglasnih plo a gdje korisnici mogu predati miljenja i kritike, primjerice recenzije proizvoda. Ostali korisnici mogu koristiti ovakve informacije pri donoenju odluke o kupnji, a proizvo i mogu lake saznati to potroa i misle o njihovim

proizvodima te sakupiti ideje za preinake ili nove proizvode. Teme nisu limitirane na revizije proizvoda. Internetske platforme koriste se za razmjenu ili prezentaciju irokog raspona znanja i informacija, od zdravlja, ra unalnih problema, investicija, hobija itd. Neke stranice doputaju korisnicima da odgovaraju na postavljena pitanja poput Yahoovog servisa Ask a question.
8

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

3. Distribucijske platforme korisni ki kreiranog sadraja

S obzirom na to da korisni ko stvaranje sadraja podrazumijeva i njegovo objavljivanje, razvijen je irok spektar internetskih platformi za distribuciju takvog sadraja. Ve ina njih se oslanja na usluge hostinga pruaju i korisnicima dovoljne koli ine online prostora za objavljivanje vlastitih uradaka. Svaki oblik sadraja je u pravilu vezan uz odgovaraju u distribucijsku platformu pa se, primjerice, tekstualni sadraji naj e e pojavljuju u okviru blogova i sli no. Osim za distribuciju korisni kog sadraja to je bila prvobitna namjena, participativne Web tehnologije su pronale primjenu i za plasiranje tradicionalnog medijskog sadraja te razli ite komercijalne, edukacijske i poslovne aktivnosti.

Neke od najpopularnijih distribucijskih platformi su blogovi, wiki sustavi, podcasti, drutvene mree i druge sli ne usluge detaljnije predstavljene u nastavku.

3.1.

Blog

Blogovi su web stranice prvotno zamiljene kao online dnevnici odakle i vuku svoj naziv nastao skra ivanjem izraza web log. Sadraj se redovito aurira, a podaci se prikazuju u obrnutom kronolokom redoslijedu te mogu biti u obliku teksta, slike, zvuka, videa ili njihove kombinacije. Osim osobnih dnevnika, blogovi se mogu koristiti i kao sredstvo informiranja (osobito u poslovnim sredinama) ili nuditi bilo kakav sadraj ovisan o interesima autora.

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Osnovne karakteristike blogova, ujedno zaslune i za njihovu rairenost, su sljede e: jednostavna izrada za stvaranje i objavljivanje sadraja nisu potrebna nikakva znanja o web programiranju, jednostavan pristup za pristup sadrajima dovoljan je samo web preglednik ili RSS ita , preglednost kronoloki poredak sadraja i dodatne informacije poput komentara. Komentiranje objavljenog sadraja je tako er vana osobina, a blogovi su esto i po etna stepenica prema ostalim vrstama korisni ki kreiranog sadraja. Objavljivanje bloga je mogu e na vlastitim web stranicama (za to je potrebno instalirati odgovaraju i CMS softver) ili putem online servisa za pisanje blogova koji u potpunosti uklanjaju tehni ke zapreke zainteresiranim korisnicima.

3.2. Wiki Wiki je web stranica koja omogu uje kolaborativno ure ivanje (naj e e tekstualnog) sadraja. Korisnici mogu dodavati, brisati i ure ivati sadraj koriste i pritom vrlo jednostavan jezik za formatiranje ili odgovaraju i WYSIWYG editor. Osnovna ideja wikija je da se ve em broju ljudi koji itaju sadraj dopusti i njegovo eventualno ure ivanje proirivanjem i uklanjanjem pogreaka, odnosno da se ravnopravno sudjeluje u procesu stvaranja sadraja. Konkretan primjer te ideje jest i ovaj seminar koji je nastao zajedni kom suradnjom i koritenjem upravo wiki sustava. Najpoznatija web stranica temeljena na tim principima jest Wikipedia.

10

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Zamiljena je kao op a enciklopedija koja svima omogu uje ure ivanje sadraja. Iako se takav pristup inio riskantnim zbog slu ajnog ili namjernog objavljivanja pogrenih informacija, ipak se pokazalo da je takav na in upravljanja sadrajem prili no stabilan jer ve inu izmjena obavlja razmjerno mali postotak (ozbiljnih) korisnika, a uz sve lanke se navode i koriteni izvori informacija. S obzirom na to da se radi o ozbiljnom projektu, a tema ovog seminara nije kontroverzna, lancima s Wikipedije se moe vjerovati pa su stoga, izme u ostalih, koriteni kao literatura za seminar.

