3. Uvadl imHiHt utf< HiwiwIiii) pu<m*picgmiildh ugovora* n M godbl. Jww mndianfr port) nwlgumo.

ttdonkiMHinM

* *Znl 6

a * * T*^***

ZATO TRAJKAMO?
Uredila: Akademka solidarnost

BIBLIOTEKA Jedan svijet jedna borba

NAKLADNICI Inicijativa i Sindikat Akademska solidarnost ZA NAKLADNIKA Akademska solidarnost

RECENZENTI Akademska solidarnost

LEKTURA akademska zajednica

OBLIKOVANJE I GRAFIKA PRIPREMA akademska zajednica i Akademska solidarnost IZRADA NASLOVNICE Akademska solidarnost Zahvaljujemo Ministarstvu, znanosti, obrazovanja i porta na financijskoj potpori nadahnuu

Sva prava slobodna

ZATO TRAJKAMO?
uredila: Akademska solidarnost

Akademska solidarnost Zagreb, srpanj 2011.

SADRAJ

Uvod Stav akademske zajednice prema nacrtima Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu Oitovanja akademske zajednice i zainteresirane javnosti o nacrtima Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu: Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 27. travnja 2011. Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 27. travnja 2011. Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat Akademska solidarnost, 27. travnja
2011.

Akademija dramske umjetnosti, Sveuilite u Zagrebu, 28. travnja 2011. Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 28. travnja 2011. Ekonomski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 28. travnja 2011. Dekani Pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, 29. travnja 2011. Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu, 29. travnja 2011. Tehniki fakultet, Sveuilite u Rijeci, 29. travnja 2011. Akademska solidarnost Rijeka, 2. svibnja 2011. Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2. svibnja 2011. Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 3. svibnja 2011. Medicinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 3. svibnja 2011. Akademska solidarnost Pula, 4. svibnja 2011. Akademska solidarnost Split, 4. svibnja 2011. Tekstilno-tehnoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 4. svibnja 2011.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 4. svibnja 2011. Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite u Zagrebu, 4. svibnja 2011. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 5. svibnja 2011. Akademska solidarnost Zadar i Studentski zbor Sveuilita u Zadru, 5. svibnja
2011.

Akademija likovnih umjetnosti, Sveuilite u Zagrebu, 5. svibnja 2011. Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Splitu, 5. svibnja 2011. Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu, 5. svibnja 2011. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Splitu, 5. svibnja 2011. Senat Sveuilita Jurja Dobrile u Puli, 6. svibnja 2011. Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, s.a. Fakultet organizacije i informatike, Sveuilite u Zagrebu, s.a. Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 9. svibnja 2011. Centar za unaprjeenje kvalitete, Sveuilite u Splitu, 9. svibnja 2011. Dekanski kolegij (dekani i prodekani Filozofskog fakulteta, Graevinskoarhitektonskog fakulteta, Katoliko bogoslovnog fakulteta, Kineziolokog fakulteta, Pravnog fakulteta, Prirodoslovno matematikog fakulteta i Umjetnike akademije), Sveuilite u Splitu, 10. svibnja 2011. Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 10. svibnja 2011. Senat Sveuilita u Zagrebu, 11. svibnja 2011. Sveuilini studijski centar za studije mora, Sveuilite u Splitu, 11. svibnja 2011. Institut za drutvena istraivanja, Zagreb, 12. svibnja 2011. Pravni fakultet, Sveuilite u Splitu, 13. svibnja 2011. Udruga za razvoj visokog kolstva Universitas, Rijeka, 13. svibnja 2011.

Pomorski fakultet, Sveuilite u Rijeci, 16. svibnja 2011. Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci, 16. svibnja 2011. Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 18. svibnja 2011. Vijee biomedicinskog podruja, Sveuilite u Zagrebu, 18. svibnja 2011. Javna tribina u organizacija Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, 19. svibnja 2011. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 25. svibnja 2011. Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 25. svibnja 2011. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 26. svibnja 2011. Rektorski kolegij u irem sastavu, Sveuilite u Zagrebu, 31. svibnja 2011. Akademija pravnih znanosti Hrvatske, 7. lipnja 2011. Studentski zbor Sveuilita u Zagrebu, 15. lipnja 2011. Medicinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 28. lipnja 2011. Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost, 29. lipnja 2011. Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 29. lipnja 2011. Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 30. lipnja 2011. Autonomni studenti Rijeka, 4. srpnja 2011. Studenti i studentice Sveuilita u Zadru, 4. srpnja 2011. Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 4. srpnja 2011.

Uvod

Od 12. listopada 2010., kada su objavljeni nacrti zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokome obrazovanju i sveuilitu, veinski dio akademske zajednice u Hrvatskoj ocijenio ih je kao nepopravljive i tetne te neprihvatljive za slanje u daljnju proceduru. Kljune zamjerke odnosile su se na komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, pogodovanje privatizaciji javnog visokog obrazovanja i znanosti, gubitak autonomije sveuilita te ugroavanje slobode znanstvenog istraivanja i stvaralatva. Ta sporna mjesta odbaenih nacrta zakona nisu bila izmijenjena ni u verziji od 19. travnja 2011. Tada objavljene tzv. zavrne verzije nacrta spomenutih zakona takoer su grubo zadirale u ustavom zajamenu autonomiju sveuilita i slobodu znanstvenoga stvaralatva te u odnosu na aktualne zakone bitno poveavale udio radnih odnosa na odreeno vrijeme u znanosti i visokome obrazovanju. Besplatno obrazovanje koje se istie kao temeljna novina ovih nacrta nigdje se u njima izrijekom ne spominje. Umjesto besplatnog obrazovanja za sve, zakoni uvode upisnine koje su ustvari kolarine. Upisnine e, sasvim je izgledno, plaati svi koji se upiu, dok e se one u cijelosti subvencionirati samo dijelu redovnih studenata prema kriterijima koji se tek trebaju definirati. Ovom prilikom elimo naglasiti da se nipoto ne protivimo ozbiljnoj kritici postojeeg stanja u akademskoj zajednici sa svim pravnim posljedicama koje ona podrazumijeva. Protivimo se nepopravljivoj i dugoronoj teti koju e ovi nacrti, usvoje li se, nanijeti znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Smatramo da se zakoni ne smiju donijeti silom i unato protivljenju premone veine akademske zajednice, kao ni bez prethodne adekvatno provedene javne rasprave, analize postojeeg stanja, kritike aktualnih zakona i izrade strategije u kojoj e ravnopravno sudjelovati svi zainteresirani lanovi akademske zajednice. Smatramo da se ovakva procedura donoenja zakona protivi demokratskim naelima te smo nakon Vladina upuivanja nacrta zakona u Sabor prisiljeni reagirati jedinim preostalim sredstvom kako bismo sprijeili nepopravljivu tetu - trajkom akademskih radnika. Akademska zajednica svoje je protivljenje zakonima ustrajno artikulirala prethodnih devet mjeseci trajanja tzv. javne rasprave u kojoj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta sustavno i besramno ignoriralo veinske glasove protivljenja nacrtima zakona. trajk u koji stupamo krajnji je ishod naeg ogorenja i otpora na koji smo primorani posvemanjim ignoriranjem naih zahtjeva kao i osporavanjem naega legitimiteta u donoenju kljunih odluka koje se tiu budunosti hrvatske znanosti, visokoga obrazovanja te naposljetku i hrvatskoga drutva u cjelini. Detaljnije elaborirano miljenje akademske zajednice moete pronai na stranicama samizdata Zato trajkamo? - kronoloki ureene zbirke kritikih oitovanja fakulteta i drugih tijela, institucija i inicijativa akademske zajednice o sadraju i nainu donoenja ovih prijedloga zakona. Radi se o oitovanjima na tzv. zavrne nacrte prijedloga zakona koja, budui da se nacrti nisu supstancijalno promijenili, donose ponovljene i dopunjene kritike iz listopada 2010. Ona su stvarno, ali sustavno obezvrjeivano miljenje akademske zajednice o predloenim nacrtima zakona. Inicijativa i Sindikat "Akademska solidarnost"

Stav akademske zajednice prema nacrtima Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu

Potaknuti dosadanjim pokuajima obmanjivanja javnosti od strane MZO po pitanju stava sveuiline zajednice u RH o prijedlozima zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu koji su upueni u saborsku proceduru, elimo hrvatskoj javnosti prikazati stvarno stanje stvari. U svojim su medijskim izjavama MZO i ministar Fuchs oponente zakonskih prijedloga koji se poto-poto pokuavaju progurati uglavnom nazivali dijelom akademske zajednice". Posluili smo se podacima koji su dostupni na web stranicama MZO-a, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Udruge za razvoj visokog kolstva Universitas iz Rijeke kako bismo prikazali stvarni stav akademske zajednice po pitanju prijedloga novih zakona izreen pojedinanim i skupnim javnim priopenjima nakon 19. travnja 2011. Rezultati su prikazani grafiki. Iz iznesenih podataka se jasno vidi kako prijedloge zakona javno odbacuje 9 7 % fakulteta koji su se javno izjasnili o njima, to je 51% od ukupnog broja fakulteta u RH. S druge strane, podrku prijedlozima zakona javno nije dao niti jedan fakultet. Uslijed navedenog, a u cilju objektivnog informiranja javnosti, molimo MZO i ministra Fuchsa da ubudue, kada govore o protivnicima zakona, jednostavno govore o akademskoj zajednici.
odbacuju dok se ne u nesu izmjer* ; 3
neo

" r e < lijeljeni < d a l i s ugestije ene); 1 prihvaaju; 0

Stavovi fakulteta u RH prema novim zakonima iskazani javnim oitovanjima

Udio fakulteta u RH koji su se javno oitovali o prijedlozima zakona

Fakulteti Sveuilita u Zagrebu

^ neopredijeljeni ;X

o d b a c u j u ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ dok se unesu izmjene; 2

Fakulteti Sveuilita u Splitu

Fakulteti Sveuilita u Rijeci

unesu izmjene; 1

Fakulteti Sveuilita u Osijeku

Inicijativa i Sindikat Akademska solidarnost 26. lipnja 2011.

I z j a v a za m e d i j e plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom objave zavrnih tekstova nacrta prijedloga zakona iz p o d r u j a z n a n o s t i i v i s o k o g o b r a z o v a n j a 27. travnja 2011. Novim nacrtima zakona u izvedbi sivih eminencija povjerenstava MZO-a, korporativni je interes u otvorenoj alijansi s partitokratskim strukturama napokon jasno i javno odluio promijeniti i onaj dio javnog sektora koji ine znanost i visoko obrazovanje. U skladu sa slinim praksama privatizacije javnog zdravstva, cjelokupne privrede i prirodnih resursa kao bitnih odlika svih vladajuih garnitura zadnjih dvadeset godina, i ova rjeenja stvaraju temelj za odigravanja scenarija maksimalizacije profita i shodno tome dokidanja i ovog javnog dobra. Ponuenim tekstovima zakona i njihovim svojevrsnim preambulama, rukovodei se vrhovnim egzegezama globalnih provoditelja mjera privatizacije, fleksibilizacije i liberalizacije, uspostavlja se temelj za daljnje smanjenje pristupa visokom obrazovanju socijalno podinjenim slojevima, dok se znanosti ostavlja trite kao dugo iekivani krajobraz njene egzistencije pa time egzistencije, ali i progresa, drutva u cjelini. Konaan proizvod rada prosudbenih povjerenstava, kao i povjerenstva za izradu konanih nacrta zakona, ne znai dugo eljeno ostvarenje besplatnog obrazovanja kao to nas izvjetavaju stranice ispisane perom sluga medijskih koncerna i poslunika ministarske fotelje. Zapravo je rije o obinoj zamjeni pojmova kojom participacije u trokovima studija u ovom sluaju postaju upisnine koje su ve odavno implementirane na zagrebakom sveuilitu dijelom i zbog nedostatnog financiranja iz dravnog prorauna. Rije je upravo o onom linearnom modelu prema kojem e samo izvrsni moi svoj studij preivjeti bez dodatnog financijskog optereenja. Iza ovakvih stilskih vjebi tvoraca zakona, ponovno se krije daljnje smanjenje udjela javnog novca u financiranju visokog obrazovanja te bijedan pokuaj kratkorone pacifikacije studenata. Drava tobonjim omoguavanjem besplatnog obrazovanja uvoenjem upisnina ne samo da nije izdvojila dodatna sredstava iz prorauna, ve je ista samo prenamijenila otvorenim udarom na studentski standard u domeni prehrane ureenjem novog pravilnika o subvencioniranju hrane koji uskoro stupa na snagu, a studentska financijska pozicija je dodatno pogorana i poveanjem cijena smjetaja u studentskim domovima kao i ukidanjem besplatnog javnog prijevoza, to nije u direktnoj ingerenciji centralne vlasti, ali dovoljno jasno oslikava politiku svih struktura i razina vlasti prema socijalno najugroenijim slojevima. Komercijalizacija obrazovanja, stoga, nee biti zaustavljena zamjenom pojmova u svrhu trenutnog umirivanja studentske populacije, niti striktnim provoenjem diktata OECD-a, Europske unije i Svjetske banke ili plana gospodarskog oporavka na to se MZO voli pozivati. Ovi zakoni, ukoliko prou zakonsku proceduru, promijenit

e dugorono sliku visokog obrazovanja u RH to e u budunosti dovesti do smanjenja upisnih kvota, ukidanja pojedinih studijskih grupa i fakulteta te stalnog poveanja trokova studija. Na naoj generaciji ostaje da sprijeimo takav scenarij ne suspreui se i od direktnih akcija to smo zadnje dvije godine u vie navrata pokazali.

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUILITE U ZAGREBU PRAVNI FAKULTETU ZAGREBU

FACULTAS IURIDICA UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
10000 Zagreb, Trg m.Tita 14, CROATIA, pp 175 Tel.: Dekan: (I) 4830-596; Tajnitvo: (1) 4564-303, Stud.ref: 4564-328, Fax: (1) 4564-030 iro-raiiun: 2360000-1101264729, MB 3225909

FACULTY OF LAW UNIVERSITY OF ZAGREB

Zagreb, 27. travnja 2011.

OITOVANJE VIJEA PRAVNOGA FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti

Dana 19. travnja 2011., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta objavilo je na svojim mrenim stranicama nacrte prijedloga tri zakona koja bi trebali korjenito promijeniti sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj: Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Ministarstvo je najavilo da e te nacrte uputiti u daljnju proceduru premda o njima nije odrana javna rasprava. Odmah nakon objave nacrta, rektor Sveuilita u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, pozvao je dekane da na svojim sastavnicama provedu javnu raspravu o nacrtima i dostave mu svoje zakljuke rektoru do 2. svibnja 2011. U skladu s tim pozivom, Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na dananoj sjednici je provelo raspravu o nacrtima. Kako je od objave nacrta prolo svega osam dana, Vijee je raspravilo samo neke od najvanijih rjeenja predloenih u nacrtima. Fakultet e naknadno pripremiti Cjelovit struni osvrt na nacrte. Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu smatra svojom dunou obavijestiti gospodina rektora, cjelokupnu akademsku zajednicu te opu javnost o sljedeem:

1. Nacrti prijedloga zakona sastavljeni su protivno propisima zainteresiranom javnou i standardima dobrog vladanja

o savjetovanju

sa

U svim kljunim rjeenjima, nacrti prijedloga zakona istovjetni su nacrtima koje je Ministarstvo objavilo u listopadu prole godine. Akademska zajednica i opa javnost ta je zakonska rjeenja gotovo jednoglasno osudila. Unato tome, Ministarstvo je odluilo upravo ta rjeenja predloiti nadlenim tijelima bez daljnje javne rasprave.

Ministarstvo i dalje tvrdi da je javna rasprava o zakonima provedena kroz tzv. prosudbena povjerenstva", koja je u prosincu prole godine, nakon javne kritike nacrta, osnovao ministar za tri zakonska nacrta. Sveuilini profesori sa svih pravnih fakulteta u Hrvatskoj i mnogi drugi pravnici, meu kojima su mnoga najistaknutija imena nae pravne struke, viekratno su upozoravali da takva povjerenstva nisu poznata u propisima koja ureuju rad Vlade i da nikada nisu bila osnovana za izradu bilo kojeg zakona. Mnogi pripadnici akademske zajednice, ukljuujui i rektora Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksu Bjelia, isticali su da lanovi povjerenstava nemaju legitimitet izraziti stav akademske zajednice o zakonima. Na sva ta upozorenja Ministarstvo se ponovno ogluuje i namjerava nacrte uputiti u proceduru bez javne rasprave. U svakom pojedinom segmentu pripreme ovih nacrta prijedloga zakona, prekrena je odluka Vlade - Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine", broj 140/09.), kao i standardi dobrog vladanja o pripremi zakonskih nacrta. Pored svega toga, nacrti zakona koji e imati prvorazredan utjecaj na gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske, namjeravaju se predloiti bez ikakve prethodne strategije razvoja visokog obrazovanja i znanosti. Oni nisu popraeni adekvatnim obrazloenjima, analizom stanja niti ciljevima koji se ele postii. Uvodne napomene uz zakonske nacrte najee su nepovezane s konkretnim rjeenjima koja se u njima predlau.

2. Sveuilita se podvrgavaju sveuilina autonomija

politikoj kontroli ime se kri Ustavom

zajamena

Prema nacrtu Zakona o sveuilitu, kljunu ulogu u upravljanju sveuilitem imaju sveuilina vijea koja su pod neposrednim utjecajem izvrne vlasti. lanove sveuilinog vijea, koji ne smiju biti pripadnici sveuilita, imenuju Vlada i senat sveuilita u jednakom omjeru (l. 12. st. 2. nacrta ZS). Dosadanja iskustva u Hrvatskoj s tijelima slinog sastava koja bi de iure trebala biti politiki nezavisna, govore da e utjecaj Vlade u vijeu biti presudan. Sveuilino vijee nije tijelo koje tek nadzire sveuilite, kako se to deklarira u nacrtu. Ono donosi odluke koje su kljune za njegovo upravljanje: ono potvruje i smjenjuje rektora, daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju, potvruje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora o financiranju, ukida ili obustavlja odluke tijela sveuilita ako ih smatra nezakonitima ili nestatutarnima, itd (l. 12. st. 1. nacrta ZS). Protivno ustavnim jamstvima o sveuilinoj autonomiji (l. 68. Ustava Republike Hrvatske) i ustavnoj zatiti znanosti i umjetnosti (l. 69. Ustava), putem sveuilinog vijea se uspostavlja neposredna politika kontrola sveuilita. Ta rjeenja izravno su protivna tumaenjima ustavnih odredbi o sveuilinoj autonomiji iz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999 od 26. sijenja 2000. te U-I/l 707/2006 od 20. prosinca 2006.

Pored toga, kada bi drava i imala pravo imenovati upravna tijela sveuilita, principijelno j e nedopustivo da to ini Vlada, a ne Sabor. Do politike kontrole sveuilita dovest e i predloeni sustav financiranja. Prema nacrtu Zakona o sveuilitu, financiranje iz proraunskih sredstava ureuje se programskim ugovorima koje e drava sklapati s javnim sveuilitima za trogodinja razdoblja (l. 23-26). Premda se radi o ugovorima iznimno velike vrijednosti kojima Vlada raspolae sredstvima poreznih obveznika, rektor i Vlada o njima pregovaraju bez javne kontrole. Na strani drave, nisu predvieni mehanizmi koji bi mogli sprijeiti da izvrna vlast iz politikih razloga pogoduje pojedinim sveuilitima ili znanstvenim podrujima. Na strani sveuilita, ne postoje pravila koja bi omoguila lanovima sveuiline zajednice da sudjeluju u artikuliranju stavova sveuilita o tome kako se ono treba razvijati. Senat, kao jedino predstavniko tijelo sveuiline zajednice, na sadraj programskog ugovora nema nikakav utjecaj. Na nacrt pregovarakog ugovora suglasnost, meutim, daje sveuilino vijee, na iji sastav utjee izvrna vlast. Nema dakle mehanizma koji bi jamio da e programski ugovor biti izraz opeg interesa, a ne osobnog dogovora izvrne vlasti i rektora. Osim toga, pravila o postupku pregovaranja stavljaju sveuilita u puno nepovoljniju pregovaraku poziciju ime se jaa ovisnost sveuilita o volji izvrne vlasti. Politiki utjecaj na znanstvenu djelatnost pojaat e se i prema nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti (ZZD). Prema nacrtu ZZD, u prvom planu sustava znanstvene djelatnosti su instituti koji, za razliku od sveuilita, ne uivaju ustavne garancije autonomije. Za izbor ravnatelja instituta (l. 28.-29.) nisu propisane nikakve, pa niti minimalne znanstvene kvalifikacije niti druge kompetencije. Krovno tijelo u sustavu znanosti bit e Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju, u kojemu sve lanove imenuje Vlada Republike Hrvatske (l. 8.-12). Iz svega navedenog slijedi da se predloenim zakonskim nacrtima ne uvodi nadzor visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti ve njihova politika kontrola. Ona e onemoguiti e razvoj znanosti i visokog obrazovanja, ugroziti akademske slobode i znanstvenu kritiku politike.

3. Zakonom se zadire u autonomno ureeni ustroj sveuilita ime se kri Ustavom zajamena sveuilina autonomija Zakonom se javnim sveuilitima namee potpuno novi ustroj koji je protivan njihovim statutima: Upravljanje sveuilitem se centralizira u funkciji rektora (l. 10. st. 1. nacrta ZS). Zakonom se ne provodi najavljena integracija sveuilita, ve samo njegova unitarizacija i centralizacija. Rektor ne odgovara senatu, predstavnikom tijelu sveuilita, ve sveuilinom vijeu (l. 10. st. 1 nacrta ZS), koje je pod utjecajem izvrne vlasti. Rektor ne

mora biti sveuilini profesor i moe biti biran na neogranien broj mandata (l. 10. st. 2. nacrta ZS). Senat nema nikakvih nadlenosti u pogledu poslovanja sveuilita. Ta pitanja su potpuno preputena rektoru pri emu senat nema ovlasti kontrolirati njegov rad. Senat odluuje uglavnom samo o akademskim pitanjima (l. 11. nacrta ZS). Senat ima pravo na izbor rektora, ali samo ako ga prihvati sveuilino vijee. Zakonom se ukida pravna osobnost fakulteta i umjetnikih akademija. Tek iznimno je sveuilitu doputeno statutom pojedini fakultet ili akademiju organizirati kao pravnu osobu, ali samo ,,u opravdanim sluajevima" (l. 8. nacrta ZS). Potpuno je otvoreno pitanje tko e i prema kojim kriterijima odluivati o opravdanosti te odluke. Ako sveuilino vijee smatra da nije opravdano da pojedina sastavnica ima pravnu osobnost, ono moe uskratiti svoju suglasnost na statut. Ako je neka sastavnica i organizirana kao pravna osoba, ona prema nacrtu zakona nema nikakvu samostalnost u upravljanju. Zakon ne priznaje sveuilinim nastavnicima i studentima pravo na izbor svoga dekana i pravo da sudjelovanjem u fakultetskom vijeu sudjeluju u upravljanju svoga fakulteta odnosno akademije. Dekane senatu predlae rektor (l. 10. st. 1. nacrta ZS). Dekan ne mora biti profesor fakulteta odnosno akademije kojoj je dekan niti uope mora biti sveuilini profesor. Nisu predviena ogranienja u broju mandata dekana. Fakultetska vijea se ni ne spominju. Rektor moe ukinuti ili obustaviti svaku odluku sveuilinih sastavnica ako smatra da je ona nezakonita ili nestatutarna (l. 10. st. 1). Sveuilite smije pitanja ustroja sveuilita koja nisu ureena zakonom autonomno urediti ukoliko je to u skladu sa zakonom (l. 4. st. 4.), ali sveuilino vijee mora na to ureenje pristati davanjem suglasnosti na statut (l. 12. st. 1). Stupanjem na snagu zakona, senatima javnih sveuilita - predstavnikim tijelima sveuiline zajednice - prestaje mandat (l. 29. st. 3. nacrta ZS) ime se onemoguuje rad sveuilita u razdoblju dok se ne provede usklaenje s novim zakonom.

Iz svega navedenog slijedi da se navedenim zakonskim rjeenjima namee radikalna centralizacija ustroja sveuilita i grubo kri ustavno pravo sveuilita da autonomno odluuju o svome ustroju kako je ono protumaeno u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999 od 26. sijenja 2000. te U-I/l707/2006 od 20. prosinca 2006.

4. Radikalna promjena ustroja sveuilita namee se bez ikakvog prijelaznog

razdoblja

Predloeni Zakon o sveuilitu, koji predvia korjenite promjene u ustroju sveuilita, treba stupiti na snagu svega osam dana od dana objave (l. 33. nacrta ZS). Prema prijelaznom reimu, budunost hrvatskih sveuilita potpuno ovisi o sadanjim rektorima. Oni ostaju na funkciji do isteka mandata, dok sveuilinim senatima -

predstavnikim tijelima sveuilita - mandat prestaje stupanjem na snagu zakona (lanak 29. stavak 1. i 2), to predstavlja najteu zamislivu povredu sveuiline autonomije. Izbor novoga senata provodi se prema privremenom statutu kojega smije predloiti iskljuivo rektor, a usvaja ga tijelo nazvano konstituirajui senat" (premda se radi o sveuilitima koja su konstituirana puno prije predloenog Zakona o sveuilitu) kojega ine elnici sastavnica (l. 29. st. 2). Rok za pripremu i usvajanje statuta je svega tri mjeseca, u koje je, ako zakoni budu doneseni u srpnju, uraunat i ljetni odmor. Za glasanje o privremenom statutu nije propisana kvalificirana veina, tako da je je za privremeni statut rektoru dovoljno osigurati i obinu veinu (l. 29. st. 4), to je nedopustivo za akt kojim se iz korijena mijenja ustroj sveuilita. Zakljuno, nacrt ZS nudi sadanjim rektorima priliku da utjeu na to da privremeni statut, a time i konani ustroj sveuilita i sastav njegovih tijela, pogoduje njihovom izboru za rektora po novom sustavu.

5. Centralizacija kakva je predviena nacrtom Zakona o sveuilitu neprovediva je na Sveuilitu u Zagrebu Po svim kriterijima, zagrebako sveuilite spada meu najvea europska sveuilita. Ono je stoljeima djelovalo kao sveuilite ije su sastavnice u pogledu poslovanja imale izrazitu autonomiju. Nagli prijelaz prema potpunoj centralizaciji u takvom sustavu e uzrokovati blokade u nastavi i istraivanju, izazvati sukobe i podjele na sveuilitu i oslabiti sveuilite u programskom pregovaranju. Preko 4000 nastavnika i suradnika i preko 60,000 studenata Sveuilita u Zagrebu, prema nacrtu Zakona o sveuilitu, bit e zastupljeni samo u Senatu koji prema zakonu ne smije imati vie od 30 lanova. Kako zakonsko ogranienje broj lanova senata na 30 vrijedi jednako za sva sveuilita, nastavnici, suradnici i studenti zagrebakog sveuilita imat e znatno manji udio u izborima od drugih javnih sveuilita koja su po broju nastavnika i studenata bitno manja. Nastavnicima, suradnicima i studentima nacrt ZS ne priznaje dosadanje pravo na participaciju u upravljanju Sveuilitem kroz fakultetska vijea i izbor dekana. Proces upravljanja sveuilitem bit e potpuno udaljen od pripadnika sveuiline zajednice. Centralizacija upravljanja bila je prije vie od sedamdeset godina uvedena na Sveuilitu u Zagrebu, prihvaanjem modela koji su bili strani zagrebakom sveuilitu. Od centralizacije se ubrzo odustalo jer se nije mogla provesti.1 Sveuilite koje je od tog vremena do danas viestruko naraslo, danas bi se jo puno tee moglo centralizirati na nain na koji to predvia nacrt ZS. Na Sveuilitu u Zagrebu pod vodstvom rektora priprema se autonomna reforma ustroja Sveuilita, Tom reformom treba se postii integracija sveuilita, uz istodobno osiguravanje upravljivosti na svim razinama sustava. Ako Zakon o sveuilitu bude usvojen, Sveuilite nee moi provesti tu reformu jer se zakonom namee model radikalne centralizacije. Sasvim D. epulo, Pravni poloaj Sveuilita u Zagrebu od 1874. do danas", Tribina Kluba pravnika Grada Zagreba, Zagreb, 15. veljae 2011.
1

je dakle jasno da bi ovim zakonom bila prekrena ustavom zajamena autonomija sveuilita da odluuje o svome ustroju. U uvodnim napomenama za Zakon o sveuilitu navodi se d a j e OECD u izvjeu iz 2008. o obrazovanju u Hrvatskoj u tercijarnom sektoru utvrdio da je Sveuilite u Zagrebu prema sadanjem ustroju neupravljivo. Istodobno se preuuje to je u tom istom izvjetaju OECD konkretno u tom pogledu preporuio Vladi: Na Vladi je da uz konzultacije odlui moe li Sveuilite u Zagrebu i dalje ostati i u stvarnosti djelovati kao jedinstvena, uinkovito integrirana institucija; je li bolje podijeliti je u vie upravljivijih ustanova, pri emu moda neke skupine fakulteta treba preseliti radi pojaavanja specijalizirane snage raznih regionalnih sveuilita, ili ga oblikovati kao sustav federaliziranog sveuilita. Ako se sve to pokae suvie tekim i politiki osjetljivim pitanjem da bi se moglo samostalno rjeavati, moda je upravo sada vrijeme da se pozove pomno izabrana meunarodna skupina za reviziju koja bi mogla ponuditi vodstvo i savjet upravo o ovom pitanju. " Ova preporuka naalost nije se slijedila. Umjesto pomno pripremljene reforme, za koju je bilo mogue osigurati i meunarodnu potporu, ovim nacrtima se na Sveuilitu u Zagrebu eli provesti radikalna centralizacija, a da samo to sveuilite o tome nije niti konzultirano. Pritom se kre naela reforme koje je Sveuilite u Zagrebu samo zapoelo.

6. Uvodi se potpuno proizvoljan sustav studentskih participacija kojim e se poveati proraunski manjak i koji e trebati provoditi budua vlada Javna sveuilita u Hrvatskoj trebala bi se financirati preteno iz javnih sredstava. Naalost, javno financiranje visokog obrazovanja, podruja od stratekog nacionalnog interesa, potpuno je neadekvatno. Ono se ovim zakonom nee poboljati ve e se naprotiv pogorati. Prema nacrtu Zakona o visokom obrazovanju, uvode se upisnine" koje se proizvoljno ograniavaju na 60% prosjene mjesene netto plae za prijediplomski i diplomski te 100% prosjene mjesene netto plae za doktorski studij (l. 49. nacrta Zakona o visokom obrazovanju). Namjerava se propisati subvencioniranje upisnine odreenim kategorijama studenata od strane drave (l. 48). Vlada je i prema sadanjem sustavu s vremena na vrijeme obeavala da e studentima plaati njihove participacije. Vladine odluke o tome za koje godine studija e plaati donoene su kaotino, situacijski, bez obrazloenja i bez participacije akademske zajednice. To je dovelo do posvemanje neloginosti sustava financiranja sveuilita. Vanije od toga, obeanja koja je davala sveuilitima Vlada nije ispunila: ona sveuilitima duguje veliku veinu iznosa po osnovi participacija.
,Jt will be for the Government in consultation to decide whether Zagreb can remain and operate effectively as a single and effectively integrated institution; whether it is better divided into several more manageable institutions, perhaps with some faculty groups transferring to enhance the specialised strengths of different regional universities; or whether possibly to take the form of some kind offederated university system. If all this appears too big and politically sensitive to tackle singlehanded, now might be the time to call in a carefully selected international review group to provide guidance and advice on just this subject." Review of Terciary
2

Education: Croatia, (OECD, 2008-). http://www.oecd.org/dataoecd/42/17/38814548.pdf.

Predloenim nacrtom Zakona o visokom obrazovanju, krug studenata za koje bi drava trebala plaati participacije, prema zakonu se znatno proiruje. Dug drave prema sveuilitima, koji je i sada visok, viestruko se uveati. Time se kri Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine 139/10) i dodatno optereuje proraun. Bilo bi primjereno da takav dug predloi Vlada koja e ga i snositi. Ako obeanja o subvenciji upisnina ne budu ispunjena, kao to nisu bila ispunjena dosadanja obeanja koja je Vlada dala u pogledu plaanja studentskih participacija, sveuilitima e javno financiranje biti smanjeno, a financiranje iz studentskih participacija zakonom ogranieno. To e dovesti do osiromaenja javnih sveuilita s nesagledivim posljedicama za gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske.

7. Zakonskim nacrtima se ne ostvaruje opi interes, ve se pogoduje privatnog kapitala u visokom obrazovanju

interesima

Zakonski nacrti pogoduju interesima privatnih visokih uilita. Prema iskustvima mnogih drava u srednjoj i istonoj Europi, taj razvoj dovest e do pada kvalitete i smanjene dostupnosti visokog obrazovanja graanima. Prema nacrtu ZVO, osobe koje su zavrile odgovarajui struni studij mogu upisati sveuilini diplomski pa ak i poslijediplomski studij. Rui se naelo binarnosti u visokom obrazovanju jer se polaznicima privatnih visokoobrazovnih ustanova olakava pristup kvalifikacijama koje daju javna sveuilita. Smanjivanje kvota za pojedine fakultete na javnim sveuilitima, koje se nagovjetava u uvodnim napomenama za nacrt ZVO, dodatno e stvoriti potranju za privatnim visokim obrazovanjem. Prema iskustvu drava u okruenju, velika veina kandidata koji se, zbog ogranienih kvota, nee moi upisati na javna sveuilita, upisat e se na privatna visoka uilita koja e nastojati ponuditi programe sline onima na javnim drutvenim fakultetima. Smanjenje kvota na javnim pravnim, ekonomskim, filozofskim ili politolokim fakultetima samo po sebi nee dovesti do toga da se vei broj studenata upisuju na druge fakultete javnih sveuilita na kojima postoji potranja za studentima. Za mnoge vrlo vrijedne sveuiline studije u Hrvatskoj nema dovoljnog interesa studenata, ne zbog toga to su kvote za fakultete iz podruja drutvenih znanosti previsoke, nego zbog toga to Hrvatska uspjela stvoriti trite rada koje bi takve studije moglo adekvatno vrednovati. Smanjenje kvota pogodovat e samo interesima privatnih uilita ije kolarine se zakonom ne ograniavaju. Prihodi privatnih visokih uilita rast e na tetu javnih. To e pak dovesti do tee dostupnosti visokog obrazovanja te njegove bagatelizacije, komercijalizacije i pada kvalitete.

Slijedom svega navedenog, Vijee je jednoglasno zakljuilo: postojee nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, treba povui iz procedure

zakonski nacrti iz podruja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti moraju se pripremati uz odgovarajue savjetovanje sa zainteresiranom javnou, sukladno propisima i standardima dobrog vladanja prvi korak u tom pogledu treba biti donoenje jasne nacionalne strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja.

Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Inicijativa i Sindikat Akademska solidarnost (27. travnja 2011.) Svjedoci smo da Vladi u izbornoj godini popularnost sve vie pada. Potpora HDZ-u trenutno je mizerna. Iako su graani ogoreni politikom koju provodi, Vlada ne odustaje od daljnjih tetnih reformi, nadajui se u posljednjoj godini svoje vladavine donijeti jo koji zakon od kojega e korist imati samo manjina. Upravo se priprema usvajanje triju novih zakona - Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o sveuilitu i Zakona o visokom obrazovanju. Donoenje tih zakona obiljeeno je potpunom nedemokratinou i netransparentnou od samoga poetka. Rije je o zakonima koji su, u svojoj prvoj verziji, bili izneseni na javnu raspravu u jesen 2010. godine. Nakon to ih je akademska zajednica praktiki jednoglasno u cijelosti odbila, traei da se u potpunosti povuku iz procedure, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta oformilo je u prosincu 2010. godine tzv. prosudbena povjerenstva za analizu pristiglih primjedbi i otpoelo s drugim krugom javne rasprave. Nastavljajui s nedemokratskim postupkom izrade ovih zakona, Ministar je posegnuo za tijelom koje je presedan u hrvatskoj zakonodavnoj proceduri i u koje on imenuje veinu lanova, pretvarajui se da su izabrani demokratskom voljom akademske zajednice. Rezultat je oekivan - zakoni koje su ranije u potpunosti rezolutno i argumentirano odbacili oni kojih se ti zakoni najizravnije tiu, promijenjeni su samo povrinski. Intencija i bit zakona, a to su privatizacija, komercijalizacija i politika instrumentalizacija znanosti, sveuilita i visokog obrazovanja, nije se promijenila i njihova nova verzija nije nimalo bolja od poetne. Zakonodavac i njegovi operativci jednostavno su zaobili mnotvo goruih problema i loih rjeenja, prebacivi odgovornost na budue tvorce podzakonskih akata, to neuvjerljivo reklamiraju kao vii stupanj autonomije. Rije je, dakle, o zakonima koji zagovaraju potpuno podvrgavanje znanosti i visokoga obrazovanja kapitalu, to e imati katastrofalne posljedice po itavo drutvo. Znanost i obrazovanje tako konano prestaju biti ono to su dosad jo barem dijelom bili - sektori od opedrutvenog interesa - i postaju tek jo jedan od resursa za stjecanje privatnog profita. Da bi se takav proces komercijalizacije mogao dovriti, akademska zajednica stavlja se pod izravan nadzor politike, a radnika prava njezinih lanova uvelike se smanjuju. Usvoje li se predloeni zakoni, bitna, manje bitna i nebitna znanstvena podruja odreivat e tijela sastavljena od predstavnika izvrne vlasti i gospodarstva. Sloboda znanstvenog istraivanja i autonomija izbora podruja istraivanja podvrgnut e se kratkoronim politikim i korporativnim interesima. Sveuilitem e pak upravljati sveuilino vijee, tijelo natpolovino sastavljeno voljom izvrne vlasti. Rektori, dekani i ravnatelji, odnosno upravljake strukture sveuilita i znanstvenih instituta vie nee nuno biti sveuilini profesori ili znanstvenici. Oni e, kako se to istie u tekstovima koji uvode u zakone i toboe objanjavaju njihovu reformsku svrhu, biti najprije menaderi, kreativni lideri

koji e predvoditi jo jednu pretvorbu javnih institucija u koje su hrvatski graani desetljeima solidarno ugraivali svoja sredstva i znanje. Premda, dakle, u MZO-u tvrde da predloeni zakoni sprjeavaju komercijalizaciju obrazovanja, analiza predloenih zakona pokazuje posve suprotno. Institutom programskih ugovora koji e se sklapati izmeu Ministarstva i javnih sveuilita tj. javnih instituta omoguuje se, tovie, daljnje smanjenje ulaganja javnih sredstava u visoko obrazovanje i znanost, a tako i njihova daljnja komercijalizacija. Usto, manipulacije su oevidne i u inu podilaenja odreenim interesnim skupinama, kao i u pokuaju pridobivanja protivnika zakonskog paketa, tako to im se nude povoljniji uvjeti prijelaza iz starog u tzv. novi sustav, mogunost arbitrae u spornim situacijama ili pak participacija bez prava glasa u odreenim tijelima. Sustavna analiza novih prijedloga pokazuje da oni obiluju proturjejima: u jednom su trenutku docenti problem jer ih se prebrzo i u velikom broju proputa u sustav koji tako pokazuje sve svoje slabosti, a u drugom su upravo docenti njegov temelj. To dovoljno pokazuje besmislenost piramidalnog sustava nastavnih i znanstvenih zvanja koji e se provesti kroz institute programskih ugovora i ope akte, a kojim se, osobito mladim kolegama, maksimalno oteava da steknu ono to su svojim radom zasluili. Osim toga MZO u medijskoj kampanji koju sustavno provodi od poetka javne kritike predloenih nacrta na jo jedan nain obmanjuje javnost. U uestalim istupima ministar Fuchs naglaava da e se zakonima sprijeiti torbarenje sveuilinih nastavnika i da se njima ukidaju kolarine, to je dugogodinji zahtjev studenata. Meutim, obje su tvrdnje netone. Prvo: torbarenje je samo jedna od oitih posljedica komercijalizacije visokog obrazovanja i ovi ga zakoni nee sprijeiti niti im je to pravi cilj. tovie, torbarenje je i dalje omogueno samo se sad opravdava iznimnim okolnostima i moe trajati jednu akademsku godinu (ZOVO, l. 27, st. 3.). Drugo: kolarine uope nisu ukinute, samo su zamijenjene upisninama. Dakle, nema nikakvog govora o ukidanju kolarina, nego samo o promjeni terminologije. Zapravo nisu zamijenjene niim jer se u tekstu zakona upisnina nigdje izravno ne definira, osim to se njezin iznos odreuje na ime ukupnog iznosa administrativnih trokova studija, po akademskoj godini, odnosno upisanih 60 ECTS-a. U kakvoj su vezi administrativni trokovi studija i bodovi kojima se odreuje optereenje u kolegiju? Istina jest da e se sam iznos tih kolarina/upisnina smanjiti na 60% prosjene plae, no zakonom uope nije propisano koliko e tono studenata te kolarine/upisnine plaati. to znai neuspjenost, koja e odreivati koliko e studenata plaati te nove kolarine/upisnine, zakonom nije odreeno, nego e se to odreivati podzakonskim aktima. Po nekim procjenama lako je mogue da e ak 80-90% studenata (za razliku od sadanjih 60%) plaati svoj studij. Jednako tako, besplatno studiranje na prvoj godini preddiplomskog i diplomskog studija u zakonima se nigdje ne spominje, pa bismo valjda morali vjerovati Vladi na rije (istoj onoj Vladi iji je vrh trenutno u zatvoru). Zanimljivo je pritom da se neprestano manipulira EU i briselskim zadovoljstvom novim zakonima. Poglavlje je davno ispregovarano i zakljueno, i ovi zakoni doista nemaju nikakve veze s EU osim to vrsto zagovaraju politiku u visokom obrazovanju i znanosti

koja irom Europe izaziva masovne prosvjede, otpor, snanu kritiku i nezadovoljstvo akademske zajednice. Vlada, dakle, jo jednom bezono lae. Iz svih ovih razloga, nedvojbeno je da e akademska zajednica, koja je ve vie puta gotovo jednoduno i u potpunosti odbacivala ove zakone, morati reagirati na njih - ne samo zato to oni rade protiv interesa samih akademskih radnika i studenata, nego i zato to bi njihovo donoenje znailo katastrofu za itavo nae drutvo. Kako je postojei sindikat zaposlenika u visokom kolstvu, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, od samoga poetka kolaborirao s MZO-em u donoenju ovih zakona, akademskoj zajednici nije preostalo nita drugo nego da formira svoj novi sindikat Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost. Sindikat Akademska solidarnost - osnovan 9. oujka 2011., registriran 30. oujka 2011. okuplja akademske radnike i studente iz cijele Hrvatske. Ustrojenje na naelima direktne demokracije, to znai da su svi lanovi ravnopravni i da nema predsjednika. Sindkat je iz dana u dan sve brojniji, a lanove ima u Zagrebu, Zadru, Splitu, Rijeci i Puli. Upravo e preko toga sindikata akademski radnici, u tijesnoj suradnji sa studentima, uskoro pokrenuti trajk kao sljedei nain otpora i krajnje sredstvo u borbi protiv tetnog paketa zakona, odnosno borbi za autonomiju sveuilita, slobodnu znanost i besplatno visoko obrazovanje. Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat Akademska solidarnost

Sveuilite u Zagrebu

AKADEMIJA

DRAMSKE
UMJETNOSTI
1896. Academy of Dramatic Art

Zagreb, 28. travnja 2011.

Oitovanje Akademijskog vijea o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti
tovani, Ovo oitovanje temeljeno je na raspravi o prijedlozima zakona na Akademijskom vijeu, koje je po ovlatenju vijea napravljeno u redakciji radne skupine u sastavu: - Prof. Enes Midi, dekan - Pro dr. sc. Sibila Petlevski, Proelnica katedre teorija i analitika - Prof. Goran Sergej Prista, - Prof. Bruno Gamulin, Prodekan za meunarodnu i meusveuilinu suradnju - Prof. Ozren Prohi, predstavnik Odsjeka kazaline reije i radiofonije - Izv. prof Mato Iliji, prodekan za filmske studije

Povod
Objavom nacrta prijedloga triju zakona, koje je 19. travnja 2011., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta objavilo na svojim e-stranicama, otvorena je tek sada mogunost iroj akademskoj zajednici da se upozna s prijedlozima zakona koji bitno mijenjaju sliku, ustroj, rad i ulogu visokokolskih institucija, visokokolskog obrazovanja, znanstvenog rada i istraivanja. Ne ulazei u strunu pravno-strukturnu analizu zakona i modaliteta donoenja istih, duni smo upozoriti na jedno prilino zanemareno podruje, podruje umjetnosti koje slijedom povijesne odijeljenosti i samostalnosti, u samosvojnom i prirodnom razvoju odvojeno od sustava sveuilinog ustroja i sustava znanosti, te gubitka veze s Ministarstvom kulture, uvijek ostaje nedefinirano te tretirano usputno na "odgovarajui" nain odrednicama koje vae za znanost. Ono u to ti zakoni zadiru, pitanja su na koja u njima nema odgovora, a upravo su to bitne odrednice koje poblie definiraju pojam, mjesto, ulogu, okvire i uvjete istraivanja u umjetnikom podruju, umjetniko istraivanje, te povijesnu prepoznatljivost i utemeljenost nekih temeljnih nacionalnih vrijednosti kojima se umjetniko podruje izdvaja iz dosada definiranih podruja znanosti unutar i izvan sustava sveuilinog obrazovanja. Kako je ve "Bolonjskom reformom" uveden jedan ne sasvim prirodni model u umjetniko sveuilino obrazovanje, potrebno je novim zakonima ne produbljivati nedoumice mehanike primjene "bolonje" na sve i sva, te ostaviti prostora za "kreativnost i izvrsnost izvan sustava ECTS-a", jer najbolje pretpostavke "bolonje" su na umjetnikim akademijama kroz individualni i grupni umjetniki rad te mentorsku nastavu i poduku uvedena od njihova osnutka.
Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506, 48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509, 45 53 243 (Dekanat) OIB: 52097842295 E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.unizg.hr

Naelne primjedbe
1. Novi nacrti predloenih Zakona o visokom kolstvu i Zakona o znanstvenom radu pokazuju intencije uvaavanja specifinosti umjetnikog podruja, meutim Zakon o sveuilitu ozbiljno dovodi u pitanje njihovu provedivost. Naime, umjetnike akademije nisu samo znaajne sveuiline sastavnice nego, prije svega, predstavljaju institucije od iznimne kulturne i drutvene vanosti, odnosno, one su nedvojbeno nacionalno kulturno dobro i imaju iznimno vaan kulturni utjecaj i izvan same sfere visokog kolstva to dokazuju brojna meunarodna i domaa priznanja, meunarodna prepoznatljivost umjetnika koji su nastavnici na tim institucijama, kao i studentska produkcija. Djela nastala na umjetnikim akademijama postala su dijelom hrvatskog kulturnog dobra i konstitutivni su segment redovnog/svekolikog kulturnog ivota u Hrvatskoj. Institucionalna destabilizacija akademija zbog mogueg gubitka pravne osobnosti i identiteta koji sugeriraju pojedini lanci Zakona o sveuilitu, za posljedicu e imati ugroavanje javne vanosti umjetnikih akademija s nesagledivim posljedicama. 2. Smatramo da je neophodno ime Zakona o znanstvenoj djelatnosti promijeniti u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i istraivanju. U tom zakonu mora se jasno definirati umjetniko istraivanje kao jednakopravni ekvivalent znanstvenom istraivanju. Jednim dijelom to se mora provesti ustrojem Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju u kojem, po sadanjem prijedlogu, nije predvien lan iz umjetnikog podruja. Napominjemo da su sloboda istraivanja i usavravanja temeljni principi akademskog ivota koji se moraju uvaavati u sustavu dravnog i fondovskog financiranja istraivanja te rada na sveuilitu. Povelja temeljnih prava EU u poglavlju 13 navodi eksplicitno da e: "umjetniko i znanstveno istraivanje biti nesputano". Iz toga proizlazi da se u odgovarajuem omjeru uz znanstvenu djelatnost i istraivanje mora omoguiti prostor za umjetniko istraivanje unutar visokog kolstva. 3. Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju ve svojim naslovom, a tako i predvienim sastavom iskljuuje umjetniko podruje (lanak 8.) u polju istraivanja. Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju mora uz strategiju kojom su odreeni znanstveni prioriteti odrediti i poziciju umjetnikog istraivanja kao prioritetnu, s obzirom da je tu rije o temeljima nacionalnog identiteta i opstojnosti kulture nae male nacije u sloenom europskom okruenju. U djelokrug rada Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju RH trebalo bi i kroz ime i kroz program ugraditi kategoriju "istraivanja" koje bolje/dostatno definira nadlenost bez mogunosti naknadnih arbitrarnih interpretacija, a ujedno definira qelovitu programsku orijentiranost jednog takvog tijela. Sastav Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje predmnijeva da se oni biraju iz znanstveno definiranog podruja i nuno je zbog znaajnog udjela visokog umjetnikog kolstva da u tom tijelu bude zastupljen relevantni i kompetentni predstavnik umjetnikog podruja. U pojmovniku spominjanjem znanstvenika istraivaa nema dovoljno prostora za prepoznatljivost nastavnika/umjetnika u umjetnikom istraivanju. Definiranjem znanstvene djelatnosti gdje se podrazumijeva da se to ne donosi na umjetniko istraivanje otvara se prostor diskriminaciji i iskljuivanju relevantnog umjetnikog istraivanja. 4. Frascati sistematizacija. Eksplicite u l. 4. st. 1. Zaklona o znanstvenoj djelatnosti navoenja da se znanstvena djelatnost ovog zakona razumijeva kao temeljno, primijenjeno i razvojno znanstveno istraivanje kao i posebnosti izraen je u znanstvenom podruju drutvenih humanistikih znanosti logiki iskljuuje svaku mogunost istraivanja u
Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01)48 28 506,48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509,45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.hr

posebnom umjetnikom podruju. Iz takvog stava najee i kod relevantnih strunjaka se qelokupno umjetniko podruje nedopustivo sistematizira unutar Humanistikih znanosti odnosno Znanosti o umjetnosti. To u svakom sluaju znai da se ne smije prema dosadanjoj praksi supstituirati umjetniko podruje predstavnicima humanistikih znanosti, odnosno znanosti o umjetnosti kako to i razliite slube ak u statistikim primjenama Frascatti sistematizacije nastoje prikazati. 5. Definiranjem znanstvenih pravnih osoba koje se bave znanstvenom djelatnou i upisane su u upisnik znanstvenih osoba AZVO-a osporava se prepoznatljivost institucija koje se bave umjetnikim istraivanjima. Umjetnike akademije temeljne su institucije u kojima se provodi umjetniko istraivanje te bi prema tome morale biti prepoznatljive pri primjeni pojma znanstvena pravna osoba, kao i svih reperkusija koje iz toga proizlaze. 6. Kriteriji izbora u umjetniko - nastavna zvanja (pa i znanstveno-nastavna zvanja), koje utvruje Nacionalno vijee, nee u provedbi biti dostatni za odgovarajuu i eljenu izvrsnost, ukoliko se pri tim tijelima ne uspostave odbori koji e omoguiti pregled postignua koja valoriziraju umjetnici s akademskim kompetencijama. Ta bi akademski kompetentna prosudbena tijela imala pregled nad svakim pojedinanim izborom u odreena zvanja, a temeljen na minimalnim nacionalnim kriterijima. Posebice u umjetnikom podruju gdje se ne mogu uspostaviti brojani kriteriji koji su temeljeni na standardiziranim pravilima kakva se primjenjuju u znanstvenom podruju vano je da se umjetnika izvrsnost procjenjuje kroz jedno nacionalno tijelo koje e svojim kompetencijama i odgovornou osigurati da se ne dezavuiraju visoko uspostavljeni kriteriji izbora u umjetniko-nastavno zvanje. Preputanje tih kompetencija svakom pojedinom visokom uilitu dovelo bi do relativizacije i proizvoljnosti kriterija i time smanjilo istovrijednost izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja. 7. Iz aspekta osiguravanja kvalitete obrazovanja nepoeljno je povezivati na bilo koji nain financiranje s oqenjivanjem studenata, njihovom prolaznou ili statistikama zavrnosti, a to je tendencija koju u Prijedlogu Zakona o Sveuilitu zaimaju odredbe o programskom ugovoru i uvoenju upliva na odluivanje o odobravanju ili ukidanju pojedinih studijskih programa te raspodjeli novanih sredstava unutar Sveuilita od strane politikih aktera. Naime, trino modeliranje bilo koje proizvodnje, pa tako i obrazovanja vodi ka jednom: minimumu kvalitete po maksimalnoj cijeni. Smatramo da javno obrazovanje od nacionalnog interesa mora biti izuzeto od takve logike, jer po tim principima e uvijek moi funkcionirati privatne komercijalne obrazovne organizacije. Takoer, dugorono negativni utjecaj na kvalitetu nastavnog kadra imale bi odredbe kojima se ograniava napredovanje nastavnika u zvanjima. Naime iz Prijedloga Zakona vidljivo je da napredovanje ne bi vie primarno ovisilo o kvaliteti i intenzitetu rada nastavnika, ve o nizu vanjskih faktora kao to su programski ugovor i statistiki izrauni o strukturi nastavnog kadra. Time bi najbolji studenti - mladi znanstvenici i umjetnici bili demotivirani da svoju karijeru grade u sklopu Sveuilita. Nadalje, sueno upravljako tijelo Sveuilita dovelo bi do nekompetentnog odluivanja o problemima za koje je potreban temeljit uvid u situaciju u obrazovanju te situaciju u drutvu. Naime, odreeni studijski programi su inherentno jeftiniji od nekih drugih. Npr. u umjetnikom podruju Studij dramaturgije je inherentno jeftiniji od Studija filmske i televizijske reije. No kvantitativnu i kvalitativnu oq'enu toga mogu kompetentno dati samo strunjaci s intenzivnim iskustvom na tom podruju odnosno u tim ili srodnim strukama.

Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506,48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509, 45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.hr

Zakljuno i prijedlog
Obzirom da u predloenim novim, gore spomenutim Zakonima, po naem miljenju jo postoje mnoge nedoreenosti, nejasnoe i dvojbe oko tretiranja Umjetnikog podruja, nomenklature nastavnika, nastavnih programa, izvedbenih programa, ustroja sastavnica i metoda evaluacije kompetencija buduih napredovanja visokokolskih nastavnika smatramo da bi predloene Zakone jo trebalo sustavno poboljati kako bi odgovarali civilizacijskom trenutku vremena u kome ivimo i ujedno donekle sukladan naoj akademskoj tradiciji. S obzirom da prijedlozi zakona oito ne polaze od stratekih naela razvoja umjetnikog podruja i umjetnikog istraivanja u sveuilinom kontekstu (a koje ne prepoznajemo niti u temeljnim dokumentima Ministrastva kulture RH) smatramo da je prije donoenja zakona neophodno donijeti Nacionalnu strategiju znanosti i visokog kolstva koja e ravnopravno ukljuivati i umjetniko podruje. Miljenja smo da bi osnovne smjernice naih Zakona trebale biti sukladne, ili barem u dosluhu, s postojeim europskim i globalnim meudravno usvojenim dokumentima koji se odnose na prostor umjetnikog kolstva koje je posebnost u odnosu na visoko obrazovanju koje je u nomenklaturi blisko ili predstavlja znanstvena podruja. Takoer, trebali bi biti kompatibilni smjernicama i standardima krovnih sveuilinih i akademskih Eu i svjetskih asocijacija, jer je to svijet u kojem svakodnevno ivimo i elimo ivjeti, a koji je unato mnogim i raznolikim ustrojnim mogunostima - ureen i jedinstven u osnovnim visokokolskim parametrima. Kako to bitno odreuje, usudili bi se rei, i u tim zakonima nedotaknute kulturne okvire, nacionalne interese i perspektive, a kroz ne sasvim jasno definirane obrazovne istraivake i financijske okvire rada umjetnikih akademija i djelovanja umjetnika nastavnika na istraivakom podruju, smatramo da treba dati prostora dovoljno otvorenoj, strunoj i kvalificiranoj raspravi akademskoj i zainteresiranoj strunoj i kulturnoj javnosti., a prije upuivanja zakona u redovitu proceduru. U tom smislu predlaemo da se prije upuivanja zakona u redovitu proceduru oni upute u javnu raspravu sukladnu i uobiajenu pri donoenju kljunih zakona koji dugorono odreuju u uvjetuju provoenje nacionalnih interesa. Sa tovanjem

Dekan Enes Midi, redoviti profesor Prilog: Neke usputne primjedbe na prijedloge zakona

Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506,48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509, 45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.hr

PRILOG: Neke usputne primjedbe na prijedloge zakona

ZAKON O SVEUILITU lanak 8. stavak 4.: Sastavnice sveuilita mogu imati iro raun ..." - to pravno znai ova dispozicija - da sastavnice Sveuilita i mogu i ne moraju imati iro raun - ispravnija pravna konstrukcija: Sastavnice Sveuilita imaju iro raun Statutom Sveuilita moe se odrediti da, u opravdanim sluajevima, pojedini fakulteti i umjetnike akademije imaju pravnu osobnost." - ovaj dio stavka je nejasan i proturjean sam sebi. Naime, stavljena je generalna klauzula U OPRAVDANIM SLUAJEVIMA to dovodi do nejasnoe i mogunosti svekolikog tumaenja. Koji su to opravdani sluajevi? Ovim stavkom se pojedini fakulteti i umjetnike akademije stavljaju u potpuno neravnopravan odnos. Zato fakultetima i umjetnikim akademijama ukinuti ili ograniavati pravnu osobnost?! Nastavno, ovo je ekvivalent kao da se fizikoj osobi oduzme poslovna sposobnost. lanak n. stavak 1. Senat je predstavniko tijelo sveuilita... a koje sukladno statutu odluuje o organizaciji znanstvene - treba dodati i umjetnike... djelatnosti sveuilita lanak 11. stavak 4. elnici sastavnici ne mogu biti lanovi senata" - Postavlja se pitanje zato, naime lanak 2. normira da su to akademski nastavnici, a ovaj stavak izrijekom zabranjuje elnicima sastavnice da ne mogu biti lanovi senata. Radi li se ovdje o dvostrukoj liniji odluivanja ili preraspodjeli nadlenosti? lanak 12. stavak 2. alineja 2. Sveuilino vijee ima devet lanova od kojih etiri imenuje Vlada Republike Hrvatske..." zato je nadlenost imenovanja dana Vladi RH - znai li ovo gubitak autonomije Sveuilita ili ograniavanja iste? lanak 12. stavak 4. lanovi sveuilinog vijea moraju imati odgovarajue iskustvo i obrazovanje nuno za osiguranje provedbe utvrene misije i zadaa sveuilita" - nejasno normirani uvjeti koje uistinu moraju zadovoljavati lanovi Sveuilinog vijea - naime radi se o uopenoj definiranosti koja je neprecizna i moe dovesti do razliitih pravnih i isto arbitrarnih tumaenja. lanak 14. stavak 1. Pod preustrojem sveuilita podrazumijeva se, u smislu ovog Zakona, restrukturiranje i reorganizacija sveuilita i njegovih sastavnica.... - koji je smisao ove pravne norme? itajui ovu normu dolazi se do zakljuka kako sastavnica sveuilita nee imati utemeljene pravne osnove za ZATITU" OD TVZ. RESTRUKTURIRANJA I REORGANIZACIJE. Smatramo da bi ovo odredba trebala biti brisana ili drugaije nomotehniki precizirana. lanak 17. stavak 3.
Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506, 48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509, 45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.hr

... Izvedbena komponenta utvruje se na temelju unaprijed utvrenih pokazatelja provedbe programskih ugovora - koji su to pokazatelji te hoe li oni na objektivan nain prikazivati rad svakog pojedinog sveuilita odnosno njegovih sastavnica lanak 27 stavak 1. Nadzor nad zakonitou rada sveuilita i njegovih opih akata .... obavlja Ministarstvo zato je ova nadlenost sa Senata Sveuilita prebaena na Ministarstvo. Miljenja smo da se Sveuilite moe strukturalno odrediti prema opim aktima i svojim i svojih sastavnica i da se radi o nepotrebnoj centralizaciji i gubitku autonomije Sveuilita odnosno oduzimanju jednog bitnog djela nadlenosti koja predstavlja svojevrsni habitus opstojnosti. ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU lanak 9. stavak 1 i stavak 2. Predvidjeti mjesto i za predstavnika umjetnikog podruja. lanak 2. stavak 1. Osnovni pojmovi "Suradnik postdoktorand - osoba s akademskim stupnjem doktora znanosti, izabrana na radno mjesto suradnika postdoktoranda na sveuilitu radi usavravanja u samostalnom znanstvenom istraivanju". lanak 5.: U sastavu Nacionalnog vijea predvidjeti predstavnika umjetnikog podruja. lanak n. stavak 2.: Ustrojavanje sveuilita Iza rijei doktora znanosti treba sa svrhom provoenja i umjetnikog rada. dodati odnosno doktora umjetnosti"

lanak 14. stavak 2: "Unutarnji ustroj sveuilita i njegovih sastavnica ureuje se statutom sveuilita sukladno posebnom zakonu" Kojem zakonu? Zakonom o Sveuilitu u lanku 8. stavku 2. normirano je kako se unutarnji ustroj sastavnice sveuilita ureuje statutom sveuilita. Meutim, naslovljeni Zakon ne normira tijela fakulteta ili umjetnike akademije kao sadanji Zakon: dekan, vijee sastavnice i druga tijela propisana opim aktom sveuilita i sastavnice. Iz navedenoga proizlazi da pojedine sastavnice sveuilita vie nee moi imati samostalnost u odluivanju ili e se raditi o delegiranju nadlenosti za to ne postoji pravna osnova u Zakonu o sveuilitu. Nastavno, iz navedenog je jasno razvidno da isto nee moi biti propisano ni statutom sveuilita kada nije normirano Zakonom. lanak 30. stavak r.: "Sveuilini diplomski studij osposobljava studente za visokostruni rad...uz istodobnu pripremu za nastavak znanstvenog - treba dodati i UMJETNIKOG usavravanja. lanak 47. stavak 2., alineja 2.: - sudjelovanje u strunom, znanstvenom i umjetnikom radu. lanak 59. stavak 5.: Morali bi se osigurati jedinstveni kriteriji koji e osigurati izvrsnost na nacionalnoj razini. Vanjski lan povjerenstva zasigurno ne osigurava eljeno potivanje kriterija, to je razvidno iz svih dosadanjih provedbi svih izbora i evaluacija.
Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506,48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509,45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.lu

lanak 60. stavak 2. Razmotriti mogunost izbora u naslovna zvanja i via od docenta. lanak 61. stavak 2. Naravno treba se odnosit i na umjetniki rad. ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI lanak 19.: Normira Sveuilita - kakva mogu biti javna i privatna, nain na koji se osnivaju i si. Miljenja smo da je intencija pravne norme definiranja sveuilita ostvarila svoju svrhu, ali moda bi ova norma primarno trebala biti u Zakonu o sveuilitu, a ne u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti - koji je njen stvarni smisao u ovom Zakonu? Promiljajui o nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti smatramo da je korektno koncipiran i da su iz Zakona o visokom obrazovanju preslikane" mnoge pravne norme. Nadalje, u VII poglavlju normirana su suradnika radna mjesta: znanstveni novak i suradnik postoktorand. Iako je i ova tematika normirana Zakonom o visokom obrazovanju ovakvim se normiranjem stjee prednost" znanosti nad umjetnou. Ova komparacija nikako nije negativistika, nego miljenja smo da bi bilo oportuno predloiti i slino odgovarajue posebno normiranje u umjetnikom podruju. Takvom pravno-normativnom odreenou stjee se prednost ne samo u normativnom nego i u stvarnom smislu: osiguravanjem suradnikih radnih mjesta, sredstava za projekte i si. Referentni internacionalni dokumenti: 1. EU A -Magna Carta Universitatum, ig88.g. 2. UNESCO - IAU: Recommendation concerning the STATUS OF HIGHEREDUCATION TEACHING PERSONEL 3. ELIA -European League of Institutes of the Arts 4. CILECT- Centre InternationaldeLieison desEcoles de Cinema etde Television 5. GEECT- The GroupementEuropeen desEcoles de Cinema etde Television E. Midi

Sveuilite u Zagrebu AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI Republika Hrvatska, 10000 Zagreb, Trg Marala Tita 5 Telefoni: (01) 48 28 506, 48 28 507,48 28 508 (Fax), 48 28 509, 45 53 243 (Dekanat) E-pota: dekanat@adu.hr http://www.adu.hr

SVEUILITE U ZAGREBU 3 S E Ih D x VUL T lJ % MGR""-! #

1956

V*>r

PREHRAMBENO - BIOTEHNOLOKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF FOOD TECHNOLOGY AND BIOTECHNOLOGY

J n ^ S P o f > UIESY D , N RI P V T %zagreb-CROATIAI

/ *
L
1956

-~

URED DEKANA
Broj: 01-1004/2011 Zagreb, 28. travnja 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU Trga marala Tita 14 10000 Zagreb n/r rektora prof.dr.sc. Aleksa Bjeli

Potovani gospodine rektore!

Temeljem Vaeg dopisa dostavljamo Vam miljenje Prehrambcno-biotehnolokog fakulteta n svezi oitovanja o novo predloenim nacrtima prijedloga zakona. Naime, nakon provedene rasprave zakljuili smo i predlaemo da se, zbog kratkoe predvidene rasprave o novim zakonima. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta uputi zahtjev za produljenjem istog. Smatramo da predloeni datum ne moe osigurati kvalitetnu akademsku raspravu o ovim vrlo vanim dokumentima, a prije samog upuivanja u saborsku proceduru.

S osobitim potovanjem.

Pierottijeva 6; 10000 Zagreb; Hrvatska; Tel: 01/48-36-079, 01/48-36-047, 01/46-05-000; Fax: 01/48-36-083; E-mail: dekan@pbf.hr; www.pbf.hr; MB: 3207102; iro raun: 2360000-1101209724; P.O.Box 625; OIB: 47824453867 Pierottijeva 6; 10000 Zagreb; Croatia; Tel: +385 1 48-36-079, +385 1 48-36-047, +385 1 46-05-000; Fax: +385 1 48-36-083; E-mail: dekan@pbf.hr; www.pbf.hr; Identification Number: 3207102; Bank account: 2360000-1101209724; SWIFT: ZABA HR 2X; KONTO: 2500-3207102; IBAN: HR 6623600001101209724; P.O.Box 625; OIB: 47824453867

SVEUILITE U ZAGREBU Ekonomski fakultet ZAGREB - HRVATSKA

UNIVERSITY OF ZAGREB Faculty of Economics & Business ZAGREB-CROATIA

Sveuilite u Zagrebu Vijee drutveno-humanistikog podruja n/p ga. Jelena uran Trg marala Tita 14

10000 ZAGREB

U Zagrebu, 28.04.2011.

Predmet: Izvjee

Vezano uz Nacrte prijedloga Zakona o Sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, elim Vas izvijestiti da Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu ostaje pri svom ranijem oitovanju koje smo Vam dostavili sa sastanka Dekana svih Ekonomskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. S potovanjem.

0 tome obavijest: -predsjednik DHV-prof.dr.sc. Lajo ager

Privitak: -oitovanje dekana svih Ekonomskih fakulteta RH

10000 ZAGREB, Trg J. F. Kennedyja 6 Tel.: /385/1/238 3333, Fax: 233 5633 E-mail: fakultet@efzg.hr, http://www.efzg.hr iro raun: 2360000-1101351242, Matini broj: 3272079

Sveuilite u Zagrebu
i n Ekonomski f a k u l t e t /

University ol'Zagreb
Faculty o f Economics & Business %

DEKAN! EKONOMSKIH FAKULTETA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zagreb, 27. listopada 2010. godine

STAV DEKANA EKONOMSKIH FAKULTETA O NACRTIMA ZAKONA O ZNANOSTI, ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU T E ZAKONA O SVEUILITU

Dekani ekonomskih fakulteta, na sjednici odranoj u Zagrebu 27. listopada 2010. godine, raspravili su prijedloge Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu. Nakon iscrpne rasprave dekani su zakljuili da je zadravanje autonomije sveuilita i pravne osobnosti fakulteta te distinkcije izmeu strunih i sveuilinih studija minimalni uvjet za nastavak bilo kakve rasprave o nacrtima zakona. Na temelju naprijed iznesenog dekani ekonomskih fakulteta smatraju da su ovakvi prijedlozi zakona neprihvatljivi te ne nalaze potrebe za raspravu o drugim detaljima. Meutim, dekani su spremni staviti sve svoje znanstvene i strune potencijale s ciljem da se prijedlozi zakona unaprijede do prihvatljive razine.

1. Prof. dr. sc. Toni Lazibat, dekan. Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

MHH
2. Prof. dr. sc. Heri Bezi, dekan Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

-i,

3. Prof. dr. sc. Branko Gri, dekan Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu

iti("
Siriinic.T 1 o 2

10000 Zagreb. Trg .J. F. Kennedyja 6 To!: + 385 1 238 3333. Fa:c 233 5533 E mail: fnKultet'i?>ef2g.lir. wv.-w.efzg.hr iro raun: 2330000-1101351242. OIS; 27203-S5/'12.i

4. Prof. dr. sc. eljko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

5. Prof. dr. sc. Ivo Ban, proelnik odjela Sveuilita u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

6. Prof.dr.sc. Valter Boljuni, proelnik odjela, Odjela za ekonomiju i turizam "dr.Mijo Mirkovi" Sveuilita Jurja Dobrile u Puli

Zagreb, 2 (. listopada 2010. godine

Siranica Z od 2

DEKANI PRAVNIH FAKULTETA U REPUBLICI HRVATSKOJ Zagreb, 29. travnja 2011. PRIOPENJE ZA JAVNOST SJEDNICE DEKANA PRAVNIH FAKULTETA O NACRTIMA ZAKONA O SVEUILITU, ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZAKONA O ZNANOSTI

Dekani Pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj na sjednici odranoj 29. travnja 2011., daju sljedee oitovanje o novim nacrtima Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Podsjeajui na svoje priopenje od 21. listopada 2010. g. dano istim povodom, te sa aljenjem zakljuujui da novi nacrti navedenog paketa zakona, usprkos drukijim najavama resornog ministarstva (MZO), sadre tek puke kozmetike izmjene i dopune spram prethodnih nacrta, Dekani istiu sljedee kljune toke: 1. Nacrti zakona sastavljeni su protivno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnou i ustaljenim europskim standardima dobrog vladanja; 2. Sveuilita se navedenim nacrtima podvrgavaju politikoj kontroli, ime se kri Ustavom zajamena sveuilina autonomija; 3. Nacrtima zakona, posebice Zakona o sveuilitu, na bitan se nain zadire u pravo sveuilita da samostalno definiraju svoj unutarnji ustroj, ime se takoer kri Ustavom zajamena sveuilina autonomija; 4. Umjesto proklamiranih integrativnih procesa, nacrtima zakona se predvia radikalna centralizacija sveuilita, koja je neprovediva na svim veim i uglednijim hrvatskim sveuilitima; 5. Navedena radikalna transformacija ustroja sveuilita namee se bez ikakvog prijelaznog razdoblja, to e nuno dovesti do kolapsa temeljnih sveuilinih funkcija, sa nesagledivim posljedicama po ukupan znanstveno-nastavni process; 6. Nacrtima zakona predviaju se rjeenja na temelju kojih je mogue da pravni fakulteti kao sastavnice svojih sveuilita imaju meusobno razliit pravni status, to je posebice neprihvatljivo sa aspekta pravosudnih propisa (izbor lanova Dravnog sudbenog vijea i Dravnoodvjetnikog vije) koji ih tretiraju jednako, pretpostavljajui postojanje njihove pravne osobnosti;

7. Predlae se proizvoljan i nesocijalan sustav studentskih participacija, kojim e se, ako bude proveden, ozbiljno dovesti u pitanje financijsko funkcioniranje sveuilita te primjenu tek nedavno donesenih propisa o fiskolnoj odgovornosti; 8. Nacrtima zakona se znaajno pogorava radnopravni status zaposlenika sveuilita na svim razinama; 9. De facto se ukida binarni sustav visokog obrazovanja, sa posljedicom degradiranja sveuilinih studija na razinu strunih studija; 10. Navedenim nacrtima se ne ostvaruje opi interes, ve se pogoduje interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju;

Na temelju svega navedenog, Dekani Pravnih fakulteta iznova zakljuuju da su nacrti navedenih zakona formalno i sadrajno u potpunosti neprihvatljivi te da ih treba odmah povui iz daljnje procedure radi izbjegavanja nesagledive tete po sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Ujedno, ponovo se istie da su nastavnici pravnih fakulteta, kao i nebrojeno puta do sada, spremni staviti sve svoje znanstvene i strune sposobnosti u svrhu izrade na prikladnim strategijama utemeljenih kvalitetnih propisa.

Prof. dr. sc. Igor Bojani, Dekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Osijeku

Prof. dr. sc. Boris Buklija, Dekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu

Prof. dr. sc. Miomir Matulovi, Dekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci

Prof. dr. sc. eljko Potonjak, Dekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

ZAKLJUCI VIJEA FILOZOFSKOG FAKULTETA SPLITU

o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti

SVEUILITA

Ministarstvo Znanosti, obrazovanja i porta, na svojim je mrenim stranicama dana 19. travnja 2011. objavilo nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Uprava Filozofskog fakulteta u Splitu, u pozivu kojeg je 21. travnja 2011. uputila lanovima Fakultetskog vijea za njegovu 7. sjednicu, planiranu za 29. travnja 2011. pod tokom 4.1. dnevnog reda predvidjela je i Raspravu o nacrtima prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, zakona o sveuilitu te zakona o visokom obrazovanju. Dana 26. travnja 20112. rektor Sveuilita u Splitu, prof. dr. sc. Ivan Pavi svim je sastavnicama Sveuilita u Splitu poslao zamolbu da se provede rasprava o istim nacrtima prijedloga zakona te da se primjedbe i prijedlozi dostave predlagatelju i Rektoratu Sveuilita u Splitu. Fakultetsko Vijee Filozofskog fakulteta u Splitu na svojoj dananjoj sjednici je provelo raspravu o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti te donijelo slijedee zakljuke:

1. Nacrti predloenih zakona dovode u pitanje Ustavom zajamenu sveuilinu autonomiju i autonomiju znanstvenog i umjetnikog istraivanja u svim njenim bitnim aspektima. To se, u nacrtima predloenih zakona, ini podvrgavanje sveuilita izravnoj kontroli izvrne vlasti, ukidanjem pravne osobnosti Fakulteta te nejasnim i proizvoljnim modelima financiranja. Ukidanjem tradicionalnih sveuilinih i akademskih institucija i nazivlja te uvoenjem novih, toj stvarnosti u potpunosti stranih, omoguuje se upletanje vlasti u slobodan i neovisan sveuilini i znanstveni ivot i njegova radikalna redukcija te se pogoduje jednako tako radikalna centralizacija u upravljanju sveuilitem, potpuno udaljenom od pripadnika sveuiline zajednice. 2. Predloenim nacrtima zakona ponitava se hrvatska sveuilina tradicija, dovodi se u pitanje opi interes i ope dobro kojemu je ona oduvijek bila u slubi, te se na taj nain ugroava hrvatski visokokolski sustav koji je od vitalne vanosti za budunost i razvoj hrvatskog drutva. injenica da se ovakvi nacrti predloenih zakona predlau prije donoenja jasne nacionalne strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja, tomu samo govori u prilog, iz ega se takoer moe zakljuiti da se njima ne ostvaruje opi interes u prilog opeg javnog dobra, ve se pogoduje parcijalnim interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju i potie neprimjerena privatizacija i komercijalizacija sveuiline djelatnosti i znanstvenog rada.

3. Slijedom svega navedenoga, Vijee Filozofskog fakulteta u Splitu predlae da se postojei nacrti prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti u potpunosti odbace i povuku iz procedure, da se pristupi donoenju jasne nacionalne strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja te da se, zatim, iz ovog podruja prirede zakonski nacrti u suradnji sa akademskom zajednicom i zainteresiranom javnou, uz transparentnu javnu raspravu koja e tomu prethoditi. 4. Nakon detaljnog prouavanja nacrta prijedloga zakona, a na temelju dostavljenih prijedloga lanova Fakultetskog vijea, formulirat e se konretne primjedbe i sugestije te e one initi sastavni dio ovog Zakljuka.

Split, 29. travnja 2011. Dekan Prof. dr. sc. Marko Trogrli

Sveuilite u Rijeci TEHNIKI FAKULTET -Fakultetsko vijeeKLASA: 030-09/11-01/04 URBROJ: 2170-57-01-11-20 Rijeka, 29. travnja 2011.

Fakultetsko vijee Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci, na svojoj 7. sjednici u ak. god. 2 0 1 0 . / I I . , odranoj 29. travnja 2011., donijelo j e sljedei ZAKLJUAK Fakultetsko vijee Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci iznosi svoje primjedbe na nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti kako nastavno slijedi.

Ope primjedbe: Osnovna primjedba, za sve zakone, jest da su neprimjereno kasno dani na javnu raspravu te da ih u iznimno kratkom roku nije mogue detaljno i temeljito analizirati (pretpostavljamo da iz istog razloga, Radnoj skupini nisu poslane primjedbe drugih lanova Fakultetskoga vijea). Sljedea opa primjedba jest da je uope dvojbena potreba donoenja navedenih akata, posebice u sadanjem trenutku. Tu otpada i argument zahtjeva Europske unije, budui je odnosno poglavlje zakljueno. Takoer istiemo da su navedeni nacrti rezultat rada Povjerenstava iji su lanovi imenovani od strane Ministra, a ne akademske zajednice i da su ti lanovi veinom interesno odreeni prema materiji koju normiraju te stoga i rezultat njihovog rada nuno ima interesnu obojanost".

ZAKON O ZNANOSTI

Definicija znanstvenika kao osobe izabrane na radno mjesto, bez doputanja da osoba stekne znanstveno zvanje bez sklapanja ugovora o radu, neprihvatljiva^je, diskriminirajua i demotivirajua za sve osobe koje se bave znanou, uspjene su u tome i opravdano oekuju da im se prui odreena satisfakcija i priznanje izborom u znanstveno zvanje i bez zaposlenja na znanstvenom radnom mjestu. Predlaemo da ostane dosadanje stanje i da se svakome koji ispunjava uvjete omogui stjecanje znanstvenog zvanja i upis u Upisnik.

Svugdje gdje se govori o znanstvenim pravnim navesti fakultete (primjerice l 7. i dr.), i na taj znaaj kako u obavljanju znanstvenih istraivanja oni imaju za razvoj Republike Hrvatske te ih znanstvenih pravnih osoba.

osobama trebalo bi eksplicite im nain pridati odgovarajui tako i u sveukupnoj ulozi koju i nadalje upisivati u Upisnik

Na fakultetima treba i dalje kreirati i bazirati znanstvena istraivanja i osigurati im adekvatnu autonomiju u tome - pa i financijsku. Naravno, time ne bi bila umanjena strategijska uloga sveuilita i njegov utjecaj na sastavnice. Ovako kako predloeni zakoni utvruju status fakulteta, moe samo demotivirati rad na njima, dovesti do gubitka inicijative i stupnja suradnje te nepotrebno centralizirati sve funkcije sustava, a time dovesti do neupravljivosti njime. Nuno je podijeliti funkcionalne nadlenosti izmeu vodstva sveuilita i sastavnica i to upravo zakonom.

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

Bez obzira to su fakulteti sastavnice sveuilita, smatramo da ih treba posebno definirati i uvrstiti u popis definicija pojmova koji se koriste u tekstu Zakona, kao visoka uilita. Promjena akademskih naziva u odnosu na, nedavno, utvrene navodi na zakljuak da su raniji ishitreno i netemeljito utvreni, a to ne bi smio biti sluaj. U praksi e sigurno izazvati nezadovoljstvo nositelja dosadanjih naziva ali i neprepoznavanje istih od strane poslodavaca. Takoer se predlae da se akademskom zvanju koje se stjee zavretkom prijediplomskog studija iz podruja Tehnikih znanosti doda inenjer" odnosno da glasi baccalaureus inenjer", uz naznaku struke. Na nekoliko se mjesta u Zakonu mijeaju nazivi studija preddiplomski. prijediplomski i

Brojano ocjenjivanje do 6 ini se zbunjujuim, nepotrebnim i udnovatim rjeenjem. Nisu propisani vremenski intervali odnosno broj koritenja slobodne studijske godine. Smatramo da bi strukturu radnih mjesta akademskih nastavnika najbolje rijeili dobro postavljeni kriteriji za znanstveno-nastavna radna mjesta te da nema potrebe utvrivanja strukturu na nain da najniih zvanja mora biti najvie (dakle opet piramida). Predloeni model posljedino moe dovesti do zatvaranja mogunosti napredovanja, demotiviranosti pa ak do toga da kvalitetniji nastavnici na niem radnom mjestu ne mogu napredovati i zamijeniti nekvalitetnije. Posebno smatramo da e navedeno rjeenje dovesti do problema u prvih nekoliko godina primjene novoga zakona, a posebice e se problematizirati raspodjela radnih mjesta po sveuilitima ali i njihovim sastavnicama koje u novom modelu upravljanja sveuilitem nemaju nikakav utjecaj.

Odredbe o zateenim zvanjima i radnim mjestima (l. 98.) su nedovoljno jasne. U stavku 3. navodi se da e se izabranim nastavnicima kojima rok izbora istjee nakon stupanja na snagu novoga Zakona produljiti", a oni su sklopljeni na neodreeeno vrijeme.

ZAKON O SVEUILITU

I pored dobre namjere da se pravnom integracijom sveuilita pobolja njegovo funkcioniranje visokim stupnjem centralizacije s jedne strane te neutjecajem sastavnica na upravljanje sveuilitem i donoenje bitnih odluka mogu se postii upravo suprotni efekti te je nuno podijeliti funkcionalne nadlenosti izmeu vodstva sveuilita i sastavnica i to upravo zakonom. Pored zajamene autonomije sveuilita potrebno je osigurati i dovoljno autonomije prema vodstvu sveuilita. Sveuilite bi kao krovna institucija trebala u svakom trenutku objedinjavati svoje sastavnice i u dogovoru s njima postizati optimalna rjeenja. Sastavnice sveuilita, prvenstveno mislimo na fakultete ali i ostale, nisu adekvatno zastupljene u upravljanju sveuilitem te dekani fakulteta kao legitimni zastupnici fakulteta i njihovi elnici nisu niti u jednom upravljakom ili nadzornom tijelu. Smatramo da je zakon dopustio prevelik upliv i znaaj osoba izvan sveuilita u sveuilinim tijelima i da to krnji njegovu autonomiju. Pitanje (opstanka) pravne osobnosti j e najnedefiniraniji dio Zakona i otvara mogunosti raznih interpretacija i rjeenja te e dovesti do sukoba meu sastavnicama i neujednaenosti meu sveuilitima. Posebno napominjemo da smatramo pretjeranim i nepotrebnim da sveuilite provodi obrazovanje u najmanje dva znanstvena podruja. Smatramo da je zadovoljavajue rjeenje uvjet izvedbe studija u jednom podruju, a u najmanje tri znanstvena polja. Nacrt Zakona daje prevelike ovlasti rektorima, a pritom ne ograniava broj (uzastopnih) mandata. U korelaciji s nainom izbora rektora stjee se dojam autokratinosti i nezamjenjivosti. Izbor sveuilinih tijela na predloeni je nain jako centraliziran i neadekvatan, a posebice se zapaa uloga dekana fakulteta koji gube samostalnost i postaju neto poput lanova povjerenstva. Sveuilite bi kao krovna institucija trebala u svakom trenutku objedinjavati svoje sastavnice i u dogovoru s njima postizati optimalna rjeenja. Na nekoliko mjesta pogreno se navodi Rektorski zbor", umjesto Rektorska konferencija. Smatramo da su u prijelaznim odredbama utvreni prekratki rokovi za organizacijske i druge aktivnosti odnosno usklaenja s Zakonom. Naravno, mogue ih je naknadno produljiti ali to nije najbolje rjeenje.

Sve statusne promjene do kojih e doi primjenom ovoga Zakona nisu dovoljno obraene u prijelaznim odredbama - prijenosi ugovora o radu, prijenos imovine, porez na prijenos, upis u registar i dr.

Zakljuno, konstatiramo da nacrti prijedloga predlaemo da se povuku iz procedure.

zakona

nisu

prihvatljivi

P-rof. dri sc. Goran Turkalj

Dostaviti: 1.) Rektor, prof. dr. sc. Pero Luin, Sveuilite u Rijeci 2.) Prorektorica za nastavu i studentska pitanja, prof. dr. sc. Snjeana PrijiSamarija, Sveuilite u Rijeci 3.) Prorektorica za znanost i razvoj, prof. dr. sc. Nevenka Oani, Sveuilite u Rijeci 4.) Pismohrana Fv

Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci Poziv na zajedniko oitovanje po pitanju nacrta prijedloga zakona iz podruja znanosti i visokog obrazovanja Potovani kolege i kolegice, 19. 04. 2011. na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta objavljeni su "Zavrni tekstovi nacrta prijedloga zakona iz podruja znanosti i visokog obrazovanja" ( http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=l 1101&sec=3349 ), ime je priprema za usvajanje triju novih zakona - Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o sveuilitu i Zakona o visokom obrazovanju ula u svoju zavrnu fazu. Ovim Vas putem elimo pozvati da se pridruite inicijativi Akademska solidarnost Rijeka koju ine zaposlenici i studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci, kako bismo se zajedniki oitovali o predloenim zakonima. Smatramo kako je rije o presudnom pitanju za hrvatsku znanstvenu zajednicu i za hrvatsko drutvo. Predloeni tekstovi nacrta prijedloga zakona rezultat su "prepravki" tzv. "prosudbenih povjerenstava za analizu pristiglih primjedbi nakon prvog kruga javne rasprave" koja su u potpuno netransparentnim uvjetima radila na dopunama, doradama i izmjenama prvotno predloenih verzija zakona, a to je Ministarstvo smatralo "drugim krugom javne rasprave"! Iz novopredloenih nacrta prijedloga zakona vie je nego oito kako izmeu prve i druge verzije prijedloga zakona ne postoje bitne razlike, zbog ega je potrebno ponoviti bezrezervan zahtjev da se nacrti predloenih zakona odmah povuku iz daljnje procedure. U prilog argumentaciji naeg zahtjeva, u nastavku teksta donosimo kritike osvrte na neke od najproblematinijih toki u postojeim nacrtima prijedloga zakona. Predloeni zakoni zaobilaze kljuna pitanja i probleme prebacujui odgovornost na budue podzakonske akte, cinino legitimirajui poveavanje odgovornosti za financiranje navodnim proirenjem autonomije sveuilita. Istina je posve suprotna. Predloenim se zakonima ozbiljno zadire u sveuilinu autonomiju u sferi odreivanja prioriteta znanstvenih istraivanja, regulacije napredovanja, smjera razvoja znanstvenih istraivanja, itd. Autonomija sveuilita se ograniava podreujui znanost vladajuoj politikoj garnituri, kapitalu i privatnome profitu. Predstavnici izvrne vlasti, kroz politiku kontrolu famoznog Sveuilinog vijea, te predstavnici gospodarstva koji u velikoj mjeri ulaze u sastav novih sveuilinih tijela, stjeu ogromne ovlasti. Menaderska elita postaje odgovorna za upravljanje fakultetima i institutima, jer se upravo njima namjenjuju budue pozicije rektora, dekana i ravnatelja. Time se fakultetima i institutima jasno poruuje kako moraju postati produena ruka privatnog kapitala. Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju (!) e tako u svoj sastav osim ministra financija i ministra znanosti, obrazovanja i porta ukljuiti i predstavnika Nacionalnog vijea za konkurentnost, dakako, iz podruja gospodarstva. Mogu li korporacije i vlade biti imbenici promjene u znanosti? Iz domene znanosti mo odluivanja prelazi u ruke onih koji niti po definiciji ne mogu biti skloni naelima na kojima znanost i visoko obrazovanje poivaju. Znanost i visoko obrazovanje javna su dobra, a sveuilite javna institucija i kao takvi sudjeluju u produkciji fundamentalnih drutvenih vrijednosti, te ne mogu i ne smiju biti dovedeni u poziciju sluenja bilo interesima politi kih centara moi, bilo profitno orijentiranom tritu krupnoga kapitala. Uvode se tzv. programski ugovori na razdoblje od tri godine kao model financiranja sveuilita iz prorauna (napunjenog novcem poreznih obveznika). Time se Ministarstvu daje legitimitet da u pregovorima s rektorima sveuilita i ravnateljima instituta pojedinano odreuje visinu dodijeljenih financijskih sredstava, to moe rezultirati samovoljom Ministarstva prilikom

donoenja tako vane odluke, kao i potpunom podreenou i ovisnou znanstvene zajednice o trenutnim interesima i prioritetima politike opcije koja se nalazi na vlasti. Posebno je kritina retorika "ukidanja kolarina" koja se pojavljuje u tumaenjima zakona, a nema nikakvu potvrdu u Zakonu o visokom obrazovanju. U Zakonu se nigdje (!) ne spominje besplatan studij ve se kolarine preimenuju u upisnine o kojima nema jasne odrednice tko donosi odluku (jasno je samo da to vie nije Ministarstvo). Odluka o naplati kolarina stavlja se u ingerenciju podzakonskih sveuilinih akata. To znai da se Ministarstvo rjeava odgovornosti za financiranje, ne ostavljajui sveuilitima drugu mogunost ve da masovno uvedu kolarine/upisnine. Nacrti zakona prepuni su proturjenosti. Zakoni tako uvode retoriku "izvrsnosti". Samo e "izvrsni" studirati besplatno, dok e ostali plaati studij. No, nije li uspjenost na studiju regulirana sustavom ocjenjivanja? Svatko tko zadovoljava minimalne kriterije propisane studijem (40% na dodiplomskom i 50% na diplomskom studiju) moe se smatrati uspjenim. "Plaaju oni koji ne ispunjavaju uvjete" moe znaiti dvije stvari: 1) Zakon legalizira prodaju diploma bez studiranja. Ukoliko je plaanje alternativa minimalnom kriteriju uspjenosti, potom je rije o tome da svi koji upiu studij imaju mogunost i zavriti studij, ovisno o financijskim mogunostima. Ne moe uloga zakonske regulative biti da disciplinira lijene. elite li lijenika koji nije bio "izvrstan", ali je platio studij? 2) Studij nee plaati "izvrsni", ali e ga plaati dobri, ili vrlo dobri. Time se dakle potvruje plaanje studija. Zakoni nisu samo puni proturjenosti, djelomice su i protuustavni. Osim to je rije o zadiranju u ustavom zajamenu autonomiju sveuilita, u prijedlozima zakona postoji i klauzula o ograniavanju starosne dobi za odreena znanstvena zvanja (na koji je nain bioloka dob povezana sa znanstvenom uspjenou)? Dok je zakon regulirao ono to ne bi trebalo biti dijelom zakonske regulative, propustio je djelovati u segmentima u kojima je zakonska regulativa potrebna, primjerice u sluaju ujednaavanja kriterija napredovanja u zvanja. Umjesto da ujednai uvjete, zakon apelira da se podzakonskim aktima donesu rjeenja za usporavanje napredovanja u via znanstveno-nastavna zvanja. Pritom postupak ocjene rada znanstvenih novaka i postdoktoranada, kao ni znanstvenika, uope nije definiran prijedlogom Zakona o znanstvenoj djelatnosti. (Potpuno nasumino, znanstvena se uspjenost u uvodnom tekstu mjeri citatnou koja uope nije uvjet za napredovanje.) Nacrt zakona prepustio je sveuilitima da donesu, svaki po svoje, uvjete napredovanja. I u ovom primjeru autonomija sveuilita koristi se kao pseudo-legitimacija za prebacivanje odgovornosti.

Moe se zakljuiti kako predloeni nacrti zakona ne samo da ne rjeavaju ve i produbljuju postojee probleme na svim razinama. Iz navedenih razloga smatramo kako je potrebno zauzeti zajedniki javni stav kojeg dijeli i veliki dio hrvatske akademske zajednice: predloeni nacrti zakona stvaraju preduvjete za daljnju politizaciju sveuilita i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, to bi u konanici moglo rezultirati nepopravljivom tetom po hrvatska sveuilita, znanost i obrazovanje, kao i drutvo u cjelini. Pozivamo Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Rijeci da odbaci nacrte prijedloga zakona, a sve kolegice i kolege, studente i studentice pozivamo da odgovorom na poruku daju svoju podrku ovoj inicijativi. Takoer ih pozivamo da nam se pridrue u novoosnovanom sindikatu Akademska solidarnost (za vie informacija o tome, https://sites.google.com/site/akadsolid/sindikat-uvod'). Rijeka, 02. 05. 2011. Akademska solidarnost Rijeka

Sveuilite u Zagrebu KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET HR - 10001 Zagreb Vlaka 38, p.p. 432 Tel. (+385 1)48 90 400; Fax. (+385 1) 48 14 704 www.kbf.hr: e-mail: kbf@theo.kbf.hr

Zagreb, 2. svibnja 2011. Sveuilite u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, rektor Trg marala Tita 14 10 000 Zagreb

Potovani gosp. Rektore, sukladno Vaem pozivu za oitovanje o nacrtima prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu iz travnja mjeseca 2011. god., do 2. odnosno 5. svibnja 2011. god. slobodan sam cijenjeni Naslov izvijestiti o sljedeem: Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu svojim je dopisima od 25. listopada 2010. i 29. listopada 2010. iznio primjedbe i zamjerke u predmetnoj javnoj raspravi nacrta tri nova Zakona. Na poetku oitovanja podsjeam na kratkou vremena, koje je onda uzrok nemogunosti organiziranja ire rasprave na Fakultetu. Ipak, dunost mi je podsjetiti na sljedee: u svojim temeljnim rjeenjima nacrti prijedloga zakona ne razlikuju se bitno od prijedloga iz listopada 2010. god. Meutim, to se tie posebnog poloaja Katolikoga bogoslovnog fakulteta unutar Sveuilita u Zagrebu, uoava se pozitivan pomak, u smislu l. 13. Zakona o visokom obrazovanju i l. 8. Zakona o Sveuilitu. Autonomija sveuilinih sastavnica i nadalje je u bitnome naruena (l. 68. Ustava Republike Hrvatske). Upravljanje Sveuilitem centralizira se u funkciji rektora. Nain biranja dekana Katolikih bogoslovnih fakulteta nije prihvatljiv, jer je po kanonskim propisima to protivno naelu da elnika katolikih fakulteta bira sveuilite (katolika sveuilita kan. 807-814). Odgovornost rektora nije prema Senatu, predstavnikom tijelu Sveuilita, ve sveuilinom vijeu. Senat nema nikakvih nadlenosti u pogledu poslovanja Sveuilita. Senat odluuje uglavnom samo o akademskim pitanjima. Senat dodue ima pravo na izbor rektora, ali uz uvjet da ga prihvati i sveuilino vijee. Akademsku nastavnu dopusnicu (venio docendi) izdaje rektor sveuilita na prijedlog Senata Sveuilita, nastavnicima u znanstveno-nastavnim zvanjima, od docenta do redovitog profesora u drugom izboru. Odredba je suprotna propisima Katolike crkve koji se odnose na visoko-obrazovne ustanove. Naime, samo nadlena Tijela Katolike crkve ovlatena su izdavati venio docendi u predmetu svetih znanosti.

Prema nacrtu Zakona o visokom obrazovanju, osobe koje su zavrile odgovarajui struni studij mogu upisati sveuilini diplomski, pa ak i poslijediplomski studij. Rui se naelo binarnosti u visokom obrazovanju jer se polaznicima privatnih visoko obrazovnih ustanova olakava pristup kvalifikacijama koje daju javna Sveuilita. Smanjenje kvota pogodovat e samo interesima privatnih uilita, ije se kolarine zakonom ne ograniavaju. Prihodi privatnih visokih uilita rast e na tetu javnih. To e dovesti do tee dostupnosti visokog obrazovanja, njegove komercijalizacije i pada kvalitete. Prijelazni reim, nakon stupanja na snagu novih zakona (u roku od 8 dana od objave u Narodnim novinama) nije realno postavljen - kratkoa rokova - centralizacija funkcija. Na temelju svega navedenog molimo uvaeni Naslov da prema svojim nadlenostima i mogunostima podupre naa nastojanja i prijedloge u konstruktivnoj raspravi oko predloenih nacrta novih Zakona o znanosti, o visokom obrazovanju i o sveuilitu.

S potovanjem,

Dekan Fakulteta

Prof. dr. sc. Josip Osli

Dostaviti: Naslovu Arhiva, ovdje

@
RGNF
Sveuilite u Zagrebu Rudarsko-geoloko-naftni fakultet HR-10002 Zagreb Pierottijeva 6, p.p. 390

G353

K A A 011-01/11-01/2 LS: URBROJ:251-70-01-11-2 Zagreb, 3. svibnja 2011.

SVEUILISTE U ZAGREBU REKTORAT n/r rektora prof. dr. sc. Alekse Bjelia Trg marala Tita 14 10000 Zagreb

Predmet: Oitovanje Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet podrava Oitovanje vijea Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu od 27. travnja 2011. kao i Priopenje za javnost sjednice dekana Pravnih fakulteta od 29. travnja 2011. godine. Smatramo da treba dodatno pojasniti radnopravni status svih zaposlenika (a ne samo osoba izabranih na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i nastavna radna mjesta kako je to navedeno u lanku 98. st. 2 prijedloga Zakona o visokom obrazovanju). RGN fakultet smatra nekorektnim diskriminaciju pojedinih skupina zaposlenika u odnosu na postavljene kriterije za zadravanje njihovog radnopravnog statusa. Takoer u prijedlogu Zakona o Sveuilitu, lanci 17-20, nije jasno precizirana namjena izvedbene proraunske komponente, kao niti pokazatelji provedbe programskog ugovora, odnosno kvalitativni i kvantitativni indikatori rada. Pitanje arbitrae definirano u prijedlogu Zakona o Sveuilitu lankom 24 ne omoguava donoenje pravine odluke konsenzusom zainteresiranih strana, te bi ga trebalo redefinirati. Po pitanu sklapanja programskog ugovora kako je to navedeno u lanku 25 prijedloga Zakona o Sveuilitu izriito se navodi kako bi sveuilitu, u sluaju nepostizanja dogovora o sadraju programskog ugovora, bila doznaena samo sredstva osnovne proraunske komponente i to u iznosu koji se vee za prvu godinu programskog ugovora, dok se razvojna i izvedbena komponenta ne doznauju. Kroz ovakav vid financiranja dovelo bi se u pitanje stabilno poslovanje sveuilita. lanak 58. st. 9 propisuje kako e se pitanja postupka izbora na nastavnim radnim mjestima, sklapanje ugovora o radu i nain podnoenja izvjea o radu, urediti aktima sastavnica, sukladno opem aktu sveuilita. Ukoliko sastavnica nee imati pravnu osobnost, provoenje postupka izbora i sklapanja ugovora o radu ne moe ureivati svojim aktima. Potpuno je neprihvatljiva odredba u lanku 8 st. 4 prijedloga Zakona o sveuilitu, u kojemu je propisano da se Statutom sveuilita moe odrediti da samo pojedini fakulteti i umjetnike akademije imaju pravnu osobnost.

TEL: centrala: 01/553-5700 Ured dekana: 01/553-5702 raunovodstvo: 01/553-5704 FAX: 01/4836^051 MB: 03207005 OfB: 99534693762 IRO RAUN: 2360000-1101303431 URL.: http://www rgn hr E-MAIL: dekanat@rgn.hr

@
Ovim dopisom dostavljamo samo naelne primjedbe na prijedloge predmetnih zakona. I nadalje ostajemo kod detaljnih primjedaba koje smo dostavili prilikom prvih prijedloga predmetnih zakona. Slobodni smo predloiti kreiranje teksta priopenja za javnost rektora Sveuilita u Zagrebu i dekana svih sastavnica sveuilita temeljem oitovanja pripremljenih od strane PF Zagreb i priopenja za javnost svih pravnih fakulteta, koje bi bilo upueno resornom ministarstvu, Vladi RH, Saboru RH i javnim medijima.

S potovanjem, Dekanica RGN fakulteta:

Prof. dr. sc. Biljana Kovaevi Zeli

U >J

G o

Zagreb, Salata 3 tel. 01 4566-909, faks 01 4566-724 Broj: 380-59/11-100/302/4 Zagreb, 03.05.2011.

SVEUILITE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET FAKULTETSKO VIJEE

Fakultetsko vijee na temelju lanka 152. Statuta Sveuilita u Zagrebu Medicinskog fakulteta (u daljnjem tekstu: Fakultet) na sjednici odranoj dana 03. svibnja 2011. godine donijelo je sljedeu

ZAKLJUAK 1. Nacrti prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti sadre veliki broj nedostataka te ih treba povui iz daljnjeg postupka radi izbjegavanja neprocjenjivih teta za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. 2. Podrava se oitovanje Fakultetskog vijea Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, etiriju dekana pravnih fakulteta iz Republike Hrvatske od 27. travnja 2011. godine i oitovanje Akademijskog vijea Akademije dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu od 28. travnja 2011. godine. 3. Na predloene odredbe Nacrta prijedloga zakona daju se pojedinane primjedbe koje se nalaze u prilogu ovog Zakljuka i ine njegov sastavni dio.

Dekan: Pre ilii

MEDICINSKI FAKUTET SVEUILTA U ZAGREBU Pojedinane primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o sveuilitu: lanak 8. (1) Sveuilite je pravna osoba koja autonomno ustrojava fakultete, akademije, odjele i druge sastavnice (u daljnjem tekstu: sastavnice sveuilita). umjetnike

(2) Unutarnji ustroj sveuilita i njegovih sastavnica ureuje se statutom sveuilita sukladno ovom Zakonu. (3) Sveuilite ima najmanje tri sastavnice koje se, sukladno propisu kojim se ureuju ustanove, ustrojavaju kao njegove ustrojbene jedinice ili podrunice i koje izvode formalno visoko obrazovanje u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja. (4) Sastavnice sveuilita mogu imati iro raun, a statutom sveuilita moe se odrediti da, u opravdanim sluajevima, pojedini fakulteti i umjetnike akademije imaju pravnu osobnost. (5) Sveuilite moe osnivati ustanove i druge pravne osobe ijom se osnovnom djelatnou ostvaruje misija sveuilita. lankom 8. ukida se pravna osobnost Fakulteta i umjetnikih akademija, a iznimno se u opravdanim sluajevima Statutom Sveuilita moe fakultet ili umjetnika akademija organizirati kao pravna osoba. Fakulteti i umjetnike akademije bez obzira to mogu imati status pravne osobe oni prema nacrtu zakona nemaju nikakvu samostalnost u upravljanju, a ne postoje ni kriteriji o nainu odluivanja za dodjelu statusa pravne osobe fakultetima i umjetnikim akademijama.

lanak 10. (1) Rektor sveuilita predstavlja i zastupa sveuilite, organizira i vodi njegov rad i poslovanje, usklauje rad tijela sveuilita, te upravlja njegovom imovinom. U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove, te obavlja poslove u skladu sa zakonom i statutom sveuilita, a osobito: saziva i predsjeda sjednicama senata; predlae senatu statut, pravilnik o financiranju sveuilita i druge normativne akte; sukladno pravilniku o financiranju priprema prijedlog programskog ugovora i dostavlja ga na potvrdu sveuilinom vijeu; upravlja sveuilinim proraunom sukladno ovom Zakonu, statutu i odredbama programskog ugovora; predlae senatu imenovanje i razrjeenje elnika sastavnica; ukida ili obustavlja od izvrenja odluke koje su donijela tijela sveuilinih sastavnica ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom; podnosi godinje izvjee sveuilinom vijeu o provedbi strategije sveuilita i programskog ugovora te podnosi druga financijska izvjea; obavlja druge poslove utvrene zakonom i statutom sveuilita.

(2) Rektora sveuilita bira senat, a potvruje ga sveuilino vijee. Mandat rektora traje etiri godine. (3) Ako u postupku izbora rektor ne bude izabran, izbori e se ponoviti. Do izbora rektora na temelju ponovljenog postupka sveuilino vijee imenovat e vritelja dunosti rektora iz reda redovitih profesora sveuilita, sukladno odredbama propisa kojim se ureuju ustanove. (4) Uvjeti i postupak izbora i razrjeenja rektora propisuju se statutom sveuilita. (5) Sveuilino vijee razrijeit e rektora prije isteka mandata u sljedeim sluajevima: ako rektor sam zatrai razrjeenje; na temelju prijedloga senata, usvojenog dvotreinskom veinom; ako rektor bude pravomono osuen za kazneno djelo; ako izgubi sposobnost obnaanja dunosti; ako rektor ne postupa sukladno zakonu ili statutu sveuilita, ili neosnovano ne izvrava odluke tijela sveuilita, ili postupa protivno njima; ako rektor svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi sveuilitu veu tetu, ili zanemaruje i nesavjesno obavlja svoje dunosti tako da su nastale, ili mogu nastati, vee smetnje u obavljanju misije i zadaa sveuilita propisanih ovim Zakonom i statutom. (6) Odluka o razrjeenju rektora iz stavka 5. ovoga lanka donosi se dvotreinskom veinom glasova svih lanova sveuilinog vijea. lankom 10. ne propisuju se uvjeti koje mora imati rektor niti se propisuje broj mandata na koje rektor moe biti biran, rektor odgovara sveuilinom vijeu a ne Senatu kao predstavnikom tijelu Sveuilita. Studentima nastavnicima i suradnicima zakon ne priznaje pravo na izbor dekana i pravo na sudjelovanjem Fakultetskog vijea u upravljanju fakulteta odnosno umjetnike akademije. Rektor predlae Senatu Dekana. Zakonom nisu propisani uvjeti za dekana, niti su predviena ogranienja u broju mandata dekana. Fakultetska vijea se ni ne spominju, a rektor moe ukinuti i obustaviti svaku odluku sveuilinih sastavnica.

lanak 11. (1) Senat je predstavniko tijelo sveuilita koje ine akademski nastavnici, studenti te predstavnici ostalih zaposlenika, a koje sukladno statutu, odluuje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti sveuilita, te izboru nastavnika, kao i o drugim pitanjima predvienim zakonom i statutom sveuilita, a posebice:

bira rektora; donosi statut uz suglasnost sveuilinog vijea; donosi pravilnik o financiranju i druge ope akte sveuilita kad je to predvieno statutom; na prijedlog rektora imenuje i razrjeuje elnike sastavnica sveuilita, u postupku propisanom statutom sveuilita; obavlja druge poslove predviene zakonom i statutom sveuilita.

(2) Senat ima najvie 30 lanova. Pritom akademski nastavnici ine najmanje 50 % lanova u senatu, a studenti najmanje 20% od ukupnog broja lanova senata. U radu senata sudjeluje i predstavnik sindikata bez prava odluivanja. (3) Broj lanova senata, uvjeti i postupak kandidiranja i izbora lanova senata i njihovog razrjeenja, trajanje mandata, nain zamjene lanova kojima je lanstvo u senatu prestalo prije isteka mandata, te nain donoenja odluka utvruju se statutom sveuilita. (4) elnici sastavnica sveuilita ne mogu biti lanovi senata. (5) Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata te sudjeluje u odluivanju u sluaju daje senat podijeljen u broju glasova. (6) Statutom sveuilita utvruju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja studentski predstavnici pri odluivanju u senatu imaju pravo suspenzivnog veta. Senat odluuje samo iskljuivo o akademskim pitanjima, a nema nikakvih nadlenosti u pogledu poslovanja sveuilita. Senat ima pravo na izbor rektora, ali samo kad ga prihvati Sveuilino vijee.

lanak 12. 1) Sveuilino vijee nadzire zakonitost rada sveuilita, racionalnu upotrebu materijalnih i kadrovskih resursa te posebice obavlja sljedee poslove: potvruje izbor rektora; daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju sveuilita; potvruje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora; ukida ili obustavlja od izvrenja odluke koje su donijela tijela sveuilita ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom, u postupku utvrenom opim aktom sveuilita; odobrava godinja izvjea o provedbi strategije sveuilita i programskog ugovora te financijska izvjea; nadzire troenje sredstava Dravnog prorauna Republike Hrvatske, te upravljanje financijskim sredstvima sukladno zakonu i statutu sveuilita; odobrava osnivanje ustanova i drugih pravnih osoba iz lanka 8. stavak 5. ovoga Zakona; obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i statutom sveuilita.

(2) Sveuilino vijee ima devet lanova od kojih: etiri imenuje senat; - etiri imenuje Vlada Republike Hrvatske, uz prethodno pribavljeno pozitivno miljenje Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora; - jednog lana imenuju zajednikim dogovorom lanovi sveuilinog vijea iz podstavaka 1. i 2. ovoga stavka.

(3) U sluaju da se lanovi sveuilinog vijea ne mogu dogovoriti o imenovanju lana iz podstavka 3. stavak 2. ovoga lanka, u roku od mjesec dana od dana njihovog imenovanja, ministar nadlean za poslove visokog obrazovanja i znanosti (u daljnjem tekstu: Ministar) moe utvrditi dodatni razuman rok u kojem e se zajedniki lan imenovati. Ukoliko ni u ostavljenom roku ne doe do imenovanja lana iz podstavka 3. stavak 2. ovoga lanka, zajednikog lana e imenovati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. (4) lanovi sveuilinog vijea moraju imati odgovarajue iskustvo i obrazovanje nuno za osiguranje provedbe utvrene misije i zadaa sveuilita. Ista osoba moe biti lanom samo jednog sveuilinog vijea. (5) lanovima sveuilinog vijea ne mogu biti: dravni dunosnici, dunosnici politikih stranaka, elnici tijela lokalne i regionalne (podrune) samouprave, lanovi senata, prorektori, elnici sveuilinih sastavnica, lanovi Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea za znanost, zaposlenici ili vanjski suradnici na predmetnom sveuilitu, niti slubenici ministarstva nadlenog za poslove visokog obrazovanja i znanosti. (6) Mandat lanova sveuilinog vijea traje etiri godine i moe se ponavljati. U sluaju da kojem od lanova prestane dunost prije isteka mandata, ovlateno tijelo imenovat e njegovu zamjenu na nain i u postupku predvienom ovim Zakonom, s mandatom do isteka mandata osobe koju zamjenjuje. (7) lanovi sveuilinog vijea izabiru izmeu sebe predsjednika veinom glasova svih lanova. (8) Nain rada i odluivanja sveuilinog vijea podrobnije se ureuje poslovnikom o radu sveuilinog vijea, sukladno ovom Zakonu i statutu sveuilita. lanstvo u sveuilinom vijeu prestaje: istekom mandata, ostavkom ili razrjeenjem U upravljanju sveuilitem kljunu ulogu ima Sveuilino vijee, iji lanovi ne smiju biti pripadnici sveuilita, a iste imenuje Vlada i senat sveuilita u jednakom omjeru. Sveuilino vijee ima autonomne ovlasti da potvruje i smjenjuje rektora, daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju, potvruje strategiju organizacijskog elaborata i prijedlog programskog ugovora o financiranju, ukida ili obustavlja odluke tijela sveuilita koje smatra nezakonitima ili nestatutarnima.

lanak 29. (1) Rektori i prorektori zateeni u mandatu sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09) ostaju na funkciji do isteka mandata. (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona ustrojava se konstituirajui senat na sveuilitima iz lanka 2. ovoga Zakona kojeg ine svi elnici sastavnica sveuilita zateeni u mandatu i izabrani temeljem odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09). (3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju mandati sveuilinih senata sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona, ustrojeni sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-C>dluka USRH, 46/07 i 45/09).

(4) Konstituirajui senat iz stavka 2. ovoga lanka donijet e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na prijedlog rektora, privremeni statut sveuilita. (5) Privremeni statut iz stavka 4. ovoga lanka sadri osobito odredbe o broju lanova senata, uvjete i izborna pravila za lanstvo u tijelima sveuilita sukladno odredbama ovoga Zakona, te druge odredbe kojima se ureuje djelovanje sveuilita u prijelaznom razdoblju. (6) Danom stupanja na snagu privremenih statuta prestaju vaiti statuti sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-C>dluka USRH, 46/07 i 45/09), dok postojei statuti sastavnica sveuilita iz lanka 2. stavak 1. podstavak 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona ostaju na snazi do stupanja na snagu statuta usklaenog s odredbama ovoga Zakona. (7) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona duna su, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu privremenog statuta, provesti izbore za senat sukladno odredbama ovoga Zakona. (8) Danom odravanja prve sjednice senata izabranog sukladno stavku 7. ovoga lanka, te ustrojenog sukladno odredbama ovoga Zakona, prestaje mandat lanovima konstituirajueg senata. (9) Senati sveuilita ustrojeni sukladno odredbama ovoga Zakona i Vlada Republike Hrvatske duni su u roku od tri mjeseca od dana odravanja prve sjednice senata iz stavka 8. ovoga lanka imenovati lanove sveuilinog vijea sukladno odredbama ovoga Zakona. (10) Imenovani lanovi sveuilinog vijea iz stavka 9. ovoga lanka imenovat e zajednikog lana sveuilinog vijea na nain i u roku sukladno lanku 12. ovoga Zakona. (11) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona donijet e statute sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana donoenja organizacijskog elaborata, sukladno lanku 14. ovoga Zakona. Senatima Sveuilita mandat prestaje stupanjem na snagu zakona to predstavlja povredu autonomije sveuilita. Novi senat se bira prema privremenom statutu kojega predlae rektor, a donosi konstituirajui senat kojega ine elnici fakulteta i umjetnikih akademija. Statuti se moraju donijeti u roku 3 mjeseca od stupanja na snagu Zakona i isti se donose obinom veinom.

lanak 33. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama Zakon stupa na snagu u roku 8 dana od dana objave mada se odredbama uvode korjenite promjene u ustroju sveuilita.

MEDICINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Zakon bi valjalo nomotehniki kvalitetnije urediti jer se ne bi smjelo dogoditi da se u poetnim odredbama Nacrta referiraju odredbe koje slijede u drugim dijelovima Nacrta. Primjedbe na pojedine lanke Nacrta: lanak 2. Podstavak 1.: Visoko uilite - ustanova visokog obrazovanja (sveuilite, veleuilite i visoka kola) ovlatena za ustroj i izvedbu studija, te obavljanje visokostrune, znanstvene ili umjetnike djelatnosti; Iza rijei: sveuilite" trebalo bi dodati rijei: fakulteti i umjetnike akademije koje imaju pravnu osobnost," Nacrt prijedloga Zakona o sveuilitu u lanku 8. stavku 4. doputa da se Sveuilite ustroji s fakultetima i umjetnikim akademijama koje imaju pravnu osobnost. Prema tome kada se u Zakonu o visokom obrazovanju spominje visoko uilite tada bi se pod tim pojmom trebalo podrazumijevati da se isti primjenjuje na fakultete i umjetnike akademije koje imaju pravnu osobnost.

Podstavak 2.: Sveuilite - visoko uilite koje se, sukladno posebnom zakonu, autonomno ustrojava s najmanje tri sastavnice (fakultetima, umjetnikim akademijama, odjelima i drugim sastavnicama), obavlja znanstvenu i umjetniku djelatnost, te ustrojava i izvodi prijediplomske, diplomske i poslijediplomske studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja; Trebalo bi rije: podruja" zamijeniti s rijeju: polja". Na inozemnim sveuilitima ustrojena su sveuilita iz istog znanstvenog podruja i iz razliitih polja. Primjerice u Republici Austriji.

lanak 14. (2) Sveuilite ima najmanje tri sastavnice koje izvode formalno visoko obrazovanje u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja.

Rije: podruja" trebalo bi zamijeniti s rijeju polja" . Obrazloenje kao u lanku 2.

lanak 20. (2)Studijski program donosi se temeljem statuta i drugih opih akata visokih uilita, a sukladno propisima kojima se ureuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, te sadri: akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija;

U stavku 2. podstavku 1. treba dodati rije struni naziv ili". Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07.) jasno dijeli akademske od strunih naziva i akademskih stupnjeva jer se struni nazivi stjeu na veleuilitima i visokim kolama, a akademski nazivi i akademski stupnjevi na sveuilitima, odnosno fakultetima i umjetnikim akademijama.

lanak 24. (1) Kapacitet, odnosno maksimalan broj upisnih mjesta na visokim uilitima utvruje Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) na temelju objektivnih kriterija, a sukladno propisima kojima se ureuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Stavak 1. bi trebalo mijenjati na nain da ministar pravilnikom utvruje objektivne kriterije za kapacitet, odnosno maksimalni broj upisnih mjesta na visokim uilitima. Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije struna da utvruje kapacitete visokih uilita zbog raznorodnosti studija.

lanak 28. (5) Iznimno, pod uvjetima koji su propisani statutom visokog uilita, studij se moe upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja uspjeno zavriti studij. (6) Postupak za upis studija iz stavka 5. ovoga lanka temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog uenja, sukladno lanku 41. stavak 4. ovoga Zakona i sastavni je dio sustava osiguravanja i unapreivanja kvalitete u visokom obrazovanju.

Stavak 6. bi trebalo obrisati, budui da se na predloeni nain omoguava osobama koje nisu zavrile niti jednu kolu upis na visoka uilita.

lanak 29. (2) Zavretkom prijediplomskog studija stjee se akademski naziv baccalaureus uz naznaku struke. Kratica bacc. akademskog naziva baccalaureus uz naznaku struke, stavlja se iza imena i prezimena osobe, a koristi se u domaem i meunarodnom pravnom prometu. U stavku 2. bi trebalo razlikovati nazive koji se stjeu na sveuilinim u odnosu na one koji se stjeu na strunim studijima.

lanak 32. (4) Zavretkom strunog diplomskog studija stjeu se sljedei akademski nazivi: struni magistar inenjer uz naznaku struke (str.mag.ing.), za programe iz tehnikog podruja; struni magistar uz naznaku struke (str. mag.), za ostale programe.

Stavak 4. bi trebalo uskladiti sa Zakonom o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07.)

lanak 34. (4)Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga lanka poslijediplomski studij moe se upisati i nakon zavretka strunog diplomskog studija, uz uvjet prethodnog rada u struci u trajanju od najmanje pet godina, te uz zadovoljavanje dodatnih uvjeta upisa koje svojim opim aktom utvruje sveuilite.

U lanku 37. stavku 4. ne bi se trebalo omoguavati osobama koje su zavrile strune diplomske studije upis na poslijediplomski studije na sveuilitu uz uvjet rada u struci od najmanje pet godina.

Iza lanka 37. trebalo bi dodati odredbe koje se odnose na izvoenje klinike nastave: ORGANIZACIJA I IZVOENJE KLINIKE NASTAVE ORGANIZACIJA lanak (1) Sastavnice sveuilita iz podruja Biomedicine i zdravstva izvode kliniku nastavu i klinika znanstvena istraivanja u sveuilinim bolnikim centrima, sveuilinim bolnicama te suradnim ustanovama" (nastavnim bazama) koje imaju uvjete za izvoenje nastave. (2) Sveuilite moe izvoditi djelatnost iz stavka 1. ovog lanka na temelju ugovora, kojega sklapa, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, sa sveuilinim bolnikim centrom, sveuilinom bolnicom te nastavnim bazama. (3) Uvjete i postupak za dodjelu naziva sveuilini bolniki centar" i sveuilina bolnica" te suradna ustanova" propisuje ministar nadlean za zdravstvo uz suglasnost ministra nadlenog za znanost i visoko obrazovanje i senata sveuilita. (4) Potrebu pokretanja postupka za dodjelu naziva iz stavka 3. ovog lanka utvruje sastavnica sveuilita koja izvodi kliniku nastavu i klinika znanstvena istraivanja na podruju sjedita sveuilita. (5) Sveuilite moe biti vlasnik i osniva sveuilinog bolnikog centra i sveuiline bolnice. USTROJSTVO lanak (1) Sveuilinim bolnikim centrom i sveuilinom bolnicom upravljaju tijela propisana posebnim zakonom iz podruja zdravstva, u koja najmanje jednu treinu lanova imenuje sveuilite iz redova nastavnika koji izvode kliniku nastavu, (2) Klinike ustrojstvene jedinice sastavnica sveuilita su istovremeno i ustrojstvene jedinice sveuilinog bolnikog centra, odnosno sveuiline bolnice. (3) Ustrojstvenim jedinicama iz stavka 2. ovog lanka upravljaju osobe koje se imenuju iz redova nastavnika i znanstvenika sveuilita te uz uvjete i po postupku utvrenima ugovorom izmeu sveuilita te sveuilinog bolnikog centra i sveuiline bolnice.

NASTAVNICI I SURADNICI lanak (1) Kliniku nastavu, znanstvenu i strunu djelatnost iz polja klinikih medicinskih znanosti, izvode nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja te osobe izabrane u suradnika zvanja, zdravstveni radnici sveuilinog bolnikog centra i sveuiline bolnice. (2) Nastavnici i osobe u suradnikim zvanjima - zdravstveni radnici koji izvode nastavu u sveuilinom bolnikom centru i sveuilinoj bolnici za potrebe sveuilita istodobno zasnivaju radni odnos sa sveuilitem, odnosno njegovom sastavnicom i sa sveuilinim bolnikim centrom ili sveuilinom bolnicom na nain da u sveuilinom bolnikom centru ili sveuilinoj bolnici, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najvie 40 sati tjedno. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 2. ovog lanka rade puno radno vrijeme od 40 sati tjedno u organizacijskim jedinicama sveuilinog bolnikog centra i sveuiline bolnice te istovremeno

u istom radnom vremenu i u istim organizacijskim jedinicama puno nastavno optereenje za sveuilite prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje (kumulativni radni odnos). (4) Radnici koji puno radno vrijeme ostvaruju u kumulativnom radnom odnosu u sveuilinom bolnikom centru ili sveuilinoj bolnici i sveuilitu, odnosno njegovoj sastavnici, ravnopravno s ostalim radnicima sudjeluju u stjecanju i raspodjeli plae i ostalih prava iz radnog odnosa uz umanjenje koeficijenta kod svakog poslodavca za 20%, uz pripadajue dodatke na plau za poloajna zvanja, te pune naknade za rad u deurstvu prema mjerilima utvrenim opim aktima sveuilinog bolnikog centra ili sveuiline bolnice te sveuilita. (5) Radnici koji samo dio radnog vremena rade u kumulativnom radnom odnosu u sveuilinom bolnikom centru ili sveuilinoj bolnici, odnosno sveuilitu sudjeluju u stjecanju i raspodjeli plae i ostalih prava iz radnog odnosa razmjerno u postotku plaa koju dobivaju radnici iz stavka 4. ovog lanka. (6) Sve ostale naknade koje se isplauju u svezi s radom radnika koji rade u kumulativnom radnom odnosu u sveuilinom bolnikom centru, sveuilinoj bolnici i sveuilitu, utvrene posebnim kolektivnim ugovorima za znanost i visoko obrazovanje te zdravstvo, isplauju sveuilini bolniki centar ili sveuilina bolnica te sveuilite u jednakim dijelovima, odnosno razmjerno dijelu radnog vremena za radnike iz stavka 5. ovog lanka, prema ugovoru iz lanka ovog Zakona. (7) Sveuilini bolniki centar i sveuilina bolnica prilikom isplate plaa i drugih naknada zdravstvenim radnicima koji rade u kumulativnom radnom odnosu obraunava porez na dohodak uzimajui u obzir plau i druge naknade koje isplauje sveuilite te se tako ostvareni dohodak od nesamostalnog rada radnika koji rade u kumulativnom radnom odnosu ne smatra kao dohodak ostvaren kod dva ili vie poslodavaca.

lanak 39. (1) Sveuilita i javni znanstveni instituti najvie kategorije, kategorizirani sukladno propisima kojima se ureduje znanstvena djelatnost, mogu kao ravnopravni nositelji studija, ustrojiti i izvoditi zajedniki poslijediplomski doktorski studij, uz uvjet da se doktorski studij ustrojava u znanstvenom podruju u kojem javni znanstveni institut obavlja svoju znanstvenu djelatnost.

Znanstveni instituti najvie kategorije ne mogu biti ravnopravni nositelji studija budui da bi poslijediplomski doktorski studiji trebali biti iskljuivo u nadlenosti sveuilita.

lanak 41. (4)Visoko uilite opim aktom ureuje postupak priznavanja prethodnoga formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i/ili uenja. U stavku 4. trebalo bi brisati rijei neformalnog" i informalnog".

lanak 42. (2)U sluajevima provjeravanja i ocjenjivanja tijekom nastave, konana se ocjena moe utvrditi i bez ispita. (4) U indeks i/ili drugu odgovarajuu ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene A, B, C, D i E, odnosno brojani ekvivalenti: A odgovara brojanoj ocjeni 6, B odgovara brojanoj ocjeni 5, C odgovara brojanoj ocjeni 4, D odgovara brojanoj ocjeni 3 i E odgovara brojanoj ocjeni 2. (5) Visoka uilita uz ocjenu iz stavka 4. ovoga lanka u svojem informacijskom sustavu vode i evidenciju o rangu uspjenosti studenata. (6) Prosjek ocjena studenta na studiju ini kolinik zbroja svih pripadajuih brojanih ocjena pomnoenih s odgovarajuim brojem ECTS bodova i ukupnog broja steenih ECTS bodova. (8) Ispit je dostupan akademskoj javnosti u skladu s prostornim uvjetima visokog uilita.

Stavak 5. bi trebalo brisati budui se na veem broju studija koji se organiziraju kao turnusna nastava ne moe utvrditi rang uspjenosti studenata. Stavak 6. ne daje odgovarajuu formulu na temelju koje bi se mogao izraunati ponderirani prosjek ocjena studenta na studiju. U stavku 8. bi trebalo dodati rijei:"osim u sluajevima zatite slubene i profesionalne tajne (npr. ispiti iz klinikih predmeta koji se polau uz pacijenta....)."

lanak 43. (2)Diploma je javna isprava kojom se potvruje d a j e student zavrio odreeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj

Iza rijei:"na", trebalo bi dodati rijei: struni naziv ili".

lanak 47. (2) Student ima pravo na: - privremeni prekid studija za vrijeme trudnoe i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim sluajevima predvienim opim aktom visokog uilita, te U alineji 12. rijei: privremeni prekid", trebalo bi zamijeniti s rijeju mirovanje'j. Prema lanku 52. Nacrta zakona studentima miruju obveze, a ne prekida im se studij.

lanak 49. (2) Upisnina iz stavka 1. ovoga lanka na javnim visokim uilitima, za studente dravljane Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju, ne moe biti vea od 60 % iznosa prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku. (3) Upisnina iz stavka 1. ovoga lanka na javnim sveuilitima, za studente dravljane Republike Hrvatske koji studiraju na poslijediplomskom doktorskom studiju, ne moe biti vea od iznosa prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku. (4) Zaposlenicima na suradnikom radnom mjestu na javnim sveuilitima i javnim znanstvenim institutima poslodavac snosi trokove upisnine iz stavka 3. ovoga lanka.

U lanku 49. stavcima 2. i 3. utvruju se maksimalni iznosi upisnina za studente preddiplomskih i diplomskih studija odnosno poslijediplomskih studija. Sukladno izvjeu Dravnog zavoda za statistiku prosjena neto plaa u Republici Hrvatskoj u veljai 2011. godine iznosila je 5.242,00 kune to bi znailo da upisnina za studente preddiplomskog i diplomskog studija ne bi smjela biti via od 3.145,00 a za studente poslijediplomskih doktorskih studija bi iznosila 5.242,00 kune. Citiranim odredbama se ne pravi razlika trokova izvoenja studija po pojedinim podrujima, a poznato je da su studiji u podruju biomedicine i zdravstva te prirodoslovlja tri do etiri puta skuplji od studija iz podruja drutveno humanistikih znanosti. S obzirom da prema stavku 4. zaposlenici u suradnikim zvanjima ne plaaju trokove upisnina na doktorskim studijima postavlja se pitanje odrivosti izvoenja studija na sve tri razine. Vei broj visokih uilita izvodi studije na engleskom na kojima veinom studiraju studenti dravljani drava lanica Europske Unije i za koje upisnina nee smjeti biti vea od 3.145,00 kuna. Poznato je da se u velikom broju drava lanica Europske Unije izvode studiji na engleskom jeziku i na kojima se plaa ekonomska cijena studija. Budui da izvedba studija na engleskom jeziku trai znatno vei angaman nastavnika i trokove izvoenja studija, stupanjem na snagu predloenih odredbi Nacrta prijedloga zakona o visokom obrazovanju dovelo bi neminovno do zatvaranja studija na stranim jezicima.

lanak 56.

(4) Ustroj i ukupan broj radnih mjesta iz stavka 1. ovoga lanka ureuje se prema naelu po kojem najvii relativni udio u ukupnom ustroju znanstveno-nastavnih, odnosno umjetniko-nastavnih radnih mjesta imaju radna mjesta docenata. Isto naelo primjenjuje se i na nastavna radna mjesta na sveuilitu, tako da najvii relativni udio u ukupnom ustroju

nastavnih radnih mjesta imaju radna mjesta predavaa, lektora i korepetitora odnosno umjetnikih suradnika.

lankom 56. stavkom 4. nejasno se zadaju limiti za utvrivanje ustroja radnih mjesta na sveuilitu pri emu se utvruje da najvii relativni udio u ukupnom ustroju znanstveno nastavnih mjesta imaju radna mjesta docenta. Takav paritet se ne moe potivati pri izboru u znanstveno-nastavna zvanja po poljima, katedrama ili zavodima. lanak 57. (1) Akademsku nastavnu dopusnicu izdaje rektor sveuilita na prijedlog senata sveuilita akademskim nastavnicima iz lanka 56. stavak 1. ovoga Zakona. (2) Uvjet za stjecanje akademske nastavne dopusnice je akademski stupanj doktora znanosti, te ispunjavanje uvjeta iz lanka 56. stavak 5. ovoga Zakona, a za umjetnikonastavna radna mjesta na umjetnikim akademijama i/ili umjetnikim odjelima uvjet za stjecanje akademske nastavne dopusnice je ispunjavanje uvjeta iz lanka 56. stavak 5. ovoga Zakona. (3) Rektor sveuilita moe, ukoliko senat sveuilita utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka, uskratiti izdavanje akademske nastavne dopusnice, u kojem sluaju izabranom akademskom nastavniku prestaje ugovor o radu. (4) Rektor sveuilita moe privremeno oduzeti akademsku nastavnu dopusnicu akademskom nastavniku, na vrijeme ne dulje od tri mjeseca, u sluaju lakih povreda obveza iz radnog odnosa, utvrene stegovne odgovornosti, te u drugim sluajevima predvienim ovim Zakonom ili statutom sveuilita. (5) Iznimno, rok privremenog oduzimanja akademske nastavne dopusnice iz stavka 4. ovoga lanka moe se, ako je protiv akademskog nastavnika pokrenut kazneni postupak, te u sluajevima predvienim statutom sveuilita, produljiti uz prethodnu suglasnost senata sveuilita. (6) Rektor moe, na prijedlog senata sveuilita, trajno oduzeti akademsku nastavnu dopusnicu akademskom nastavniku, u sluajevima pravomone osude za kazneno djelo, u sluaju neprihvaanja izvjea iz lanka 58. stavak 5. ovoga Zakona, te u drugim sluajevima propisanim statutom sveuilita. (7) Privremenim oduzimanjem akademske nastavne dopusnice, akademski nastavnik gubi pravo rada u svim oblicima nastave na sveuilitu, te mu se za vrijeme trajanja privremenog oduzimanja proporcionalno smanjuju prava koja mu pripadaju iz norme utvrene kolektivnim ugovorom. (8) Trajnim oduzimanjem akademske nastavne dopusnice pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu. (9) Uvjete, postupak stjecanja i oduzimanja akademske nastavne dopusnice, propisuje sveuilite statutom. (9) Protiv akta kojim se odbija izdavanje akademske nastavne dopusnice ili kojim se akademska nastavna dopusnica oduzima, moe se pokrenuti radni spor.

U lanku 57. daju se iznimno velike ovlasti rektoru za izdavanje akademske nastavne dopusnice koje imaju za posljedicu prestanak ugovora o radu odnosno radnog odnosa. Isto tako stavkom 7. nejasno se utvruje da se za vrijeme trajanja privremenog oduzimanja akademske nastavne dopusnice smanjuju prava koja pripadaju nastavniku iz norme utvrenom kolektivnim ugovorom. Smanjuju li se tu prava na naknadu plae ili se samo smanjuju nastavne obveze nastavnika. lanak 58. (8) Obveza podnoenja izvjea o radu prestaje izborom a radno mjesto redovitog profesora u drugom izboru U lanku 58. trebalo bi obrisati stavak 8. jer bi i redoviti profesori u drugom izboru trebali imati obvezu podnoenja izvjea o radu.

lanak 60. (2)Sveuilite moe, bez zakljuivanja ugovora o radu, povjeriti izvedbu dijela ili cjelokupne nastave iz odreenog nastavnog predmeta osobi koja ispunjava uvjete za izbor na znanstveno-nastavno, odnosno umjetniko-nastavno radno mjesto docenta, pod uvjetom daju izabere u naslovno zvanje docenta (naslovni docent). lankom 60. stavkom 2. nejasno je da li bi se povjeravanje izvedbe dijela nastave bez obveze sklapanja ugovora o radu odnosilo samo na izbor naslovnih docenata ili bi naslovni docenti nakon isteka vremena na koje su izabrani mogli biti izabrani u vie zvanje izvanrednog odnosno redovitog profesora. Takoer bi trebalo utvrditi koju bi kraticu nosili naslovni nastavnici.
V

lanak 61.

(2) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka umirovljeni profesor iz stavka 1. ovoga lanka koji ima naslov professor emeritus moe, u skladu s potrebama sveuilita, sudjelovati u izvoenju nastave na sveuilinom diplomskom studiju u umjetnikom podruju.

U lanku 61. stavku 3. nije jasno zato se professorima emeritusima iz umjetnikih podruja moe omoguiti izvoenje nastave na sveuilinom dodiplomskom studiju, a ne i professorima emeritusima iz drugih odgovarajuih podruja.

Iza lanka 69. trebalo bi dodati odredbu za osobe koje steknu doktorat znanosti i biraju se za potrebe izvoenja nastave, sadanje zvanje vii asistent.

lanak 68. (1) Osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, odnosno umjetniko-nastavno ili nastavno radno mjesto na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je navrila 65 godina ivota, prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka visoko uilite moe s redovitim profesorom u drugom izboru ili profesorom visoke kole u drugom izboru, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, a koji nije stariji od 70 godina ivota, sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme. (3) Ugovor iz stavka 2. ovoga lanka visoko uilite sklapa za svaku akademsku godinu, ako se na raspisani natjeaj ne prijavi odgovarajui pristupnik. Zbog nedostatka lijenikog kadra u Republici Hrvatskoj potrebno je omoguiti produenje rada i nastavnicima, vrsnim strunjacima, koji nisu izabrani u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i to iz podruja biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske znanosti. Predloenom dopunom bi se otvorila mogunost nastavka rada ovim strunjacima u klinikoj ustanovi do isteka akademske godine u kojoj navravaju 70 godina ivota. Na taj nain bi oni nastavili sudjelovati u odravanju postignute kvalitete nastavno obrazovnog procesa i njegovom daljnjem unapreenju, a to se u postojeoj situaciji sa lijenikim kadrom u Republici Hrvatskoj ocjenjuje vie nego nunim. Predlae se sljedea dopuna lanka 68. sa stavkom 4. koji bi glasio: (4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, nastavniku iz podruja biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske znanosti, koji nije izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju visoko uilite moe produljiti radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navrava 70 godina ivota, posebno cijenei pri tome njegov znanstveni doprinos te uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika". lanak 80. (1) Zaposlenici visokih uilita stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih obveza i obveza koje iz njih proizlaze, kao i za grubo naruavanje ugleda visokog uilita, sukladno opem aktu visokog uilita. (2) Utvrena stegovna odgovornost akademskog nastavnika moe imati za posljedicu oduzimanje akademske nastavne dopusnice iz lanka 57. ovoga Zakona, ako je to predvieno opim aktom visokog uilita. (3) Stegovno se moe odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme poinjenja opim aktom visokog uilita bilo predvieno kao stegovno djelo i za koje je bila predviena odreena stegovna mjera.

Odredba lanka 80. kojom se utvruje stegovna odgovornost zaposlenika na visokim uilitima u suprotnostima je s propisima iz podruja radnog prava, budui da u Zakonu o radu ne postoji provoenje stegovnog postupka. Takvi postupci su se vodili za vrijeme vaenja Zakona o udruenom radu, odnosno o radnim odnosima radnika. Ukoliko se ustraje s odredbom trebalo bi detaljno propisati imaju li zaposlenici visokih uilita odnosno nastavnici

pravo traiti sudsku kontrolu provoenja stegovnih postupaka, te koji bi sud trebao biti nadlean za pokretanje postupka ponitenja odluke stegovnog povjerenstva. Prema dosadanjoj sudskoj praksi Upravni sud Republike Hrvatske sudio je povodom zahtjeva za ponitenje stegovnih odluka. Upravni sud sudio je na temelju odredbe lanka 66. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 53/91, 9/92 i 77/92) koja propisuje kada o zahtjevu za zatitu Ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina, ako je takva sloboda i pravo povrijeeno konanim pojedinanim aktom, a nije osigurana druga sudska zatita, odluuje sud nadlean za upravne sporove, odgovarajuom primjenom ovoga Zakona." Sud je prihvatio svoju nadlenost u postupcima ponitenja stegovnih odluke zbog sljedeih razloga: - jer se radi o pravima i slobodama ovjeka i graanina, koja su izriito zajamena Ustavom Republike Hrvatske, - jer su ta ustavna prava i slobode ovjeka i graanina povrijeena konanim pojedinanim aktom", tj. da se protiv tog pojedinanog akta ne moe upotrijebiti redovni pravni lijek, odnosno ako je pravni lijek bio doputen, d a j e ve iskoriten prema postupku u kojem je donesen taj pojedinani akt, - jer u pravnom sustavu nije osigurana druga sudska zatita, tj. d a j e takav akt potpuno izvan sudske kontrole. Kako bi se izbjegle ovakve situacije svakako bi trebalo propisati ima li u stegovnim postupcima potrebe sudske kontrole, kako bi se izbjeglo voenje nepotrebnih sudskih postupaka. lanak 81. (2) Zbornik iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se u tiskanoj i elektronikoj verziji.

U lanku 81. stavak 2. trebalo bi brisati rijei tiskanoj i". Prema stavku 1. navedenog lanka godinjak bi trebao sadravati obilan materijal u nekoliko tisua stranica ije bi tiskanje iznosilo znatna materijalna sredstva. Prema tome za korisnike informacija bi bilo znaajnije i lake dostupnije da se informacije objavljuju iskljuivo u elektronikoj verziji na mrenim stranicama visokih uilita.

lanak 83. (3) Ministarstvo, odnosno Agencija, imaju pristup podacima iz informacijskog sustava navedenog u stavku 1. ovoga lanka, iskljuivo u svrhu izrade analiza i statistikih izvjea na razini Republike Hrvatske, te utvrivanja tonosti podataka iz upisnika propisanih ovim Zakonom. U lanku 83. stavku 3. Ministarstvo odnosno Agencija za znanost i visoko obrazovanje ne bi trebali imati pravo na pristup podacima iz informacijskog sustava visokih uilita budui da se u informacijskom sustavu pohranjuju osobni podatci koji uivaju posebnu zatitu kao i podatci slubene ili profesionalne tajne koje imaju posebnu klasifikaciju tajnosti.

lanak 96. (1) Akademsko i struno nazivlje steeno sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona izjednaavaju se na sljedei nain:

nazivlje steeno zavretkom preddiplomskog sveuilinog studija i strunog studija u trajanju od najmanje tri godine, nazivlje steeno zavrenim VI stupnjem strune spreme prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno zavrenim strunim studijem u trajanju od dvije ili tri godine (vs) izjednaava se s nazivljem baccalaureus (bacc.) uz naznaku struke; nazivlje steeno zavretkom preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija i integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija, nazivlje steeno zavrenim VII/1 stupnjem strune spreme na sveuilitu prema propisima koji su bili na snazi do 1996. godine, kao i nazivlje steeno zavrenim VII/1 stupnjem strune spreme (vss) na sveuilitu nakon 1996. godine izjednaava se s nazivljem magistar (mag.) uz naznaku struke; nazivlje steeno zavretkom specijalistikog diplomskog strunog studija te nazivlje steeno zavrenim VII/1 (vss) na strunim studijima prema propisima koji su bili na snazi nakon 1996. godine, a prije stupanja na snagu ovoga Zakona, izjednaava se s nazivljem struni magistar uz naznaku struke (str. mag.) nazivlje steeno zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija, osim zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija medicine, stomatologije ili veterine, a prije stupanja na snagu ovoga Zakona kao nazivlje steeno zavretkom strunog magisterija prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona izjednaavaju se s nazivljem specijalist struke;

lankom 96. stavkom 1. nepotrebno se izjednaavaju nazivi koji se stjeu na sveuilinim studijima od onih koji se stjeu na strunim studijima. Prema lanku 99. stavku 2. trebalo bi omoguiti sklapanje ugovora na mjesto vieg asistenta za osobe koje su radile na radnom mjestu asistenta. lanak 101. Poetkom prve sljedee akademske godine nakon to Republika Hrvatska postane drava lanica Europske unije studenti i akademski nastavnici dravljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju ovoga Zakona kao i studenti i akademski nastavnici dravljani Republike Hrvatske. lanak 101. znait e veliki odljev sredstava za studentska prava i upisnine za strane dravljane drava lanica Europske unije te e dovesti prema lanku 49. st. 2. i 3. do gaenja studija koji se izvode na stranom jeziku.

lanak 105.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine, broj: 5/81 i 39/87) i Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07) i na njemu utemeljeni propisi, osim onih odredbi tog zakona i na njemu utemeljenih propisa za koje je ovim Zakonom navedeno da e se primjenjivati do odreenog vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i na njemu utemeljenih propisa. Ne bi trebalo stavljati izvan snage Zakon o akademskim i strunim nazivima budui da je on nastao nakon dugotrajnog rada i jedan je od kvalitetnijih propisa koji odreuju zvanja u Republici Hrvatskoj, a takoer je prema njegovim odredbama izdan veliki broj potvrda odnosno diploma te je nepotrebno ponovno unositi promjenu i izazivati nepotrebne trokove u adresata.

Akademska solidarnost u suradnji s rektorom Sveuilita Jurja Dobrile u Puli organizirala je 4. svibnja 2011. tribinu o prijedlozima novih zakona o sveuilitu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Poslije tribine Akademska solidarnost objavljuje sljedeu IZJAVU ZA JAVNOST: ZA S L O B O D U ZNANOSTI I SVEUILITA Novi prijedlozi Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o sveuilitu i Zakona o visokom obrazovanju trebali bi zamijeniti postojei Zakon o znanosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Prijedlozi tih nacrta zakona izneseni su u jesen 2010. na neprimjereno kratku javnu raspravu, a cjelokupna akademska zajednica ih je u potpunosti odbacila. Osim sadraja, koji se uglavnom svodi na komercijalizaciju znanosti i politiku kontrolu sveuilita i znanstvenih instituta, sporan je i netransparentan nain njihova donoenja. Namee se pitanje zato se javila potreba zamjene postojeeg zakona novima i odakle je dola inicijativa. Budui da je poglavlje vezano uz obrazovanje i znanost ve odraeno na pregovorima, ini se da EU ne moe biti izlika. Upravo suprotno, sustav visokog obrazovanja kakav se i kod nas eli uvesti predloenim zakonima, u mnogim europskim zemljama izaziva burne reakcije akademske zajednice i masovne prosvjede o kojima naa javnost nije dovoljno obavijetena. Umjesto povlaenja zakona iz procedure, odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta bilo je osnivanje prosudbenih povjerenstava ije je lanstvo veinom izabrao sam ministar. Prijedlozi povjerenstava dijelom su uvaeni, dijelom nisu, no sporna sr ostaje: znanost, visoko kolstvo i sveuilita podvrgnuta komercijalizaciji, privatizaciji i politikom utjecaju. Najspornije toke iz prvog prijedloga triju zakona takoer ostaju. Rije je o programskim ugovorima, upisninama i preustroju upravljanja sveuilitima. Predloenim programskim ugovorima znanstvene i viskoobrazovne ustanove svode se na poziciju pregovaraa s politikim strukturama, a ne javnih djelatnosti od velikog znaaja za drutvo, i to pri potpuno nejasnim kriterijima vrednovanja. Intervencije u upravljaku strukturu sveuilita putem novopredloenog ustroja sveuilinih vijea podrazumijevaju izravni utjecaj politike, time i grubo krenje naela autonomije sveuilita i znanosti. "Besplatno kolovanje" kao glavni refren medijske kampanje Ministarstva u nacrtima prijedloga uope se ne spominje ve se odgovornost za "upisnine" prebacuje s Ministarstva na sveuilita, ime se i definitivno odustaje od koncepta javno financiranog obrazovanja na svim razinama, a to su masovno traili hrvatski studenti proteklih godina. Posljedice provoenja ovih zakona bit e znaajne za akademsku zajednicu, ali i za drutvo uope. Ako samo vlast i gospodarstvo budu odluivali koje je znanstveno podruje znaajnije, a izmeu znaajnije i isplativije u ovom je sluaju mogue staviti znak jednakosti, dovodi se u pitanje opstanak itavih znanstvenih podruja. Znanost i visoko obrazovanje ovakvim se prijedlozima, umjesto prostora zajamene slobode istraivanja i slobodne razmjene znanja, svode na servis za kratkorone i promjenjive interese politike i trita. Podrunica sindikata Akademske solidarnosti na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli zalae se za zatitu znanosti i visokog obrazovanja te iskazuje negodovanje prema preinakama triju nepopravljivih zakona. Ako ovakav paket prijedloga zakona iz Vlade

krene u Sabor, akademski radnici e putem toga sindikata stupiti u trajk za slobodnu znanost, slobodna sveuilita i slobodno visoko obrazovanje, moda i posljednje javne prostore slobode u drutvu kojem se uporno nameu kriteriji iskljuivo jedne mogue socioekonomske paradigme.

4. svibnja 2011.

Fakultetskom Vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu

Primjedbe na prijedlog Nacrta Zakona iz podruja znanosti i visokog obrazovanja Potovane kolegice i kolege,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 19. travnja 2011. pokrenulo je drugu Javnu raspravu" o nacrtima triju novih zakona -Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o sveuilitu i Zakona o visokom obrazovanju. Prema dosadanjim pristiglim primjedbama vidi se da se radi iskljuivo o kozmetikim promjena u odnosu na listopadske prijedloge zakona. Naime, rezultat je oekivan - zakoni koje su ranije u potpunosti rezolutno i argumentirano odbacili oni kojih se ti zakoni najizravnije tiu, promijenjeni su samo povrinski. Intencija i bit zakona, a to su privatizacija, komercijalizacija i politika instrumentalizacija znanosti, sveuilita i visokog obrazovanja, nije se promijenila i njihova nova verzija nije nimalo bolja od poetne. Zakonodavac i njegovi operativci jednostavno su zaobili mnotvo goruih problema i loih rjeenja, prebacivi odgovornost na budue tvorce podzakonskih i opih akata, to neuvjerljivo reklamiraju kao vii stupanj autonomije.

Imajui u vidu sve do dananjeg dana pristigle primjedbe na nacrte prijedloga novih Zakona od strane Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, dekana pravnih fakulteta u RH, Akademije dramskih umjetnosti te oitovanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (potpisnici su dekani svih Ekonomskih fakulteta u RH), Inicijative Akademska solidarnost, Akademske solidarnosti Rijeka i Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Zakljuke Fakultetskog Vijea Filozofskog fakulteta u Splitu od 29. travnja 2011., Inicijativa Akademske solidarnost Split prilae svoje primjedbe koje idu u smjeru potpunog odbacivanja predloenog Nacrta Zakona:

1. Iako nacrti triju zakona na prvi pogled izgledaju nekoherentno, tek njihovim usporednim itanjem moe se uoiti njihova jasna intencija ka privatizaciji, komercijalizaciji i politikoj instrumentalizaciji znanosti, sveuilita i visokog obrazovanja. Razvoj sustava znanosti (i tehnologije) u Republici Hrvatskoj definira se Strategijom koju donosi Vlada RH na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju, koje djeluje kao strateko tijelo Vlade RH, predlae i odreuje nacionalna prioritetna podruja znanstvenih istraivanja. Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju sastavljeno je od 9 lanova: 6 lanova iz svakog podruja znanosti (bez umjetnikog), Ministara znanosti, obrazovanja i sporta, Ministara gospodarstva i predstavnika Nacionalnog vijea za konkurentnost i podruja gospodarstva (l. 9. ZZD). Kako vidimo, znanost i znanstveni razvoj su podreeni iskljuivo nacionalnim interesima i nacionalnoj strategiji jer je obveza svih znanstveno pravnih osoba donositi strategije znanstvenih

istraivanja koja su usklaena s nacionalnom strategijom. Sto to zapravo znai? Nacionalna strategija razvoja znanosti i tehnologije je prihvatljiva i razumljiva, meutim, strukturom predloenih zakona ona u potpunosti determinira

znanstvena istraivanja te samim time dokida znanstvenu slobodu i autonomiju. Kako? Prema Nacrtu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o visokom obrazovanju ukidaju se znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, a uvode se znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Radna su mjesta kao takva determinirana programskim ugovorima jer se ukupni javni proraun javnih sveuilita (l. 17. ZOS) i javnih instituta (l. 58. ZZD) doznauje putem programskih ugovora. Programski ugovori sklapaju se izmeu sveuilita i Vlade RH (l. 24. ZOS), odnosno, izmeu javnih znanstvenih instituta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (l. 61. ZZD). Povoljniji programski ugovor s Vladom RH, odnosno s Ministarstvom, sklopit e ono sveuilite, odnosno institut, iji programi, izmeu ostaloga, budu u skladu s nacionalnim interesima i nacionalnom, odnosno sa strategijom Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju koji djeluje kao produena ruka Vlade RH. Povoljniji programski ugovori osiguravaju vea financijska sredstva, dakle, otvaranje

znanstvenih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta. Na ovaj nain znanost biva u potpunosti ispolitizirana, a Ustavom zajamena autonomija sveuilita

banalizirana do te mjere da se moe govoriti iskljuivo o uvjetovanoj slobodi znanstvene djelatnosti i istraivanja. Prema poglavlju 13 Povelje temeljnih prava EU - umjetnika i znanstvena istraivanja trebaju biti nesputana.