3.3. Drutvene mree Drutvene mrene stranice (Social Networking Sites) predstavljaju web servise koji korisnicima omogu uju stvaranje profila koji sadre osobne podatke i informacije kojima pokazuju svoju osobnost, navike, stil ivota i sli no. Pomo u tih profila korisnici se uklju uju u virtualne zajednice kako bi upoznali ljude sli nih stavova i interesa. Korisnicima se omogu uje povezivanje s prijateljima i poznanicima, me usobno izmjenjivanje poruka, chat, pisanje blogova, dodavanje aplikacija te upoznavanje novih ljudi. Servisi drutvenih mrea su vrlo zanimljivi u marketinkom smislu jer korisnici otkrivaju neke osobne podatke koji se mogu iskoristiti prilikom stvaranja proizvoda i usluga namijenjenih ciljanoj grupi korisnika, a poduze a mogu svoju djelatnost, izme u ostalog, promovirati stvaranjem profila putem kojih predstavljaju svoju ponudu proizvoda i usluga. Zahvaljuju i marketinkoj komponenti, drutveni webovi su u pravilu besplatni krajnjim korisnicima jer se naj e e financiraju od prodaje oglasnog prostora.

11

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Socijalizacijski mreni servisi danas su jedan od najpopularnijih oblika mrene komunikacije. Osim pronalaenja istomiljenika putem interneta, oni omogu uju razmjenu multimedijskih sadraja, znanja i iskustava me u korisnicima. Neke od popularnijih drutvenih mrea su: Facebook nastao je 2004. godine u okviru akademske zajednice i bio je namijenjen studentima Harvarda, zatim se postupno proirio i na druga sveu ilita da bi nakon toga stekao iroku popularnost diljem svijeta i postao uobi ajenim sredstvom komunikacije. Facebook predstavlja najpopularniju drutvenu mreu u Hrvatskoj. MySpace omogu ava stvaranje virtualnih zajednica u kojima se objavljuju osobni profili, blogovi, fotografije, te glazbenih i video materijali. Bogata multimedijska platforma je temelj njegova uspjeha. LinkedIn namijenjen je poslovnim korisnicima kojima omogu uje ostvarivanje i odravanje kontakata sa poslovnim kolegama, partnerima i klijentima s kojima sura uju. Profil sadri informacije o trenutnom zaposlenju te o ostalim podacima vezanim za karijeru. Twitter namijenjen mobilnim ure ajima, a temelji se na pisanju kratkih zapisa koji se pojavljuju na ekranima mobilnih ure aja onih korisnika koji su dio te virtualne zajednice. Last.fm servis koji je preteno orijentiran prema glazbi, ali sadri snanu socijalnu komponentu te omogu ava upoznavanje ljudi sli nih glazbenih interesa i proirenje vlastitih glazbenih obzora. Flickr internetski servis koji slui za objavu digitalnih fotografija, sadri i socijalizacijsku komponentu. Fotografije se tagiraju klju nim rije ima ime je omogu eno njihovo pretraivanje i kategoriziranje.

12

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

3.4.

Podcast

Izraz podcasting se odnosi na stvaranje vlastitih multimedijskih datoteka koje se vrlo jednostavno mogu objavljivati na webu. Termin je nastao spajanjem rije i iPod i broadcast pri emu je Appleov MP3 svira bio prvi ure aj koji je mogao automatski preuzimati takve sadraje s Interneta. Podcast se razlikuje od sadraja dostupnog putem streaminga ili direktnog downloada po tome to se temelji na modelu objavi/pretplati odnosno na push tehnologiji.

Pruatelj sadraja odlu uje koje sadraje eli ponuditi korisnicima (pretplatnicima) te ih objavljuje na odre enom feed kanalu. Oni korisnici koji su pretpla eni na doti ni kanal primaju te sadraje odmah kada se pojave na posluitelju. Korisnik koji eli primati sadraj se prijavljuje na eljeni feed kanal putem softvera za agregaciju kojeg koristi i za pronalazak novih i upravljanje postoje im kanalima.

Osnovna ideja podcastinga je trebala korisnicima omogu iti distribuciju vlastitih uradaka u stilu radio emisija, ali se upotreba proirila i na mnoga druga podru ja. Takav vid komunikacije i razmjene sadraja je stekao osobitu popularnost u edukacijskim krugovima gdje podcasti omogu uju me usobno razmjenu informacija izme u studenata i profesora. Tako je mogu e, primjerice, predavanja plasirati kroz podcaste koje zatim studenti mogu skinuti i koristiti u utvr ivanju gradiva, a mogu posluiti i odsutnim studentima da ne budu zakinuti za proputena predavanja (to bi bilo osobito korisno u slu aju FER-1 programa).