2.

Utjecaj izvrne vlasti na rad i djelovanje javnih instituta i sveuilita jasno

je vidljiv u Nacrtu Zakona o sveuilitu i Nacrtu Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Osim na razini odredbe da strategija javnih instituta i sveuilita mora biti usklaena sa Strategijom koju je na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju potvrdila Vlada, utjecaj izvrne vlasti je kapilarno" provedena i kroz sastav Sveuilinog vijea. lanove Sveuilinog vijea imenuje Vlada u istom omjeru kao i senat (4+4+1). O utjecaju Sveuilinog vijea bespredmetno je govoriti, zapravo moemo rei da ono upravlja sveuilitem jer potvruje i smjenjuje rektora, daje suglasnost na statut, upravlja i nadzire financije itd. (l. 12. ZOS). Rektor s Vladom RH raspravlja o programskim ugovorima bez nadzora Senata, a na sadraj programskog ugovora suglasnost daje Sveuilino vijee, koje je, kako smo vidjeli, strukturirano pod utjecajem Vlade. Vlada, odnosno Ministarstvo, moe, kao pregovaraka strana, unedogled odgaati zakljuivanje programskog ugovora i time iz godine u godinu smanjivati sredstva, izravno usmjeravati znanstvenu strategiju instituta i sveuilita (prema tritu i primjenjivim istraivanjima?), utjecati na njegov unutarnji ustroj (uspostavljanje piramide" i nadzor nad znanstvenim i nastavnim radnim mjestima), kao i poticati njegovu orijentaciju prema natjeajnim projektima. Uostalom, kako to pie u uvodnom tekstu ZZD-a: Ustanove s viim kriterijima i boljim upravljanjem ljudskim resursima lake e ostvarivati ciljeve iz usvojenih strategija i kvalitetnije provoditi programske ugovore, te e u konanici ostvariti bolje rezultate u sustavu vanjskog vrednovanja, dosei viu kategoriju znanstvene izvrsnosti, te ostvariti vee institucionalno financiranje". Dok u uvodnom tekstu ZOS-a stoji: Uvoenje programskih ugovora nije mogue ostvariti bez dubinskih zahvata u upravljake

strukture i openito strukturu sveuilita" i dalje: Za uspjeh sustava programskih ugovora najvanije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemogue jamiti bez jakih upravljakih tijela na razini sveuilita, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu." U tom e sustavu, na svim razinama (od znanstvenih novaka do renomiranih znanstvenika), suradnju, razmjenu, znanstvenu autonomiju i dostojanstvo zamijeniti kompetitivnost, konkurentnost i trino isplativa znanstvena

istraivanja. Radi se o upravljakoj strukturi koja je oprena tradicionalnom ustroju znanstvenog rada prema naelima ravnopravnosti, uvaavanja i autonomije. Prema Nacrtu Zakona ni rektor ni dekan ne trebaju biti iz redova sveuilinih nastavnika. Ovakav nacrt Zakona k tomu tei (politikoj) centralizaciji Sveuilita jer rektor nije odgovoran zaposlenicima sveuilita i predstavnicima iz njihovih redova npr. senatu nego sveuilinom vijeu koje je pod utjecajem Vlade RH.

3.

kolarine uope nisu ukinute, samo su zamijenjene upisninama. Dakle,

nema nikakvog govora o ukidanju kolarina, nego samo o promjeni terminologije. Zapravo nisu zamijenjene niim jer se u tekstu pojam 'upisnina' nigdje izravno ne definira, osim to se njezin iznos odreuje na ime ukupnog iznosa administrativnih trokova studija, po akademskoj godini, odnosno upisanih 60 ECTS-a. U kakvoj su vezi administrativni trokovi studija i bodovi kojima se odreuje optereenje u kolegiju? Istina je da e se sam iznos tih kolarina/upisnina smanjiti na 60% prosjene plae, no zakonom uope nije propisano koliko e tono studenata te kolarine/upisnine plaati. to znai neuspjenost, koja e odreivati koliko e studenata plaati te nove kolarine/upisnine, zakonom nije odreeno, nego e se to odreivati podzakonskim aktima. Prema nekim procjenama lako je mogue da e ak 8090% studenata (za razliku od sadanjih 60%) plaati svoj studij. Jednako tako, besplatno studiranje na prvoj godini preddiplomskog i diplomskog studija u zakonima se nigdje ne spominje, pa bismo valjda morali vjerovati Vladi na

rije. S obzirom da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta ve sada duguje sveuilitima financijska sredstva, takvim se obeanjem zapravo kri Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Iako su predlagatelju Nacrta Zakona puna usta besplatnog studiranja, potrebno je napomenuti da Zakoni nigdje ne spominju naela jednakih mogunosti ili bilo koju drugu socijalnu dimenziju koja bi tu njihovu medijski napuhanu propagandu podrala. S obzirom da sveuilita i openito obrazovanje ima temeljnu ulogu u smanjivanju drutvene nejednakosti, predlagatelji Zakona bi trebali u sam Zakon uvrstiti ono to oni sami zovu 'naelo jednake dostupnosti visokog obrazovanja za sve graane Republike Hrvatske'. To ustavno naelo nisu zakonski regulirali. Kao predloak moe im posluiti panjolski Zakon o obrazovanju koji sadri podpoglavlje Pravednost u obrazovanju".

4.

Prema Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju (l. 24.) ponovno se uvodi

izvanredni studij. Osim to u samom Zakonu taj studij nije jasno definiran, postavlja se pitanje je li takav oblik studija (dakle produen studij za one studente koji nisu u mogunosti redovito pohaati studij) u skladu s bolonjskim sistemom visokog obrazovanja? U Zakonu nije definirano plaanje izvanrednog studija, nije definirana kvota studenata za izvanredni studij. Prema Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju (l. 24.), Agencija za znanost i visoko obrazovanje utvruje kapacitet, odnosno maksimalan broj upisanih mjesta na visokim uilitima, a kvote, odnosno, broj studenata na pojedinom studiju utvruje visoko uilite. Zakonom nije definirano koliki se postotak

maksimalno upisanih studenata odnosi na redovne, a koliki na izvanredne studente. Moe se zakljuiti daje predlagatelj Nacrta Zakona sveuilitu ostavio prostor odreivanja postotka kvota izvanrednih studenata te visine upisnina. Takoer l. 21. ZOS-a nije u skladu s prvom tezom iznesenom u Pozitivnim novinama koje donosi Nacrt Zakona o znanstvenoj djelatnosti" koje je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta krajem prolog tjedna.

5. Iako se nigdje u Nacrtima Zakona izriito ne spominje piramidalni sistem, on se i te kako vidi u nainu zapoljavanja i napredovanja kroz sustav (l. 56., toka 4 koji navodi kako ustroj i ukupan broj radnih mjesta treba biti oblikovan tako da najvii udio u ukupnom ustroju i broju imaju radna mjesta docenta). Osim toga, broj znanstveno-nastavnih radnih mjesta u potpunosti ovisi o programskim ugovorima to posebno pogaa mlade doktore znanosti kojima je napredovanje zakonski onemogueno. Nacrt Zakona o visokom obrazovanju tako ukida obvezu napredovanja svakih pet godina (a uvodi se ocjena izvjea svake tri godine), zakonski regulira kako najvii udio radnih mjesta pripada docentima, to znai da sveuilini nastavnik itav svoj radni vijek moe provesti na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta. Razlozi ovakvih zakonskih mjera prvenstveno su financijske prirode. Prema uvodnom tekstu Nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti predlagatelja 'ulja' to je trenutno u Republici Hrvatskoj ak 42% znanstvenika u znanstvenom i znanstvenonastavnom zvanju znanstvenog savjetnika, odnosno redovnog profesora. Prema njima takav sustav ne potie produktivnost i angaman istraivaa, ve se prijelaz u via zvanja percipira kao logian i ustaljen slijed u karijeri. Predlagatelj oito zanemaruje postojanje uvjeta koje je svaki znanstvenik, da bi bio izabran u zvanje redovnog profesora ili znanstvenog savjetnika, trebao zadovoljiti. Njihova produktivnost i angaman su rezultat sustava koji je znanstvenicima omoguavao napredovanje iskljuivo ako su zadovoljili, na nacionalnoj razini od strane nadlenog Ministarstva, postavljene uvjete. Prema Nacrtu Zakona mladi znanstvenici, osim o svojoj produktivnosti, angamanu, sposobnosti, izvrsnosti pa ak i genijalnosti za prelazak na vie znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto (odnosno u vii platni razred), ovise o nacionalnoj strategiji Vlade RH, strategiji sveuilita koja mora biti kompatibilna s nacionalnom strategijom, gospodarskim pravnim subjektima (privatnim firmama) i tijelima dravne uprave, odnosno lokalne samouprave (l. 42, toka 5, ZZD).

6. Rijeima l. 3. i 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti cilj znanosti je razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka i usluga" kojima je jasno istaknut cilj Nacrta Zakona koji se moe saeti u trinu maksimu kupac je uvijek u pravu".

Prema svemu navedenom, a potrebno je napomenuti da su ovdje navedene samo neke od primjedbi na paket Zakona, smatramo da se Nacrte Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o sveuilitu i Zakona o viskom obrazovanju treba u potpunosti odbaciti. Rije je, dakle, o zakonima koji zagovaraju potpunu komercijalizaciju i etatizaciju znanosti i visokog obrazovanja te shodno tome podvrgavaju opi interes i javno dobro interesu privatnog kapitala, politikim elitama te raznim interesnim grupama to e imati katastrofalne posljedice po itavo drutvo. Znanost i obrazovanje tako konano prestaju biti ono to su dosad jo barem dijelom bili - sektori od opedrutvenog interesa - i postaju tek jo jedan od resursa za stjecanje privatnog profita. Da bi se takav proces komercijalizacije mogao dovriti, akademska zajednica stavlja se pod izravan nadzor i kontrolu politike, a radnika prava njezinih lanova uvelike se smanjuju. Kontrola i nadzor znanstvene misli vodi kontroli i nadzoru drutva u cijelosti.

U ime Inicijative Akademska solidarnost Split Marita Bri Maja Mie Josipa Korljan

SVEUILITE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET Prilaz baruna Filipovia 28a I00CX3 Zagreb, Hrvatska, p.p. 818 OIB 43097527965 matini broj: 3207064 iro-raun: 2360000- P 01271363 tel.: 01/37-12-500 fox: 01/37-12-599

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TEXTILE TECHNOLOGY Prilaz baruna Filipovia 28a 10000 Zagreb, Croatia p. o. box 818 phone.: +++385 1 37-12-500 fax: ++385 1 37-12-599 URL: http://www.ttf.hr E-mail: fakultet@ttf.hr

ISO 9001 Zagreb, 04.05.2011. Klasa; 602-22/11-01/1 Ur.br. 251-68-11-1

SVEUILITE U zAGREBU Trg marala Tita 14 10000 ZAGREB

Predmet: Komentari uz nacrt prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu Potovani, Sukladno vaem zahtjevu u privitku Vam dostavljamo komentare uz nacrt prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu.

S potovanjem,

Prilog: Kao u tekstu Dostavljeno: 1. Sveuilite u Zagrebu 2. Pismohrana, ovdje

SVEUILITE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET Prilaz baruna Filipovia 28a 10000 Zagreb, Hrvatska, p . p . 818 OIB 43097527965 matini broj: 3207064 iro-raun: 2360000-1101271363 tel.: 01/37-12-500 fax: 01/37-12-599

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TEXTILE TECHNOLOGY Prilaz baruna Filipovia 28a 10000 Zagreb, Croatia p, o. box 818 phone.: +++3.85 1 37-12-500 fax: ++385 1 37-12-599

URL: http://www.ttf.hr E-mail: fakulfet@ttf.hr

pir

iso'Moi Zagreb, 04.05.2011. Klasa; 602-22/11-01/1 Ur.br. 251-68-11-1 SVEUILITE U zAGREBU Trg marala Tita 14 10000 ZAGREB

Komentari uz nacrt prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske objavilo je 19. travnja 2011. na svojim mrenim stranicama nacrte prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu. Ministarstvo je pozvalo zainteresirane da se o prijedlozima oituju do 30. travnja. Prijedlozi Nacrta zakona o znanosti, zakona o visokom obrazovanju i zakona o sveuilitu, koje je MZO uputilo na javnu raspravu sveuilitima u Hrvatskoj s rokom od samo 11 dana, u cijelosti su neprihvatljivi za razvitak znanosti, visokog obrazovanja i daljnjeg djelovanja sveuilita u Hrvatskoj, a posebno za sastavnice Sveuilita u Zagrebu kao najveeg i najsloenijeg sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj. Promjene u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja te organizacijskog, financijskog i kompetitivnog djelovanja sveuilita u doba globalizirane svjetske razmjene znanja i informacija, s obzirom na smjer razvitka cjelokupnog hrvatskoga drutva, potrebne su i nune. Sva su tri naela ovim Nacrtom triju zakona naruena, a posebno drugo naelo - autonomija sveuilita. To istodobno znai da su zakonski prijedlozi ne samo tetni za akademsku zajednicu u Hrvatskoj, ve i za razvitak cijelog hrvatskog drutva, i to upravo u vrijeme pregovora o ulasku u EU. Umjesto transparentnosti i otvorenosti za sve oblike javne rasprave akademske zajednice i svih drutvenih aktera, zakoni su od samoga poetka njihove izrade pripremani tajno, iskljuenjem mogunosti sudjelovanja cjelokupne kompetentne demokratske javnosti, a posebno zajednice profesora, znanstvenih istraivaa i studenata. Autonomija sveuilita naruena je u svim bitnim aspektima: organizacijskom, financijskom te u akademskim slobodama i zapoljavanju. Prihvaamo oitovanje Vijea Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu koji se konkretno odnose na najspornija mjesta iz Nacrta sva tri zakona, te posebno naglaavamo sljedee: 1. Zakoni koji reguliraju podruje znanosti i visokog obrazovanja ne mogu se donositi bez mogunosti uklj uivanja cjelokupne demokratske javnosti u raspravu, te je stoga potrebno odrediti primjereni rok kako za evaluaciju zakona tako i za javnu raspravu (11 dana je nedopustivo kratak rok). Ona mora biti otvorena najmanje dva mjeseca od trenutka konanog uoblienja Nacrta zakona.

2. Bez egzaktne financijske analize uinaka zakona o kojima je rije, kao i bez znanstveno utemeljene projekcije razvitka znanosti, visokog obrazovanja i sveuilita u Hrvatskoj s obzirom na pitanje razvitka kulturnog i obrazovnog kapitala Hrvatske u situaciji restriktivne financijske politike i znanstvene politike, nije mogue donositi odluke o strategijskim interesima Republike Hrvatske u podruju znanosti i visokog obrazovanja. Zakoni su u ovom podruju izvan svake aktualne politike kontrole. 3. U l. 8. Zakona o Sveuilitu kriterij za osnivanje novih sveuilita (3 sastavnice i 2 znanstvena podruja) nedovoljan je za kvalitetno obavijanje svih zadaa sveuilita. To se posebno odnosi na novonastala znanstvena podruja, meu kojima je upravo interdisciplinarno znanstveno podruje kao i interdisciplinarno podruje umjetnosti u velikom usponu suvremenih svjetskih sveuilita. Ako se ne povisi broj sastavnica i znanstvenih podruja, neizbjena je posljedica nastanak mnotva novih sveuilita nie kvalitete te njihova fragmentacija, umjesto integriranosti i sloenosti sustava. Navedeni lanak treba bezuvjetno odbaciti zbog toga to izravno utjee na gubitak pravne, financijske i organizacijske autonomije sveuilita. U tom se lanku sastavnice svode na ustrojbene jedinice odnosno podrunice, to implicira nestanak pravne osobnosti fakulteta. Otuda proizlazi i najsloenije pitanje - pitanje vlasnitva fakulteta u moguoj situaciji gubitka pravne osobnosti. Nuno je sprijeiti bilo kakvu neeljenu posljedica centralizacije fakulteta i gubitka njegove pravne i financijske autonomije. Pravna osobnost Fakulteta je pitanje njegove upravljake i financijske autonomije i ne moe se rjeavati zakonskim aktom izvan nadlenosti sveuilita. 4. Lzbor elnika sastavnica, odnosno dekana (l. 10, st.l al.5) treba biti u nadlenosti vijea sastavnica, a rektor moe imati pravo veta i smjenjivanja. Prijedlog da rektor predlae senatu imenovanje i razrjeenje elnika sastavnica a da se pri tom i ne spominju fakultetska vijea kao i injenica da rektor moe obustaviti ili ukinuti svaku odluku sveuilinih sastavnica ako smatra da je ona nezakonita ili nestatutarna namee radikalnu centralizaciju ustroja sveuilita, odnosno upravljanje sveuilitem se centralizira u funkciji rektora. Izbor rektora ne moe biti pitanje politike ili bilo kakve ideologijsko-stranake orijentacije. U l. 11. st. 2-6 treba iskljuiti bilo kakvu proceduru koja dolazi iz izvrne vlasti i korporacijskih ekonomskih moi. Rektor ne odgovara senatu, predstavnikom tijelu sveuilita, ve sveuilinom vijeu koje je pod utjecajem izvrne vlasti. Senat nema nikakvih nadlenosti u pogledu poslovanja sveuilita. Ta pitanja su potpuno preputena rektoru pri emu senat nema ovlasti kontrolirati njegov rad. Senat odluuje uglavnom samo o akademskim pitanjima (l. 11 nacrta ZS). Senat ima pravo na izbor rektora, ali samo ako ga prihvati sveuilino vijee. U Sveuilinom vijeu ne moe biti veina onih koji pripadaju neakademskom drutvenom podruju. Isto tako, prema Nacrtu zakona, temeljna uloga provedbe znanstvene politike i upravljanja sveuilinim razvitkom pripada Sveuilinom vijeu. Ali, od njegovih devet lanova, u njegovu su sastavu etiri lana koje imenuje senat, potom etiri lana imenuje Vlada RH i jednog lana zajednikim dogovorom. Sveuilino vijee ne moe biti na usluzi Vladi i njezinim aparatima, ve u funkciji razvojne politike znanosti i sveuilita. Stoga se upravljaka struktura ovog tijela mora iz temelja promijeniti. Autonomija sveuilita u voenju znanstveno-istraivake i razvojne politike zahtijeva radikalno izuzee nadzora izvrne vlasti. 5. Nacrtom Zakona o visokom obrazovanju rui se naelo binarnog sustava visokog obrazovanja. Naime, nacrt Zakona o visokim uilitima polaznicima privatnih visokih uilita olakava pristup kvalifikacijama koje daju javna sveuilita iz razloga to osobe koje su zavrile odgovarajui struni studij mogu ravnopravno konkurirati za upis na diplomske sveuiline studije. Nadalje, smanjivanje kvota za pojedine

fakultete na javnim sveuilitima koje se primjeuju u uvodnim napomenama za nacrt ZVO-a, dodatno pogoduju interesima privatnih visokih uilita iz razloga to e se kandidati zbog ogranienih kvota upisivati na privatna visoka uilita koja e se truditi ponuditi studijske i izvedbene programe sline onima na fakultetima javnih sveuilita. Sve to govori da se zakonskim nacrtima ne ostvaruje opi interes, ve se pogoduje interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju. 6. Programsko financiranje sveuilita jedno je od najmanje spornih mjesta Nacrta zakona, ali izostaje preciziranje osnovnog prorauna. To istodobno pretpostavlja da prelazak na novi sustav financiranja znai i novi sustav financiranja svih korisnika dravnog prorauna, pri emu iskustva nekih europskih zemalja pokazuju da u programskom ugovoru mora postojati i stavka koja se odnosi na socijalno djelovanje. 7. Pitanje izjednaenja veleuilinih i sveuilinih studija u izjednaenju njihovih kompetencija i akademskih stupnjeva (B.A. - M.A. npr.) ostavlja nerijeen problem akademskog stupnja magistra struke na jednoj i drugoj razini. U prijedlogu zakona osobe koje su stekle akademski stupanj magistra na razini veleuilinog (strunog) studija i sveuilinog studija koji bi trebali postati sveuilini magistri (mag, ing.) zahtijeva reorganizaciju studija, jer se iznova predvia akademski stupanj magistra znanosti. U ve postojeoj zbrci imenovanja i neprepoznavanja na tritu rada potrebnih kompetencija, to bi moglo prouzroiti nove probleme u funkcioniranju visokokolskoga sustava spram potreba trita rada. 8. U Nacrtu zakona uvodi se novi nain participacije studenata u trokovima studiranja. Prema nacrtu Zakona o visokom obrazovanju uvode se upisnine" koje su odreene proizvoljno (l. 49. nacrta Zakona o visokom obrazovanju). Takoer se, namjerava propisati subvencionirane upisnine odreenim kategorijama studenata od strane drave. Sadanja je situacija u pogledu sufinanciranja trokova studija studenata pokazala da nisu bila ispunjena obeanja koja je Vlada dala u pogledu plaanja studentskih participacija. Ako o subvenciji upisnina ne budu ispunjena, kao to nisu bila ispunjena do sada Sveuilitima e javno financiranje biti smanjeno, a financiranje iz studentski participacija je Zakonom ogranieno. Time e se poveati proraunski manjak a javna sveuilita e osiromaiti to e dovesti do nesagledivih posljedica za gospodarski i drutveni razvoj Republike Hrvatske. 9. Uvoenjem novog naina ocjenjivanja (l. 42. nacrta Zakona o visokom obrazovanju) umjesto sadanjih pet ocjena, studenti e biti vrednovani s ukupno sedam ocjena, od kojih e dvije biti negativne. Sadanji brojani sustav od jedan do pet treba se zamijeniti ocjenama A, B, C. D, E, F i FX, s tim da su FX i F negativne. Uzimajui dugu tradiciju ocjenjivanja na Zagrebakom sveuilitu i logiku razmiljanja ovjeka, priklanjamo se brojanom ocjenjivanju. Decimalni brojani sustav nastao je zato to je ovjek brojao prste na ruci. Nakon provedene rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o znanosti. Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu koje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH kani po hitnom postupku predloiti Vladi i Saboru RH na usvajanje, smatramo da Tekstilnotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu kao i cijela akademska zajednica (sveuilita, fakulteti, profesori i studenti) treba zauzeti stav, koje je argumentirano iznijelo Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona. U skladu s naprijed reenim: - postojee nacrte prijedloga svih triju Zakona treba povui iz procedure; - zakonski nacrti iz podruja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti moraju se pripremiti uz odgovarajue savjetovanje sa zainteresiranom javnou, sukladno propisima i standardima dobrog vladanja;

prvi korak u tom smjeru treba biti donoenje jasne nacionalne strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja.

SVEUILITE U ZAGREBU fej FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET A. Kovaia 1, PP 156, 10000 ZAGREB

FACULTY OF PHARMACY AND BIOCHEMISTRY UN/VERS/TY OF ZAGREB A. Kovaia 1, POB 156, 10000 ZAGREB, CROATIA

Tel. +385-1-4818-288, 4856-201; Fax: +385-1-4856-201; E-ma/l:dekanat@pharma.hr

Klasa: 011-01/11-01/2 Ur. broj: 251-62-001-11-2 Zagreb, 4. svibnja 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU n/p gospodina Rektora Prof. dr. sc. Alekse Bjelia Trg marala Tita 14 10000 ZAGREB

Predmet:

Oitovanje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu o nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, na svojim je mrenim stranicama dana 19. travnja 2011. objavilo nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Uprava Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu uputila je poziv lanovima Fakultetskoga vijea da se ukljue u javnu raspravu o prijedlozima zakona i u pisanom obliku dostave svoje primjedbe/sugestije/oitovanja. Pristigla oitovanja objedinjena su u sljedee: 1. 2. Prijedlozi Zakona o sveuilitu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o visokom obrazovanju ne razlikuju se u bitnome od prijedloga istih zakona koje je Senat Sveuilita u Zagrebu odbacio. Predloenim zakonima sveuilitima se ograniava njihova Ustavom zajamena autonomija; ona se podvrgava izravnoj kontroli izvrne vlasti, senatima sveuilita ukidaju se mnoge bitne nadlenosti, a najvanije odluke za sveuilita donose sveuilina vijea u kojima etiri lana imenuje senat, etiri Vlada RH, a jednog lana zajedniki senat i Vlada RH. Potpuno se izostavljaju svi oblici odluivanja na fakultetskim vijeima i uvrijeeni ustroj rada sveuilita kroz fakultete kao ustrojbene jedinice. Zakonski prijedlozi ne predviaju odgovarajue predstavljanje fakulteta na sveuilitu. 3. Predloenim nacrtima zakona potpuno se ponitava dugogodinja sveuilina tradicija, dovodi se u pitanje opi interes i ope dobro kojemu je ona oduvijek bila u slubi te se na taj nain ugroava hrvatski visokokolski sustav, a pogoduje parcijalnim interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju te potie privatizacija i komercijalizacija sveuiline djelatnosti i znanstvenoga rada. 4. 5. 6. Prijedlozima zakona uvodi se centralizacija sveuilita koja e biti najvjerojatnije pogubna za veinu hrvatskih javnih sveuilita, a posebice za Sveuilite u Zagrebu. Predloeni sustav studentskih participacija potpuno je proizvoljan i neodgovarajui. Predloeni reim akademske nastavne dopusnice neprovediv je i neutemeljen s obzirom na funkciju rektora {zakon ne predvia akademske ovlasti rektora osim u pogledu akademske nastavne

dopusnice), na druge zakone i kolektivne ugovore koji reguliraju radne odnose te na zajamene akademske slobode. 7. Prijedlozi zakona dokidaju uspostavljeni binarni sustav visokog obrazovanja, a potpuno neopravdano izjednaavaju sveuiline i strune studije, diplomski studij s poslijediplomskim specijalistikim strunim studijem. 8. Nedoreene su i neprovedive pojedine odredbe zakona koje se odnose na ustroj i izbor na znanstveno-nastavna i suradnika radna mjesta (rokovi izbora u znanstveno-nastavna zvanja; obveza asistenata da doktoriraju, prestanak radnog odnosa s 65 godina starosti i si.).

Vezano za lanak 35. stavak 3. Nacrta/prijedloga Zakona o visokom obrazovanju Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu smatrao je da se treba posebno oitovati s obzirom da je isti preuzet iz vaeeg Zakona i da je Fakultet u vie navrata do sada upozoravao na potrebu izmjene tog lanka.

lankom 35. stavkom 3. Zakona o visokom obrazovanju, regulirani su nazivi sveuilini magistar odnosno sveuilina magistra uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa" za poslijediplomske specijalistike studije u medicini, stomatologiji i veterini. Farmacija i Medicinska biokemija, iako u biomedicinskom podruju zajedno s medicinom, stomatologijom i veterinom, nije poimence navedena u tom lanku Zakona. Smatramo da bi nazivi koji bi se stjecali zavretkom poslijediplomskih specijalistikih studija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, dakle u polju farmacije, trebali takoer biti regulirani prema navedenom lanku i stavku Zakona. Stoga predlaemo da se lanak 35. stavak 3. Zakona o visokom obrazovanju izmijeni tako da glasi: Zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija medicine, stomatologije, veterine, farmacije i medicinske biokemije stjee se akademski naziv sveuilini magistar (univ. mag.) a zavretkom ostalih poslijediplomskih specijalistikih studija stjee se akademski naziv specijalist iz naznaku struke (spec.)

Zahvaljujemo uz tovanje,

Dekanica:

Prof. dr. sc. Karmela Barii

i
FKITVU'MXIX

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet kemijskoginenjerstva i tehnologije
Maruliev trg 19, h r - i o o o o Zagreb Tel: +385 1 4597 281 Faks: +385 1 4597 260 E-mail: office@fkit.hr www.fkit.hr OIB: 71259740533 iro raun: 2360000-1101338626

Klasa: 602-04/08-39/ 2 Urbroj: 251-373-1/1-11-666 Zagreb, 4. svibnja 2011. SVEUILITE U ZAGREBU Rektor Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli Trg marala Tita 14

Potovani, Fakultetsko vijee Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije na svojoj 151. sjednici odranoj dana 02. svibnja 2011.godine utvrdilo je:
I. Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju

l. 2: Nema potrebe dirati u tradiciju i naziv sveuilini profesor zamjenjivati novim nazivom akademski nastavnik. l. 3, st. 3: Visoka uilita doista trebaju birati nastavnike u znanstveno-nastavno zvanje kako je i do sada bio sluaj. Meutim, nepostojanje predselekcije izborom u znanstveno zvanje koje su vrili matini odbori, na pojedinim sveuilitima bi moglo dovesti do pada kvalitete. l. 4, st. 1, al. 5: Ovaj lanak u koliziji je s l. 3., st. 3 te se njime NWO daju ovlasti koje su do sada imali matini odbori. l. 5: N W O je politiko tijelo, zakon ne definira kvalifikaciju i strunost njegovih lanova a daje mu silne ovlasti. l. 8, st. 1: Sastav Rektorske konferencije ne uzima u obzir drastine razlike u veliini pojedinih sveuilita. l. 14: U ovom lanku spominju se fakulteti, ali ne kao pravne osobe. Nadalje se fakulteti spominju samo kao sastavnice sveuilita. l. 1 6 - 1 8 : Dok se za veleuilita i visoke kole definiraju tijela, njihov nain izbora i ovlasti, isto nije definirano za fakultete. l. 24: Eksterno odreivanje upisne kvote predstavlja znaajnu redukciju autonomije sveuilita i pogoduje privatnim visokoobrazovnim ustanovama. l. 27, st. 2:1 ovaj lanak u potpunosti negira postojanje fakulteta.

l. 30, st. 3: Nametanjem obveze upisa studenata koji su zavrili struni preddiplomski studij na sveuilini diplomski studij, sveuilitima se negira pravo na utvrivanje uvjeta za upis studenata te je u ovo koliziji s l. 3, st. 3. l. 34, st. 3: Nametanjem obveze upisa studenata koji su zavrili struni diplomski studij na poslijediplomski studij, sveuilitima se negira pravo na utvrivanje uvjeta za upis studenata te je ovo u koliziji s l. 3, st. 3. l. 42, st. 4: Brojani ekvivalenti ocjena u rasponu od 1-6 u neskladu su s tradicijom a mogu djelovati i zbunjujue pri usporedbi prosjeka studenata koji su studij zavrili ranije. l. 49: Ogranienje iznosa upisnine, uz nedovoljno financiranje koje traje ve niz godina i u velikoj je mjeri i izazvalo uvoenje kolarina, moe ugroziti funkcioniranje sveuilita, odnosno fakulteta ili u najmanju ruku umanjiti kvalitetu nastave. l. 56, st. 4: Ustroj znanstveno-nastavnih radnih mjesta po naelu da najvii relativni udio imaju radna mjesta docenta dovest e do znaajnog usporavanja napredovanja mladih znanstvenika, njihovog nezadovoljstva te odljeva iz sustava visokog obrazovanja. Ne postoji opravdan razlog za ovakvo ogranienje osim sitne utede. Zaustaviti napredovanje izvrsnih mladih znanstvenika je neetino i zasigurno e se pokazati kontraproduktivnim. l. 57: Uvoenjem akademske dopusnice postavljaju se brojna proceduralna pitanja koja prijedlogom nisu rijeena. l. 58, st. 2: Narodne novine jesu slubeno glasilo RH no ne bi li bilo produktivnije natjeaj za znanstveno-nastavno radno mjesto objaviti u bilo kojim dnevnim novinama. l. 58, st. 5: Rok obaveze podnoenja izvjea o radu trebalo bi poveati na pet godina a svaki izbor u zvanje smatrati istovrijednim podnoenju izvjea o radu. l. 60, st 3: Ne propisuju se uvjeti koje strunjak izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja treba zadovoljiti da bi bio imenovan gostujuim nastavnikom. Takoer se ne odreuje koliki dio nastave predmeta se istom strunjaku moe povjeriti. l. 66, st 1: Pravo na plaenu slobodnu studijsku godinu daje se nastavniku visoke kole ali ne i sveuilita. Vjerojatno se radi o greci jer se u st. 2 istog lanka spominje visoko uilite. l. 68, st. 3: Umjesto raspisivanja natjeaja za sklapanje ugovora o radu s nastavnicima koji su napunili 65 godina bilo bi bolje zadrati jednogodinje produivanje ugovora od strane Senata. l. 70 i 71: Brojni detalji vezani uz suradniko mjesto znanstvenog novaka i suradnika postdoktoranda nisu regulirani zakonom ve se u lancima poziva na neodreene zakone, ope akte i propise. lanak 72, st. 2, al. 3: lako norma rada u nastavi za znanstvene novake nije jasno odreena predvia se uvrtavanje ove norme u ugovor sa znanstvenim novakom.

l. 76, st. 3: Predvia se evidencija o radnom vremenu putem informacijskog sustava visokog obrazovanja. Sam informacijski sustav nije definiran zakonom. Poznato je da se ISVU sustav trenutno nalazi u tekoama te je njegova budunost upitna. l. 94: Kao ni drugdje u akonu, ni u lanku koji se odnosi na mandate i izbore ne spominju se dekani fakulteta. l. 96, al. 2: Izjednaavanjem naziva nije predvieno izjednaavanje u naziv magistar inenjer koji je predvien l. 32, st. 3, al. 2.
II. Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o sveuilitu

l. 8, st. 4: Gubitak pravne osobnosti fakulteta izazvat e znatne tekoe i zastoje svih procesa koji se na fakultetu odvijaju. to je sveuilite vee to je njegova centralizacija tee provediva. l. 10, st. 1: elnike sastavnica, odnosno dekane predlae rektor a bira senat. Negira se pravo profesora i studenata da biraju svog dekana. Pravo izbora dekana fakulteti su imali ak i u totalitarnom reimu. Nigdje nije navedeno da dekan treba biti profesor fakulteta kojem je dekan niti sveuilini profesor uope. Ne navodi se ni bilo kakav drugi uvjet za izbor dekana. Broj mandata dekana nije ogranien to nije dobro. l. 10, st. 2: lako rektora sveuilita bira senat, potvruje ga sveuilino vijee. Kako sveuilino vijee nije politiki neovisno, rektora posredno bira ministar, odnosno stranka na vlasti. Nigdje nije navedeno da rektor mora biti sveuilini profesor. Nije ogranien broj mandata rektora to nije dobro. l. 11, st. 1: Ovlasti senata znaajno su suene u odnosu na postojee stanje. l. 11, st. 3: Odredba kojom se broj lanova senata ograniava na 30 lanova, od kojih najvie 24 profesora, ne uzima u obzir razliitosti sveuilita u RH. Posebice stavlja u teak poloaj vea sveuilita. l. 11, st. 4: Suprotno prijedlogu, elnici sastavnica, odnosno dekani, bi upravo trebali biti lanovi senata. l. 12. Nainom izbora sveuilinog vijea te njegovim neogranienim ovlastima uvodi se politika kontrola sveuilita. irokim, gotovo

l 19, st 1: Razvojnom proraunskom komponentom predvia se razvoj servisa za potporu studentima, a zakonom nije definirano to je taj servis. l. 23 - 26: Samo sveuilite nema nikakve mehanizme da utjee na sadraj programskog ugovora. Pregovori se odvijaju izmeu rektora (kojeg potvruje sveuilino vijee na iji izbor lanova presudno utjee Vlada) i Vlade. Time je sudbina sveuilita u potpunosti stavljena pod kontrolu Vlade.

l. 28: Ministru se daju ovlasti suspenzije ak i preostalih ovlasti sveuilita. l. 29. Prijelazne i zavrne odredbe u potpunosti paraliziraju sveuilita u razdoblju do usklaivanja s novim zakonom budui da senatima prestaje mandat a konstituirajui senat ima samo ovlasti donijeti privremeni statut sveuilita.

III. Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti

l. 8: Nacionalnom vijeu za znanost i tehnologiju, koje je tijelo pod punom kontrolom politike, odnosno Vlade, daju se izuzetno velike ovlasti. l. 9: Sve lanove NVZT imenuje Vlada RH ili u njega ulaze po funkciji. l. 28: Za izbor ravnatelja nisu propisani nikakvi zakonski uvjeti, kvalifikacije i kompetencije. l. 43: Skraenje trajanja ugovora o radu za radno mjesto znanstvenog novaka na vrijeme od 5 godina ne ostavlja novacima dovoljno vremena da izvre sve svoje obveza na poslijediplomskom studiju i izrade kvalitetan doktorat. l. 48, st. 2, al. 2: Suradnika postdoktoranda obvezuje se provesti najmanje godinu dana u drugoj znanstvenoj pravnoj osobi dok se za to ne osigurava zakonske i financijske preduvjete.
IV. Zakljuci i prijedlozi

S obzirom na veliki broj primjedbi te ponuena rjeenja u kojima se manifestira: - nepotivanje tradicije i standarda sustava znanosti i visokog obrazovanja, - tenja za stavljanjem sveuilita i instituta pod kontrolu politike, - tenja za primjenom trinih kriterija na tetu kriterija izvrsnosti, - pokuaj nasilnog unificiranja ustroja krajnje razliitih sustava, - pokuaj nasilne centralizacije sustava, - nepoznavanje i nerazumijevanje postojeeg stanja sustava i - nedostatak elje da se promovira izvrsnost i stvarne vrijednosti, Vijee smatra da bi nacrte prijedloga sva tri zakona trebalo povui iz procedure. Vijee predlae da se proceduri izrade prijedloga zakona pristupi kroz realnu analizu sustava, zadre postojea rjeenja koja su se pokazala dobrim i izbjegne radikalan preustroj sustava. Prijedlozima zakona treba uvaiti dostignute i Ustavom zagarantirane akademske slobode i prava na demokratsko odluivanje poevi od izbora elnika, ustroja te odluivanja o svim akademskim pitanjima. Takoer treba uvaiti oevidne razlike u veliinama pojedinih sveuilita te odustati od pokuaja unificiranja njihova ustroja. Ukoliko se zakoni donesu u predloenom obliku za oekivati je da e njihova primjena postupno dovesti do marginalizacije javnih sveuilita i instituta, pogoranja poloaja, sveuilinih profesora, drugih znanstvenika i studenata. Suprotno proklamiranim intencijama zakonodavstva doi e do iskrivljavanja vrijednosti, daljnje komercijalizacije i pada kvalitete sveuilinog obrazovanja. Srdaan pozdrav, Dekan Dr. sc. Stanislav Kurajica, red. prof.

C Js^ B <> t t 1 1 I rt/3 NS

c/a a .

0\i

C/3

Institut za etnologiju i folkloristiku

Institute of Ethnology and Folklore Research

Jltf?
Zagreb, 5. svibnja 2011.

PRIOPENJE ZA JAVNOST INSTITUTA ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU U POVODU ZAVRNOG NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Primjedbe iz viednevne rasprave zaposlenika Instituta za etnologiju i folkloristiku zakljuene 4. svibnja 2011. godine Kao javni humanistiki institut sa 60-godinjom tradicijom istraivanja hrvatske kulture, smatramo svojom dunou obavijestiti akademsku zajednicu i cjelokupnu javnost da je zavrni nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti u cijelosti neprihvatljiv. Iz teksta priloenog Objanjenja izdvajamo glavne primjedbe na Nacrt:

a) Trogodinje programsko financiranje javnih instituta temeljeno na "nacionalnim prioritetnim podrujima znanstvenih istraivanja" nije primjereno institucijama iji je razlog postojanja i djelokrug istraivanja odavno poznat, priznat i potreban. Tekst i predtekst ovog prijedloga Zakona sugerira ne samo da humanistike znanosti nee biti nacionalni prioritet, ve da e se tretirati kao "posebnosti" izvan temeljnih, primijenjenih i razvojnih znanstvenih istraivanja.

b) Strategija kojom se definiraju nacionalni znanstveni prioriteti ovisi o usklaivanju interesa lanova Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju, meu kojima i ministra zaduenog za gospodarstvo, resornog ministra i predstavnika Nacionalnog vijea za konkurentnost. lanovi ovog Vijea, izuzev predsjednika, uope ne moraju biti aktivni znanstvenici. Ustrojem i ovlastima Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju dokida se, dakle, Ustavom zajamena sloboda znanstvenog rada, koja je preduvjet same znanosti.

c) Nerazraeni, netransparentni i utjecaju izvrne vlasti podloni kriteriji za kategorizaciju javnih instituta potiu hijerarhizaciju i fragmentaciju akademske zajednice, kao i izumiranje pojedinih znanstvenih podruja i disciplina, a sve u skladu s trenutnom negativnom europskom praksom.
HR - 10000 Zagreb, ubieva 42, PP 287, CROATIA, tel. 3851 4596 700, fax 385 1 4596 709 knjiznica/library 385 1 4596 702, dokumentacija/archive 385 1 4596 741, http://www.ief.hr e-mail: institut@ief.hr

& 0cn 2. c^j

0 -j C3 Z Bo

Institut za etnologiju i folkloristiku

Institute of Ethnology and Folklore Research

S j
inologijuT

d) Ukidanjem matinih odbora i podrunih vijea, koja su jamila ujednaeno vrednovanje znanstvenog rada i znanstvenih zvanja, kriteriji napredovanja se ovim prijedlogom Zakona preputaju ravnateljima i opim aktima znanstvene institucije, a znanstvena se zajednica razjedinjuje te se oteava unutarnja mobilnost i suradnja. e) Drastino se smanjuju ovlasti i ingerencija znanstvenog vijea, a ravnatelju i upravnom vijeu, tijelima pod izravnim nadzorom Ministarstva, daju se gotovo apsolutistike ovlasti. f) Uvoenjem neznanstvenih (komercijalnih, inovativnih, kompetitivnih) prioriteta potie se osnivanje privatnih znanstvenih instituta usmjerenih na trenutna strateka istraivanja i zaradu, ustrojenih doslovce prema naelima trgovakih drutava, ali financiranih i iz javnih izvora. g) Za sva se znanstvena podruja uvodi mjerenje znanstvene izvrsnosti" i produktivnosti na nain primjeren prirodnim i tehnikim znanostima, a humanistike ciljeve znanstvenog rada i istraivanja podvrgava se korporativnoj vjetini "upravljanja ljudskim resursima" i "trinim sposobnostima" pojedinaca. "Upravljanje ljudskim resursima" e se temeljiti na opim aktima uvjetovanim programskim ugovorima ili drugim mehanizmima pod izravnim utjecajem izvrne vlasti. Na temelju pomne analize zavrnog nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti koja slijedi u prilogu, smatramo da je ovaj Nacrt neprihvatljiv te e, ukoliko se prihvati, javni, a posebice humanistiki instituti, biti podvrgnuti daljnjoj marginalizaciji, ukidanju ili sluenju nedoreenim, nekritikim i kratkoronim politikim ciljevima te interesu kapitala. Kao zaposlenici javnog znanstvenog instituta svoju smo elaboraciju usmjerili na spomenuti Nacrt, ali u potpunosti podravamo oitovanje Fakultetskog vijea Pravnog fakulteta u Zagrebu od 27. travnja 2011., usredotoeno na prijedloge zakona o sveuilitu i visokom obrazovanju. U skladu s time zahtijevamo potpuno odbacivanje svih triju predloenih zakona: Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti.
HR -10000 Zagreb, ubieva 42, PP 287, CROATIA, tel. 385 1 4596 700, fax 385 1 4596 709 knjinica/library 3 8 5 1 4596 702, dokumentacija/archive 385 1 4596 741, http://www.ief.hr e-mail: institut@ief.hr

O'-i B I <-t-3
N

i s

Snologijuf Zagreb, 05. svibnja 2011. OBJANJENJE PRIOPENJA ZA JAVNOST IEF-A POVODOM ZAVRNOG NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI

U tzv. zavrnim nacrtima prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, sveuilitu i visokom obrazovanju se unato prividno smanjenom, a ustvari jo uvijek znatnom i pogubnom zadiranju izvrne vlasti u ta tradicionalno i ustavno autonomna podruja, kao i povremenim i s obzirom na stupanj razraenosti ponajprije deklarativnim pozivanjem na javni interes i specifinosti drutvenih i humanistikih znanosti, uoavaju pogubne tendencije legalizacije privatizacije, komercijalizacije i etatizacije javnih znanstvenih instituta, sveuilita i znanstvenih istraivanja na koje je Institut za etnologiju i folkloristiku zajedno s drugim akademskim institucijama pravodobno upozorio i u listopadskoj javnoj raspravi. Zavrni nacrti prijedloga svih triju zakona samo su nadopunjeni u skladu s primjedbama izreenim tijekom javne rasprave i to bez zadiranja u osnovnu intenciju i polazita ovih zakona, a to su: rastereenje Dravnog prorauna, privatizacija javnog sektora znanosti i visokog obrazovanja, "trina orijentacija" potpomognuta snanim utjecajem izvrne vlasti na sam znanstveni rad i znanstvene politike. Kao i u nacrtu prijedloga Zakona koji smo dobili na uvid u listopadu 2010. godine, i ovim se nacrtom Zakona viestruko naruava autonomija znanosti, stvaraju mogunosti za poticanje privatizacije i komercijalizacije javnih znanstvenih instituta i znanstvene djelatnosti te otvara prostor za redukciju i instrumentalizaciju njezine tradicionalne uloge kao podruja od posebnog interesa i uloge u cjelokupnom drutvu.

Prijedlog Zakona predvia da e Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju, koje za razliku od sadanjeg Nacionalnog vijea za znanost (bez tehnologije!) nije tijelo sastavljeno od znanstvenika, oblikovati, tj. Vladi predlagati petogodinju znanstvenu strategiju Republike

Hrvatske na temelju koje bi se pak odreivali znanstveni prioriteti kojima bi se u konanici favorizirali ili degradirali pojedini javni znanstveni instituti i javna znanstvena istraivanja openito. Slovom Zakona: "Strategija razvoja javnih znanstvenih instituta i javnih sveuilita mora biti sukladna nacionalnim znanstvenim prioritetima utvrenim Strategijom", pri emu samu Strategiju donosi tijelo koje se sastoji od predstavnika est znanstvenih podruja koje imenuje Vlada, i koji, izuzev predsjednika, uope ne moraju biti znanstvenici, zatim i od dva predstavnika izvrne vlasti (ministar znanosti, obrazovanja i porta te ministar zaduen za gospodarstvo) te predstavnika Nacionalnog vijea za konkurentnost iz podruja gospodarstva. Zakonom se predvia podjednaka zastupljenost predstavnika sveuilita i instituta, to samo po sebi ne mora biti sporno, no s obzirom na upravo ovim prijedlogom Zakona p o j a a n e razlike izmeu sveuilita i instituta, kao i s obzirom na odredbu da Strategiju potvruje Vlada, ovim se prijedlogom Zakona predstavnicima izvrne vlasti i predstavniku Vijea za konkurentnost iz odjela gospodarstva - a ne znanstvenicima - omoguuje preuzimanje vodee uloga u kreiranju znanstvene politike RH. Osim Strategije i na temelju nje izvedenih nacionalnih znanstvenih prioriteta Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju trebalo bi prema prijedlogu Zakona utvrivati i minimalne kriterije za izbore na znanstvena radna mjesta, kao i kriterije za vrednovanje i kategorizaciju znanstvene izvrsnosti znanstvenih pravnih osoba, meu kojima i javnih znanstvenih instituta, unato tomu to se radi o znanstvenim ustanovama koje su u skladu sa zakonima Republike Hrvatske desetljeima razvijale i u znanstvenoj zajednici kroz sustav individualnih napredovanja potvrivale svoje disciplinarno specifine znanstvene potencijale. Uvoenje kategorizacije javnih instituta na makrorazini prepoznajemo kao oblik zadiranja u ustavom zajamenu slobodu znanstvenog istraivanja i autonomiju znanstvenog rada kojom se potie fragmentacija, a ne povezivanje hrvatske akademske zajednice, kao i izumiranje pojedinih, u danom trenutku moda posve pogreno procijenjenih, znanstvenih podruja i disciplina, odnosno, pristajanje uz izvan znanstvene zajednice utvrene nacionalne (znanstvene) prioritete. Time se otvara prostor za dokidanje autonomije znanstvenog rada, ali i osnivanje privatnih znanstvenih instituta usmjerenih upravo na strateka istraivanja i zaradu, ustrojenih doslovce prema naelima trgovakih drutava, a financiranih dijelom i iz javnih sredstava. Podjela na dravne i nacionalne javne institute iz listopadskih nacrta prijedloga Zakona u ovom je nacrtu "skrivena" u neodreenoj odredbi o kategorizaciji koja e se provesti na temelju smjernica koje e naknadno odrediti tijelo pod velikim utjecajem izvrne vlasti i oito orijentirano na redukciju znanosti na "trine" vrijednosti i mehanizme.

Utjecaj izvrne vlasti na rad i djelovanje javnih instituta u ovom je prijedlogu Zakona - osim na razini odredbe da strategija javnih instituta mora biti usklaena sa Strategijom koju je na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju potvrdila Vlada - "kapilarno" proveden i kroz sastav upravnih vijea javnih znanstvenih instituta u kojima dominiraju vanjski lanovi koje imenuje Ministarstvo i koji zajedno s ravnateljem preuzimaju brojne ovlasti vezane uz znanstvenu politiku i zaposlenike instituta, a koje su trenutno u ingerenciji znanstvenih vijea, dakle, tijela koje ine znanstvenici i zaposlenici javnih instituta. Gube se ingerencije znanstvenog vijea iz kojeg su osim toga prema prijedlogu Zakona iskljuuju predstavnici znanstvenih novaka (doktoranada i postdoktoranada). Radi se o upravljakoj strukturi koja je oprena tradicionalnom ustroju znanstvenog rada prema naelima ravnopravnosti, uvaavanja i autonomije, ali koja je, kako se to istie i u uvodnom tekstu prijedloga Zakona, preduvjet za provedbu programskog financiranja koje se sklapa na tri godine na temelju pregovora izmeu javnog znanstvenog instituta i Ministarstva. Rijeima uvodnog teksta: "Uvoenjem programskih ugovora kao oblika suradnje izmeu ministarstva nadlenog za znanost i javnih znanstvenih instituta osnait e se uloga ravnatelja na ustanovama kroz osiguranje vee autonomije upravi ustanove u voenju financijske i kadrovske politike." Kako se to vidi iz zakonskih odredbi vezanih uz programske ugovore, kao i iz navedene reenice, programski ugovori omoguit e realizaciju ciljeva koji su u prvom, listopadskom prijedlogu Zakona bili predstavljeni i na razini drugih zakonskih odredbi. Ministarstvo e kao pregovaraka stranka koja prema ovom prijedlogu moe unedogled odgaati zakljuivanje programskog ugovora i time iz godine u godinu smanjivati sredstva, izravno usmjeravati znanstvenu strategiju instituta (prema tritu i primjenjivim istraivanjima?), utjecati na njegov unutarnji ustroj (uspostavljanje "piramide", podizanje kompetitivnosti), kao i poticati njegovu orijentaciju prema natjeajnim projektima. Uostalom, kako to pie u uvodnom tekstu: "Ustanove s viim kriterijima i boljim upravljanjem ljudskim resursima lake e ostvarivati ciljeve iz usvojenih strategija i kvalitetnije provoditi programske ugovore, te e u konanici ostvariti bolje rezultate u sustavu vanjskog vrednovanja, dosei viu kategoriju znanstvene izvrsnosti, te ostvariti vee institucionalno financiranje". U tom sustavu na svim e se razinama (od znanstvenih novaka koji e se nakon zavrenog doktorata natjecati za postdoktorska mjesta do znanstvenika kojima za pozitivnu ocjenu izvjea nee nuno biti dostatan znanstveni prinos) umjesto suradnje i razmjene razvijati kompetitivnost i konkurentnost, a autonomija istraivanja ustupit e mjesto petogodinjim nacionalnim prioritetima koje e utvrivati Vlada na prijedlog tijela u kojem e, ponavljamo, uz predstavnika Vijea za konkurentnost iz podruja gospodarstva biti i dva

lana koji su ujedno i lanovi Vlade ime se dokida Ustavom zajamena sloboda znanosti, odnosno, omoguuje podreivanje znanstvene djelatnosti samovolji izvrne vlasti i hirovima trita. Zadravanje na pojedinanim odredbama i rjeenjima ovoga prijedloga Zakona, kao na primjerice preirokoj definiciji interdisciplinarnosti (kao naina obavljanja znanstvene djelatnosti zasnovanog na suradnji vie znanstvenih podruja, a ne znanstvenih disciplina, grana ili polja), utvrivanju pravilnika o evidenciji zaposlenika i radnog vremena, nainu donoenja razvojnog prorauna, nainu njegova raskidanja, nainu albe na kategorizaciju instituta, kazni predvienoj ako javni institut ili sveuilite "ne postupi po zahtjevu Ministarstva za otklanjanje nedostataka ili propusta u odreenom roku" i si. te na pojedinanim lancima kojima ovaj Zakon proturjei sam sebi (npr. l. 62. st. 2. t. 7 i l. 63. st. 6; l. 14. i l. 72.), znanstvenoj tradiciji ili drugim zakonskim aktima Republike Hrvatske (npr. Ustav RH l. 68 i l. 69), preusmjerilo bi raspravu o ovom prijedlogu Zakona prema amandmanima. Nadopunu Zakona pojedinanim amandmanima smatramo potpuno neprihvatljivom zbog tetnih intencija ovog Zakona u smjeru privatizacije, komercijalizacije, politike instrumentalizacije koja se temelji na sastavu i ovlastima kljunih tijela za kreiranje i provoenje znanstvenih politika, kao i na nainu sklapanja i sadraju programskih ugovora. Umjesto daljnje rasprave o pojedinanim neloginostima, protuzakonskim i protuustavnim rjeenjima ovog prijedloga Zakona, zalaemo se za njegovo odbacivanje i izradu potpuno novog prijedloga Zakona izgraenog na demokratskim standardima i usklaenog s javnim interesom za ouvanjem i razvijanjem slobode znanstvenog rada na dobrobit i u skladu s kompleksnou drutva.

KOMENTARI NA UVODNA OBJANJENJA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI: U nizu netonih, nepreciznih, nedosljednih, selektivnih te za nas kao znanstvenike i obezvrjeujuih navoda objavljenih u uvodnom objanjenju zavrnog nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti izdvajamo sljedee:

- Kao znanstvenici u podrujima humanistikih i drutvenih znanosti osobito zabrinjavajuim smatramo tabelarni prikaz znanstvene produktivnosti javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj u kojem se produktivnost prikazuje iskljuivo kroz broj lanaka objavljenih u CC

asopisima

(Tablica

3).

Konkuretnost

izvrsnost

meunarodnim

okvirima

procjenjuje se razliito za razliita znanstvena podruja

i discipline.

Smisao zatite

intelektualnog vlasnitva i javne objave patenata te dostignua prirodnih i tehnikih znanosti jest u brzom objavljivanju u Current Contents (CC) i drugim sekundarnim publikacijama i indeksima, gdje se vrsnoa procjenjuje i prema utjecaju (impact factor). U humanistikim i drutvenim znanostima koje se bave temama kulture, znanosti i umjetnosti, a temeljne su i strateki nezamjenjive za prouavanje nacionalnog identiteta, takve procjene ne mogu biti iskljuivo mjerilo izvrsnosti i nisu primjerene tim znanstvenim podrujima. Utoliko tabelarni prikaz u kojem se produktivnost za sva znanstvena podruja izraava u broju CC radova reducira prinose drutvenih i humanistikih znanstvenika na jednu i, unutar aktualnog sustava vrednovanja u tim podrujima, marginalnu razinu produktivnosti. U tim dvama podrujima (drutvenom i humanistikom) lanci objavljeni u CC asopisima vrednuju se, naime, jednako kao i radovi u tzv. A1 asopisima, asopisima indeksiranim u bazama specijaliziranim za drutvene ili humanistike znanosti, publikacijama objavljenim kod uglednih meunarodnih izdavaa s inozemnim recenzentima i si., a kao posebno mjerilo znanstvene produktivnosti i uspjenosti prepoznaju se autorske knjige, a ne lanci. Ovaj je nain vrednovanja definiran i Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji se navodi i u uvodnom tekstu prijedloga Zakona. U uvodnom se tekstu ova razina spomenutog Pravilnika, meutim, posve zanemaruje, a Pravilnik se, tovie, netono i tendenciozno rabi kao pokrie za kriterij u kojem je u tabelarnom prikazu izraena produktivnost. Naime, posve neprimjereni tabelarni prikaz produktivnosti, koji bismo jo i mogli protumaiti kao izraz neznanja ili nesmotrenosti, slijedi reenica koja nas duboko vrijea i zauuje: "Iako su publikacije trenutno zapravo jedini pokazatelj uspjenosti rada znanstvenika {Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Narodne novine broj 84/2005, 100/2006, 120/2007, 71/2010, 116/2010), u znanstvenoj zajednici jo uvijek ima segmenata gdje nije opeprihvaeno da su relevantne publikacije conditio sine qua non sustavnog znanstvenog rada". Smatramo d a j e nedopustivo da se resorno Ministarstvo s obezvrjeivanjem odnosi prema naem radu, da netono predstavlja i interpretira nae znanstvene prinose, odnosno, da ih vrednuje suprotno objektivnom stanju, zakonskim i pozakonskim aktima. Najmanje to od njega oekujemo je da produktivnost drutvenih i humanistikih znanstvenika vrednuje na nain na koji se ona uvrijeeno vrednuje u znanstvenoj i iroj zajednici, kao i u spomenutom Pravilniku.

- Tablica 1 ne pokazuje, kako se to istie u uvodnom tekstu prijedloga Zakona, da "financijsku podrku razvoju znanosti osigurava primarno Vlada Republike Hrvatske kroz Dravni proraun kroz kontinuiran rast ulaganja, ak i usprkos financijskoj krizi 2010. godine". Kako se to vidi ve iz Tablice 2, za navodni porast ulaganja iskazan u Tablici 1 zasluni su ekonomski imbenici (inflacija i si.), a ne sustavni porast ulaganja u znanost. Tablica 2, naime, pokazuje kontinuiran pad udjela izdvajanja za znanost (i istraivanje) u BDP-u. Prema Tablici 2 taj udio se, unato najavama poveanja ulaganja u znanost, od 2001. godine kada je iznosio 1,07% BDP-a sustavno smanjivao da bi 2009. iznosio tek 0,84%. Tim povodom napominjemo: ako Republika Hrvatska nije spremna zadrati svoj nacionalni i kulturni identitet tako da potie istraivanja koja ga potvruju, propituju i ine vidljivim u javnosti, te takva istraivanja svjesno i odgovorno financirati, nitko drugi to nee uiniti. Svjedoci smo stalnog zatvaranja i odumiranja, odnosno borbi za opstanak pojedinih humanistikih sveuilinih ili institutskih odjela u europskom kontekstu, to je posljedica iskljuivo marketinki i trino orijentiranog financiranja znanosti. Ne ini nam se to dobrom praksom koju bismo trebali slijediti. - Prema uvodnom tekstu: "I preporuke Europske komisije, sadrane u Izvjeu o napretku za Hrvatsku u 2010. godini, ukazuju na nunost veeg ukljuivanja hrvatskih znanstvenika u europske znanstveno-istraivake programe s naglaskom na Sedmi okvirni program, poticanje ulaganja privatnog sektora u znanstveno-istraivaku djelatnost i unaprjeenje sustava financiranja znanosti u smislu stavljanja naglaska na konkurentnost i okrupnjavanje znanstvenih projekata i znanstvenog potencijala". Reeno Izvjee, meutim, ni na jednom mjestu ne spominje, a kamoli inzistira na okrupnjavanju znanstvenih projekata i potencijala.

- Takoer, u uvodom tekstu u prijedlog Zakona navodi se da "Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, sukladno preporukama, provodi i Akcijski plan za podizanje apsorpcijskog kapaciteta RH za Sedmi okvirni program 2009-2010, no usprkos uloenim naporima, 'stopa uspjenosti' hrvatskih znanstvenika u Sedmom okvirnom programu je 16,4%, mjereno udjelom ukupno prihvaenih projekata za financiranje u odnosu na broj ukupno prijavljenih (za EU27 stopa je na znatno viih 22,5%)." Razloge niske stope uspjenosti, kao i detaljniji opis razine uloenih napora MZO-a precizira Izvjee o napretku za Hrvatsku u 2010. godini (str. 55), koje se u tom segmentu u uvodnom tekstu prijedloga Zakona preuuje. Prema Izvjeu: "Akcijski plan za poticanje sudjelovanja u Programu FP7 poluio je dobre rezultate, no gospodarska i financijska kriza privremeno je zaustavila financijske

poticaje." Na stranu, dakle, to se potreba za novom zakonskom regulativom znanstvenog rada opravdava argumentima o uspjesima i neuspjesima za koje je izrazita odgovornost na MZO-u, smatramo da je usporedba postignua hrvatskih znanstvenika u tom podruju s postignuima znanstvenika i institucija koje dolaze iz zemalja lanica EU posve neprimjerena budui da, recimo, same propozicije Sedmog okvirnog programa tzv. starim zemljama lanicama automatski osiguravaju veu zastupljenost u odnosu na tzv. nove ili pristupne lanice, kao to takoer preferiraju odreena znanstvena podruja nautrb drugih.

- Naglasak na raskoraku izmeu hrvatskog znanstveno-istraivakog prostora i onog Europske Unije koji dominira uvodnim tekstom prijedloga Zakona i kojim se predloeni Zakon predstavlja kao nunost u kontekstu europskih integracija upitna je na nekoliko razina. EU upravo u podruju znanosti i visokog obrazovanja ima tzv. mekanu, na razini lanica visoko autonomnu i varijabilnu zakonsku regulativu. Osim toga, pregovori Republike Hrvatske s Europskom Unijom o znanosti i visokom obrazovanju odavno su zakljueni. Konano, kako to istie i spomenuto Izvjee o napretku za Hrvatsku u 2010. godini (str. 55), a uvodni tekst prijedloga Zakona preuuje, hrvatske istraivake politike ve su, ponekad i na tetu vrijednosti i naela srednjoeuropske znanstvene tradicije, vrlo visoko usklaene s europskima. Osobito je sporno to uvodni tekst, ustrajui na raskoraku izmeu Hrvatske i EU, ak i komparativne prednosti Hrvatske zanemaruje ili implicitno prikazuje kao nedostatke. Tako se, recimo, u njemu tek prenosi podatak da "od ukupno aktivnog stanovnitva zemlje lanice Europske Unije imaju 1,52% zaposlenih u istraivanju i razvoju, a Republika Hrvatska 0,91% (2008.), dok je udjel istraivaa u Europskoj Uniji na razini od oko 0,83%, a u Republici Hrvatskoj 0,62%", pri emu se ne naglaava daje naoko manji udio istraivaa ustvari pozitivan jer pokazuje da je u znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj omjer izmeu znanstvenog i administrativnog osoblja znatno manji negoli u zemljama EU u kojima on iznosi gotovo 1:1.

- Pozivajui se na Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja u uvodnom tekstu prijedloga sasvim se opravdano tvrdi da su publikacije "conditio sine qua non sustavnog znanstvenog rada". U daljnjem se tekstu uvoda, meutim, ti isti kriteriji vrednovanja u

Pravilniku smatraju nedovoljno poticajnima za suradnju s privatnim sektorom.

- U uvodnom tekstu na temelju pozivanja na cijeli niz stratekih dokumenata za prolo razdoblje fingira se konsenzus oko buduih stratekih ciljeva znanstvene politike Republike

Hrvatske. Strateki okvir za razvoj 2007.-2013. Vlade Republike Hrvatske, Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006.-2010., Strateki plan Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj za razdoblje 2004.-2008. godine navode se kao za ovaj prijedlog Zakona relevantni strateki dokumenti, dok se kao glavni ciljevi znanstvene i tehnologijske politike RH utvruju: "poveanje ulaganja u znanost, istraivanje i razvoj temeljeni na naelu izvrsnosti te njihova vea uinkovitost, preustroj znanstvenog sustava, poticanje istraivakih partnerstava i jaanje sustava potpore za kvalitetne mlade istraivae, snano povezivanje znanosti i gospodarstva i uspostava poticajnog okvira za njihov usklaeni razvoj, podrka mjerama namijenjenim razvoju tehnologije i inovacija, te intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske Unije". Pritom se preuuje injenica da ove ciljeve nije definiralo ni za to ovlateno tijelo (Nacionalno vijee za znanost), niti je o njima provedena ira rasprava u akademskoj zajednici.

- Konano, u uvodnom tekstu prijedloga Zakona istie se da su "identificirani napori pojedinih javnih znanstvenih instituta da svoje kapacitete usmjere na istraivanja za gospodarstvo i ostale mogue korisnike" osnova za promjenu postojeeg zakonskog okvira "kroz poticanje kompetitivnosti u dobivanju sredstava za znanstvenu djelatnost iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske, te stvaranje poticajnog okvira za suradnju s privatnim sektorom". Meutim, spomenuti "identificirani napori" u stvari bi morali biti tek podlogom za javnu raspravu o ustroju i svrsi javnih znanstvenih instituta. Uz to, javna rasprava o ovim zakonima svedena je na 19 minimalnih dana propisanih Kodeksom za savjetovanje sa zainteresiranom javnou, a zapravo se tek fingirala radom tzv. povjerenstava za prosudbu pristiglih primjedbi, koja su presedan u hrvatskoj zakonodavnoj praksi. Proces izrade ovih zakona utoliko se odvijao mimo demokratskih standarda, u konspirativnoj atmosferi, s tendencijom unoenja razdora meu lanovima akademske zajednice i protivno miljenju akademske zajednice koja je tijekom prekratke javne rasprave odrane u listopadu 2010. argumentirano i gotovo jednoglasno zahtijevala odbacivanje sva tri predloena zakona.

I 2 J A V A (o novim zakonskim prijedlozima MZO-a)

Potovani,

Dana 19. travnja 2011. godine hrvatskoj su javnosti predstavljeni novi nacrti Zakona o Sveuilitu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o visokom obrazovanju. Ti su nacrti plodom onoga to Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta smatra javnom raspravom. Kako smo, meutim, argumentirano ustvrdili u svojoj prvoj izjavi o dotinim zakonskim prijedlozima, rad u prosudbenim skupinama ni u kojem se smislu ne moe smatrati javnom raspravom. U tim skupinama niti su zastupljene sve relevantne institucije nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja niti je akademska zajednica imala ikakva utjecaja na izbor onih koji bi je toboe trebali u prosudbenim skupinama zastupati. Stoga radu prosudbenih skupina odriemo svaki legitimitet.

Prigovore velikog broja znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, kao i uglednih pojedinaca iz hrvatske akademske zajednice, iznesenih u onom kratkom vremenu istinske javne rasprave, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta ni u ovim novim nacrtima zakona nije uzelo u obzir. Resorno ministarstvo jo uvijek ustrajava na neznanstvenom, krajnje samovoljnom i politikantskom pristupu reformi sustava od vitalnog znaenja za cjelokupno hrvatsko drutvo. Ne udi stoga da novi zakonski prijedlozi Ministarstva obiluju nedoreenostima, netransparentnou i esto katastrofalnim rjeenjima.

Sveuilita, dosad rasadita slobodne misli, sa senatom kao izvorom akademske autonomije, u novim se zakonskim rjeenjima podvrgavaju direktnom nadzoru izvrne vlasti. Slijedom tih rjeenja, sveuilini senat bio bi lien svih kljunih ingerencija u upravljanju sveuilitem, a u korist sveuilinog vijea, tijela u kojem se ne bi nalazio nijedan zaposlenik dotinog sveuilita. Takvo bi vijee donosilo sve kljune odluke, osobito one financijske prirode, u suglasju s rektorom koji odsada ne bi morao biti niti sveuilini profesor, a mogao bi na tu

funkciju biti biran neogranien broj puta. Svemo rektora i sveuilinog vijea, naspram dekorativnom i razvlatenom senatu, predstavlja flagrantno krenje Ustavom zajamene autonomije sveuilita, a time i dokidanje uvjeta za slobodu znanstvenog rada. Daljnja je namjera predloenih zakonskih rjeenja posvemanja komercijalizacija znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te podvrgavanje sveuilita menadersko-birokratskim strukturama. U obranu takvih rjeenja resorni se ministar u svojim medijskim istupima trudi autonomiju sveuilita svesti na izvjesnost u raspolaganju financijskim sredstvima, to bi se, toboe, postiglo financiranjem sveuilita preko programskih ugovora. Izvjesno je ve sada da e se sklapanje tih ugovora odvijati u uvjetima najvulgarnijeg klijentelistikog lobiranja, pri emu bi se sveuilita svake tri godine dovodila u neodrivu poziciju cjenkanja s onim u kojega su i kare i metar". Takva i slina rjeenja ve su na europskim sveuilitima dovela do obustave nekomercijalnih, ali za drutvo iznimno vanih istraivanja.

Jo je jedna u poduljem nizu podvala iz resornog ministarstva tvrdnja da se novim zakonskim prijedlozima osigurava besplatno visoko obrazovanje za sve. Iz toga se vjetom demagogijom, objeruke prihvaenom u medijima, izvodi da su osporavatelji nacrta zakona ujedno i protivnici besplatnog obrazovanja. Nita dalje od istine: ni u jednom se lanku spomenutih zakonskih prijedloga izrijekom ne jami pravo na besplatno i svima dostupno visoko obrazovanje, pravo koje svesrdno podravamo. Time se nastoji javnost, a osobito studente, prevesti edne preko vode.

Viemjeseni rad na prijedlozima novih zakona iz podruja znanosti i visokog obrazovanja ne samo to nije urodio prihvaanjem primjedbi i prijedloga strune javnosti, ve je u njihovim najnovijim verzijama do ekstrema razraena komercijalizacija znanosti, podreivanje sveuilita kratkoronim interesima trita, izravno uplitanje izvrne vlasti u formiranje i funkcioniranje najviih upravnih tijela znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova te ograniavanje proklamirane autonomije sveuilita. Zbog svega navedenog, ove zakonske prijedloge odbacujemo u cijelosti. Na isto potiemo Rektora i Senat Sveuilita u Zadru.

Jo jednom apeliramo na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta da pristupi izradi znanstveno utemeljene strategije razvoja nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao osnovnog preduvjeta za sutinske reformske zahvate.

Inicijativa Akademska solidarnost Zadar Zadar, 5. 5. 2011.

(Izjava je objavljena 5. 5. 2011. godine, a potpisivanje je u tijeku)

POTPISNICI:
Jadranka Ani, prof. - Maximilijana Barani, prof. - mr. sc. Ankica Brali - doc. dr. se. Sinia Bili Dujmui Ana Bukvi, prof. - prof. dr. sc. Slobodan ae - Eugenija uto, prof. - Ana Gospi, prof. - Larisa Gri-Simeunovi, prof. doc. dr. sc. Iva Grgi Maroevi - Sandra Hadihalilovi, prof. - prof. dr. sc. Emil Hilje - Dajana Jurkin, prof. - Marko Kapovi, prof. prof. dr. sc. Biljana Kai - Karla Ki Kamenjarin, prof. -Sanja Kneevi, prof. - doc. dr. sc. Marijana Kovaevi - prof. dr. sc. Anamarija Kurili doc. dr. sc. Kornelija Kuva-Levai - mr. sc. Patrik Levai - prof. dr. sc. Milenko Lonar - Marina Lovri, prof. - dr. sc. Marko Luki Mirta Matoi, mag. bibl. - doc. dr. sc. Zdenka Matek mit - Ana Mikovi, prof. prof. dr. sc. Divna Mrdea Antonina - Tomislav Oroz, prof. doc. dr. sc. Milorad Pavi - Pau Sanchis i Ferrer, prof. - Dubravka Saulan, prof. -

Mirna Sindii Sabljo, prof. - prof. dr. sc. Franjo Smiljani Sofija Sori, prof. - prof. dr. sc. Vinko Srhoj - Ana Stani, prof. - Lovro Sui, prof. doc. dr. sc. Rafaela eji Boi- dr. sc. Lucijana eelj - dr. sc. Ivana kevin - Emil prljan, prof. - doc. dr. sc. Valter Tomas - Sandra Urem,

prof. - doc. dr. sc. Pavle Valerjev - prof. dr. sc. Pavua Vei - Adrijana Vidi, prof. doc. dr. sc. Barbara Vodanovi doc. dr. sc. Nikola Vuleti - Meri Zornija, prof. - Mario upanovi, prof.

Izjavu u potpunosti podrava Studentski zbor Sveuilita u Zadru koji je na svojoj je IX. redovnoj sjednici odranoj 20. svibnja 2011., jednoglasno podrao Akademsku solidarnost Zadar u protivljenju paketu novih Zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu.

SVEUILITE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI ZAGREB, Ilica 85

SVEUILITE U ZAGREBU n/r rektora dr.sc. Alekse Bjelia, red. prof. Trg marala Tita 14 10000 Zagreb

Primjedbe proirenog Odbora za nastavu Akademije likovnih umjetnosti na nacrte prijedloga Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o sveuilitu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti

U demokratskoj raspravi o prijedlogu triju gore navedenih zakona na sjednici odranoj 5. svibnja 2011. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveuilita u Zagrebu jednoglasno su usvojene sljedee primjedbe:

1. Sva tri zakona, premda naizgled meusobno odijeljena, proima ista logika potritenja znanja, vjetina i sposobnosti, koje razvija sustav visokog obrazovanja. Ovo logino proizlazi iz injenice da se prijedlog Zakona o sveuilitu oslanja na Program gospodarskog oporavka RH", a Zakon o visokom obrazovanju na Strateki okvir za razvoj RH 2006-2013.", slijedom kojih se na vie mjesta ponavlja potreba za usklaivanjem studijskih programa s potrebama trita rada. Paljivim itanjem ovog prvog dokumenta, koji se najee spominje, jasno se moe vidjeti na koje razvojne djelatnosti drava stavlja naglasak kako bi se izvukla iz ekonomske krize. Tu nema ni rijei o kulturi i umjetnosti kao moguem faktoru drutvenog razvitka, zato to se kulturni razvitak i ne moe uklopiti u linearnu viziju razvitka baziranu na definiciji rasta i irenja samo onih djelatnosti koje se nalaze izravno u funkciji gospodarstva. Stoga se, razumljivo, zapostavlja i umjetniko obrazovanje. Sva tri zakona podravaju mit o vezi gospodarskog napretka i obrazovanja, iako sve brojnije meunarodne studije otkrivaju negativnu korelaciju izmeu obrazovanja i stope rasta. Alison Wolf, ugledna profesorica managementa i profesionalnog razvoja na londonskom King's Collegeu, autorica je koja donosi rezultate istraivanja o tome da je vezu izmeu

obrazovanja i gospodarskog rasta teko dokazati, jer obrazovanje ima druge vrijednosti, iznad i pored svoje ekonomske uloge. Zato je vano naglasiti da se visoko obrazovanje ne smije jednostrano upravljati ekonomskom logikom. Netko je rekao: Visoko obrazovanje ne smije kolovati ljude samo za trite, visoko obrazovanje koluje ljude koji e kreirati trite". Da je predlaga ovih zakona slino razmiljao uzeo bi u obzir dokument koji je Sabor RH usvojio 2001. g. Hrvatska u 21. stoljeu: strategija kulturnog razvitka" u kojem se, pored ostalog, istie vanost umjetnosti i umjetnikog obrazovanja u oblikovanju kulturnog identiteta drave. 2. Zakoni doputaju izrazito visok stupanj politike kontrole nad visokim obrazovanjem, to izravno ugroava zajamenu sveuilinu autonomiju i u suprotnosti je s europskim standardima. Primjerice, u Zakonu o sveuilitu stoji da Sveuilino vijee ima devet lanova, od kojih etiri imenuje Vlada RH. 3. Na politiku kontrolu naslanja se dobro razraeni model izravne dravne kontrole nad troenjem proraunskog novca, to je daleko od koncepta odgovornog raspolaganja dravnim sredstvima sveuilita kao javnog dobra. Iz Zakona o sveuilitu razvidna je intencija smanjenja financijske potpore visokom umjetnikom obrazovanju. Dokaz tomu je: u lanku 16 pie da sveuilita svoju djelatnost mogu financirati iz vlastitih prihoda i u tom smislu se spominju umjetniki projekti. Isti pojam umjetniki projekt potpuna je nepoznanica u lanku 18, koji se odnosi na osnovna proraunska sredstva iz javnog prorauna, a u kojem se iskljuivo navode izdatci za znanstvene projekte i znanstvenu opremu, a ne i umjetniki projekti i nastavna pomagala na umjetnikim akademijama. Sudionici rasprave o zakonima vrsto stoje na stanovitu da bi se visoko obrazovanje u cijelosti trebalo financirati iz dravnog prorauna i to bi trebao biti jedan od stratekih ciljeva razvoja, budui je postotak visoko obrazovanih u RH u odnosu na europske zemlje izrazito nizak. 4. Umjetnike su akademije diskriminirane ovim zakonima samom injenicom da pojmovi projekt" i istraivanje" nisu definirani prema europskim standardima. Pojam istraivanje" vii je rodni pojam, koji se jednako odnosi na znanstvena i umjetnika istraivanja. Zato bi naslov Zakona o znanstvenoj djelatnosti trebalo promijeniti u Zakon o istraivanju. Umjetniko istraivanje, nastava i razvoj umjetnosti, trebaju nai ravnopravno mjesto sa znanstvenim istraivanjima i razvojem znanosti u Zakonu. Umjetniko se obrazovanje na sveuilitu ne smije tretirati kao ukras". Umjetniko obrazovanje i umjetnost trebaju biti na ravnopravan nain

ukljueni u sustav, tako da umjetnost moe uspostaviti i odravati dijalog sa znanou, jer povijest nas ui daje umjetnost pokreta promjena u jednakoj mjeri kao i znanost. 5. Predloeni preustroj sveuilita sugerira podjelu velikog sveuilita, kao to je Sveuilite u Zagrebu, na manja sveuilita. U lanku 8. stavak 3 kae da sveuilite ima najmanje tri sastavnice koje izvode visoko obrazovanje u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja (napomena: sadraj pojma umjetniko podruje je nejasan, budui da prema sadanjem Pravilniku o podrujima, poljima i granama postoji samo jedno umjetniko podruje) te dalje sugerira cijepanje sveuilita putem programskih ugovora na manja sveuilita koja bi, navodno, bila lake upravljiva. Isto to sugerira definicija senata kao predstavnikog tijela koje ima najvie 30 lanova. Ako akademski nastavnici ine najmanje 50% lanova u senatu, studenti najmanje 20%, a ostalo su predstavnici ostalih zaposlenika, onda to implicira da sveuilite koje sada ima 33 sastavnice nee imati po jednog predstavnika sa svakog visokog uilita, to u povijesti Sveuilita u Zagrebu nikada nije bio sluaj. Nastavnici ALU izraavaju bojazan da u tako strukturiranom Senatu nee imati svog predstavnika i izrazito se protive dezintegraciji Sveuilita u Zagrebu, budui je Akademija institucija koja se svojom bazinom djelatnou oslanja na humanistike i drutvene, pa ak i tehnike i tehnoloke, sadraje nastavnih programa drugih sastavnica Sveuilita. Osobito na poslijediplomskom doktorskom studiju, na kojem svaki pojedini projekt/tema nudi mogunost interdisciplinarnog povezivanja. 6. Sasvim je nejasno to predlaga Zakona misli pod pojmom opravdanog sluaja" kada kae da pojedini fakulteti i umjetnike akademije mogu imati pravnu osobnost. 7. Iako ministar znanosti, obrazovanja i porta dr. sc. Radovan Fuchs u svojim izjavama u brojnim medijima tvrdi da e Zakon ukinuti kolarine te da e visoko obrazovanje biti besplatno i da e se uvesti upisnine koje e biti limitirane, iz Zakona ipak to nije jasno uoljivo. tovie, Zakon otvara vrata za modifikaciju cijene upisnine u smislu poveanja trokova kolovanja. Kako se ne bi Hrvatskoj dogodilo ono to se trenutno deava u Velikoj Britaniji i drugim zemljama, koje su se drale istog principa, miljenja smo da ovaj prijedlog nije prihvatljiv.

Zbog svega navedenog nastavnici ALU smatraju da ovakvo nedoraeni zakoni ne smiju biti puteni u daljnju proceduru.

Dekan Akademije likovnih umjetnosti Davor Jelavi, izv. prof.

P.O.dekana Predsjednica Odbora za nastavu Dr.sc Vera Turkovi, red.prof.

Proireni sastav Odbora za nastavu 1. red. prof. Damir Mataui, proelnik Kiparskog odsjeka 2. izv.prof. Robert imrak, proelnik Grafikog odsjeka 3. red.prof. Ante Rai 4. red.prof. Emil-Robert Tanay 5. izv.prof. Petar Barii 6. red.prof. Joko Marui 7. izv.prof. Aleksandar Battista Ili 8. doc. Daniel Kova, proelnik Nastavnikog odsjeka 9. doc. Zlatan Vrkljan, ef katedre 10. doc. Ines Krasi, efica katedre 11. doc. dr.sc. Vladan Desnica, ef katedre 12. doc. Mirjana Vodopija, koordinatorica ECTS 13. doc. Nicole Hewitt 14. doc. Andreja Kuluni 15. doc. mr. Andrej Aranicki 16. doc. Tomislav Buntak 17. as. onja Vuk 18. v.as. Ana Human 19. tajnica, Snjeana Mihalj, dipl.iur. 20. Lidija Lovri, dipl.iur.

U Zagrebu, 5. svibnja 2011.

irasi&E.

.V-.r -

KAToucm

rocosi.ovni

i a k u i h t

KLASA: 003-05/l l-03'0l URBROJ: 2181 -203-0 J -01 -11-022 Spiif, 5 svibnja 20I I. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Sporta Rektorat Sveuilita u Splitu Predmet Rasprava o novim prijedlozima Zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu Na raspravi provedenoj na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Splitu dana 4. svibnja 2011 godine razmatrani su nacrti prijedloga triju zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu, te je zakljuno doneseno sljedee miljenje 1. Predviena integracija i mehanizmi njezine provedbe Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu svojim je dopisima od 31 oujka 2010, i 29 listopada 2010. godine iznio primjedbe u prilog javnoj raspravi nacrta triju novih zakona Novi se prijedlozi predmetnih zakona u svojim temeljnim rjeenjima ne razlikuju bitno od prijedloga iz listopada 2010. godine. Novi prijedlog Zakona o sveuilitu kao pravni okvir provedbe integracije sveuilita, odredbom l 8, naelno jami autonomiju sveuilita u pogledu vlastita ustroja i poloaja njegovih sastavnica, no sami tekst zakona ne ostavlja puno prostora takvoj autonomiji uvjetujui je razliitim novim institutima i procedurama koje taj prijedlog donosi. to se tie posebnoga poloaja Katolikoga bogoslovnog fakulteta unutar Sveuilita u Splitu, u novom je prijedlogu Zakona o sveuilitu primjetan pozitivan pomak u smislu l 8. st 4 i u vezi s l. 13. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju, no jo su uvijek nejasne i nepredvidive praktine moguosti i dosezi provedbe tih odredbi, osobito s obzirom na neodreenost pojma opravdanih sluajeva" u kojima fakulteti mogu imati pravnu osobnost, te na legitimnu zainteresiranost veine ostalih sastavnica .Sveuilita u Splitu za ouvanjem pravne osobnosti i nadalje drimo da se predvienim nainom preustroja upravljanja SveuiliStem posve zanemaruje hrvatska i europska tradicija nastajanja i funkcioniranja sveuilita udruivanjem pojedinanih autonomnih sastavnica (fakulteta) 2. Poloaj i uloga rektora i sveuilinih tijela Nacrtom prijedloga Zakona o Sveuilitu predvienu dualnu upravljaku koncepciju prema kojoj se uvodi Sveuilino vijee i ojaava uloga i poloaj rektora u odnosu na

I 1 Ml

KAtUUKJ BOGOStOVNt lAKUI If t

sastavnice, aJi u jakoj ovisnosti o tijelu u kojemu je izbor veine lanova izvan utjecaja Senata, smatramo neprihvatljivom i upravo je takva koncepcija razlog velikoga otpora akademske zajednice novim zakonima Drimo da je potrebnu funkcionalnu i pravnu integraciju mogue provesti bez takvih radikalnih zahvata u postojei sustav znanosti i visokoga obrazovanja, nc uvjetujui sama sveuilita u postupku takve integracije ishitrenim i nepredvidivim zakonskim rjeSenjima 1 nadalje ostaje neprihvatljiv prijedlog Zakona prema kojemu sastavnice nemaju pravu birati svoga elnika. U sluaju Katolikoga bogoslovnog fakulteta, to se protivi i kanonskim odredbama o crkvenim uilitima (kan 807-814.) Takoer je neprihvatljivo da sastavnice nemaju zajameno svoje predstavnike u Senatu Sveuilita kako bi za svoje podruje znanosti mogli aktivno sudjelovati u planiranju strategije Autonomija sveuilita u definiranju strategije i pitanje financiranja Iz obrazloenja prijedloga novih zakona, osobito Zakona o sveuilitu, pitanje financiranja i uvoenje programskih ugovora navodi se kao kljuni razlog radikalnih zahvata u postojeu strukturu sveuilita. Miljenja smo da za provoenje programskih ugovora takve korjenite upravljakc promjene nisu potrebne, te da postoji opravdana bojazan da e se utjecajem na definiranje strategije sveuilita dovesti u pitanje sloboda znanstvenoga, umjetnikog i tehnolokog istraivanja i stvaralatva njegovih sastavnica, bez obzira na to budu li imale ili nc pravnu osobnost.

Dekan Prof dr sc Neiljko A Anic

Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva

F=1

Primjedbe Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu na nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu

Zagreb, 5. svibnja 2011.

OPE PRIMJEDBE NA NACRTE PRIJEDLOGA TRIJU ZAKONA

Razumijemo namjeru predlagatelja zakona da se uredi i dinamizira sustav znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj tako da se uz ista financijska sredstva iz dravnog prorauna postigne vea kvaliteta znanstvenih istraivanja i visokokolske nastave. Meutim, ini nam se da su prijedlozi zakona nainjeni na brzinu i povrno, to moe biti vrlo opasno za sustav koji je prevaan za svekoliki razvoj Republike Hrvatske. Po naem miljenju, izostala je dubinska analiza postojeeg stanja sustava, nisu sasvim jasno definirani mjerljivi ciljevi koje promjene zakona trebaju ostvariti, nije definirana strategija ostvarenja tih ciljeva te nisu provedene simulacije odvijanja procesa. Moda predlagatelj ima jasnu strategiju, ali ju je iz prijedloga zakona teko iitati. Nacrti prijedloga zakona moraju se pripremati uz odgovarajue savjetovanje sa zainteresiranom javnou, sukladno propisima i standardima dobroga vladanja. Prvi korak u tom pogledu treba biti donoenje jasne nacionalne Strategije o razvoju znanosti i visokoga obrazovanja. Predloenim rjeenjem preustroja Sveuilita zapravo se gasi pravna osobnost sastavnica, sa sasvim nejasnim nainom funkcioniranja i raspodjele sredstava. To nije integracija sveuilita nego njegova centralizacija, to je vrlo loe rjeenje, posebice ako se ima na umu velika raznolikost izmeu fakulteta, naina studiranja i broja studenata po pojedinim sastavnicama. ak se niti pod osnovnim pojmovima fakultet posebno ne definira. Centralizacija kakva je predviena nacrtom Zakona o sveuilitu neprovediva je na Sveuilitu u Zagrebu. Pritom se radikalna promjena ustroja sveuilita namee bez ikakvog prijelaznog razdoblja. U nacrtima prijedloga zakona nema odredbi o izboru nakon odreenog vremena (svakih pet godina) osoba izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i na radna mjesta na sveuilitu, ve je uvedena obveza podnoenja izvjea o radu Senatu sveuilita najmanje svake tri godine. Iz ovoga slijedi da su sasvim nejasni mehanizmi i kriteriji napredovanja. Smatramo da se time naruava dosadanja struktura, onemoguava napredovanje mlaih i srednjih generacija znanstvenika te destimulira znanstvene novake i suradnike postdoktorande. Posljedice toga mogu biti dugorono nesagledive. Rjeenja organizacije sveuilita navedena u nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju primjerena su za relativno mala sveuilita (po broju fakulteta, po broju nastavnika/istraivaa, odnosno po broju studenata). Drugim rijeima, nisu primjerena za najvee i najstarije Sveuilite u Hrvatskoj - Sveuilite u Zagrebu. Prihvaanjem ovakvih rjeenja iz nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o sveuilitu onemoguava se uinkovito upravljanje zagrebakim sveuilitem i nameu veliki trokovi novog ustroja bez ikakve procjene o opravdanosti takvih trokova. Postavlja se pitanje da li je predloeni zakon zapravo poticaj na razbijanje zagrebakog sveuilita. Jedan od stavaka koji posebno ukazuju na to da predloeni zakoni zapravo predstavljaju poticaj na razbijanje zagrebakog sveuilita jest ograniavanje broj lanova Senata sveuilita na najvie 30 (lanak 11. stavak 2. Zakona o sveuilitu). Time u sluaju zagrebakog sveuilita ne bi sve sastavnice imale predstavnika u Senatu, to smatramo neprihvatljivim. Nacrtima prijedloga zakona gotovo se izjednauje znaaj sveuilita i veleuilita. Na primjer, na sveuilini diplomski studij moe se upisivati i osoba koja je zavrila struni preddiplomski studij na nekom od veleuilita (lanak 30. stavak 3. Zakona o visokom obrazovanju). Time se obezvreuje znaaj sveuilinog obrazovanja i potie "procvat" privatnih veleuilita kao lakog puta do eljene kvalifikacije (barem na papiru). U potpunosti je neopravdano uvoditi novi sustav ocjenjivanja A-F sa est ocjena (lanak 42. Zakona o visokom obrazovanju). Postoji vie razloga za to: (1) U mnogim dravama Europske unije koje su uvele model sa est ocjena prije petnaestak godina sada naputaju taj model i vraaju se tradicionalnom nainu ocjenjivanja. Stoga je u potpunosti neopravdano uvoditi model koji je Europska unija odbacila kao lo. (2) Tradicionalni nain ocjenjivanja je dobar i ne postoji niti jedan razlog zato bismo ga mijenjali. (3) Prelazak na novi nain ocjenjivanja je izuzetno skup potrebno je modificirati informacijske sustave te nije jasno na koji nain bi trebalo ocjenjivati studente koji zaponu studij po jednom sustavu, a zavre ga po drugom.

Novi zakoni e "zaivjeti" tek kada se donese veina podzakonskih akata i pravilnika (npr. novi sveuilini statut i pravilnik). Kako nain tumaenja i implementacije zakona uvelike ovisi o spomenutim dokumentima koji tek trebaju biti napisani, nije mogue niti tumaiti novi zakon niti ga implementirati dok ti dokumenti ne budu doneseni. Stoga e sva sveuilita biti "paralizirana" barem godinu dana dok ti akti ne budu doneseni. Stoga predlaemo da se odgodi primjena zakona sve dok svi podzakonski akti i pravilnici ne budu doneseni. Broj redovitih i izvanrednih profesora ogranien je jednostavnom administrativnom uredbom da broj docenata mora biti najvei. Nadalje, predloena metoda izbora u znanstveno-nastavna zvanja izrazito je nestimulirajua za mlade, darovite znanstvenike. Na temelju svega navedenoga konaan zakljuak i stav Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu jest da postojee nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu treba povui iz procedure jer se moraju pripremati uz odgovarajue savjetovanje sa zainteresiranom javnou, sukladno propisima i bez zadiranja u autonomno ureeni ustroj sveuilita.

PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

lanak 42. stavak 3.

Uvode se ocjene od A do F i FX, koje obino prepoznajemo kao ECTS ocjene (ECTS Users' Guide, 1998.). Uvedeni su i njihovi brojani ekvivalenti (6, 5, ... 2, 1). 1. problem - ne znamo to se promjenom sustava ocjenjivanja eljelo postii, kakve bi kvalitativne promjene nastale i koja bi bila korist od uvoenja novog sustava
ocjenjivanja.

2. problem - opisi znaenja pojedinih ocjena neprecizni su (takva slina tumaenja postoje u austrijskom sustavu, za ocjene od 1 do 5, ali ne bi trebalo imitirati neto to nije dobro, bez obzira iz koje zemlje/sustava dolazi). 3. problem - ove nove "ocjene" (A do F i FX) opisane su kao apsolutne ocjene, odnosno, apsolutna mjera studentovog znanja. Meutim, ako je predlagatelj Zakona htio uvesti ECTS ocjene, onda treba znati da su ECTS ocjene relativne ocjene, odnosno da one definiraju studentov uspjeh relativno, u odnosu na grupu. Postavlja se pitanje emu uvoditi ocjene
koje slie ECTS ocjenama, a koje imaju sasvim drugaije znaenje. 4.

problem - Europa naputa ideju o ECTS ocjenama. lako su ECTS ocjene bile zamiljene kao univerzalne, sveuilita ne ele odustati od svojih nacionalnih sustava ocjenjivanja. U toj situaciji ECTS ocjene, umjesto da olakaju prijenos studentovih postignua ostvarenih na sveuilitu domainu, zapravo ga uvelike oteavaju. Prilikom (dvostrukog) preslikavanja ocjena: nacionalna ocjena - ECTS ocjena druga nacionalna ocjena dolazi do gubitaka informacija. Tako na primjer, preslikavanje iz sustava s 12 , prolaznih ocjena (Italija), preko 5 ECTS prolaznih ocjena u sustav s 10 prolaznih ocjena (Belgija), ili obratno, daje loiju korespondenciju originalne i konane ojene od preslikavanja koje bi bilo napravljeno izravno: nacionalna ocjena druga nacionalna ocjena. > Nove su tendencije (ECTS Users' Guide, 2009.) da se uz nacionalnu ocjenu, koja moe biti apsolutna ili relativna, koriste podaci o zastupljenosti pojedine ocjene na jednom predmetu/studiju/sveuilitu kroz jednu ili vie godina, to bi onda preciznije definiralo "teinu" pojedinanih ocjena i olakalo izravno preslikavanje ocjena iz jednog nacionalnog sustava u drugi.

5. problem - prelazak na novi sustav ocjenjivanja Predvia se da ovaj Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, pa e prema tome tada stupiti na snagu i novi sustav ocjenjivanja. Predlaga
zakona je propustio procijeniti trokove koie e ova promjena donijeti. Potrebne

promjene u postojeim informacijskim sustavima u visokom kolstvu u RH nije mogue obaviti u roku od osam dana. Za to bi bilo potrebno najmanje nekoliko mjeseci. Takoer,
predlaga zakona je propustio definirati prijelazne odredbe vezane uz sustave ocjenjivanja. Zbog toga smo pokuali osmisliti mogue scenarije, njihove posljedice i

cijene njihovog provoenja:

SCENARIJ 1

Stupanjem na snagu novog naina ocjenjivanja svi ispiti i ostale aktivnosti koriste novi sustav ocjenjivanja, do tada poloeni ispiti zadravaju svoje stare ocjene.
Posljedica: U visokokolskom sustavu, na potvrdama s prijepisom ocjena i na Dopunskoj Ispravi o studiju kojima sustav visokog kolstva komunicira s vanjskim sustavima paralelno imamo ocjene iz razliitih sustava i s razliitim znaenjem. Takvu

situaciju bismo imali sve dok i zadnji student koji je poloio makar jedan ispit po starom sustavu ne napusti sustav visokog kolstva. Kako bi to izgledalo prema van i to bi o nama mislili ljudi koji bi doli u doticaj s takvim naim dokumentima ne bismo niti pokuali analizirati. Cijena: Za prilagodbu svih informacijskih sustava za rad s dvojnim sustavom ocjenjivanja (ISVU, ostali informacijski sustavi, razne druge evidencije, sustavi e-uenja, ...)
procjenjujemo da bi bilo potrebno utroiti znatna financijska sredstava.
SCENARIJ 2

Stupanjem na snagu novog naina ocjenjivanja svi ispiti i ostale aktivnosti koriste novi sustav ocjenjivanja, a za do tada poloene ispite ocjene se preraunavaju u novi sustav.
Posljedica: Takve ocjene nisu vjerodostojne. Stoga je ovaj scenarij potpuno neprihvatljiv. Situacija bi se eventualno mogla legalizirati rjeenjima o preraunavanju ocjena. Takva rjeenja trebalo bi izdati svakom studentu (ISVU trenutno sadri podatke o

vie od 370.000 studenata; dobar dio njih je jo evidentiran u drugim pomonim ili prirunim evidencijama; stotinjak tisua studenata koji nisu evidentirani u ISVU sigurno su evidentirani u nekim drugim informacijskim sustavima). Cijena: Za prilagodbu svih informacijskih sustava za rad s novim sustavom ocjenjivanja (ISVU, ostali informacijski sustavi, razne druge evidencije, sustavi e-uenja, ...), preraunavanje ocjena u svim postojeim sustavima i izdavanje rjeenja svim studentima
procjenjujemo da bi bilo potrebno utroiti vrlo velika financijska sredstava.
SCENARIJ 3

Postojee studente i dalje ocjenjujemo starim ocjenama, nove studente ocjenjujemo novim ocjenama.
Posljedica: Na istom ispitu nastavnik ocjenjuje studente koristei razliite sustave ocjenjivanja. Ovaj scenarij je teko provediv, takav nain ocjenjivanja je nekorektan i time j e i ovaj scenarij neprihvatljiv. Komentar: ini se da se pokuava, sa zakanjenjem od 13 godina, uvesti europski sustav ocjenjivanja kakav Europa danas naputa. ZAKLJUAK Troak uvoenja novog sustava ocjenjivanja stajao bi porezne obveznike (na ovaj ili onaj nain) barem stotinjak milijuna kuna. Oekivane koristi od uvoenja novog sustava ocjenjivanja nam nisu poznate, dapae, smatramo da ih nema. Stoga zahtijevamo da se odustane od uvoenja novog sustava ocjenjivanja.

lanak 54, stavak 1.

Status studenta - vrlo je udno da studentu koji ne upie sljedeu akademsku godinu / sljedei semestar ne prestaju prava studenta. Predlae se dodati: "kad se ne upie u tekuu akademsku godinu."
lanak 56. stavak 4.

U prijedlogu zakona stoji da najvii relativni udio u ustroju znanstveno-nastavnih radnih mjesta imaju docentska mjesta. Odredbu je potrebno ublaiti time da se povea ukupni broj radnih mjesta od kojeg se gleda. Predlaemo da se gleda relativni udio od radnih mjesta koja su potrebna na sveuilitu, a ne trenutno stanje. Dodatni prijedlog kojim bi se omoguilo lake napredovanje s docentskog mjesta bio bi da se redoviti profesori u trajnom zvanju ne bi brojili. Dakle, predlaemo da se gleda relativni udio od "protonih" mjesta, a to su sva znanstveno-nastavna mjesta osim redovitog profesora u trajnom zvanju. Naime, nema smisla usporeivati broj ljudi koji napreduju s brojem onih koji su u toki akumulacije, a to je trajno zvanje.
lanak 77.