13

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

3.5. Agregacija i sindikacija Sindikacija (RSS - Really Simple Syndication) je postupak objavljivanja informacija koritenjem opskrbljiva a sadraja (feed) tako da ih jednostavno mogu skupiti alati za agregaciju sadraja. RSS opskrbljiva i naj e e sadre naslov ili saetak lanka koji je u potpunosti objavljen na nekoj web stranici ili blogu te link prema izvoru informacije. Agregacija je postupak prikupljanja sadraja s drugih web stranica i njegova sortiranja prema odre enom kriteriju. Moe se provoditi ru no ili automatski u korisni ki odre enim intervalima pomo u klijentskog softvera ili Web aplikacija, a prikupljaju se sadraji objavljeni putem sindikacije. To mogu biti naslovi s informativnih portala, novi zapisi na blogovima, medijski sadraji objavljeni kroz podcast, fotografije i videozapisi sa specijaliziranih servisa i sli no. Najpoznatiji primjer agregacije je internetski servis Digg.com koji je u po etku objavljivao vijesti prikupljene agregacijom s drugih stranica, ali se s vremenom proirio i na ostale oblike medijskog sadraja, a sakupljene materijale korisnici mogu jednostavno pregledavati, komentirati, ocjenjivati i dodavati tagove.

3.6.

Ostali vezani pojmovi

Virtualna okruenja Sadraji povezani za virtualna okruenja stvoreni su od strane korisnika online igara. Virtualni okruenja kao to su Second Life, Active Worlds, Entropia Universe i Dotsoul Cyberpark omogu uju korisnicima stvaranje novih objekata koji se koriste u samoj igri odnosno u virtualnom svijetu. Takvi novi objekti se mogu podjeliti s ostalim korisnicima ili ak na njima zaraditi. Primjer je prodaja virtualnih zemljita, automobila,

14

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

filmova ili odje e u Second Lifeu.

YouTube web servis pomo u kojeg se objavljuju i razmjenjuju video materijali. Objavljeni videozapisi se tagiraju klju nim rije ima omogu eno njihovo pretraivanje i kategoriziranje. ime je

Tagovi klju ne rije i koje opisuju sadraj web stranice, bloga, fotografije, video zapisa i sli no. Vizualni prikaz tagova koje neka web stranica ili usluga koriste predstavljen je oblakom ili skupinom tagova (Tag Cloud) . Pri tome su tagovi koji se e e koriste naglaeni na odre eni na in, naj e e veli inom fonta, a u pravilu su poredani abecedno tako da se traeni pojam moe prona i po abecedi, ali i po popularnosti odabrane teme. Odabir oznake iz oblaka korisnika e usmjeriti na sadraje ozna ene tim tagom.

Folksonomija predstavlja kategorizaciju sadraja koju provode korisnici kroz proces ozna avanja, odnosno tagiranja sadraja nedvosmislenim opisima. Time se drugim korisnicima omogu uje jednostavniji pronalazak traenog sadraja, a premda je takav sustav jednostavan i nekoordiniran, u praksi funkcionira prili no dobro.

Povratni link (linkback) metoda kojom web autori dobivaju obavijest kada neki drugi autori povezuju na jedan od niihovih dokumenata. Web autori time prate tko se povezuje na njihove radove. Postoje tri metode (Refback, Trackback i Pingback) povratnog linka koje se razlikuju pa na inu povezivanja na sadraj i obavjetavanja autora. Naj e e je koriten na blogovima. Povratni linkovi su mjerilo popularnosti nekog bloga pa dua lista povratnih linkova upu uje na popularniji sadraj.
15

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

4. Kriti ki osvrt na korisni ko kreiranje sadraja

Koncept korisni ki kreiranog sadraja izloen je razli itim kritikama od kojih se ve ina odnosi na privatnost, kvalitetu i to nost sadraja.

Kritika kvalitete sadraja temelji se na tome to sadraj ure uju korisnici koji nisu novinari. Razina kvalitete takvog sadraja naj e e nije na nivou kojeg propisuju standardi u izdavatvu, premda naravno postoje i iznimke koje taj nivo mogu i daleko nadmaiti. To nost sadraja je tako er kritizirana jer je svakome doputeno njegovo ure ivanje pri emu se ne zna stru nost korisnika u obra ivanoj temi. Postoje i korisnici koji namjerno unitavaju sadraj iznose i lane informacije, to se u pravilu odnosi na teme kontroverznog sadraja i upravo takvi primjeri se znaju prona i na Wikipediji. U slu aju drutvenih mrea kritizira se naruavanje privatnosti zbog toga to odre ene stranice trae od korisnika unos istinitih osobnih podataka. Otvorenost tih informacija omogu uje kra u identiteta ime se korisnicima moe nanijeti materijalna ili druga teta.