Predlaemo da se doda stavak kojim bi se regulirala situacija kada neke struke nedostaje na sveuilitu - npr.: "Sveuilite treba svake 3 godine napraviti novi plan ustroja i broja znanstvenonastavnih radnih mjesta po znanstvenim poljima."
lanak 99. - predlaemo da glasi:

(1) S osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na suradnikom radom mjestu asistenta visoko uilite sklapa ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na suradnikom radom mjestu znanstvenog novaka zadravaju postojei ugovor o radu. (3) Iznimno, osobe zateene na suradnikom radnom mjestu znanstvenog novaka, koje ispune uvjet stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti za vrijeme trajanja ugovora o radu na odreeno vrijeme od est godina, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona mogu sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radnom mjestu - suradnik postdoktorand do ukupno deset godina, raunajui od dana zakljuenja prvog ugovora o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radom mjestu. Obrazloenje: Predlaga Zakona previdio je injenicu da trenutno asistenti imaju zakljuen ugovor o radu na odreeno vrijeme.
OPA PRIMJEDBA:

U nacrtu prijedloga Zakona pojavljuju se termini "Rektorski zbor" i "Rektorska konferencija". Ako se radi o istom pojmu trebalo bi ga ujednaiti, uz napomenu da ovo potvruje kako se nacrtima prijedloga zakona pristupilo na brzinu i povrno.

PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI

lanak 48. stavak 2.

"Suradnik postdoktorand koji je zaposlen na istoj znanstvenoj pravnoj osobi gdje je bio na suradnikom radnom mjestu znanstvenog novaka mora najmanje godinu dana provesti u drugoj znanstvenoj pravnoj osobi u statusu gostujueg suradnika postdoktoranda."

Smatramo da je ovakva odredba neprimjerena maloj dravi i stavlja u nepovoljan poloaj postdoktorande koji imaju obitelj o kojoj se trebaju brinuti. Predlaemo da se ovaj stavak lanka 43. preformulira na nain da e se takvo gostovanje uzeti kao prednost pri zapoljavanju na radno mjesto docenta. Pored toga, ovom odredbom otvara se i problem odravanja nastave, uz sasvim nejasne mehanizme financiranja.

PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SVEUILITU

lanak 8. stavak 4.

Nije jasno koji su to opravdani sluajevi da pojedini fakulteti zadravaju pravnu osobnost?
lanak 10.

Ako rektora bira senat onda bi ga senat trebao i razrijeiti dunosti, a ne sveuilino vijee.
lanak 11. stavak 2.

Broj lanova senata bi trebalo odrediti sveuilite svojim statutom, a ne ograniavati Zakonom.
lanak 12.

Nejasno je tko moe biti lan sveuilinog vijea - lan drugog sveuilita, instituta ili iz gospodarstva? Dekan

D
Prof.

tsA o jeljko Peri

SVEUILITE U SPLITU Qi?DFAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I B R O D O G R A D N J E

Klasa: 003-08/11-06/0007 Ur. broj: 2181/206-01-11-0002 Split, 5. svibnja 2011.

Na temelju lanka 47. Statuta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultetsko vijee na svojoj IV. izvanrednoj sjednici odranoj 4. svibnja 2011. donijelo je sljedei

ZAKLJUAK 1. Odbijaju se u cijelosti tekstovi Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti te se predlae dorada (izmjene i dopune) trenutno vaeeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N. 123/2003). 2. Uz nacrte prijedloga zakona nedostaje obrazloenje predloenih promjena postojeeg Zakona. Potrebno bi bilo navesti to se eli postii te na koji nain e predloena rjeenja ostvariti eljeni cilj. Predlaemo da se sva tri zakonska prijedloga poprate simulacijom ili komparativnom analizom ili obrazloenjima to se eljelo postii pojedinim lancima kojima se uvode sutinske promjene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. 3. Predlae se donoenje jasne nacionalne Strategije o razvoju znanosti i visokog obrazovanja te da se, u suradnji s akademskom zajednicom i zainteresiranom javnou sukladno propisima uz iroku javnu raspravu, iz ovog podruja uradi nacrt ili nacrti prijedloga zakona. OBRAZLOENJE Predloeni nacrti zakona imaju previe nedostataka te se ne mogu bitnije popraviti amandmanima. Stoga bi dorada trenutno vaeeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti bila prihvatljivija jer je lake doraditi zakon koji je ve implementiran i koji se primjenjuje, nego donositi tri potpuno nova zakona. Predloeni zakoni zaobilaze kljuna pitanja i probleme prebacujui odgovornost na budue podzakonske akte. Sveuilite se podvrgava izravnoj kontroli izvrne vlasti. Ukida se pravna osobnost Fakulteta, a istovremeno se u opravdanim sluajevima dozvoljava (koji su to opravdani sluajevi i tko ih utvruje?). Nejasni i proizvoljni modeli financiranja (arbitriranje u sluaju ne postizanja dogovora).

Ruera Bukovia b.b. H R - 2 1 0 0 0 Split Tel: +385 (0)21 305 7 7 7 Fax.: +385 (0)21. 463 877 . dekanat@fesb.hr www.fesb.hr

Zadrava se Nacionalno vijee koje je zapravo najodgovornije za usvajanje i odobravanje, prema rijeima predlagatelja prevelikog broja studijskih programa". U preambuli se navodi da je cilj zakona pribliavanje zakonodavstvu EU to je vrlo neprecizno jer EU Ima 27 zakonodavstava. Obrazloenja prijedloga su tura i formalna. Na primjer, zato mandat rektora nije ogranien na dva mandata, zato nisu navedeni barem nuni uvjeti za rektora, u kojem zakonodavstvu ocjene idu od 1 do 6?... Venia docendi nikad nije bila dio hrvatske akademske tradicije i od cijele EU postoji samo u Austriji. Zakoni ne potiu veu suradnju s gospodarstvom i vea ulaganja gospodarstva, ve ih ograniavaju (npr. kroz odredbu da sveuilini nastavnik ne moe sudjelovati s vie od 20% u dobiti poduzea koja se bavi djelatnou slinom onoj sveuilita - ova definicija je neprecizna jer se sveuilite bavi praktino svime). Posebno je kritina retorika ukidanja kolarina" koja se pojavljuje u tumaenjima zakona, a nema nikakvu potvrdu u Zakon o visokom obrazovanju. U Zakonu se nigdje ne spominje besplatni studij, ve su se kolarine preimenovale u upisnine o kojima nema jasne odrednice tko donosi odluku (jasno je samo da to vie nije Ministarstvo). Odluka o naplati kolarina stavlja se u ingerenciju podzakonskih sveuilinih akata. Zakon uvodi retoriku izvrsnosti" samo e izvrsni" studirati besplatno, dok e ostali plaati studij. No, nije li uspjenost na studiju regulirana sustavom ocjenjivanja? Svatko tko zadovoljava minimalne kriterije propisane studijem moe se smatrati uspjenim. Plaaju oni koji ne ispunjavaju uvjete" moe znaiti dvije stvari: o zakon legalizira prodaju diploma bez studiranja. Ukoliko je plaanje alternativa minimalnom kriteriju uspjenosti, potom je rije o tome da svi koji upiu studij imaju mogunost i zavriti studij, ovisno o financijskim mogunostima, o studij nee plaati izvrsni", ali e ga plaati dobri ili vrlo dobri. Time se dakle potvruje plaanje studija.

Izmjene i dopune postojeeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti potrebno je provesti na nain da se uvae interesi i potrebe akademske zajednice to pretpostavlja vee i aktivnije sudjelovanje predstavnika sveuilita i fakulteta, uz uvaavanje postojeeg kadrovskog, materijalnog i financijskog stanja u hrvatskom visokom kolstvu i drutvu u cjelini.

Dekan:

Senat Sveuilita Jurja Dobrile u Puli, na svojoj 41. sjednici odranoj 6. svibnja 2011. raspravljao je pod tokom 2. dnevnoga reda o nacrtima prijedloga Zakona o Sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti. Senat je u pisanom obliku primio pismo Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost, od 2. svibnja 2011., kojim se trai da se Senat oituje o tvrdnji d a j e zakljuak Senata od 29. listopada 2010. u potpunosti ignoriran, o legitimitetu tzv. prosudbenih povjerenstava kao predstavnika akademske zajednice, o injenici da se opet trai njegovo miljenje iako nema naznaka da bi uope moglo biti uzimano u obzir, o oitovanju Vijea Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu od 27. travnja. Senat je u pisanom obliku primio Prijedloge i primjedbe na nacrte prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu)) Sveuiline knjinice od 4. svibnja 2011., u kojem se prigovara nedovoljnoj zastupljenosti pojma knjinice u tekstovima tih nacrta, te preventivno trae od Sveuilita da u organizacijski elaborat inkorporira i organizacijsku strukturu Sveuiline knjinice. Nakon provedene rasprave, Senat donosi sljedee.

1. Senat Sveuilita Jurja Dobrile u Puli prihvaa tumaenje da e se buduim statutom, a sukladno zakonima, regulirati sva pitanja u svezi statusa i ukljuenosti sastavnica, kao i sva pitanja koja nisu izriito propisana zakonima. Senat smatra da u nacrtu prijedloga zakona nije dovoljno istaknuta autonomija sastavnica sveuilita, te da se neke ovlasti rektora po tom prijedlogu mogu dati u nadlenost strunim vijeima, pogotovo one u svezi akademske dopusnice, planiranja kadrova i kreiranja znanstvene politike, te biranja proelnika Odjela. 2. Senat prihvaa primjedbu studentskih predstavnika da studenti nisu imali svoje slubene predstavnike u prosudbenim povjerenstvima, te da u nacrtu prijedloga Zakona o sveuilitu nije predvieno da su studentski predstavnici lanovi Sveuilinog vijea, a u nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju nije predvieno da su studentski predstavnici lanovi Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. 3. Senat smatra da nije dobro to je u nacrtu prijedloga Zakona o sveuilitu sastav Sveuilinog vijea (lanak 12) definiran na nain da ne predvia i lanove iz akademske zajednice, jer se time u odnosu na Senat stvara potpuno dualni sustav, pri emu su predviena jako velika ogranienja za lanstvo u Sveuilinom vijeu.

4. Senat smatra da nije potrebno uvoditi brojane ocjene od 2 do 6 (lanak 42. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju), ve predlae da se zadri postojei sustav brojanih ocjena (od 2 do 5), uz slovne ocjene ABCDEFxF, pri emu se one usporeuju po postotnim vrijednostima ishoda uenja. To je sustav koji je na Sveuilitu u Puli uveden od 2008, kad je uvedena obaveza izdavanja Dodatka diplomi (Supplement). Senat smatra da argument u prilog uvoenju ne moe biti usklaivanje s ocjenjivanjem u europskim zemljama, jer svaka zemlja ima svoj nacionalni sustav ocjena, a uz to su neke uvele i slovne ocjene. 5. Senat smatra da upisnine na poslijediplomske studije, osim za lanove akademske zajednice, trebaju biti definirane po trinim kriterijima. 6. Senat smatra d a j e odredba o najviem relativnom udjelu radnih mjesta docenata, odnosno predavaa, lektora i korepetitora (lanak 56, st. 4, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju) u principu destimulativna, te da e onemoguiti napredovanje sposobnih i kompetentnih nastavnika. 7. Senat smatra da su nacrti prijedloga triju zakona u mnogim pojedinostima unijeli bitne sugestije, novine i poboljanja u odnosu na prethodni prijedlog iz listopada 2010. godine, no Senat istovremeno ali to u nacrtu prijedloga triju zakona nisu prihvaene brojne druge primjedbe izreene u nizu rasprava u akademskoj javnosti, ukljuujui i raspravu u pojedinim prosudbenim povjerenstvima.

KOMENTARI na Zakon o sveuilitu Kratice: ZS: Zakon o sveuilitu ZVO: Zakon o visokom obrazovanju ZZD: Zakon o znanstvenoj djelatnosti ZZDVO: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003 god) ZVU: Zakon o visokim uilitima (1993 god) U zakonu nisu definirani osnovni pojmovi, ali ako uzmemo u obzir podrednu primjenu ZVO-u niti ne moraju biti. AUTONQMUA SVEUILITA Predlagatelj je u l. 4 izostavio akademsku samoupravu tj. neke dijelove akademske samouprave je pogreno ukljuio u definiciju autonomije sveuilita. Konkretno, radi se o izboru nastavnika, suradnika i elnika; utvrivanju pravila studiranja i upisa studenata; upravljanje resursima. S druge strane, na sveuilite se primjenjuju odredbe propisa zakona o visokom obrazovanju u kojem je akademska samouprava definirana u l. 3 st. 3. Dakle, u st. 2 treba ubaciti akademsku samoupravu, a u st. 4 razdvojiti akademsku samoupravu i sveuilinu autonomiju. St. 6 l. 4 je nejasan, ali pretpostavljam da zakonodavac trai miljenje i mora dati oitovanje. U l. 5 st. 2 treba dodati ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu, kao u l. 55 ZZDVO-a Posebni zakon bi trebao biti Zakon o kaznenom postupku, a ZZDVO ima i Pretraga visokog uilita moe se poduzeti bez nazonosti elnika, odnosno osobe koju on ovlasti) samo ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu. Predlagatelj je zaboravio naglasiti znanstveni rad u misiji sveuilita. ZZDVO kao zadae sveuilita definira: Zadae sveuilita su znanstveno, umjetniko i razvojno istraivanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetniko stvaralatvo i struni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Svoje zadae sveuilite ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje. USTROJ SVEUILITA St. 1 l. 8 je upravo smijean. Definicija sveuilita bi trebala biti vezana uz njegovu osnovnu djelatnost (znanost i nastava), a ne ustrojavanje sastavnica. Nadalje, termin pravna osoba treba zamijeniti s ustanova. ZZDVO definira sveuilite kao Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetnikih akademija i odjela koje osniva sukladno ovom Zakonu., dok ZVU koristi sljedeu definiciju sveuilita visoko uilite koje ustrojava i izvodi sveuiline studije, znanstveni i visokostruni rad i razvija vrhunsko umjetniko i tehnoloko

stvaralatvo. Dakle, pojam sveuilita se u hrvatskoj legislativi oduvijek vezao uz temeljnu misiju sveuilita, a ne injenicu da sveuilita imaju sastavnice. Konano, ve ovaj stavak kri autonomiju sveuilita po pitanju ustroja jer obvezuje sveuilite da ima sastavnice. St. 3 takoer kri autonomiju sveuilita navodei minimalan broj sastavnica. Pojam sveuilita trebalo bi vezati prvenstveno uz irinu znanstvenog i/ili umjetnikog djelovanja. Stoga je ispravan kriterij koji ustanova treba ispuniti da bi dobila status sveuilita onaj iz ZZDVO-a "osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u veem broju polja". Zakon o ustanovama u l. 9 navodi "Podrunica je ustrojbena jedinica ustanove za koju je aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove odreeno da obavlja dio djelatnosti ustanove i da sudjeluje upravnom prometu. Podrunica nije pravna osoba, te njenom djelatnou i poslovanjem prava i obaveze stjee ustanova". Posljedino, iz st. 3 slijedi da sastavnice ne mogu imati pravnu osobnost. Alternativno tumaenje je da najmanje tri sastavnice sveuilita moraju biti ustrojene kao podrunice, dok ostale mogu i same biti ustanove. Osim to i ovakva interpretacija naruava autonomiju sveuilita, ona pokazuje da je odredba nejasna to nije u skladu s vladavinom prava. Nadalje, prema st. 3 sveuilite ne bi moglo biti neposredni nositelj studija pa se njime naruava autonomija u organiziranju nastavnog procesa. St. 4 je nastavak nejasne odredbe iz st. 3. Ako st. 3 interpretiramo na nain da sve sastavnice moraju biti podrunice, sveuilite im statutom nikako ne moe dati pravnu osobnost (zakon o ustanovama]. Ako st. 3 interpretiramo tako da najmanje tri sastavnice moraju biti ustrojene kao podrunice, ostale mogu biti ustrojene kao ustanove. U tom sluaju je nejasno zato samo fakulteti i akademije mogu imati pravnu osobnost, dok odjeli ne mogu. Treba napomenuti da u ZS-u, kao ni u ZVO-u fakulteti, akademije i odjeli uope nisu definirani. ZZDVO postavio je precizne definicije navedenih sastavnica sveuilita "Fakultet je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuiline studije te razvija znanstveni i struni rad u jednom ili vie znanstvenih i strunih polja." "Umjetnika akademija je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuiline umjetnike studije te razvija vrhunsko umjetniko stvaralatvo i znanstvenoistraivaku djelatnost u podruju umjetnosti." "Sveuilini odjel se osniva kao sastavnica sveuilita koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetniki i struni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom podruju te sudjeluje u izvedbi studija." Osim toga, detaljno su ureena i tijela fakulteta, akademije i odjela, kao i njihov odnos prema sveuilinim tijelima. Iz gore navedenih definicija razvidno je da fakultet i akademija imaju vei stupanj samostalnosti tj. da samostalno ustrojavaju studije, dok nastavnici zaposleni na odjelu sudjeluju u izvoenju studija na cijelom sveuilitu (npr.

nastavnici Odjela za fiziku izvode nastavu fizike i na ostalim fakultetima). . Identine definicije fakulteta, akademije i odjela moemo nai u ZVU to pokazuje da su ti pojmovi, zajedno sa svojim znaenjem dio hrvatske sveuiline tradicije. U okviru ZS i ZVO ne navode se nikakve definicije fakulteta, akademije i odjela (samo po sebi nedopustvo) pa je nejasno zbog ega bi samo fakultet i akademija mogli imati pravnu osobnost. Dodatnu pravnu nesigurnost unosi pojam "u opravdanim sluajevima". Ako u zakonu ak ni pojmovi fakultet i akademija nisu definirani, kako emo procijeniti koji fakultet ili akademija treba imati pravnu osobnost, a koji ne? Situacija u kojoj neto to nije pravna osoba ima iro-raun je toliko iznimna da se mora predvidjeti zakonom i moe voditi samo manjoj kontroli od trenutne. St. 5, u kombinaciji sa st. 4 (od sastavnica samo fakultet i akademija mogu imati pravnu osobnost) sugerira da druge ustanove i pravne osobe koje sveuilite osniva nisu sastavnice sveuilita, nego su izvan njega. To je suprotna praksa od dosadanje.
UPRAVLIANIE SVEUILITEM

REKTOR Uz l. 10 koji se tie rektora trebalo bi definirati i prorektore (tim vie jer se u st.5 l 12 spominje termin prorektor). Zadnja toka st. 1 l. 10 kae "obavlja druge poslove utvrene zakonom i statutom sveuilita", ali postoji i zakon o visokom obrazovanju koji takoer predvia odreena zaduenja rektora. Istina, u l. 3 zakona se definira podredna primjena zakona o visokom obrazovanju, ali samo ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Prema st. 1 rektor moe obavljati poslove utvrene samo zakonom o sveuilitu i statutom. Svi kljuni poslovi rektora trebali bi biti objedinjeni u jednom lanku. St.2 l. 10 kri autonomiju sveuilita u izboru elnika. Nema nikakvog opravdanog razloga da rektora potvruje sveuilino vijee. Osim toga, nije zadan rok u kojem vijee treba potvrditi rektora, kao to nije predviena ni procedura u sluaju da izabrani rektor ne bude potvren. Ponavljaju li se izbori u cijelosti, da li rektor kojem istjee mandat postaje obnaatelj dunosti rektora? Ukoliko predlagatelj smatra da neke kategorije osoba nisu prihvatljive za funkciju rektora kriterije mora precizno navesti u zakonu. Moglo bi se zahtjevati da rektor bude redovni profesor sveuilita, da ima iskustvo u upravljanju unutar sustava visokog obrazovanja, voenju meunarodnih projekata, da nije kanjavan, da se protiv njega ne vodi istraga itd. Nedopustivo je prepustiti predstavnicima osnivatelja da proizvoljno odluuju tko je pogodan za dunost rektora. St.3. l. 10, u sprezi s st. 2, takoer kri autonomiju sveuilita u izboru elnika. Sveuilino vijee bi kroz taj lanak moglo konstantno blokirati izbor rektora nepotvrivanjem i postavljati vritelja dunosti. St.5 l, 10. kri autonomiju sveuilita jer rektora bira senat, a razrjeuje ga

sveuilino vijee Razlozi su potpuno nejasni posebice jer su razlozi za razrjeenje precizno navedeni, a sveuilino vijee u ulozi nadzornog tijela moe Ministra upozoriti na mogue nepravilnosti u radu rektora. Dodatnu nejasnou unosi toka 2 prema kojoj vijee razrjeuje rektora na prijedlog senata, usvojenog dvotreinskom veinom. Odnosi li se to na dvotreinsku veinu svih lanova ili samo lanova nazonih na sjednici senata? Mora li u tom sluaju vijee razrijeiti rektora? Time bi uloga vijea potpuno izgubila smisao. S druge strane, postoji opasnost da senat eli razrjeiti rektora, a lanovi vijea to odbijaju, posebno jer se trai dvotreinska veina svih lanova. Time ovaj lanak zasigurno kri autonomiju sveuilita u izboru elnika.
SENAT

U l. 11 st. 1 toka 3 izostavljeno je da suglasnost na pravilnik o financiranju daje sveuilino vijee. Zadnja toka st. 1 l. 11 kae "obavlja druge poslove utvrene zakonom i statutom sveuilita", ali postoji i zakon o visokom obrazovanju koji takoer predvia poslove senata. Istina, u l. 3 zakona se definira podredna primjena zakona o visokom obrazovanju, ali samo ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Prema st. 1 senat moe obavljati poslove utvrene samo zakonom o sveuilitu i statutom. Svi kljuni poslovi senata trebali bi biti objedinjeni u jednom lanku. st. 2 l. 11 kri autonomiju sveuilita jer nema nikakvog opravdanog razloga za ograniavanjem broja lanova senata. Uz predvieni broj studenata, na SuZ-u akademski nastavnici s treine sastavnica uope ne bi bili zastupljeni, to je u kontradikciji s definicijom senata kao predstavnikog tijela. St.4 l 11 kri autonomiju sveuilita jer nema nikakvog opravdanog razloga zbog kojeg elnici sastavnica ne bi mogli biti lanovi senata.
SVEUILINO VIIF.r.F.

Zadae sveuilinog vijea navedene na poetku l. 12 (nadzire zakonitost rada sveuilita, racionalnu upotrebu materijalnih i kadrovskih resursa) u potpunom su raskoraku s poslovima vijea navedenim u nastavku lanka (potvruje izbor rektora, daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju sveuilita, potvruje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora, ukida ili obustavlja od izvrenja odluke koje su donijela tijela sveuilita ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom, u postupku utvrenom opim aktom sveuilita, odobrava godinja izvjea o provedbi strategije sveuilita i programskog ugovora te financijska izvjea, nadzire troenje sredstava Dravnog prorauna Republike Hrvatske, te upravljanje financijskim sredstvima sukladno zakonu i statutu sveuilita). ZZDVO kao tijelo sveuilita predvidio je sveuilini savjet s vrlo slinom zadaom brine o razvoju sveuilita i njegovoj interakciji s drutvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvruje strateke i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveuilita; Sveuilini savjet nadzire izvravanje zadaa sveuilita u skladu s lankom 3. i 53. ovoga Zakona, posebno zakonitost njegova rada, racionalnu

uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata te obavlja druge poslove predviene aktom o osnivanju i statutom. , ali je naveo i Sveuilinom savjetu ne mogu se dati nadlenosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveuilita. Budui da su zadae praktiki iste, nejasna je motivacija promjene terminologije, kao i drastino poveanje ovlasti sveuilinog vijea. U l. 12 koriste se tri izraza daje suglasnost (statut, pravilnik o financiranju), potvruje (strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora) i odobrava (godinja izvjea...). U praksi postoje prijepori oko znaenja pojedinog termina pa ih treba tonije definirati. Prijedlozi ne samo da ne predviaju nikakav postupak u sluaju nepotvrivanja, neodobravanja i neizdavanja suglasnosti, nego ne predviaju ni rokove u kojima se vijee mora oglasiti. Sukladno tome, vijee bi moglo potpuno blokirati rad sveuilita na due vrijeme. Od poslova nedostaje imenovanje v.d.-a rektora i razrjeenje istog, ali isti su ionako neustavni. St. 2 l. 12 je nejasan. Imenuju li se lanovi vijea s iste liste ili postoji lista senata i lista Vlade. Zato samo lanovi koje imenuje Vlada moraju imati pozitivno miljenje saborskog odbora? Koji je postupak imenovanja zajednikog lana, kojom veinom ga se bira? Dodatno, ovaj cijeli postupak potie konflikt sveuilite-osnivatelj, umjesto da se promie suradnja. St. 3 je takoer nejasan. to znai razuman rok? Kojim postupkom bi HAZU imenovao zajednikog lana i s koje liste? Imenuje li ga skuptina akademije ili predsjednitvo? Koja veina je potrebna? Dodatno, predlagatelj bi morao promijeniti i Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezin statut da bi akademija mogla provesti ovako neto. U kojem roku je akademija duna imenovati devetog lana vijea, posebno uzevi u obzir da se redovita skuptina sastaje dva puta godinje (statut HAZUa, l. 40)? Smije li lan HAZU-a biti ujedno i lan sveuilinog vijea? St. 4 je takoer nejasan. Kriteriji moraju biti precizno razraeni npr. redoviti profesor, istaknuti znanstvenik, meunarodno iskustvo, iskustvo u upravljanju u podruju visokog obrazovanja itd. St. 5 Upravo je nevjerojatno da zaposlenici sveuilita ne mogu biti lanovi sveuilinog vijea. S obzirom na ovlasti vijea, situacija u kojoj bi zaposlenici konkurentskih institucija bili lanovi vijea je apsurdna. Dodatno, nije jasan postupak razrjeenja pojedinog lana vijea. Procedura donoenja poslovnika o radu vijea uope nije definirana. Uz pretpostavku da ga donosi vijee, potrebno je precizirati kojom veinom.

Dodatna pravna nesigurnost nastaje jer nije jasno ije interese zastupa sveuilino vijee. Naime, etiri lana imenuje senat (zastupaju sveuilite), a etiri Vlada (zastupaju osnivatelja). Deveti lan imeuje se dogovorom preostalih osam ili ga imenuje HAZU. Vrlo slino rjeenje moe se nai u ZVU Upravo vijee ima 6 do 12 lanova, osnivatelj imenuje polovicu s liste senata, a polovicu s liste ministra, predsjednika biraju lanovi meu sobom, u sluaju podijeljenog broja glasova odluuje glas predsjednika. Takvo rjeenje je osporeno od strane Ustavnog suda (odluka U1/902/1999) pri emu je Sud istaknuo
Zbog svega navedenog predlagatelj je u pravu kada u podnesku istie da upravno vijee moe imati takav sastav, takav nain odluivanja i takvu odgovornost da nije mogue odrediti ustanovljava li Zakon upravno vijee zato da predstavlja interese sveuilita ili osnivatelja sveuilita ili pak samih lanova upravnog vijea. Osim toga, odredba lanka 106. stavka 7. koja propisuje da u sluaju podijeljenog broja glasova odluuje glas predsjednika, omoguuje da u upravnom vijeu javnog sveuilita koje je za svog predsjednika izabralo lana imenovanog na prijedlog osnivatelja odluujui utjecaj ima osnivatelj, a u upravnom vijeu koje je za svog predsjednika izabralo lana imenovanog na prijedlog senata odluujui utjecaj ima sveuilite, te se i stupanj autonomije sveuilita u ta dva sluaja razlikuje. Zbog svega navedenog, valjalo je odredbe lanka 106. stavaka 3. i 4. ukinuti kao nesuglasne s ustavnim jamstvom autonomije sveuilita.

OSNIVANIEI STATUSNE PROMIENE SVEUILITA

l. 13, st 1 i 2 navode da su javna sveuilita ustanove. Trebalo bi naglasiti da sveuilita osniva Republika Hrvatska iako to ve slijedi iz ZVO-a (l. 10, st 2) l. 13, st 3. Da li i privatna sveuilita moraju biti ustanove? Do sada je bilo tako (ZZDVO, l. 49, st 3), a sada se zakon o ustanovama vie ne spominje. l. 14, st 2. Organizacijski elaborat nije precizno definiran. Nije jasno tko ga predlae i donosi na senat, osim da ga potvruje sveuilino vijee. Bitno je uoiti da organizacijski elaborat nije mogue donijeti bez sveuilinog vijea, ime se kri autonomija sveuilita po pitanju ustroja. Smatra li predlagatelj da na organizacijski elaborat mora postaviti neka ogranienja, treba ih navesti u zakonu kao i preciznu definiciju organizacijskog elaborata. l. 14, st 2. Da li je preustroj nuan da bi se donio novi statut tj. moe li se donijeti novi statut bez preustroja (npr. ukoliko sveuilite ne eli mijenjati status sastavnica)? Pitanje je posebno bitno jer iz st. 3 slijedi da preustroj moemo provesti tek kroz programski ugovor. Dodatno, st. 3 implicira da Vlada putem programskog ugovora odobrava novi ustroj sveuilita ime se grubo naruava autonomija po pitanju ustroja. Smatra li predlagatelj da na ustroj sveuilita mora postaviti ogranienje, ona moraju biti navedena u zakonu. l. 15 je postojao u neto skraenom obliku i u dosadanjem zakonu Zajednica sveuilita je ustanova u koju se udruuju dva ili vie sveuilita i koja ima sva prava i obveze sveuilita, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvo ureuje se aktom o osnivanju i statutom. . Problem ovog stavka je da

bismo mogli imati samo zajednicu javnih sveuilita, a ne i privatnih jer privatna ne moraju nuno biti ustanove. Takoer, ne bismo mogli imati ni zajednicu javnog i privatnog sveuilita.
FINANCIRANIE SVEUILITA

Zakon o sveuilitu i zakon o znanosti drugaije definiraju komponente prorauna, a obadvoje bi se u pravilu trebalo primijeniti na sveuilita. U zakonu o znanosti nema izvedbene, a ima natjeajne komponente. U zakonu o sveuilitu, u osnovnu proraunsku komponentu ulaze izdaci za kapitalna ulaganja, dok su u zakonu o znanosti ti trokovi u razvojnoj komponenti. Za sveuilita se osnovna komponenta moe uveati kod novog zapoljavanja, dok su znanosti nova radna mjesta u razvojnoj komponenti. Natjeajni prihodi instituta odgovaraju naem proraunu vlastitih prihoda. Ostalo je nejasno kako se utvruje taj proraun. Istina je da u nedoumici moramo primijeniti zakon o sveuilitu, ali ova doza pravne nesigurnost nije niim opravdana. Uloga Nacionalnog vijea u odreivanju parametara izvedbenih ugovora je protuustavna. Ogranienje financijske autonomije (a izvedbena komponenta to zasigurno jest) mora biti definirano zakonom, a ne preputeno samovolji Nacionalnog vijea, tim vie jer su sveuilita zastupljena s 6 od 13 lanova.
IMPLEMENTACIISKE MIERE

L 29 predstavlja drastino krenje autonomije sveuilita, a zapravo je prepisan iz ZVU-a koji lankom 153 odreuje da znanstveno-nastavniko vijee sveuilita nastavlja raditi kao sveuilini senat, a ine ga rektor, prorektori i dekani fakulteta i akademija. Ostalim lanovima znanstveno-nastavnikog vijea, kao i od ovog vijea osnovanim tijelima prestaje mandat danom stupanja na snagu ovog zakona. Bitno je napomenuti da su znanstveno-nastavno vijee prema Zakonu o usmjerenom obrazovanju (l. 177) u pravilu inili svi odgojno-obrazovni radnici i predstavnici uenika odnosno studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja pa je oito zakonom bilo nuno definirati lanove senata do izbora novog. S druge strane, ZZDVO koji je takoer predviao bitne promjene u nainu rada sveuilita je ostavio sva tijela netaknuta i odredio rok za usklaivanje statuta s novim zakonom (l. 114) Sastav konstituirajueg senata u potpunom je raskoraku sa samim prijedlogom zakona jer je sastavljen ba od elnika sastavnica. Studenti su potpuno iskljueni iz rada konstituirajueg senata. Ovakva praksa je doista nezamisliva i nedopustiva, pogotovo imajui u vidu injenicu da je sudjelovanje studenata u odluivanju na sveuilitu obaveza u svim civiliziranim zemljama. Stavlja li predlagatelj time izvan snage i zakon o studentskom zboru, a samim time i rasuta isti? Dodatno, upravo konstituirajui senat bi trebao donijeti privremeni statut koji definira izbore i

pravila rada u prijelaznom razdoblju koja se nesumnjivo tiu i studenata u svim pogledima. Osim toga, sastavnice sveuilita nisu jednako velike pa bi senat sastavljen od elnika marginalizirao velike fakultete. Primjerice, prirodoslovlje u Zagrebu bi zastupao samo dekan PMFa. Skica konstituirajueg senata na zagrebakom sveuilitu govori sama za sebe.

Udjeli u senatu SuZ-a

Nema nikakvog racionalnog razloga zbog kojeg postojei senat ne bi mogao uskladiti statut s odredbama novog zakona. Ne postoji razlog ni za donoenjem privremenog statuta, kad bi trenutni senat mogao mirno raditi na organizacijskom elaboratu i novom statut u sljedeih godinu i pol. Implementacijske mjere ne govore nita o trenutnom sveuilinom savjetu pa bi sveuilite barem 9 mjeseci bilo bez nadzornog organa.

Slijedi kratka skica implementacijskih mjera uz pretpostavku stupanja zakona na snagu 1. lipnja 1. konstituirajui senat u periodu od 1. lipnja 2011. do 1. rujna 2011. donese privremeni statut 2. do 1. prosinca 2011. se provedu izbori za senat 3. do 1. oujka 2012. bi trebali imati imenovano sveuilino vijee (uz pretpostavku da sabor i vlada funkcioniraju) 4. pretpostavimo da je organizacijski elaborat ve napisan i da ga sveuilino vijee odobri isti dan tj. 1. oujka 2011. 5. Prema lanku 29. (stavak 11) sveuilite ima 6 mjeseci da donese novi statut sukladno lanku 14. (preustroj). Novi statut bi trebao stupiti na snagu 1. rujna 2012.

6. Preustroj se vri kroz programski ugovor pa bi ekali preko godinu dana sa novim statutom i starim ustrojem, dakle u potpuno pravnom vakuumu. 7. Dodatno, do 1. travnja 2012. sveuilite mora imati definirana pravila studiranja za ak. god. 2012/2013 kada kree novi model studija pa privremeni statut zapravo mora imati sve elemente pravog statuta. Rok od tri mjeseca za njegovo donoenje je time postao apsurdan, kao i sastav konstituiraj ueg senata. 8. S druge strane, prema lanku 31. (stavak 3) moramo uskladiti statut s odredbama novog zakona prije prijedloga programskog ugovora. Privremeni statut bi ve trebao biti usklaen, a u meuvremenu smo dobili i stalni statut u toki 5.
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE:

l. 22, st 3 predvia ustrojavanje jedinstvenog informacijskog sustava bez ikakvih rokova za uspostavu.
USTANOVA ILI NEUSTANOVA:

Iako iz l. prijedloga slijedi da privatno sveuilite ne mora biti ustanova, l. 3 (podredna primjena zakona o ustavnovama), l. 8, st 3, l. 10, st 1 i st 3, l. 14 sugeriraju da se i na privatna sveuilita primjenjuj zakon o ustanovama. Iz svega navedenog, razvidno je da je praktiki cijeli zakon u neskladu s Ustavom RH tj. da je predlagatelj potpuno nekompetentan. Dakle, relevantni lanci Ustava lanak 67. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. lanak 16. Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Osim navedenih lanaka Ustava relevantna je i odluka Ustavnog suda U-I/902/1999 kojom je detaljno razraen pojam autonomije sveuilita u hrvatskoj praksi. 6ud je zauzeo naelno stajalite da lanak 67. Ustava sadri:

i) ustavno utvrenje da je autonomija nuna za samo postojanje sveuilita, jer sveuilite, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, moe postojati samo u mjeri u kojoj samostalno ureuje svoje ustrojstvo I djelovanje. To je ostvarivo samo u sluaju ako je sveuilite organizacijski i fitnkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu mo da utjeu na ureenje ustrojstva i na djelovanje sveuilita; ii) ustavno utvrenje da sveuilite ima pravo samostalno odluivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, to znai da odluivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u podruje akademske samouprave (domaine reserve) sveuilita. Ustavni sud utvrdio je da zakonska razrada autonomije sveuilita mora biti poduzeta radi poticanja i pomaganja razvitka znanosti, kulture i umjetnosti, to iskljuuje pravo da se Ustavom zajamena autonomija sveuilita zakonom ograniava u podruju koje je izrijekom utvreno kao temeljni sadraj akademske samouprave, dok u svim ostalim pitanjima ogranienja moraju biti legitimna, to jest usklaena s ustavnim ciljevima. Sud je, nadalje, zauzeo stajalite da su, osim pridraja prava osnivatelja i drugih subjekata o kojima sveuilite ovisi, zakonska ogranienja autonomije sveuilita dopustiva samo zbog razloga navedenih u lanku 16. Ustava. Meutim, i u tom sluaju konkretni javni interes da se autonomija sveuilita ogranii mora biti jai od interesa sveuilita da se autonomija ostvari, a ogranienja su dopustiva samo ako se svrha zbog koje se ona propisuju ne moe ostvariti blaim sredstvima. I tada, meutim, ogranienja moraju biti racionalno usmjerena na postizanje opravdanih regulativnih svrha. Prema tome, sva ogranienja propisana Zakonom o visokim uilitima koja zadiru u temeljni sadraj autonomije sveuilita izraen u ovlastima pripadajuim akademskoj samoupravi, odnosno koja nisu utemeljena na razlozima propisanim u lanku 16. Ustava ili koja ne izviru iz prava osnivatelja ili iz prava onih koji podupiru sveuilite ili nad njegovim radom provode struni nadzor, odnosno koja su utemeljena, ali su nerazmjerna u odnosu na svrhu koja se njima eli postii, moraju se smatrati nesuglasnima Ustavu Republike Hrvatske. Jednostavnije, svako ogranienje autonomije sveuilita po pitanjima unutarnjeg ustroja, izbora nastavnika i elnika, obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa, pravila studiranja i upisa studenata, odluivanja o meunarodnoj suradnji i projektima, kao i financija: Mora ukljuivati obrazloenje tj. jasno naznaenu potrebu zbog koje se ogranienje uvodi (l. 16 Ustava) Mora biti propisano zakonom, a ne ostavljeno na odluivanje nekom tijelu Mora biti razmjerno javnoj potrebi tj. javni interes mora biti jai od interesa sveuilita da ostvari autonomiju, a mora biti i vidljivo da ne postoje blaa sredstva ogranienja koja bi postigla isti cilj. Sve tri toke slijede iz l. 16 Ustava i potpuno su openite, a ne vezane specifino uz sveuilite.

Nekoliko ilustrativnih primjera iz ZS-u: 1. Odreivanje minimalnog broja sastavnica sveuilita. Javni interes je da sveuilite ima odreenu irinu djelovanja, stoga je dovoljan kriterij "osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u veem broju polja". 2. Oduzimanje pravne osobnosti sastavnica. Javni interes je da sveuilite djeluje kao usklaena cjelina. Stoga je dovoljno zakonom jasno propisati koje zajednike slube, informatiki sustavi i pravilnici (npr. pravilnik o studiranju) moraju biti ustrojene na razini sveuilita, zajedno s rokovima u kojima to mora biti ostvareno. 3. Ograniavanje broja lanova senata na 30. Ne postoji nikakv javni interes za ograniavanjem broja lanova senata. 4. Nadzorne zadae sveuilinog vijea. Vijee je po definiciji nadzorni organ pa je njegovo uspostavljanje zacijelo opravdano javnim interesom da sveuilite djeluje u skladu sa zakonom i svojim opim aktima, kao i da resurse koristi racionalno. Dakle, od ovlasti Vijee bi trebalo imati ovlast definiranu st. 5 l. 60 ZZVDO-a "Sveuilini savjet radi na sjednicama. U radu sveuilinog savjeta sudjeluje rektor bez prava glasa. Sveuilini savjet najmanje jednom godinje podnosi izvjee osnivau. O podnesenom izvjeu obavjetava se senat sveuilita. U sluaju teih nepravilnosti u radu sveuilita, posebice ako nadlena tijela ne otklone uoene nepravilnosti, sveuilini savjet moe sazvati senat radi raspravljanja odnosnog pitanja, moe izvijestiti osnivaa o nepravilnostima, moe predlagati potrebne mjere, ukljuivi izmjene akta o osnivanju, statuta i drugih opih akata sveuilita." . Ukoliko Vijee izvjesti Ministra o nepravilnostima, on moe momentalno upotrijebili l. 28 ZS-a koji precizno definira njegove ovlasti u provedbi nadzora. Time je javni interes potpuno ostvaren, a izbjegavaju se proizvoljne odluke Vijea. Osim toga, ukoliko osnivatelj smatra da mora postaviti neke parametre na organizacijski elaborat i sline dokumente, oni moraju biti jasno navedeni u Zakonu. 5. Potvrivanje i razrjeenje rektora. Rektor upravlja sveuilitem pa zasigurno postoji javni interes da Zakon propie odreene kvalifikacije koje kandidat mora imati. Npr. moe se zahtjevati: redovni profesor sveuilita, iskustvo u upravljanju u sustavu visokog obrazovanja, meunarodno iskustvo, potvrda o nekanjavanju, potvrda da kandidat nije pod istragom i si. Nepravilno je

prepustiti odluku o podobnosti za funkciju rektora tijelu imenovanom od strane osnivatelja. 6. Razrjeenje rektora. Rektor upravlja sveuilitem pa zasigurno postoji javni interes da Zakon propie odreene uvjete u kojima rektor mora biti razrjeen (isti kao uvjeti navedeni u Zakonu), ali taj posao mora biti u nadlenosti Senata, dok Sveuilino vijee treba izvjestiti osnivatelja ukoliko Senat ne potuje Zakon. 7. Implementacijske mjere. Za rasputanjem senata ne postoji nikakva javna potreba, tim vie to je konstituirajui senat u potpunom raskoraku sa Senatom definiranim u Zakonu. Iako je praktiki identina mjera bila predviena Zakonom o visokim uilitima (1993. godina), situacija nipoto nije usporediva. Znanstveno-nastavno vijee koje je dotad djelovalo (Zakon o usmjerenom obrazovanju) je bilo potpuno neoperativno tijelo (svi nastavnici, studenti i suradnici) pa predlagatelj nije imao drugog izlaza nego definirati Senat sveuilita na nain da se sastoji od rektora, prorektora i dekana. Trenutno sveuilite ima legalno izabrani senat s legalno izabranim predstavnicima studenata koji moe bez ikakvih problema u sljedeih godinu dana usklaivati statut i pripremiti eventualne organizacijske promjene. 8. Upisnine. Ogranienje upisnina je opravdano javnom potrebom o dostupnosti visokog obrazovnja. Neogranieno poveanje bi u konanici ugrozilo samu misiju sveuilita. Ipak, pojam "redovnog izvravanja obveza" bi trebao biti definiran zakonom jer on zapravo ne predstavlja pravila studiranja nego kriterij po kojem drava oslobaa studente od plaanja.

Sljedei relevantni lanak Ustava: lanak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

Stajalite Ustavnog suda izraeno u odluci i rjeenju broj: U-I-659/1994 i dr. od 15. oujka 2000. godine ("Narodne novine", broj 31/00.): U tom smislu Sud osobito istie da u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava zakoni moraju biti opi i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje e se zakon primijeniti. Sud takoer napominje da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim oekivanjima stranaka u svakom konkretnom sluaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje. Jednostavnije, odredbe zakona ne smiju biti dvosmislene, a zakonske posljedice moraju biti izvjesne za one na koje e se zakon primijeniti. Neki konkretni primjeri iz Zakona o sveuilitu. 1. Iz st. 3, l. 8 nije jasno da li sveuilite ima najmanje tri sastavnice i sve sastavnice su ustrojene kao podrunice ili sveuilite ima najmanje tri sastavnice ustrojene kao podrunice dok ostale mogu biti ustrojene proizvoljno. 2. Pojmovi fakultet, akademije i odjel nisu nigdje definirani pa je nejasno koja sastavnica upada u koju kategoriju. 3. Strategija sveuilita nije definirana nigdje u Zakonu. Uzmemo li u obzir podrednu primjenu Zakona o znanosti, moemo zakljuiti da se radi o strategiji znanstvene pravne osobe, ali ni tamo ne pie tko donosi strategiju. 4. Nain izbora Sveuilinog vijea ima potpuno neizvjestan ishod. Pola lanova imenuje senat, a pola Vlada. Tako izabrani lanovi biraju devetog dogovorom. Osim to nije jasno kojom veinom odluuju o devetom lanu, mogua su dva ishoda: deveti lan sklon sveuilitu i deveti lan sklon osnivatelju. Stoga nije jasno zastupa li Vijee sveuilite ili osnivatelja tj. promie li autonomiju sveuilita ili je nadziranjem ograniava. Postupak kojim bi HAZU imenovao devetog lana je potpuno neodreen. Radi li se predsjednitvu HAZU-a, redovnoj skuptini ili neem treem? Ukoliko je Sveuilino vijee doista nadzorni organ (toka 4 gore), ispravno bi bilo da veinu lanova imenuje Sabor s liste Ministra, a manjinu s liste Senata. lanovima vijea takoer treba propisati kvalifikacije sline kao rektoru. Predloeni nain imenovanja i rada Vijea vjerojatno bi dovodio do stalnih blokada u radu, a osim toga

potie konflikte na relaciji sveuilite-osnivatelj umjesto da promie suradnju na korist javnosti. 5. Financiranje je potpuno nejasno jer Zakon o sveuilitu i Zakon o znanosti drugaije (i to fundamentalno drugaije) definiraju komponente programskih ugovora.

KOMENTARI na Zakon o visokom obrazovanju Kratice: ZS: Zakon o sveuilitu ZVO: Zakon o visokom obrazovanju ZZD: Zakon o znanstvenoj djelatnosti ZZDVO: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003 god) ZVU: Zakon o visokim uilitima (1993 god)
OSNOVNI POJMOVI

Pojam privremeni student se ne pojavljuje nigdje drugdje u zakonu osim u l.

2

Koja je razlika izmeu pojmova neformalno i informalno obrazovanje?

NACIONALNO VIIEE ZA VISOKO OBRAZOVANJE

St. 2 l. 5 odreuje da kandidate za NNVO predlau visoka uilita i druge znanstvene pravne osobe, dok s druge strane st.3. odreuje da sabor imenuje 6 lanova na prijedlog Rektorskog zbora, 2 na prijedlog Vijea veleuilita i visokih kola i 2 na prijedlog drugih znanstvenih pravnih osoba. Znai li to da Rektorski zbor predlae 6 osoba s liste sveuilita, Vijee veleuilita 2 osobe s liste veleuilita i visokih kola, a sabor izabere 2 osobe s liste ostalih znanstvenih pravnih osoba? U trenutno vaeem zakonu stoji Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje utvruje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti. Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee veleuilita i visokih kola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata., lanove Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. Rektorski zbor daje 6 od 13 lanova pa sveuilini profesori ine manjinu u NWO, dok su u dosadanjem zakonu 7 lanova morali biti sveuilini profesori. Po poloaju u NWO ulaze i Ministar, kao i predsjednik i potpredsjednik saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Nain imenovanja, kao i lanovi koji ulaze po poloaju su potpuno razliiti od Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju (imenuje Vlada, ulaze Ministar, ministar gospodarstva i lan nacionalnog vijea za konkurentnost). Nije jasno odakle ovaj stupanj asimetrije. Takoer, u prijedlozima zakona se vie niti ne suradnja dva nacionalna vijea koja je detaljno razraena trenutnim zakonom. l. 4, st 1: zadaa Nacionalnog vijea utvruje minimalne uvjete za izbor na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna radna mjesta, kojima se na odgovarajui

nain vrednuje umjetnika djelatnost te uvjete za nastavna radna mjesta na visokim uilitima; kri autonomiju sveuilita. Iz tog razloga je ovu zadau dosad obavljao rektorski zbor, uz suglasnost Nacionalnog vijea (obrazloeno u rjeenju Ustavnog suda U-I/902/1999). Sadanjim sastavom Nacionalnog vijea u kojem sveuilini profesori mogu biti u manjini je ovaj problem bitno naglaeniji. l. 4, st 1: zadaa NWO-a predlae ministru nadlenom za poslove visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministar) smjernice za razvojno financiranje sustava visokog obrazovanja; je besmislena jer upravo Ministar po poloaju ulazi u NWO. Bitno je napomenuti da ZZDVO, kao ni ZVU nisu predviali Ministra ili predsjednika/potpredsjednika saborskog odbora za obrazovanje u NWO-u. Promjena dugogdinje prakse nije obrazloena u popratnim tekstovima. Kao glavna mana NWO-a navodi se dugogodinja optereenost izdavanjem dopusnica, ali taj problem je rijeen putem AZVO-a.
REKTORSKA KONFERENCIJA

U prethodnim lancima se koristi termin rektorski zbor koji je ustaljen u hrvatskoj praksi (koriste ga ZVU i ZZDVO) dok je konferencija preuzeta iz njemakog sustava. Niim obrazloena promjena naziva samo bi uzrokovala nepotrebne trokove u sustavu, a osim toga u prijelazne i zavrne odredbe bi trebalo dodati lan o ustrojavanju rektorske konferencije i/ili nastavku djelovanja trenutnog rektorskog zbora kao rektorske konferencije. U zadae rektorskog zbora/konferencije mora ui i utvrivanje minimalnih uvjeta za izbor na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna radna mjesta i nastavna radna mjesta na sveuilitima
V I S O M VClUTA

Bitne razlike izmeu ZZDVO-a i prijedloga zakona su sljedee 1. ZZDVO dozvoljava osnivanje sveuilita, veleuilita i visoke kole samo kao ustanova, dok je u prijedlozima zakona to isputeno. Javna visoka uilita osnivaju se kao ustanove, ali privatna ne moraju (l. 48 ZZDVOa). 2. ZZDVO definira fakultete i akademije u sklopu sveuilita kao visoka uilita, precizno navodi kriterije po kojima se sastavnica moe nazvati fakultetom i akademijom, kao i njihova tijela . Prema novim prijedlozima samo sveuilite, veleuilite i visoka kola definiraju se kao visoka uilita. Pojmovi fakultet i umjetnika akademija samo se spominju kao sastavnice sveuilita (l. 2 i l. 14) bez ikakve definicije. Zakon bi morao precizno definirati svaki pojam koji se koristi. 3. ZZDVO definira i sveuilini odjel, kao i sveuilini institut, kriterije koje moraju ispuniti i njihova tijela. U prijedlozima se sveuilini institut uope ne spominje, dok se odjel spominje na isti nain kao i fakultet i akademija.

4. Prema ZZDVOu odjel djeluje u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom podruju, dok fakultet moe djelovati u vie polja, dok je u trenutnom prijedlogu sve potpuno proizvoljno. 5. Dodatno ZZDVO je precizno regulirao visoka uilita za vojne i policijske potrebe kao i suradnju s nadlenim ministarstvima. U trenutnim prijedlozima tog dijela uope nema. 6. Konano ZZDVO navodi: Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu, dok je u prijedlogu zakona to izostavljeno. Promjenu vezanu uz osnivanje privatnih visokih uilita (ne nuno kao ustanove) predlagatelj nije niti spomenuo, a kamoli obrazloio u popratnim tekstovima. Fakultet, umjetnika akademija i sveuilini odjel bili su precizno definirani ve u Zakonu o visokim uilitima (1993.), s idejom da djelatnici odjela sudjeluju u nastavi na cijelom sveuilitu. Stoga je potpuno nejasno ignoriranje tih pojmova od strane predlagatelja koje moe dovesti samo do potpunog nereda u sustavu visokog obrazovanja. eli li predlagatelj jae integrirano sveuilite, dovoljno je da precizno navede svu zajedniku infrastrukturu, zajedno s rokovima uspostave iste. l. 13 prijedloga zakona odnosi se na visoka vjerska uilita i posebno je problematian. St. 1 Visoka vjerska uilita osnovana sukladno aktima vjerskih zajednica imaju sva prava i obveze kao i visoka uilita iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona. sugerira da vjerske zajednice mogu osnivati samo sveuilita, veleuilita i visoke kole. S druge strane st. 2 Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao sastavnice nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivatelja vjerskog visokog uilita, uz potivanje meunarodnih ugovora. dozvoljava da visoka vjerska uilita mogu djelovati kao sastavnice sveuilita. Dakle, sveuilite bi kao sastavnicu imalo drugo sveuilite, veleuilite ili visoku kolu. Ukoliko visoka vjerska uilita ele izvoditi sveuiline studije morali bi biti sveuilite. Kako e se ovaj lanak primijeniti na Katolike bogoslovne fakultete?
STUPITI NA VISOKIM UILITIMA

Koja je svrha uvoenja termina prijediplomski studij? Uestale promjene naziva (preddiplomski je u upotrebi tek neto vie od pet godina) samo unose nered i dodatne trokove u sustav. ZZDVO u l. 69 jasno definira razliku izmeu sveuilinog i strunog studija. Struni studij prua znanja i vjetine potrebne za neposredno ukljuivanje u radni proces, dok sveuilini studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, poslovnom svijetu, javnom sektoru i drutvu openito i primjenu znanstvenih i strunih dostignua. Dakle, razlika je u sadraju studija.

Slino, ZVU definira sveuilini studij kao studij koji se izvodi bilo na razini sveuilita ili visokih uilita u sklopu sveuilita, a stupnjem znanja koja se na njemu stjeu omoguuje, uz obavljanje odreenog zanimanja i bavljenje znanstvenim ili umjetnikim radom, dok se struni studij izvodi na razini veleuilita, visokih kola u sastavu ili izvan veleuilita, a stupnjem strunih znanja i umijea koja se na njemu stjeu omoguuje uspjeno bavljenje i unapreivanje nekog zvanja (struke). Dakle, intencija binarnog sustava, od njegovog uvoenja, jest da zavreni studenti stjeu razliite kompetencije, suprotno tvrdnjama predlagatelja da su kompetencije iste samo je prosjena razina znanja studenata strunih studija nia. Prijedlozima zakona sveuilini studij je studij na sveuilitu, dok je struni studij onaj na veleuilitu i visokoj koli. Obje vrste obuhvaaju prijediplomsku i diplomsku razinu, a mogu je i prijelaz na sveuilini diplomski sa strunog prijediplomskog studija. Obrazloenje predlagatelja da najboljim studentima strunih studija treba omoguiti prijelaz na sveuiline diplomske studije pokazuje nerazumjevanje razlike u kompetencijama koje trenutno stjeu prvostupnici strunih i sveuilinih studija. Uspjeh takvih prvostupnika pritom nije kljuan, bitno je da njihov dotadanji studij nije imao ukljuene komponente potrebne za pohaanje sveuilinog diplomskog studija. To znai da bi takvim studentima morali propisivati razlikovne semestre uz nejasno financiranje ili bi morali uvesti razredbene ispite pri upisu diplomskih studija. Predlagatelj uope ne radi razliku izmeu sveuilinog i strunog prijediplomskog studija (l. 28), dok je kod diplomskih studija jedina razlika da sveuilini diplomski studij priprema za nastavak znanstvenog usavravanja. Znai li to da e veleuilita i visoke kole moi traiti dopusnice za studij medicine, arhitekture, prava itd? Iz prijedloga se ne vidi prepreka takvoj praksi. U popratnim tekstovima predlagatelj navodi velik broj stunih studija na sveuilitima, pri tom ne navodei raspodjelu po pojedinim sveuilitima i uzroke takvog stanja (primjer: sveuilite u Splitu je moralo preuzeti studente veleuilita u Splitu). Ustavni sud je u svojoj odluci U-I/1707/2006 napomenuo da struni studiji trebaju predstavljati iznimku, a ne pravilo na sveuilitu, kao i da osnivatelj putem dopusnice ima mehanizam za suzbijanje broja strunih studija na sveuilitu l. 41 koji definira cjeloivotno uenje ne govori nita o privremenim studentima koji se spominju u l. 2 (osnovni pojmovi). Nije jasna potreba uvoenja brojanih ocjena od 1 do 6. Takav potez bi uzrokovao nemale trokove prilagodbe informatike infrastrukture i edukacije nastavnika, bez navedenog izvora sredstava. Dodatno, kroz dui period bi u sustavu paralelno egzistirale dvije grupe studenata s ocjenama 1-5 (stari) i 1-6 (novi) koji bi se istodno natjecali za stipendije, studentske domove itd. U zavrnim i prijelaznim odredbama ne govori se nita na tu temu. Konano, statut SuZa ve sada ima implementirano

preslikavanje brojanih (1-5) u ECTS ocjene pa je namjera predlagatelja potpuno nejasna. Jedan od problema koji predlagatelj iznosi u popratnim tekstovima je velik broj studijskih programa u drutveno-humanistikom podruju. Predlagatelj je pritom smetnuo s uma da je ulaz na visoka uilita ogranien izlazom iz sustava srednjokolskog obrazovanja u kojem su dominantne gimnazije opeg tipa. Osim toga, srednjokolci u nastavnom programu nemaju praktiki nikakvih sadraja koji bi ih informirali o mogunostima raznih zanimanja. Stoga je svoenje problema na upisne kvote blago reeno nekorektno.

STUDENTI Prava iz studentskog standarda (l. 48) ostvaruju samo studenti redovitog prijediplomskog i diplomskog studija, dok poslijediplomski i izvanredni studenti nemaju nikakva prava iz studentskog standarda. Prava su navedena openito, a detalji e biti propisani pravilnikom koji e Ministar donijeti naknadno. Iz popratnih tekstova moe se zakljuiti da e pojedinim skupinama stanovnitva upisnina biti subvencionirana, npr. studentima koji ive u tekim materijalnim prilikama. Jedino u st 2 je navedeno da redoviti prijediplomski i diplomski studenti ostvaruju pravo na financiranje upisnine sredstvima dravnog prorauna pod uvjetom da ispunjavaju obveze utvrene opim aktom visokog uilita. Dakle, kriterij ispunjavanja obveza je potpuno ostavljen visokim uilitima pa je jasno da predlagatelj nije napravio nikakve projekcije moguih trokova. Osim toga, st 2 se moe tumaiti samo kao nakdnadna refundacija upisnine uplaene od strane studenta na poetku godine, a ne kao prva godina bez plaanja. Nadalje, prijedlog zakona predvia koritenje prava iz studentskog standarda maksimalno godinu dana dulje od predvienog trajanja duljine studija. Dosadanji propisi su preputali statutima odreivanje trajanja statusa redovitog studenta. Statut SuZ-a u l. 54 dozvoljava vijeme dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. Za studenta je prijedlog zakona bitno nepovoljniji (preddiplomski 4 godine naspram 6, a integrirani 6 godina naspram 10). Ovdje se ne radi samo o upisninama, nego i o zdravstvenom osiguranju, stanovanju, prehrani, zapoljavanju itd. Konano, godina dulje od predvienog trajanja studija zapravo znai da student samo jednu godinu smije poloiti manje od 60 ECTSova da bi zadrao bilo kakva prava iz standarda tako da je odredba iz st 2 pod uvjetom da ispunjavaju obveze utvrene opim aktom visokog uilita. besmislena. to god da visoko uilite odlui, student mora polagati sve ECTSove. Iznos upisnine limitiran je l. 49 samo za redovite prijediplomske i diplomske studije, kao i poslijediplomske doktorske studije, a ne i za izvanredne i specijalistike studije. Ova injenica moe samo potaknuti otvaranje novih specijalistikih i izvanrednih studija, suprotno deklariranim eljama predlagatelja.

Nadalje, za zaposlenike na suradnikom radnom mjestu znanstvenog novaka na javnim sveuilitima i javnim znanstvenim institutima predvieno je da trokove PDSa snosi poslodavac, dok isto pravo nije predvieno za novake zaposlene na HAZU ili bilo kojoj drugoj zananstvenoj pravnoj osobi.

AKADEMSKI NASTAVNICI

Svi lanci koji se tiu radnog odnosa akademskih nastavnika su nesuvisli i kontradiktorni jer nije jasno tko je poslodavac. U l. 55 treba dodati odnosno njihovim sastavnicama jer je predvieno da fakulteti mogu imati pravnu osobnost. St. 4 l. 56 definira ustroj i ukupan broj radnih mjesta ureen prema naelu da najvii relativni udio imaju docenti. Nije predvien nikakav mehanizam provedbe, kao ni rok prilagodbe pa je besmislen. Nadalje, nigdje nije navedeno tko predlae, a tko donosi akt o ustroju radnih mjesta i u kojem roku. Postupak stjecanja akademske dopusnice je nejasan. Logika nalae da kadidat za radno mjesto na sveuilito prvo stekne akademsku dopusnicu (slino kao to sada prvo odri nastupno predavanje), a zatim potpisuje ugovor o radu. St. 10 propisuje da se protiv akta odbijanja izdavanja akademske dopusnice pokree radni spor. Osim to taj stavak implicira da je rektor poslodavac, postupak je nemogu ako kandidat nije potpisao ugovor o radu. Dodatno, akademska dopusnica izdaje se i gostujuim i naslovnim nastavnicima koji zacijelo ne mogu pokrenuti radni spor jer nemaju radni odnos zasnovan na predmetnom sveuilitu. Dakle, akademska dopusnica moe biti samo upravni akt protiv kojeg se pokree upravni spor. U tom sluaju rektor ne bi morao nuno biti poslodavac. Zasnivanje radnog odnosa, izbori i podnoenje izvjea o radu postavljeni su potpuno openito u l. 58. Iz st. 1 se moe zakljuiti da je napredovanje mogue samo ako netko na viem radnom mjestu ode u mirovinu i raspie se natjeaj za odgovarajue radno mjesto, dok je u meuvremenu potrebno samo pisati izvjea o radu. Dakle suprotno najavama predlagatelja o napredovanju sukladno rezultatima. Predlagatelj u st. 5 predvia podnoenje izvjea senatu, dok u st. 6 sve detalje preputa opem aktu sveuilita. Osim to je postupak u praksi neprovediv (30 lanova senata i nekoliko tisua nastavnika), nije predviena mogunost albe (upravni spor?). Svi detalji izvjea za nastavna radna mjesta preputeni su opim aktima sastavnica. Trenutno senat potvruje samo izbor redovnih profesora. St. 7 predvia da se za akademskog nastavnika kojem ne bude prihvaeno izvjee o radu pokree postupak redovitog otkaza ugovora o radu. Isto se

dogaa u sluaju trajnog oduzimanja akademske dopusnice. Ako poslodavac nije sveuilite nije mogu radni spor nego samo upravni. Istovremeno, u l. 59 definira se povjerenstvo za izbor na radno mjesto koje ocjenjuje pristupnika, ali nije navedeno tko ga formira, kome tono podnosi izvjee i tko ga prihvaa, to preciznu odredbu o podnoenju izvjea senatu ini jo besmislenijom. U l. 59 bi trebalo omoguiti sudjelovanje inozemnih znanstvenika u povjerenstvima ili znanstvenika s instituta koji imaju sporazum o suradnji sa sveuilitem. Neke discipline postoje samo na jednom sveuilitu unutar RH to implicira manje struna povjerenstva. l. 60. Da li dva redovita profesora moraju biti iz istog znanstvenog podruja kao gostujui nastavnik? Tko imenuje dotina dva profesora, kome podnose izvjee i tko ga prihvaa? Opet se pojavljuje potpuna proizvoljnost. Zato se spominje samo naslovni docent, a ne i naslovni profesor? Kakve e to imati posljedice po trenutno postojee naslovne profesore (nema odgovarajue prijelazne odredbe]? l. 70 i 71, treba dodati ili sastavnicama. U suprotnom znanstveni novak moe biti zaposlen samo na sveuilitu. l. 72 potpuno zanemaruje injenicu da znanstveni novaci ne pohaaju uvijek poslijediplomski doktorski studij (u st 1 je potrebno dodati rije doktorski) na matinom sveuilitu. lanak je potpuno prilagoen novacima znanstvenih instituta. l. 77, st 4 je besmislen jer prema trenutnom prijedlogu sastavnice nisu visoka uilita pa rad na drugoj sastavnici niti ne moe biti rad izvan matinog visokog uilita.
FINANCIRANJE

l. 86, st 2, pretpostavljam da to znai kako upisnine moemo troiti samo na nedefinirane administrativne trokove.
PREKRAINE ODREDBE

l. 92 dozvoljava kanjavanje samo sveuilita i rektora, ak i ako su fakulteti i akademije pravne osobe (jer nisu visoka uilita), dakle upravo suprotno medijskim najavama o kanjavanju dekana. Naprotiv, upravo ZZDVO je omoguavao direktno kanjavanje dekana.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

l. 103 implicira da upisnine kreu tek od ak. god. 2013/2014.

PPPATNE PRIMIEPPE;

Bitna razlika izmeu dosadanjih i predloenih zakonskih rjeenja je u injenici da se privatna visoka uilita vie ne moraju osnivati kao ustanove, nego mogu biti i trgovaka drutva. Promjena nije niti spomenuta u popratnim tekstovima, a nije je bilo ni u nacrtima iz listopada. Dakle, netko je reagirao u meuvremenu. Ista novina se predvia i za znanstvene institute. Osim toga, izbaena je odredba ZZVDO-a Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu". Pojmovi fakultet, akademija i odjel uope nisu definirani, a morali bi biti ako ih elimo koristiti u zakonu. Dodatno, u visoka uilita treba ukljuiti fakultete i akademija (problem KBF-a, prekrajnih odredbi za dekane itd.) Postupak izbora na radna mjesta, podnoenja izvjea i izdavanja dopusnice mora biti suvislo definiran.

KOMENTARI na Zakon o znanstvenoj djelatnosti Kratice: ZZD: Zakon o znanstvenoj djelatnosti ZS: Zakon o sveuilitima ZZDI: Zakon o znanstveno-istraivakoj djelatnosti (1993) ZZDVO: Zakon o znanstveno-istraivakoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003) NVZ: Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju NNVO: Nacionalno vijee za visoku naobrazbu
OSNOVNI POJMOVI

Mobilnost istraivaa: znanstvena pravna osoba upisana je u upisnik Agencije pa nikako ne moe biti inozemna Proraun znanstvene pravne osobe definiran u zakonu bitno se razlikuje od onog u zakonu o sveuilitima, iako bi se oba trebala primjenjivati na sveuilita. Zakon o znanosti predvia natjeajnu, dok zakon o sveuilitima predvia izvedbenu komponentu, a natjeajna sredstva stavlja u proraun vlastitih prihoda. Dodatno, u zakonu o sveuilitima kapitalne investicije su u osnovnom, a u zakonu o znanosti u razvojnom dijelu prorauna.

ZNANSTVENA DIELATNOST:

l. 4 ZZD (1) Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona ukljuuje temeljno, primijenjeno i razvojno znanstveno istraivanje kao i posebnosti izraene u istraivanju u znanstvenom podruju drutvenih i humanistikih znanosti. (2) Temeljno znanstveno istraivanje je teorijski ili pokusni rad poduzet prvenstveno radi postignua novih znanja o osnovama pojava i injenica. Temeljnim znanstvenim istraivanjem smatraju se i poslovi namijenjeni irenju znanstvenih, umjetnikih i tehnikih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima. (3) Primijenjeno znanstveno istraivanje je teorijski ili eksperimentalni rad poduzet radi postignua novih znanja i usmjeren prvenstveno na ostvarivanje praktinoga cilja. Primijenjenim istraivanjem smatraju se i planirana istraivanja ili kritika ispitivanja s ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za znaajna poboljanja ve postojeih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga. (41 Razvojno znanstveno istraivanje je sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenoga istraivanja i praktinoga iskustva, usmjeren stvaranju novih proizvoda i sustava te uvoenju novih procesa ili znatnom poboljanju postojeih. odgovara malo proirenim l. 2 i 3 ZZDI "Znanstvena istraivanja su temeljna istraivanja i primijenjena istraivanja. Temeljno istraivanje je teorijski ili pokusni rad poduzet prvenstveno radi postignua novih znanja o osnovama pojava i injenica (bez konkretne primjene). Primienieno istraivanje je teorijski ili eksperimentalni rad poduzet radi postignua novih znanja i usmjeren prvenstveno na ostvarivanje praktinog cilja. Razvojno istraivanje je sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog

istraivanja i praktinog iskustva, usmjeren stvaranju novih proizvoda i sustava, te uvoenju novih procesa ili znatnom poboljanju postojeih." U ZZID-u je razvojno istraivanje bilo suvislije definirano (ne kao znanstveno). Nijedan od navedena tri pojma ne spominje se nakon toga u tekstu ZZD-a pa nije jasno emu slue (ZZDVO ih nije koristio). Nije jasno o kakvim posebnostima u podruju drutveno-humanistikih znanosti predlagatelj govori u st. 1.
STRATEGIJA RAZVOJA ZNANOSTI I TEHNQLOQIIE RH

Strategija definirana u l. 5 ZZD-a po svemu je nalik na Nacionalni znanstvenoistraivaki program iz ZZDI-a. Bitne razlike su: i) program je donosio Sabor na prijedlog Nacionalnog znanstvenog vijea, ii) sadraj programa precizno je definiran u l. 13 ZZDI-a "Nacionalnim znanstvenoistraivakim programom odreuju se: - znanstvena podruja koja treba posebno razvijati, zbog dosegnute i meunarodno priznate kakvoe kojom pridonose ugledu hrvatske znanosti u svijetu, - znanstvena podruja u Republici Hrvatskoj koja treba sustavno razvijati jer su nedostatno ili uope nisu razvijena, - prvenstva u znanstvenoistraivakoj djelatnosti, - prvenstva ulaganja u znanstvenoistraivake pravne osobe, - program sudjelovanja u meunarodnim znanstvenoistraivakim projektima, - program pribave i koritenja temeljne znanstvenoistraivake opreme, - program sustavne naobrazbe znanstvenika i istraivaa, - program razvitka sustava znanstvenih informacija i objavljivanje postignua znanstvenoistraivakog rada, - potrebna sredstva Ministarstva za njegovo ostvarenje, a osobito za izvedbu znanstvenih i razvojnih istraivanja, - udio sredstava drugih ministarstava i dravnih zavoda u potpori programa te, - osnovna raspodjela sredstava za njegovu izvedbu. Osim to u ZZD-u nigdje nije naveden precizan opis Strategije, nema ni roka do kojeg se donosi. Strategije znanstvenih pravnih osoba trebaju biti usklaene s nacionalnom strategijom. Dakle, dok nema nacionalne strategije ne moe biti ni strategije znanstvenih pravnih osoba. Nije jasno niti zato Strategiju donosi Vlada, a ne Sabor.
NACIONALNO VI1EE ZA ZNANOST I TEHNOLOGI1U

Uoljiva je izrazita asimetrija NVZ-a u odnosu na NWO NWO ima 12 lanova (po funkciji ulaze Ministar, kao i predsjednik i potpredsjednik saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu), dok NVZ ima 9 lanova (po funkciji ulaze Ministar, ministar gospodarstva i lan Nacionalnog vijea za konkurentnost iz podruja gospodarstva). Dakle, udio politike u NWO-u je 1/4, a u NVZ-u 1/3 NWO imenuje i rasputa Hrvatski sabor, a NVZ Vlada NWO jednom godinje podnosi izvjee Hrvatskom saboru, dok se izvjee NVZ-a samo objavljuje na mrenim stranicama Vlade i Ministarstva (nije

navedeno mora li ga Vlada prethodno prihvatiti). Zapravo je apsurdno da tijelo u kojem sjede dva ministra podnosi izvjee Vladi. NWO podnosi prijedlog stratekog dokumenta javnih visokih uilita Hrvatskom saboru, dok NVZ podnosi prijedlog stratekog dokumenta javnih znanstvenih pravnih osoba Vladi. U toj toki st. 1 l. 8 trebalo bi dodati sukladno zakonu o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ali u tom zakonu Hrvatski sabor donosi stratekog dokumenta javnih znanstvenih organizacija. Bilo bi zanimljivo uti obrazloenje predlagatelja za ovakav nain organizacije. Umjetniko podruje uope nije zastupljeno u NVZ-u. l. 9, st 3, akademski nastavnici su po definiciji znanstvenici (zakon o visokom obrazovanju)
KATEGORIZACIJA JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA

Postupak kategorizacije javnih znanstvenih instituta je sljedei: kriterije odreuje Nacionalno vijee u kojem sjedi Ministar rjeenje izdaje Ministar, alba ide Nacionalnom vijeu u kojem sjedi Ministar i uope ne zasluuje komentar. Kategorije bi morale biti definirane zakonom, kad ve kriteriji nisu (slino kao to su definirana znantveno-nastavna i znanstvena radna mjesta) Financiranje bitno ovisi o kategoriji pa poptuno nepoznavanje kategorija upuuje na to da je financiranje trenutno potpuno nerazraeno Neke poetne toke za kriterije kategorizacije bi ipak trebalo dati zakonom, Jedino poblie to se spominje u prijedlogu je institut najvie kategorije kod zajednikog PDSa (l. 56), ali koliko kategorija ispod toga postoji ne pie nigdje. Dodatno, zar o kvaliteti visokog obrazovanja i znanosti ne brine AZVO?
ZNANSTVENE PRAVNE OSOBE

Znanstvene pravne osobe su preslik znanstveno-istraivakih pravnih osoba iz ZZDI-a. Razlika je da su u ZZDI-u kao znanstveno-istraivake pravne osobe navedeni i fakulteti (ne i odjeli), a ne samo sveuilita. Znanstveno-istraivake pravne osobe takoer su se upisivale u Upisnik, samo to je isti vodilo Ministarstvo. Da li se fakulteti i akademije mogu upisati u Upisnik ako imaju pravnu osobnost? l. 13, st 4, definicija sveuilita je kriva. Naime, sva visoka uilita se bave visokim obrazovanjem. l. 14, na sveuilitu se ustrojavaju znanstveno-nastavna radna mjesta.

l. 15, da li je strategija znanstvene pravne osobe isto to i strategija sveuilita, koja nije nigdje definirana u ZS-u? Prema st. 2, strategija razvoja javnih znanstvenih instituta i javnih sveuilita mora biti usklaenja s nacionalnom strategijom. Dakle, dok se ne donese Strategija, ne moe se poeti ni s radom na strategiji ustanove. Nikakvi rokovi se ne spominju. Da li se st 2 odnosi i na HAZU? Posredno, bez strategije javnog znanstvenog instituta ne moe se sklopiti suradnja s visokim uilitem (l. 55, st 1). Bez strategije, ne moe se poeti raditi niti na prijedlogu programskog ugovora. l. 17 definira upisnik znanstvenih pravnih osoba. St. 2 zahtjeva da je znanstvena pravna osoba osnovana prema propisu kojim se ureuju ustanove. S druge strane, privatni institut moe biti trgovako drutvo (l. 18), a privatna sveuilita takoer po novom prijedlogu ne moraju biti ustanove. U ZZDVO svi instituti su se osnivali kao ustanove. Promjena do koje je dolo u prijedlozima nije niti spomenuta u popratnim tekstovima, a kamoli obrazloena. S druge strane ZZDI je dozvoljavao osnivanje instituta kao trgovakih drutava. ZZDVO je poznavao pojmove znanstveni centar izvrsnosti i znanstveno-tehnologijski park. Tih pojmova vie nema u novim prijedlozima, a ne spominju se ni u prijelaznim i zavrnim odredbama iako ZZDVO za znanstveno-tehnologijski park npr. predvia porezne olakice.
ZNANSTVENA RADNA MLESTA

l. 34, st 3, pojam postdoktorskog usavravanja nije definiran nigdje u zakonu (pitanje nije trivijalno kakvim se na prvi pogled ini) l. 35, za razliku od visokog obrazovanja u znanstvenom institutu nema odredbe o relativno najveem udjelu radnog mjesta znanstveni suradnik l. 37, st 6 bi znaio da kod svakog javljanja na natjeaj za vie znanstveno radno mjesto znanstvenik stavlja trenutno mjesto na raspolaganje? Uojiva je prilina neusklaenost s analognim odredbama ZVO-a (ovdje uope nije definirano povjerenstvo za izbor, tamo se ne govori nita o otkazu ako se akademskog nastavnika ne izabere na vie radno mjesto itd.) l. 41, nejasno je o kakvim rokovima za izbor predlagatelj govori. U l. 37 spominju se samo rokovi za podnoenja izvjea.
ZNANSTVENI NOVAK I POSTDOKTORAND

U svim odredbama koje se tiu znanstvenih novaka i postdoktoranada treba dodati HAZU, osim javnih sveuilita i instituta. Dodatno, nejasno je zato ostale znanstvene pravne osobe ne bi mogle zapoljavati novake.

U svim odredbama bi trebalo uz sveuilite dodati kao i na njegovoj sastavnici. U suprotnom bi novaci i postdoktorandi mogli biti zaposleni samo direktno na sveuilitu, a za to bi ipak trebali imati nekoliko godina prilagodbe (osim toga kri se autonomija sveuilita po pitanju ustroja) Odredbe o dobnim granicama od 30 godina za znanstvene novake i 35 za postdoktorande su neustavne (javne slube moraju biti dostupne svima pod jednakim uvjetima, ogranienja sloboda moraju biti racionalna i opravdana to ovo zacijelo nije). injenica da se ovakva odredba nala u konanom prijedlogu je doista zabrinjavajua. l. 46, st 1 nedostaje rije doktorski isped poslijediplomski (zakon o visokom obrazovanju predvia da poslodavac plaa samo doktorski PDS) l. 46, st 1, sveuilita imaju autonomiju pri upisu studenata. Kakve posljedice za novaka nastaju ako ne uspije zadovoljiti uvjete za upis odgovarajueg doktorskog studija? l. 46, st 2, zadnja toka, odnosi li se ovo samo na novake sa sveuilita ili na sve novake. Nitko ne moe prisiliti sveuilita da koriste novake s instituta u nastavi (sveuilite autonomno bira nastavnike i suradnike). l. 48, st 1, toka 3, kako e pravo izvoenja nastave ostvariti postdoktorand koji nije zaposlen na sveuilitu? l. 48, st 2, koje posljedice nastaju ako postdoktorand ne uspije nai odgovarajuu znanstvenu pravnu osobu na kojoj bi proveo godinu dana? Otkazuje mu se ugovor o radu koji ionako traje samo tri godine ili se instituacija novano kanjava (nema odogovarajue odredbe u prekrajnim odredbama) ili se postdoktorand novano kanjava?
FINANCIRANJE

Programski ugovori definirani ZZD-om i ZS-om nemaju puno dodirnih toaka, ak se radi o razliitim konceptima, iako bi se oboje trebalo prmijeniti na sveuilita (opisano na str. 1). Ovo ukazuje na da predlagatelj zapravno nema nikakve projekcije budueg financiranja znanosti.
POTICANIE TEHNOLOKOG RAZVOIAIINOVACIIA

l. 70, st 2 program tehnolokog razvoja i inovacija opet donosi Vlada, ali kako se isti temelji na Strategiji ne treba mu se nadati tako skoro.
ZNANSTVENICI VS. ISTRAIVAI

ZZD definira znanstvenika kao osobu koja se bavi znanstvenim istraivanjem i ima doktorat ili je zaposlena na znanstveno-nastavnom, umjetniko nastavnom ili znanstvenom radnom mjestu. Bilo bi dovoljno rei koja se bavi znanstvenim

istraivanjem i ima doktorat jer bi to trebalo obuhvatiti preostale tri kategorije. Istraivai su svi ostali koji sudjeluju u znanstvenim istraivanjima (npr. novak). ZZDI je bio malo precizniji: znanstvenik je osoba u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju, dok su istraivai: struni suradnik, mlai asistent, asistent i vii asistent.

Potovani gospodine rektore, lanovi Fakultetskog vijea Fakulteta organizacije i informatike Sveuilita u Zagrebu su svojim potpisima podrali Oitovanje Vijea Pravnog fakulteta o predloenim nacrtima Zakona o sveuilitu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o visokom obrazovanju, od 27. travnja 2011. godine. Molimo da ovu injenicu uzmete u obzir kod artikuliranje eventualnih zajednikih poruka Sveuilita Ministarstvu, ako ih bude. S potovanjem, Vjeran Strahonja

Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet

Ivana Luia 3 10000 Zagreb

University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences

Ivana Luia 3 10000 Zagreb, Croatia

Tel./Phone: +385(0)1 6120-11 l;Fax: +385(0)1 6156-879; www.ffzg.hr

Klasa: 053-01/11-01/324; Urbroj:3804-850-11-2

G. PREDSJEDNIKU REPUBLIKE HRVATSKE G. PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA GDI PREDSJEDNICI VLADE G. PREDSJEDNIKU SABORSKOGA ODBORA ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ZNANOST G. REKTORU SVEUILITA U ZAGREBU

Zakljuci Vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu o paketu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveuilitu

Vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na izvanrednoj sjednici 9. svibnja 2011. prihvatilo je ove zakljuke: a. Vijee Filozofskog fakulteta odbacuje postupak donoenja paketa prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveuilitu te trai da se prijedlozi zakona povuku iz procedure i trajno i u cijelosti odbace zbog ugroavanja autonomije sveuilita, netransparentna naina izrade prijedloga, poticanja neprimjerene privatizacije i komercijalizacije znanosti i visokoga obrazovanja.

b. Pri je izrade novih prijedloga zakona kojima e se reformirati i regulirati podruje znanosti i visokoga obrazovanja potrebno je donijeti Strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, i to ne nameui ju odozgora nego provodei raspravu u akademskoj zajednici da se doe do najboljih rjeenja. c. Predloeni su nacrti zakona u velikom dijelu odredaba suprotni Ustavom zajamenoj autonomiji sveuilita i odlukama Ustavnoga suda, a ona pripada u

temelje europske sveuiline tradicije; nisu utemeljeni na dobroj i uspjenoj hrvatskoj ni europskoj visokokolskoj praksi, ne obaziru se na postojee stanje (personalno, materijalno, financijsko) u hrvatskome visokom kolstvu, znanosti i drutvu u cjelini te su nomotehniki nepopravljivo neureeni, nejasni i dvosmisleni. Da se i prihvate u saborskoj proceduri, a da se obratimo europskim tijelima, morali bi zbog niza pojedinosti izazvati ponovno otvaranje 25. i 26. pregovarakoga poglavlja o znanosti i istraivanju i o obrazovanju i kulturi s Europskom Unijom. d. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske, unato brojnim prosvjedima i apelima koji dolaze iz akademske zajednice, uputi prijedloge zakona u saborsku proceduru. Vijee e se Filozofskoga fakulteta prikloniti svim oblicima legalnoga i legitimnoga pritiska, ukljuujui i trajk, kako bi se sprijeilo donoenje ovoga tetnoga paketa zakona. U Zagrebu, 9. svibnja 2011.

Prilozi: Primjedbe FF Sveuilita u Zagrebu na ZS Primjedbe FF Sveuilita u Zagrebu na ZOVO (naknadno) Primjedbe FF Sveuilita u Zagrebu na ZZD

SVEUILITE
UNIVERSITAS

SPLITU
SPALATENSIS

STUDIORUM

C E N T A R ZA U N A P R J E E N J E

KVALITETE Split, 9.05.2011.

Na 18. sjednici Vijea Centra za unaprjeenje kvalitete, odrane 9. svibnja 2011. godine pod tokom Ad./3. Rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu Vijee Centra za unaprjeenje kvalitete jednoglasno je donijelo sljedei: ZAKLJUAK 1)Nakon provedene rasprave na Vijeu Centra za unapreenje kvalitete Sveuilita u Splitu, zakljueno je da tekstovi predloenih Zakona ne jame funkcioniranje sustava za praenje i unapreenje kvalitete na sveuilitima. Naime, predlagatelj navodi da e jedna od posljedica koja e proistei donoenjem Zakona o visokom obrazovanju, biti i stvaranje okvira za ustrojavanje mehanizma osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja. Meutim, u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju doslovno niti jedna odredba nije posveena nainu ustrojavanja, tijelima za provoenje ni kriterijima za vrednovanje "okvira za stvaranje mehanizma osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja". tovie, suprotno, stupanjem navedenog Zakona u potpunosti bi se uruio postojei okvir za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na sveuilitima, sa nesagledivo tetnim i nepopravljivim posljedicama. Primjerice, nije sustavno definirano studentsko vrednovanje kojim se vrednuje kvaliteta studija, kvaliteta pojedinih kolegija unutar studija te posebno drugi pokazatelji kojima se osigurava kvaliteta i uinkovitost ustroja i izvedbe nastave na visokom uilitu. 2) Smatramo daje za donoenje propisa kojima bi se uinkovito uredilo pitanje sustava za praenje i provoenje kvalitete visokog obrazovanja, trebalo ostaviti primjereni rok za javnu raspravu, a posebno u okviru akademske zajednice, koja je i njihov krajnji korisnik. 3) lanovi Vijea Centra za unaprjeenje kvalitete jednoglasno su miljenja da su nacrti prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu u predloenom obliku neprihvatljivi jer su suprotni Ustavom zajamenoj autonomiji sveuilita te kre i anuliraju zajamenu autonomiju fakulteta i znanstvenika, a posebno istiemo da su suprotni ope proklamiranim naelima i nastojanjima oko kvalitete rada te poticanja izvrsnosti na naim visokim uilitima. Vijee Centra za unaprjeenje kvalitete predlae da se ovi prijedlozi Zakona odbace te da se pristupi izradi potpuno novih nacrta u to trebaju biti ukljueni lanovi nae akademske zajednice, vrsni znalci i dobri poznavatelji hrvatskoga visokog kolstva i njegovih pravnih temelja.

VODITELJ CENTRA: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir

Sveuilite u Splitu Livanjska 5/II, 21000 Split Tel.: (385) 21 558-213 Fax:(385) 21 558-220

e-mail: kvaliteta@unist.hr www.unist.hr MB 03129306, OIB 29845096215 /R 2330003-1100025103

Ha sjednici dekanskog kolegija koja je odrana 10. svibnja 2011. godine, dekani i prodekani: Filozofskog fakulteta, Graevinsko-arhitektonskog fakulteta, Katoliko bogoslovnog fakulteta, Kincziolokog fakulteta, Pravnog fakulteta, Prirodoslovno matematikog fakulteta i Umjetnike akademije Sveuilita u Splitu, u sfcadu s odlukama njihovih fakultctsakib vijea, donijeli su sljedee ZAKLJUKE (1) Trai se da rektor Sveuilita u Splitu, prof. dr. sc. Ivan Pavi, sazove tematsku sjednicu Senata dana 16. svibnja 2011. godine, na kojoj bi se raspravljalo i donijela odluka o Nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. (2) Predlae se da Senat Sveuilita u Splitu, na temelju odluka fakultetskih vijea, donese sljedee ODLUKE a) Odbijaju sc u cijelosti tekstovi Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, te se trai da se povuku iz postupka usvajanja; b) Prije izrade novih prijedloga Zakona, kojima c se reformirati i regulirati podruje znanosti i visokog obrazovanja, potrebo je donijeti Strategiju razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj; c) U izradi Strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, potrebno je osigurati sudjelovanje predstavnika sveuiline i akademske zajednice, koji bi bili imenovani od strane ovlatenih tijela sveuiline i akademske zajednice. Prilikom ustrojavanja povjerenstva za izradu Strategije i spomenutih Zakona, treba osigurati ravnopravnu zastupljenost svih znanstvenih podruja, visokih uilita i znanstvenih ustanova; d) U postupku donoenja Strategije i spomenutih Zakona, nuno je prethodno provesti javnu raspravu i uvaiti miljenje akademske zajednice kako bi sc dolo do najboljih rjeenja.

TOOO/TOOO

XlldS ISLTCffilV INAVHd

Z6S C6C XZ 2SC+ TV KVfS:TT TtOZ SO/OT

Hf.i! -Ht
* ,Mt % i .> URED PREDSJEDNITVA Broj: 0 1 - 4 5 5 / 1 1 Zagreb, 10. svibnja 2011. GOSPO0ARSKOSOCIJALNO VWEfiE P r e d m e t : Sta|alBta SSSH o nacrtima pfijdloga zakona o sv**filiMu, o vnofcam obrazovanju i m a r t i t v w o j dj-eUtnosti - dosfovgo se

Primjedbe rta

koncept pnKftolewh catena

SSSH dri da jc u ciiju Dostaanja druitvenog konsenzusa trebate provesti odgovarajuu siru javnu raspravu kao i (ifistituclarMillziranl|i civilni i socijalni dijalog kako bi se utvrdili tl]evl reforme prema kojima je- trebalo oblikovati koncept t konkretna lakonska rjrfenj; Temeljni konotpt na kojemu su zakoni Urasli nije razvoj drutva jnanja ve ekonom/je m a / f j a i Funkcije navedemh sustava su, kako sada stoji u nacrtima prijedloga zakona, zadovoljavanje potreba gospodarstva (iako jc upitan pojam gospodarstvo* pa se ak n e koriste sintagme .privatni t javni sektor" ve gospodamvc. i javni sektor"!. Meutim, cilj nam tretoa b't> isti: razvoj zakonodavnog okvir koj< t e (visoko) obrazovanje tretirats kao javne dobro i uini ga dostupnim i s i teritorijalna) svima Obrazovanje je t;uso pravo, a n e prMtegija, pa ga u s-mnin t i u t b e od opeg interesa n e smiju obiikovati p o t r e b e Ssapta4a. N e t o od pretoerHh zafconsfah rfeSenja b u d e sumniu da te u r e d n i procesi preustroja sveuilita mogla krenuti k* kome'r'jalrraciji visokog obrazovanja ( i t o ie, pod naletom neoMberalne ideologije, trenutna i europski svjtski trend). Meutim, obrazovanje ( znanost ne smiju < e ograniiti na primjenjivost", jer t o > znai podrediti ih y n o interesima gospodarstva" tonije time oni postaju ..usluna m a n o s t ja ovisnu privredu" 3 . injenice govore a lom d.i se privatno tvrtke sve vie povlae iz ulagano u istraivanja i da tu ulogu sve- vile preuzimaju javna sredstva kroz sveuilita - kapital naprosto koristi znanstveni i struni kpatitut sveuiliita u borbi za to veti profit, a sveufiliina i znanstvena zajednica podreuju se njifiovim prioritetima Na sr i1:' u isto tako raste i globaln otpor ovom konceptu P r i m j e d b e vezan uz

autoftamtto sveuoiKsta juMjuufcid upfriiani< Hnancjranel

S5SH k o d ari upttnwn proklamirano potivanje naete a u t o n o m y j w { i H w dok se umjesto jaanja raa^o.'o >omost> nad ovim javnim institucijama zapravo uvod .p<sHtki nadzor (ogleda se u drastinom smanjivanju roja onih koji upravljaju svcutliitiina, u namu izbora lanova upravnih t i j e l a , nainu financiranja, definiranju sadraja rada... i Podsjeamo: Ustavom AH (lanci 67 i 6S.) i a jame na je autonomija wruifiSU Odluka Ustavnog suda U i 902/1999. takoer govori o tumaenju ovih ustavnih odredbi i autonomija i ogranienje autonomije),

Or.sc. Rastke Moi*, goworvci o situ*}u Sloveniji

Upravo i m ovim p i t a n i m * akadefriska zajednica .suprotstavila precRotenim rkmtiRM, upozoravajui na po*lged<ce pr*diotenih rjeienja. Profesori i w M - . t t i m m o b t j e n u l n o treteaj slobodu ta s t j e c a j e r prenoenje manja radi vrijednosti koje martu* ijmo po wtbi. i-tw UpamtMa v r t f e & m t tmnpk s a m o je dio n j e g o w ukupne vrijednost Neka od pnedfoieniift rjeienja (sastuv I nadlelndstl Nacionalnog vijea ta visoko obrazovanje, Rektor*. Snata, Sv ui I lino* vijea.. 5 kriju opasnost ozbiljnog zadiranja politike u autonomiju swrfHKtB Pcwtojl o p i s n o s t da ubudue .vf> vie znanstvenog osoblja radi na nesigurnim poslovima i t o ih u borbi za egzistenciju I uvjet razvoja osobne karijere dovodi u podreeni poloaj. 5 d r u f strane, studenti i njihove potrebe i dalje nisu sredite visokoobrazovne djelatnosti niti od objekta potuju subjektom odluivanja < upravljanja, a u odnosu na zodovoijo<*an/r potreba goiffoc/o/itvu postat e usputni proizvod.

Pgfftb*tfgnriS-frefrit),fijvfdetiih rltkB^ja
SSS, * *

nadajje, drf < da

pnj-elon sadre pozitivrce p o m a k e oal kojih o. neke vaijsio dodtr U cilju osiguranja tifspi.Mnog visokog obrazovanja, treba precizirati da e so upisnine u d j e k f i n a n c i r a t i a driavnog prorauna t e precizirati kmeriie. Potrebno je doraditi m^ere kojima se podii i jamiti kvaliteta javnog tkohtva U

uiela visokoobrazovanih u ukupnom stanovnitvu, meutim, nije trfirtjene evofjno na njihovoj apsorpciji kroz trUile rada (ne otvara se dcwfjari broj radnih mjesta) pa se nastavlja trend odlaska mladih, visoko obradovanih kadrova u inozemstvo, Stoga je teSko taposMvil* odrivu vetu umedu ovih zakona i potreba hrvatskog trita rada kao dijela ukupnih druitveriih potreba Ovo tim prije <rc je prtdviiro prvo usvajanje zakonskih prijedloga, a tek potom usvajanje strategije raivoja visokog obrazovanja i znanosti! Na kraju tzralavamo sljedeu boiaran: s obzirom na petkapatitirano. hrvatskih poslodavaca ?,> dugorono planiranja ko i njihovu nespremnost na investiranje Isomo 10 posto prihoda mtituta i 6 posto prlboda fakulteta'" dolazi ii privatnog sektora), te 5 obzirom na nejasno definirali odtius izmeu javnih privatnih vKohh uiliita, za oekivati jo da c. po ve oprobanon modelu u zdravstvu, I u obrazovanju doi do anaajnijeg prelijevanja javnog novca u privatn? Olepovc1 $SSH prdl:

hijc rairaena horizontalna protonost; pitanjima financiranja nije jasnije omeeno ito s. financiranjem itvan profitar-iikog i ^ e w i Iilietfer p t ^ 9 ) W ( f f t bojazan da e i- predvienim nal^om <m*rra'v dowiti o pitanje odrtivost humanistikih fakulteta. Napomnfmo da je u nizu -drugih dokumenata fi njihovih ciljeva; utvrena potreba pcvccama

1. S obzirom na netransparentnost dosadanjeg procesa urade ovih zakonskih prijedloga: povua prijedloge II procedure i ukljuiti predstavnike raintr*$!ran* Javnosti - naime, Informiranje. ukl|u#f*o*l i dogovaranje zajednikih rjeianja temelj tu budue poitivanja I u8ifcM*tl koga ikona; Drtlmo da nema razlomi hitnim usvajanjem Mh zakona t da je na raspolaganju d e v i n o v w n w a ta raspravu I doprinos zahttefsmranih. a u irem drxdhwwm intartrsu. 2. U buduim prijedlozima ovft> zatona svakako beba predvidjeti prtj#Uuna razdobfja do njihov* puo* primjn#
Pft|dnrk S55M ..

Sveuilite u Zagrebu
Senat
Klasa: 602 - 04/11 - 04/5 Urbroj: 380 - 020/084 - 1 1 - 6 Zagreb, u. svibnja 2011.

Zakljuci Senata Sveuilita u Zagrebu o nacrtima Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti
Sveuilite u Zagrebu svjesno je svoje tradicionalne misije pokretaa drutvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske. Upravo stoga suoeno sa izazovima 21. stoljea u europskom i globalnom visokoobrazovnom i istraivakom prostoru Sveuilite je pokrenulo niz promjena sloenog sveuilinog ustroja, racionalizaciju i poboljanje svog djelovanja, posebno kroz daljnje integrativne zahvate. Prolazei kroz te promjene uoavamo kako je na samom Sveuilitu, ali i nacionalnoj razini nuno provesti daljnje korijenite i sustavne reforme kao preduvjet za gospodarski oporavak i bre ukljuivanje Republike Hrvatske u europski prostor. Prijedlog novog zakonodavstva koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta uputilo u postupak 19. travnja 2011. godine vrijedan je pokuaj suoavanja s potrebom provoenja takvih reformi. Meutim rasprava provedena na Sveuilitu u protekla tri tjedna pokazala je da ova inicijativa Ministarstva nije prihvatljiva akademskoj zajednici kako zbog uvodnih polazita tako i zbog niza normativnih rjeenja koja nudi. U tom smislu Senat Sveuilita u Zagrebu posebno istie sljedee toke za koje se ira obrazloenja mogu nai u prilogu: 1. Republika Hrvatska u ovom trenutku nema nacionalnu strategiju razvoja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti pa je nemogue sagledati svrhu i ciljeve donoenja zakona. U izradi nacrta prijedloga zakona nije potivana propisana i uobiajena procedura. Za provedbu navedenih zakona potrebna su znatna dodatna sredstva koja nisu osigurana u projekcijama dravnog budeta za naredne godine. Pojedine odredbe predloenih nacrta protivne su Ustavu Republike Hrvatske, pravu Europske Unije, postulatima vladavine prava te utvrenim smjernicama razvoja visokog obrazovanja i istraivanja u Europskoj Uniji. Implementacijom navedenih zakona u mnogim bi se segmentima bitno ugrozila funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraivanja.

2. 3.

4.

5.

6.

Predloeni nacrti zakona imali bi za posljedicu pad kvalitete visokog obrazovanja i istraivanja te nekonkurentnost hrvatskih studenata, nastavnika i istraivaa u europskom prostoru.

7.

Predloenim nacrtima zakona onemoguava se uspostava istraivake izvrsnosti sveuilita i relativiziraju se sveuilini studiji unutar binarnog sustava.

8.

Unato javnim proklamacijama mnoga predloena rjeenja socijalno su neosjedjiva te bi dovela d o smanjene dostupnosti visokog obrazovanja studentima loijih sorio-ekonomskih prilika. Predloeni zakonski nacrti mogli bi dovesti do slabljenja visokog obrazovanja kao javnog dobra, uz otvaranje mogunosti pogodovanja interesima privatnog kapitala.

9.

Uzimajui u obzir n a v e d e n e toke i provedenu raspravu Senat Sveuilita u Zagrebu je na sjednici IO. svibnja 2011. g o d i n e donio sljedee zakljuke: 1. navedeni nacrti nisu prikladni za upuivanje u daljnju proceduru; 2. prije donoenja novih zakona potrebno je izraditi nacionalnu strategiju o razvoju visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti za naredno desetljee; 3. pojedini dijelovi predloenih nacrta prijedloga zakona mogu se ukljuiti u polazita za izradu nacionalne strategije i budueg zakonodavstva. Stoga Senat Sveuilita u Zagrebu predlae Vladi Republike Hrvatske d a : 1. nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona 0 visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti povue iz daljnje procedure; 2. osnivanjem radne skupine pokrene izradu nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja, uputi je Saboru RH na usvajanje i pristupi izradi novih zakonskih rjeenja; 3. radnu skupinu ine kompetentni slubeni predstavnici vodeih nacionalnih institucija u podruju visokog obrazovanja i istraivanja uz druge predstavnike politikih i drutvenih struktura.

Senat izraava punu spremnost Sveuilita u Zagrebu za djelatno sudjelovanje u svim etapama rada na nacionalnoj strategiji i novom-zakonodavstvu.

Rektor Prof. dr.