Osobito zanimljiv fenomen jest Web 2.0 promatran unutar lokalnih okvira. Dostupno u brzog interneta irokom krugu korisnika i internetske platforme koja svakome doputa sudjelovanje, otvaraju se mnogobrojna pitanja koja uglavnom izlaze van okvira ovog seminara, te predstavljaju temelj za razli ite rasprave i eventualna istraivanja s povijesnog, politi kog, psiholokog i sociolokog stajalita.

16

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

Kao najbolji primjer, ujedno i naj e i, mogu se uzeti internetski portali dnevnih novina koji svojim korisnicima omogu uju komentiranje lanaka. Pod krinkom (djelomi ne) anonimnosti gotovo svakodnevno dolazi do u nih i uvredljivih rasprava koje se u pravilu temelje na dobrosusjedskim me unarodnim odnosima i evociranju blie, a nerijetko i malo starije povijesti (odnosno u estalo povla enje paralela na relaciji 1991. 1941.). Stavi li se to u politi ki i povijesni kontekst, donekle je i razumljivo ukoliko je vezano uz odgovaraju u temu, me utim potpuno je neshvatljivo kada se takvi sadraji pojave uz teme s kojima nemaju apsolutno nikakvih dodirnih to aka.

Primjer koji predstavlja vezu virtualnog i stvarnog svijeta jest nedavni skandal koji je vrlo brzo dospio i u me unarodni tisak. Slu aj politi ke satire, o ito nepodobne vladaju im strukturama, je rijeen brzom policijskom intervencijom uz objanjenje da se radi o veli anju zakonom zabranjene ikonografije. Istodobno, mogu e je prona i mnotvo primjera, to na Internetu, to u stvarnom svijetu, koji na isti na in kre zakon, ali se sankcioniraju rijetko ili nikako. Dakle, rije je o jo jednoj zanimljivoj temi za raspravu i istraivanje sa slobodom izraavanja kao klju nim tagom te mogu no u za pokojim obavijesnim razgovorom u lokalnoj policijskoj postaji.

S druge strane, postoje i pozitivni primjeri od kojih bi vrijedilo istaknuti nekoliko vie ili manje uspjenih okupljanja ve eg broja ljudi s ciljem ostvarenja odre enih drutvenih promjena, a kojima je prethodilo okupljanje korisnika sa zajedni kim interesima u virtualnim zajednicama

socijalizacijskih mrea na Internetu.

17

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

5. Zaklju ak

Web 2.0 pristup orijentacijom na korisni ko sudjelovanje u stvaranju sadraja i drutvenom komponentom mijenja dosadanji na in prezentacije informacije. Korisnicima je omogu eno stvaranje, ure ivanje i objavljivanje vlastitih multimedijskih sadraja, komunikacija i socijalizacija te me usobna suradnja na zajedni kim projektima. Snana drutvena komponenta predstavlja i znatan ekonomski potencijal. Pruatelji Web 2.0 usluga ostvaruju profit prodajom oglasnog prostora zainteresiranim ponu ima

proizvoda i usluga koji zauzvrat dobivaju propagandnu platformu s brojnim mogu nostima i pristupom vrlo irokom krugu potencijalnih kupaca.

Navedeni razlozi su temelj popularnosti web aplikacija i stranica koje implementiraju Web 2.0 koncept to je najbolje vidljivo na primjeru magazina Time koji je osobom 2006. godine proglasio upravo korisnika koji svojim angamanom doprinosi stvaranju sadraja i razvoju online zajednica. Popularnost se o ituje i u tome to ak i tradicionalni mediji slijede takav princip omogu uju i u odre enoj mjeri svojim korisnicima da ne budu samo pasivni konzumenti.

Narednih godina nas o ekuje rast i razvoj novih Web 2.0 usluga koje e potaknuti korisnike na daljnje sudjelovanje u stvaranju novih sadraja te uobi ajenu upotrebu opisanih naprednih komunikacijskih mogu nosti u privatne, poslovne i edukacijske svrhe.

18

Organizacija telekomunikacijske mreze

Web 2.0 : Korisni ko kreiranje sadraja

6. Literatura

[1] What Is Web 2.0? Design Patterns and Business Models for the Next

Generation of Software (Tim O'Reilly)

[2] What is Web 2.0? Ideas, technologies and implications for education

(Paul Anderson)

[3] Participative Web and User-Created Content: Web 2 0, Wikis and

Social Networking (Graham Vickery, Sacha Wunsch-Vincent)

[4] Primjena Web 2.0 tehnologija u poslovanju (Tihomir Orehova ki,

Mario Konecki, Zlatko Stapi )

[5] Web 2.0: Nema vie potroa a, sada su svi sudionici (Dragan Petric)

[6] http://en.wikipedia.org/ (razli iti lanci)

19