:. AlejaBjeli sa

S V E U I L I T E
UNIVERSITAS

SPLITU
SPALATENSIS C E N T A R

TUo,

STUDIORUM

S V E U I L I N I S T U D I J S K I ZA S T U D I J E M O R A Livanjska 5 / I I I , 2 1 0 0 0 Split, Fax: ( 3 8 5 ) 21 3 4 8 - 1 6 3

Tel.: ( 3 8 5 ) 21 5 5 8 - 2 1 4 e-mail: ssifner@unist.hr REPUBLIKA HRVATSKA 533 - MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA Primljeno: 13.5.201115:22:42 Org. jed. -07 Pril. 0 Vrij. 0

Klasa: 602-04/11-01/0002 Ur.br.: 2181-209-11-0001 U Splitu, 11. svibnja 2011. Ministarstvo zn Donje Svetice 3: 10000 Zagreb

Klasifikacijska oznaka
011-02/11-01/00036

Urudbeni broj: 2181/01-380-11-0001

(12934561

Predmet: Oitovanje Sveuilinog studijskog centra za studije mora Sveuilita u Splitu o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti Nakon rasprave, u koju su bili ukljueni svi nastavnici Centa za studije mora, kao i lanovi Strunog kolegija, zakljueno je su da nacrti prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju, i nakon izmjena, velikim dijelom neprihvatljivi. Neke od primjedbi na navedene nacrte su sljedee: - prije kreiranja nacrta prijedloga ovih triju zakona trebalo bi donijeti nacionalnu strategiju o razvoju znanosti i visokog obrazovanja na ijim osnovama bi se gradili navedem zakoni, - rui se jedno od temeljnih prava Sveuilita - pravo na autonomiju, koje je zagarantirano Ustavom RH, te se onemoguuje da Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, - kao imperativ postavlja se komercijalizacija i trina orijentacija visoko-obrazovne nastavne i znanstvene djelatnosti, ime se u pitanje dovode neke osnovne vrijednosti koje se tradicionalno vezane uz visoko-obrazovne i znanstvene institucije, - koi se napredovanje znanstveno-nastavnih kadrova koji svojim radom i rezultatima to zasluuju, inzistiranjem na tzv. piramidalnom sustavu", - mladim znanstvenicima oteava se put i budunost ini nesigurnom, npr. neophodnim boravkom u inozemstvu u trajanju od godine dana i osiguravanjem radnih mjesta samo za manjinu u sustavu znanosti i visokog obrazovanja,

- djelatnici u institutima i na sveuilitu izjednaeni su iako su obaveze nastavnika na sveuilitu znatno vee jer, osim znanstvene, obuhvaaju vrlo zahtjevnu i obaveznu nastavnu komponentu, - predloeni nain financiranja nije transparentan i ne garantira pravednu raspodjelu financijskih sredstava. Zakljuno, miljenja smo da nacrti prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti u sadanjem obliku velikim dijelom nisu prihvatljivi te se predlae njihovo ponovno kreiranje, uz znatniju zastupljenost cjelokupne akademske zajednice i zainteresirane javnosti u procesu njihove izrade.

Doe. dr. sc. Svjetlana Krstulovi Sifiier

INSTITUT ZA DRUTVENA ISTRAIVANJA U ZAGREBU INSTITUTE FOR SOCIAL RESEARCH - ZAGREB, REPUBLIC OF CROATIA
Web: www.idi.hr Email: idiz@idi.hr 10000 Zagreb, Artirueva 11/11, p.p. 280 , OIB: 11986338639 iro raun: 2360000-1101349645 IBAN: HR5823600001101349645 Tajnitvo: +(385)(1) 48 10 264; fax: +(385)(1) 48 10 263 Raunovodstvo: +(385)(1) 48 38 108; fax: +(385)(1) 48 10 263

Ur. broj: 453-01-92/11. Zagreb, 12. svibnja 2011. Na sjednici odranoj 10. svibnja 2011. godine Znanstveno vijee Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu je nakon provedene rasprave jednoglasno usvojilo sljedee
Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti

Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti iz travnja 2011. godine, unato stanovitim poboljanjima, u svojoj osnovnoj intenciji i regulativi ne odstupa od Nacrta Zakona o znanosti iz listopada 2010. godine, to ga je veliki dio znanstvene zajednice u Hrvatskoj, ukljuujui i IDIZ, u javnoj raspravi ocijenio neprihvatljivim. Polazei od te injenice, kao i Ustavom Republike Hrvatske zajamene autonomije znanstvenog stvaralatva i znanosti kao javnog dobra te potrebe da se znanstvena djelatnost uredi na nain koji e pridonijeti integraciji hrvatske znanosti i drutva u referentno europsko okruenje, primjedbe su koncentrirane na nekoliko kljunih dimenzija zakonskog prijedloga koje nisu u skladu s proklamiranim naelima i razvojnim potrebama. 1. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti ne zasniva se na strategiji razvoja znanstvene djelatnosti koja bi morala prethoditi zakonskom normiranju. Prezentirana preambula (Ocjena stanja) zbog niza nedostataka, proizvoljnih podataka i konstatacija neprihvatljiva je kao analitiki dokument kojim se neuspjeno pokuava argumentirati predloene promjene vaee zakonske regulative i supstituirati nepostojanje strategije razvoja znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. 2. U Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i nadalje je dominantna tendencija centralizacije odluivanja i smanjivanje autonomije znanstvenih ustanova i znanstvenog rada na to upuuje: - sastav, nain imenovanja i nadlenosti Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju; - smanjivanje ovlasti i predstavljenosti znanstvenika i istraivaa u znanstvenim vijeima instituta; - poveavanje ingerencija upravnih vijea i ravnatelja ime se poveava upravljaki utjecaj dravne uprave na rad instituta; - nejasna procedura pregovaranja o programskim ugovorima to otvara prostor politikom voluntarizmu u odluivanju o financijskim uvjetima rada i poveava zavisnost javnih znanstvenih instituta o izvrnoj vlasti; - uvoenje obveze javnih znanstvenih instituta da izrauju znanstvene i strune podloge prema potrebama dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pri emu nije definiran opseg takvih poslova koji stimuliraju struni na raun znanstvenoga rada, nije propisana procedura kojom se ti poslovi dodjeljuju

INSTITUT ZA DRUTVENA ISTRAIVANJA U ZAGREBU INSTITUTE FOR SOCIAL RESEARCH - ZAGREB, REPUBLIC OF CROATIA
institutima niti su ureena meusobna prava i obveze potencijalnih naruitelja i izvrilaca. 3. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti ne osigurava adekvatan i transparentan sustav vrednovanja i razvoja znanstvene djelatnosti iz sljedeih razloga: nisu definirani kriteriji niti utvreni uvjeti za postizanje znanstvene kvalitete i izvrsnosti ukljuujui kategorizaciju javnih znanstvenih instituta;

- nisu uspostavljena nezavisna struna tijela koja jedina mogu kvalificirano obavljati zadau vrednovanja znanstvenih ustanova, projekata i znanstvenika; - nije predvieno znanstveno kompetentno vrednovanje projekata o kojima se pregovara u procesu sklapanja programskih ugovora; - nije sustavno rijeeno zapoljavanje u sustavu znanosti i znanstveno usavravanje i napredovanje istraivaa; - odreeni su prekratki (trogodinji) rokovi trajanja programskih ugovora koji nisu u skladu s petogodinjim vaenjem nacionalne strategije, kao temelja definiranja stratekih ciljeva istraivakih programa ustanova, to onemoguuje dugoronije strateko planiranje razvoja znanstvenoistraivake djelatnosti instituta, kao i provoenje sustavnih i longitudinalnih istraivanja kompleksnih drutvenih fenomena i procesa. Zbog navedenih razloga kao i nepotivanja primjerene procedure u pripremi zakonskog prijedloga, Znanstveno vijee Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu predlae da se Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti povue iz procedure. Znanstveno vijee smatra da izradi novog zakonskog prijedloga mora prethoditi analiza postojeeg stanja s jasno definiranim ciljevima koji se ele postii zakonskim promjenama, kvalificirana javna rasprava involviranih znanstvenih ustanova i znanstvenika te definiranje nacionalne strategije razvoja znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Ravnateljica Instituta prof, dr, sc, Vlasta lltm

Predsjednica Znanstvenog vijea

dr. sc. Katarina Prpic

fUthi

LUv

IDIZ

2/2

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUILITE U SPLITU P R A V N I

FACULTAS IURIDICA UNIVERSITAS STUDIORUM . SPALATENSIS *

F A K U L T E T
FACULTY OF LAW UNIVERSITY OF SPLIT CROATIA

21000 Split, Domovinskog rata 8. HRVATSKA Centrala: 393-555. Dekanat: 393-502, Fax: 393-597, E-mail: dekanat@pravst.hr OI8 03541568700, iro raun br.: 2330003-1100030638

Klasa: Ur.broj: Split, 13. svibnja 2011. godine

SENATU S V E U I L I T A U SPLITU Livanjska 5 21 000 - Split

OITOVANJE
1/ U svezi s raspravom koja se vodi u akademskoj zajednici i ire o Nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu smatra da se radi o tekstu koji nije doivio znatnije i znaajnije izmjene u odnosu na prvobitne verzije, a i one malobrojne izmjene uinile su njegove odredbe jo neustavnijim, nepopravljivijim i neprihvatljivijim. Stoga Pravni fakultet Sveuilita u Splitu istie iste prigovore i prijedloge koje je donijelo Fakultetsko vijee na svojoj sjednici odranoj 22. oujka 2010. godine. Drugim rijeima, Fakultetsko vijee je donijelo sljedee

ODLUKE 1.1. Odbijaju se u cijelosti tekstovi Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, zbog toga to: su u velikom dijelu odredbi suprotni Ustavom zajamenoj autonomiji sveuilita i odlukama Ustavnog suda broj U-I-902/1999. od 26. sijenja 2000. i U-I-1707/2006. od 20. prosinca 2006.; nije ostavljen rok za javnu raspravu; nisu utemeljeni na dobroj i uspjenoj hrvatskoj visokokolskoj tradiciji;

ne uvaavaju postojee stanje (kadrovsko, meterijalno, financijsko) u hrvatskom visokom kolstvu, znanosti i drutvu u cjelini; su nomotehniki nepopravljivo neureeni, nejasni i dvosmisleni; bi s ovakvim rjeenjima bili teko provedivi u praksi te bi izazvali pravnu nesigurnost i nepopravljivu tetu za akademsku zajednicu. 1.2. Kako Nacrti prijedloga spomenutih Zakona imaju toliko nedostataka da se ne mogu bitnije popraviti amandmanima, Fakultet predlae da se pristupi izradi potpuno novog teksta spomenutih Zakona koji bi bili utemeljeni na sljedeim naelima: a) odredbama l. 68. Ustava Republike Hrvatske i obvezujuim odlukama Ustavnog suda broj U-I-902/1999. od 26. sijenja 2000. i U-I-1707/2006. od 20. prosinca 2006. i vaeim zakonima; aa) kojima se jami autonomija sveuilita, ali i fakulteta i svih znanstvenika; ab) kojima se titi akademska samouprava fakulteta koja se oituje u: slobodi znanstvenog, umjetnikog i tehnolokog istraivanja i stvaralatva, utvrivanju obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa, izboru nastavnika i elnika, odluivanju o kriterijima upisa studenata, utvrivanju unutarnjeg ustroja, ukljuujui i autonomno pravo na donoenje odluke o vlastitom pravnom statusu, odnosno pravnoj osobnosti. b) interesnom (funkcionalnom) integriranju sveuilita', c) sudjelovanju sastavnica/fakulteta u upravljanju i odluivanju na sveuilitu; d) mogunosti asimetrinog modela ustroja sveuilita, na nain da se nova sveuilita ustrojavaju s odjelima, a da stara" i najvea sveuilita mogu biti ustrojena sa sastavnicima (odjelima ifakultetima) bez pravne osobnosti te sastavnicama/fakultetima s pravnom osobnou; e) uvaavanja stajalita, interesa i potreba akademske zajednice, to pretpostavlja vee i aktivnije sudjelovanje predstavnika sveuilita, fakulteta i drugih sastavnica sveuilita i znanstvenika u kreiranju novoga radnog teksta navedenih zakona; f) uvaavanja postojeeg kadrovskog, meterijalnog ifinancijskog stanja i potreba u hrvatskom visokom kolstvu i drutvu u cjelini; g) uvaavanja dobre i uspjene hrvatske visokokolske tradicije.

II/ Pravni fakultet Sveuilita u Splitu svoje stajalite o predloenim nacrtima Zakona dao je i u zajednikoj izjavi za javnost etiri dekana hrvatskih pravnih fakulteta od 2. svibnja 2011. godine, te i dalje ustraje na toj izjavi.

III/ Pravni fakultet Sveuilita u Splitu u potpunosti podrava zakljuke dekanskog kolegija odranog 10. svibnja 2011., te predlae da navedene zakljuke Senat Sveuilita u Splitu usvoji u cijelosti i neizmjenjene i donese ih kao svoju odluku na tematskoj sjednici Senata posveenoj Nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti.

Predlae se da Senat Sveuilita u Splitu, na temelju odluka fakultetskih vijea, donese sljedee ODLUKE a) Odbijaju se u cijelosti tekstovi Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, te se trai da se povuku iz postupka usvajanja; b) Prije izrade novih prijedloga Zakona, kojima e se reformirati i regulirati podruje znanosti i visokog obrazovanja, potrebo je donijeti Strategiju razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj; c) U izradi Strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti, potrebno je osigurati sudjelovanje predstavnika sveuiline i akademske zajednice, koji bi bili imenovani od strane ovlatenih tijela sveuiline i akademske zajednice. Prilikom ustrojavanja povjerenstva za izradu Strategije i spomenutih Zakona, treba osigurati ravnopravnu zastupljenost svih znanstvenih podruja, visokih uilita i znanstvenih ustanova; d) U postupku donoenja Strategije i spomenutih Zakona, nuno je prethodno provesti javnu raspravu i uvaiti miljenje akademske zajednice kako bi se dolo do najboljih rjeenja.

IV/

Radna skupina Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu analizirala je postupak izrade navedenih Zakona, njihovo prezentiranja javnosti, pravna rjeenja i pravne posljedice eventualnog donoenja navedenih Zakona, te je u tom smislu izradila pravno miljenje koje se nalazi u prilogu ovom OITOVANJU. Prilaganje pravnog miljenja nema za cilj utjecati na eventualnu izmjenu ili doradu pojedinih rjeenja u postupku donoenja navedenih Zakona, nego upravo suprotno, cilj pravnog miljenja, odnosno pravne analize jest ukazati na nemogunost kvalitetne dorade predloenih Zakona i na nunost njihovog odbijanja i povlaenja iz rasprave i postupka donoenja.

Dekan

Prof. dr. sc. Boris Buklija

UNJVE^STTRS

iiavka Krautzeka bb H f 1 OC Rijeka R O Tel + S85 SI 265 713 f-aki +385 51 265 799 univeritas>univenitas.hi' www.univer5itwt5.hr

Od: Datum:

Udruga za razvoj visokoga kolstva Universitas" 13. svibnja 2011. 2 Udruga za razvoj visokoga kolstva Universitas" upuuje IZJAVU ZA JAVNOST

Ukupan broj stranica:

o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu

Udruga za razvoj visokoga kolstva Universitas u vie je navrata izjavama za javnost doprinosila javnoj raspravi o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveuilitu. Izjavom od 28. listopada 2010. godine istakli smo da su

predloeni zakoni u suprotnosti s naelom autonomije sveuilita te da, usvoje li se, ozbiljno ugroavaju funkcioniranje ionako nagrienog sustava visokog obrazovanja i znanosti.

Ovaj stav potkrijepili smo argumentima. U meuvremenu je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta na svojim stranicama objavilo nove verzije prijedloga zakona.

Universitas smatra da u novim verzijama nije dolo do revizije dijelova koji se odnose na temeljna naela funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, te da nisu uklonjeni prijepori na koje je ukazivala akademska zajednica u svojim brojnim reakcijama. Zbog toga smatramo da je

neprimjereno

ustrajati na daljnoj reviziji predloenih zakona.

Budui da se radi o strateki znaajnim promjenama smatramo da bi analize koje bi prethodile zakonskim rjeenjima trebale ii putem istraivakih projekata u kojima bi se izvrila usporedna analiza svjetskih iskustava i propitivali razni aspekti implementacije odabranog modela u hrvatskoj praksi, i to za dugorono razdoblje. Priprema resursa, odnosno postavljanje sustava potpore provedbi zakona takoer je iznimno vaan aspekt o kojemu treba voditi rauna.

Svojim stavom da se predloeni zakoni povuku

iz procedure

i u cijelosti

odbace

Universitas se pridruuje veini akademskih institucija koje su do sada oglasile svoje stavove.

Za Universitas: Prof. dr. sc. Jasminka Ledi, predsjednica

.... Klasa: 602-04/11-01/9 Urbroj: 2170-57-11 -01 -5 Rijeka, 16. svibnja 2011.

SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI 51000 Rijeka, Studentska 2 tel: 051 338411 fax: 051 336 755

Na temelju lanka 29. Statuta Pomorskog fakulteta Sveuilita u Rijeci Fakultetsko vijee na 98. sjednici odranoj 16. svibnja 2011. godine donijelo je jednoglasno sljedee OITOVA NJE na nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti OPE PRIMJEDBE Osnovna primjedba na nacrte Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti (daljnjem tekstu: Nacrti zakona) jest da su neprimjereno kasno dani na javn u raspravu. Takoer, dvojbena je potreba donoenja Nacrta zakona, budui da je to poglavlje pregovora s Europskom unijom ve zakljueno. Posebno se istie neprihvatljivo postupanje predlagatelja Nacrta zakona koji su rezultat rada politikog tijela ministarstva i povjerenstava iji su lanovi imenovani od strane izvrne vlasti, te nisu prijedlog akademske zajednice. Nedopustivo je da se Nacrtima zakona potie rasformiranje i raslojavanje meunarodno etabliranih fakulteta i izvorinih osnova sveuilinog udruivanja. Ope primjedbe na Zakon o znanosti Definicija znanstvenika kao osobe izabrane na radno mjesto, bez doputenja da osoba stekne znanstveno zvanje bez sklapanja ugovora o radu, neprihvatljiva je, diskriminirajua i demotivirajua za sve osobe koje se bave znanou, uspjene su u tome i opravdano oekuju da im se prui odreena satisfakcija i priznanje izborom u znanstveno zvanje i bez zaposlenja na znanstvenom radnom mjestu. Kada je rije o znanstvenim pravnim osobama treba izrijekom navesti fakultete i na taj im nain pridati odgovarajui znaaj kako u obavljanju znanstvenih istraivanja tako i u sveukupnoj ulozi koju oni imaju za razvoj Republike Hrvatske te ih i nadalje upisivati u Upisnik znanstvenih pravnih osoba. Na fakultetima treba i dalje kreirati i bazirati znanstvena istraivanja i osigurati im adekvatnu autonomiju u tome - pa i financijsku. Ope primjedbe na Zakon o visokom obrazovanju Bez obzira to su fakulteti sastavnice sveuilita, fakultete treba izrijekom definirati i uvrstiti u popis definicija pojmova koji se koriste u tekstu Zakona, kao visoka uilita. Strukturu radnih mjesta akademskih nastavnika najbolje e rijeiti dobro postavljeni kriteriji za izbor u znanstveno-nastavna radna mjesta, te tada nema potrebe utvrivanja strukture na nain da se formira piramida. Predloeni model posljedino moe dovesti do zatvaranja mogunosti napredovanja, demotiviranosti pa ak do toga da kvalitetniji nastavnici na niem radnom mjestu ne mogu napredovati i zamijeniti manje

kvalitetne. Neprihvatljivo je da fakulteti ne mogu biti znanstvene pravne osobe, to je posebno nedopustivo za znanstvene pravne osobe koje pokrivaju izuzetno sloeno podruje pomorstva. Ope primjedbe na Zakon o sveuilitu Pored zajamene autonomije sveuilita potrebno je osigurati i dovoljno autonomije prema vodstvu sveuilita. Sveuilite kao krovna institucija trebala bi u svakom trenutku objedinjavati svoje sastavnice i u dogovoru s njima postizati optimalna rjeenja. Sastavnice sveuilita, prvenstveno najvanije sastavnice odnosno fakulteti nisu primjereno adekvatno zastupljeni u upravljanju sveuilitem te dekani fakulteta kao legitimni zastupnici fakulteta i njihovi elnici nisu niti u jednom upravljakom ili nadzornom tijelu. Zakon o sveuilitu doputa prevelik upliv i znaaj osoba izvan sveuilita u sveuilinim tijelima i to krnji njegovu autonomiju. Pitanje (opstanka) pravne osobnosti je najnedefmiraniji dio Zakona i otvara mogunosti raznih interpretacija i rjeenja te e dovesti do sukoba meu sastavnicama i neujednaenosti meu sveuilitima i to na metropolsko sveuilite i na lokalna sveuilita. Zakon o sveuilitima daje prevelike ovlasti rektorima, a pritom ne ograniava broj (uzastopnih) mandata. U korelaciji s nainom izbora rektora stjee se dojam autokratinosti i nezamjenjivosti. Izbor sveuilinih tijela na predloeni je nain jako centraliziran i neadekvatan, a posebice se zapaa uloga dekana fakulteta koji gube samostalnost i potpuno smisao postojanja, odnosno postaju komesari" rektora. Slijedom navedenog Fakultetsko vijee donosi slijedee ZAKLJUKE 1. Nacrti Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti (u daljnjem tekstu: Nacrti zakona) sastavljeni su protivno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnou i ustaljenim europskim standardima dobrog vladanja. 2. Sveuilita se u Nacrtu zakona podvrgavaju izravnoj politikoj kontroli, ime se kri Ustavom zajamena sveuilina autonomija. 3. Nacrtima zakona, posebice Zakona o sveuilitu, na bitan se nain zadire u pravo sveuilita da samostalno definiraju svoj unutarnji ustroj, ime se takoer kri Ustavom zajamena sveuilina autonomija. 4. Umjesto proklamiranih integrativnih procesa, Nacrti zakona predviaju radikalnu centralizaciju starih sveuilita koja su nastala iz uglednih fakulteta, a ne obrnuto. 5. Nacrti zakona u pravilu rte doputaju mogunost da Pomorski fakultet u Rijeci kao fakultet koji je najstariji, danas vodei i sveukupno vei od svih ostalih pomorskih fakulteta u Republici Hrvatskoj ostane sa pravnom osobnou i da ostane znanstvena pravna osoba, to u naravi predstavlja ozbiljno naruavanje dosadanjih postignua u multidisciplinarnom podruju pomorstva. 6. Nacrti zakona u sluaju Pomorskog fakulteta u Rijeci negiraju postojee javne ovlasti u izobrazbi pomoraca i drugim djelatnostima Fakulteta utvrene meunarodnim pravom (konvencije STCW, SOLAS, MARPOL, ..., itd.) te domaim pozitivnim propisima Republike Hrvatske. 7. Nacrti zakona predlau proizvoljan i nesocijalan sustav studentskih participacija koji dovodi u pitanje financijsko funkcioniranje ustanova. 8. Nacrti zakona znaajno pogoravaju radnopravni status zaposlenika na svim razinama.

9. Nacrti zakona ne ostvaruju opi interes, ve se pogoduje interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju, te procesu privatizacije visokog kolstva s barijerama za studiranje studenata slabijeg imovnog stanja. 10. Zbog svega prethodno navedenog predloene Nacrte zakona u potpunosti treba odbaciti i povui ih iz zakonodavne procedure.

Dekan, Prof.dr.sc. Sero Kos, v.r.

Dostaviti: 1. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta RH N/p Ministra prof.dr.sc. Radovana Fuchsa 2. Sveuilitu u Rijeci N/p Rektora prof.dr.sc. Pere Luina 3. Svim sastavnicama Sveuilita u Rijeci 4. Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 5. Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja Sredinjica u Zagrebu 6. Sindikalnoj podrunici Pomorskog fakulteta u Rijeci 7. Oglasna ploa Fakulteta 8. Web stranice Fakulteta 9. Opa sluba 10. Pismohrana

SVEUILITE U RIJECI F I L O Z O F S K I FAKULTET U

R I J E C I

Slavka Kraulzeka bb 51000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks.265-799 e-adrcsa: dckanat@fTri.hr mrene stranice: http://www.flri.uniri.hr

16. svibnja 2011. godine

Zakljuci Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta, Sveuilita u Rijeci o nacrtima prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta je 19. travnja 2011. godine na mrenim stranicama objavilo nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu. Nema podataka o provoenju javne rasprave prije upuivanja zakona u daljnju proceduru. Na temelju prikupljenih rezultata rasprave provedene na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koja je trajala od 20. travnja do 4. svibnja 2011., Dekan je 16. svibnja 2011. godine sazvao izvanrednu sjednicu Fakultetskoga vijea kako bi se raspravilo o prikupljenim primjedbama i komentarima, te donijeli zakljuci o postojeim nacrtima prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu. lanovi Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta u Rijeci istiu sljedee temeljne primjedbe i komentare: 1. nepostojanje dokumenta Nacionalne strategije za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, koja je trebala biti glavni preduvjet za donoenje nove zakonske regulative; 2. neuspjeno voenje javne rasprave i ignoriranje primjera dobre prakse unutar Europske unije; 3. ugroava se autonomija sveuilita koje se protuustavno podvrgava ne samo nadzoru nego i izravnom upravljanju od strane izvrne vlasti; 4. implementacija programskih ugovora ne predvia jasne mehanizme javne kontrole, kako od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta tako ni od strane sveuilita; 5. nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti (l. 4., st. 1.) sadri diskriminatornu odredbu kojom se unutar definicije znanstvene djelatnosti izdvajaju podruja drutvenih i humanistikih znanosti; 6. predloeni oblici privatizacije i komercijalizacije sveuiline djelatnosti vrlo e vjerojatno dovesti do znatnog smanjenja njene kval itete na javnim sveuilitima;

7. a priori se iskljuuje mogunost konzultacija s odgovarajuim institucijama Europske unije u kreiranju reformi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja prije i tijekom prve faze funkcioniranja nakon to Republika Hrvatska pristupi Europskoj uniji, a s obzirom na kljunu strateku vanost znanosti i visokog obrazovanja za daljnji razvoj Republike Hrvatske; 8. nije napravljena temeljita projekcija kratkoronih i dugoronih posljedica primjene svih odredbi zakona od strane nezavisnog strunog tijela. Temeljem navedenih primjedbi i komentara, lanovi Fakultetskoga vijea jednoglasno zakljuuju sljedee: Predloene nacrte Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona obrazovanju i Zakona o sveuilitu treba povui iz procedure. o visokom

Broj; 64-200-2-245/1-2011. Zagreb, 18. svibnja 2011. Na temelju lanka 50. Statuta Graevinskog fakulteta, Fakultetsko vijee Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na 150. redovitoj sjednici odranoj 18. svibnja 2011. donijelo je ZAKLJUAK 1. Podravaju se zakljuci Senata Sveuilita u Zagrebu, doneseni na sjednici odranoj 10. svibnja 2011., o nacrtima Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Dakle, predlae se nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti povui iz procedure dok se ne izradi strategija razvoja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

2.

DEKANICA

Prof. dr. sc. Vesna Dragevi Dostaviti: 1. Senat Sveuilita u Zagrebu 2. Vlada Republike Hrvatske

Sveuilite u Zagrebu
VIJEE BIOMEDICINSKOG PODRUJA REKTORU SVEUILITA U ZAGREBU REKTORSKOM KOLEGIJU Zagreb, 18. svibnja 2011.

Vijee biomedicinskog podruja je na svojoj 08. sjednici odranoj .18. svibnja 2011. godine na prijedlog dekana MF, prof. dr. sc. Davora Miliia, raspravljalo je o prijedlozima Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znananosti te nakon provedene rasprave donijelo sljedee zakljuke: 1. Predlae se Rektorskom kolegiju da na svaki napis u javnim glasilima koji pokuava umanjiti znaenje stavova Senata o navedenim zakonima odmah odgovara. Istaknulo se da su javna glasila pokuala raspravu o zakonu svesti na to da li je kolovanje besplatno ili ne te bi time proizilo da je Sveuilite, a i fakulteti, protiv besplatnog studiranja najboljih studenata. Istodobno se u potpunosti zanemaruje injenica da su zakoni u suprotnosti s Ustavom to je nespojivo s daljnjom procedurom! Vijee biomedicinskog podruja trai da rektor ponovno zahtijeva hitan, razgovor sa premijerkom, gospodom Jadrankom Kosor, i to prije odluke Vlade o upuivanju zakona u proceduru, raspravu na saborskom odboru i prvog itanja zakona (polovicom srpnja u veernjim satima)! Vijee je svjesno da je rektor takav razgovor zatraio vie puta, no budui da bi zakoni imali vrlo nepovoljan uinak na djelovanje akademske zajednice traimo od rektora dodatni napor u pokuaju iznoenja stavova Sveuilita u Zagrebu Vladi Republike Hrvatske

2.

Predsjednik Vijea biomedicinskog podruja Akademik Ivica Kostovi

S v e u i l i t e u Z a g r e b u , p.p. 4 0 7 , T r g m a r a l a Tita 14. H R 1 0 0 0 0 Zagreb tel.: <-385 (0)1 4 5 6 4 2 5 5 ; f a k s : + 3 8 5 (0)1 4 5 6 4 0 0 8 e - m a i l : r e c t o r @ u n i z g . h r ; uri.: w w w . u n i z g . h r

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo Nacionalno vijee za visoko obrazovanje

ZAKLJUCI S TRIBINE O AUTONOMIJI SVEUILITA - odrane 19. svibnja 2011. godine na Sveuilitu u Zagrebu

1. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje u svojem Ustavu imaju postulirana naela autonomije sveuilita. Sljedee norme Ustava mjerodavne su za odreivanje autonomije sveuilita, a definiraju njezine temeljne elemente koji su neotuivi: sloboda znanstvenog, umjetnikog i tehnolokog istraivanja i stvaralatva, ureivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa, izbor nastavnika i elnika, odluivanje o kriterijima upisa studenata, utvrivanje unutarnjeg ustroja. Zakljuak: Zakonodavac i izvrna vlast moraju u praksi potovati ustavna naela o autonomiji sveuilita. 2. Apsolutna autonomija sveuilita ne postoji niti je mogua, osobito zato jer se sveuilita u Hrvatskoj financiraju uglavnom drutvenim sredstvima, to podrazumijeva njihovu odgovornost prema dravi. Normalno je da drava trai odgovornost sveuilita, budui da ga financira, a to pravo bi u veoj mjeri nego sada trebali imati i studenti koji ga takoer financiraju kolarinama. Zakljuak: Akademska zajednica mora u potpunosti prihvatiti svoju odgovornost prema dravi i studentima za kvalitetu istraivanja i studijskih programa. 3. Studijski programi i istraivanja ne mogu se podrediti iskljuivo narudbama investitora koji nisu znanstvenici te nemaju viziju razvoja znanosti, jer bi to bio kraj ne samo autonomije sveuilita, ve i znanosti. Naime, znanstvenici moraju imati mogunost da neto istrauju jednostavno zato to im se to svia i zanima ih, bez obzira hoe li to ikada imati neke praktine posljedice i hoe li drutvo ikada imati ikakve izravne koristi. To su istraivanja koja vode stvaranju bitnih pomaka. Zakljuak: Studijski programi i istraivanja ne smiju biti podreeni iskljuivo potrebama i zakonima trita.

4. Naalost, kada je rije o znanstvenoj produkciji hrvatskih sveuilita, ne moemo biti zadovoljni, to znai da nastava esto ne poiva na istraivanju. Stoga treba postaviti pitanje tko je taj koji bi trebao provoditi kontrolu kvalitete nastave - akademska zajednica ili ministarstvo (drava). Bilo bi idealno ako bi to radila akademska zajednica. Meutim, u naoj zbilji znamo da postoje mnoge sredine u kojima se takva rjeenja ne provode pa moramo oekivati da e netko izvan akademske zajednice voditi kontrolu. A im to radi netko izvan akademske zajednice, to je sputavanje autonomije, meutim treba vidjeti donosi li to tetu ili korist sveuilitu. Zakljuak: Akademska zajednica mora imati dovoljan stupanj funkcionalne odgovornosti za provoenje kontrole kvalitete nastave i istraivanja. 5. Vrlo ozbiljan propust napravljen je u procesu predlaganja novih zakona, a to je nedogovaranje s akademskom zajednicom. Teka je zabluda da se stegom na sveuilitu i u znanosti mogu provoditi odredbe zakona bez suglasnosti ljudi na sveuilitu koji bi te zakone trebali provoditi. Zakljuak: Kod predlaganja novih zakona iz podruja znanosti i visokog obrazovanja dijalog i dogovor s akademskom zajednicom mora biti integralni dio tog procesa. 6. Hrvatska ulae u studenta oko 3.200 eura godinje, Slovenija 6.500, Austrija vie od 10.500, a skandinavske zemlje oko 20.000. S minimalnim ulaganjem mogu se postizati samo minimalni rezultati. Nadalje, struktura gospodarstva ovisi o strukturi obrazovanja stanovnitva; stoje stanovnitvo obrazovanije, to emo bre napredovati. Zakljuak: Vlada treba jasno definirati strateko usmjerenje RH prema razvoju znanosti i visokog obrazovanja, zatim to usmjerenje u praksi primijeniti adekvatnim (veim) ulaganjima u visoko obrazovanje i znanost. 7. Hrvatskoj ne trebaju gomile zakona. Dovoljno bi bilo da Sabor formira dvije agencije koje e biti potpuno neovisne - jedna bi financirala znanost, a druga visoko obrazovanje, dok ministarstva u tome ne bi direktno sudjelovala. Zakljuak: Ustanoviti sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja koji e biti neovisan o dnevnoj politici.

8. Obrazovne institucije ne bi se smjele diskriminirati prema strukturi vlasnitva, osobito predmnijevajui da e i u Hrvatskoj uskoro biti mogue osnivati privatne fakultete i sveuilita te da e europske institucije imati pravo davati diplome hrvatskim dravljanima na naem tlu. I u javnim institucijama se dogaa loa komercijalizacija. Struno obrazovanje ne smije biti obrazovanje nie vrste, ve drukije obrazovanje. Zakljuak: tJ sustavu visokog obrazovanja ne smije se diskriminirati prema razliitim strukturama vlasnitva i vrsti obrazovanja (struno ili znanstveno). 9. Zakonodavstvo koje se odnosi na znanost i visoko obrazovanje ima dugorone, decenijske utjecaje na ivot cjelokupnog drutva. Brzopletost, polovina rjeenja i nedostatak dugorone vizije mogu samo tetiti razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja. Zakljuci: Zakoni se moraju temeljiti na dogovorenoj i prihvaenoj strategiji razvoja visokog obrazovanja i znanosti. U predizborno vrijeme ne treba pourivati donoenje zakona koji nisu dovoljno kvalitetni i koji ne nude dugorone strateke pravce razvoja visokog obrazovanja i znanosti. 10. Ne samo zbog ustavnih normi, ve i zbog omoguavanja dinaminog, kreativnog i neovisnog razvoja znanosti i visokog obrazovanja, uloga drave trebala bi u odreenim segmentima funkcioniranja sustava biti minimalna. Zakljuak: Drava bi se trebala najmanje uplitati u autonomiju unutarnjeg organiziranja, u izbor nastavnika i elnika te u odluivanje o kriterijima upisa studenata.

I N S T I T U T ZA POVIJEST UMJETNOSTI

I N S T I T U T E OF ART HISTORY

U Zagrebu, 25. svibnja 2011.

Miljenje Instituta za povijest umjetnosti o zavrnom Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, doneseno na sjednici Znanstvenog vijea Instituta 18. svibnja 2011. godine Institut za povijest umjetnosti javna je znanstvena ustanova koja ove godine obiljeava 50. obljetnicu djelovanja. Zahvaljujui opsegu, sustavnosti i kvaliteti provoenih temeljnih istraivanja hrvatske umjetnike batine, njezinom znanstvenom vrednovanju i promociji na meunarodnoj znanstvenoj sceni, Institut je tijekom toga razdoblja prerastao u sredinju instituciju nacionalne povijesti umjetnosti. Rezultati rada nekoliko generacija znanstvenika i suradnika Instituta sluili su kao osnovica za vrednovanje i zatitu niza spomenika hrvatske likovne i graditeljske batine, ali i kao izvor smjernica za drutveno odgovorno raspolaganje tim zajednikim resursima. Kvaliteta i uvjerljivost naih dosadanjih istraivanja, njihova drutvena vanost i osjeaj odgovornosti prema nacionalnoj umjetnikoj batini, nalau nam da obavijestimo nae kolege i cjelokupnu hrvatsku javnost kako zavrni nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti smatramo u potpunosti neprihvatljivim. Predloena su rjeenja - od kategorizacije javnih znanstvenih instituta, preko promjena u sustavu upravljanja ustanovama, naina utvrivanja prioriteta znanstvenih istraivanja i s njima vezanih naela financiranja djelatnosti te poloaja znanstvenika - po naem sudu u opreci s openito proklamiranim zalaganjima za prepoznavanje i ouvanje specifinosti nacionalne kulturne i umjetnike batine, za njihovu valorizaciju i prezentaciju te funkcionalizaciju u kontekstu ouvanja nacionalnoga identiteta. S obzirom na javne znanstvene institute iz podruja humanistikih znanosti koji svojim radom stvaraju znanja neophodna za ispunjavanje tih zadaa, predloena kategorizacija tih ustanova ne ukljuuje valorizaciju rezultata i razvoja koji su one, djelujui u skladu sa zakonima i u funkciji programskih dokumenata o nacionalnim znanstvenim prioritetima, ostvarile tijekom proteklih desetljea. Kategorizacijom se zapravo otvara prostor za ukidanje (ili ograniavanje djelovanja) odreenog broja instituta - pa time i polja istraivanja - ponajprije onih koji se nee moi dokazati u funkciji gospodarstva, odnosno nametnuti na tritu. Priroda znanstvenih istraivanja koja provodi Institut za povijest umjetnosti prisiljava nas na svakodnevno suoavanje s posljedicama djelovanja "trita", tonije s ugroavanjem i iskoritavanjem, pa i unitavanjem kulturnopovijesne batine. Stoga smo duboko svjesni negativnih posljedica eventualnog prihvaanja ovakvog prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i u puno irem podruju od onoga koje se njime kani regulirati. Nije prijeporno da kulturna i umjetnika batina mogu i moraju biti faktori drutvenog razvitka, osobito kroz pametno osmiljenu strategiju djelovanja i razvitka tzv. kulturnih industrija. Treba, meutim, biti svjestan injenice da se umjetnost i kultura, pa tako ni znanstvene discipline koje se bave tim podrujima, ne mogu podvesti pod zamiljenu i oekivanu projekciju (linearnog) razvoja kao to je to moda mogue u sferi onih djelatnosti koje su izravno u funkciji gospodarstva, odnosno trita.

CROATIA, 10000 ZAGREB, ULICA GRADA VUKOVARA 68, TEL. 385 (0)1 611 2744, FAX. 611 2742, E-mail: ipu@hart.hr, www.hart.hr

Ulaganje u znanost prema naelima ekonomske isplativosti i predloena reforma sustava upravljanja institutima, koja nastoji prije svega osigurati snaan utjecaj politike vlasti na znanstvene ustanove, te pod krilaticom pribliavanja europskoj praksi interese kapitala pretpostavlja humanistikim vrijednostima ugraenima u sadanji ustroj znanstvene zajednice u Hrvatskoj, radikalno bi transformirali i ulogu naeg Instituta. Prenoenjem prava odluivanja o ustroju znanstvenih institucija te o vrsti i tipu znanstvenih istraivanja sa znanstvenih na upravna vijea (ije e lanove u veini imenovati izvrna vlast), tonije radikalnim smanjenjem nadlenosti znanstvenih vijea, zapravo ukida se autonomija instituta kao supstancijalnog dijela ne samo znanstvene nego i ire drutvene zajednice. Kad je rije o aktualnim subjektima istraivanja, znanstvenicima koji rade u institutima, njihovo se napredovanje administrativnim putem ograniava i usporava, uz istodobno stimuliranje ukljuivanja znanstvenika iz privatnog sektora "u nastavne i istraivake programe javnih znanstvenih i obrazovnih institucija". Tenja "okrupnjavanju znanstvenog potencijala" po uzoru na Europsku uniju nesumnjivo vodi preraspodjeli postojeih kapaciteta i otputanju "vika" znanstvenika. Neizvjesnost koju donosi predloeni nain pregovaranja i odluivanja o financiranju javnih znanstvenih instituta putem programskih ugovora ugrozit e njihovo djelovanje. Kriteriji za financiranje (ije se ispunjavanje navodi kao preduvjet za sklapanje programskih ugovora) ovisit e, naime, o usklaenosti s buduom nacionalnom strategijom razvitka znanosti - dokumentom ije je donoenje zapravo trebalo prethoditi izradi Zakona. Naposljetku, u kontekstu donoenja cijelog sklopa zakona osobito je bolan i neprihvatljiv inferioran poloaj humanistikih znanosti - pa time i povijesti umjetnosti. On se, primjerice, oituje u valorizaciji znanstvenog rada predoenoj u Tablici o znanstvenoj produktivnosti javnih znanstvenih instituta u Hrvatskoj, koja pokazuje znaajne razlike izmeu statistiki obraenih postignua prirodoslovnih, drutvenih i humanistikih znanosti. Svoenje znanstvenog rada i produktivnosti znanstvenika na citiranost ili objavljivanje u CC asopisima pridonosi meusobnom nerazumijevanju znanstvenika i svjedoi o nerazumijevanju prirode humanistikih znanosti posveenih problematici umjetnosti i kulture. Kompetitivnost i konkurentnost ne mogu zamijeniti humanistiki princip suradnje zasnovane na meusobnom interesu i uvaavanju tueg rada, te na razmjeni steenih znanja i informacija, a u cilju boljitka ljudske zajednice i ouvanju vrijednosti koje su povlastica i obveza humanoga drutva. Inteligentan, odriv i ukljuiv razvoj znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj treba biti zasnovan na humanistikim naelima to znai da bi promjene zakonskoga okvira trebale demonstrirati skrb za ljudske resurse i javna dobra, to znanost neizostavno jest. Predlaemo stoga izradu potpuno novog prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, zasnovanog na demokratskim standardima i ravnopravnom dijalogu svih zainteresiranih strana kao i prethodno donesenoj Strategiji razvoja znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

akademik Tonko Maroevi predsjednik Znanstvenog vijea Instituta za povijest umjetnosti :iti

Sveuilite u Z a g r e b u Filozofski f a k u l t e t
Ivano Luia 3 10000 Zagreb

University of Z a g r e b Faculty of H u m a n i t i e s a n d Social Sciences

Ivana Luia 3 10000 Zagreb, Croatia

Tel./Phone:+385(0)1 6120-111 ;Fax:+385(0)1 6156-879;www.ffeg.hr

Klasa: 053-01/11-01/324; Urbroj:3804-850-11 -3

G. PREDSJEDNIKU R E P U B L I K E H R V A T S K E Ci. PREDSJEDNIKU HRVA TSKOGA S A B O R A GDI PREDSJEDNICI V L A D E G. PREDSJEDNIKU S A B O R S K O G A O D B O R A ZA OBRAZOVANJE. KULTURU I ZNANOS T G. R E K T O R U SVEUILI TA U Z A G R E B U

IZJAVA VI.IECA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SA SJEDNICE 25. SVIBNJA 2011.

Vijee Filozofskoga fakulteta potvruje .svoje dosadanje stavove i utvruje tla su izjave niza akademskih ustanova. Zagrebakoga sveuilita i veine drugih sveuilita, fakulteta i dijela instituta te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potvrdile u javnoj raspravi da nacrte prijedloga Zakona o sveuilitu. Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti smatraju neprihvatljivima i trae da se prijedlozi povuku iz daljnje procedure. To je ponovo potvrdila jueranja rasprava na tribini Universitas u Rijeci. Pozivamo Ministarstvo i Vladu da ne alju, nacrte u saborsku proceduru protivno strunoj i pravnoj prosudbi gotovo cijele akademske zajednice. Pokuaju li se zakoni nametnuti, akademska e se zajednica tomu suprotstaviti svim legitimnim sredstvima da obrani opi i nacionalni interes odranja i razvoja temeljnih .institucija znanosti i visoke naobrazbe u zemlji.

Ujedno prosvjedujemo protiv dezinformacija koje Ministarstvo upuuje javnosti preko medija i svojih mrenih stranica da akademska zajednica prihvaa prijedloge zakona, a da im se suprotstavljaju samo rijetke ustanove, pojedinci ili ak marginalci". Lako j e provjeriti na mrenim stranicama vvww.akadsolid.com ili www.universitas.hr koliko j e kljunih ustanova jasno i argumentirano odbilo nacrte prijedloga zakona. Prosvjedujemo i protiv kampanje blaenja akademske zajednice. U kampanji se rabe neistine, ona je nepravedna i nemoralna, a slui samo tomu da se u javnosti umanji ugled najmjerodavnijih hrvatskih ustanova i da se ne uju njihovi jasno artikulirani razlozi i procjene akademske i drutvene tetnosti nacrta prijedloga triju zakona.

U Zagrebu, 25. svibnja 2011.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Broj: 10*298/54-2011. OBJAVA ZA MEDIJE

1 5

HAZU
ir.i-vi i

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

Zagreb, 26. svibnja 2011.

Stavovi
Predsjednitva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o nacrtima prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti Predsjednitvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na sjednici odranoj 25. svibnja 2011. raspravljalo je o nacrtima prijedloga triju zakona iz podruja znanosti i visoke naobrazbe, koje j e Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta objavilo na svojim mrenim stranicama dana 19. travnja 2011. Kao podloga za raspravu koriteni su zakljuci Predsjednitva Hrvatske akademije sa rasprave od 2. studenoga 2010. kada su prvi puta bili razmatrani nacrti triju zakona iz podruja znanosti i visoke naobrazbe te Oitovanje o nacrtima tih zakona Odbora za suradnju s hrvatskim sveuilitima i znanstvenim institutima Hrvatske akademija sa sjednice od 16. svibnja 2011. Nakon iscrpne rasprave Predsjednitvo je prihvatilo sljedee stavove: 1. Predloenim nacrtom Zakona o sveuilitu definira se unutarnje ustrojstvo sveuilita, u mjeri i na nain kojima se dijelom dovodi u pitanje Ustavom Republike Hrvatske zajamena autonomija sveuilita. U tom smislu, kao naroito sporni istiu se prijedlog da pravna osobnost fakulteta i akademija bude izuzetak, prijedlog prema kojem senat sveuilita moe velikim dijelom biti sastavljen od neakademskih lanova, prijedlog da kljunu ulogu u donoenju temeljnih odluka vezanih uz sveuilite ima sveuilino vijee, prijedlog da se stupanjem na snagu predloenog Zakona o sveuilitu automatski prekine mandat lanovima demokratski izabranih senata sveuilita te da se tim Zakonom (ponovno) osnuju sveuilita koja ve postoje, neka od njih i kroz vie stoljea. Osim toga, Zakon ne stavlja u isti poloaj javna i privatna sveuilita, zbog ega postoji opasnost od komercijalizacije visokog kolstva. 2. Predloenim rjeenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti, a poglavito onima kojima se ureuje financiranje znanstvene djelatnosti, dovodi se u pitanje znanstvena komponenta sveuilinog djelovanja, cime se utjee na kvalitetu visokokolskoga obrazovanja na javnim sveuilitima, pa i opstojnost sveuilinoga visokokolskog obrazovanja utemeljenoga na znanstvenom istraivanju. S druge strane, nije jasno iz kojih bi se sredstava financirale radikalne reforme koje nacrti prijedloga zakona predlau jer su do sada sve reforme bile skupe, a sredstva se za temeljne djelatnosti sve vie uskrauju. 3. Predloenim rjeenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti upitna je neovisnost Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju od izvrne vlasti, kao i samostalnost znanstvenih instituta, ime se ugroava sloboda znanstvenih, a posebno bazinih, istraivanja i kvaliteta rezultata znanstvenoga stvaralatva. 4. Prema predloenim nacrtima zakona, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nema svoje predstavnike u Nacionalnom vijeu za znanost i tehnologiju te Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, najviim stratekim tijelima koja bi trebala sustavno skrbiti za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.

Zbog svega izloenog Predsjednitvo smatra da za sada nisu stvorene pretpostavke za upuivanje nacrta prijedloga triju zakona iz podruja znanosti i visoke naobrazbe u zakonsku proceduru. Prije nego to se pokrene postupak za donoenje tih zakona valjalo bi izraditi nacionalnu strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja, te predloena rjeenja iz nacrta zakona uskladiti s tom strategijom i s odredbama Ustava Republike Hrvatske kao i s ve zauzetim stajalitem Ustavnog suda RH o autonomiji sveuilita. PREDSJEDNITVO HAZU
Zrinski trg 11, 10000 Zagreb, Hrvatska - www.hazu.hr - Tel.: (01) 4 8 9 51 11 - Telefax: (01) 481 99 79

Sveuilite u Zagrebu
Rektorski kolegij u irem sastavu

Zagreb, 31. svibnja 2011.

OTVORENO PISMO Rektorskog kolegija u irem sastavu Sveuilita u Zagrebu predsjednici Vlade Republike Hrvatske gospodi Jadranki Kosor
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta je 19. travnja 2011. pokrenulo proceduru prihvaanja prijedloga triju zakona iz podruja visokog obrazovanja i istraivanja. Razlozi zbog kojih ti prijedlozi nisu prihvatljivi akademskoj zajednici Sveuilita u Zagrebu formulirani su kroz zakljuke sa sjednice Senata od 10. svibnja 2011. {dalje: Zakljuci), kao i kroz iscrpni popratni materijal koji je u meuvremenu predoen na uvid vodeim tijelima dravne uprave i iroj javnosti. Spomenutim zakljucima predloeno je Vladi RH osnivanje radne skupine za rad na strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja i odgovarajuem zakonodavstvu. Priopenja MZO-a, kao i djelovanje i javni istupi gospodina ministra dr. sc. Radovana Fuchsa, koji su uslijedili nakon sjednice Senata, dodatno su nas osnaili u stavu kako bi trebalo to prije pokrenuti rad navedene radne skupine, posebno uzimajui u obzir kritike opaske iznesene u devet toaka senatskih zakljuaka. To se posebno odnosi na: 1. Izostanak nacionalne strategije i jednako tako qelovite i pouzdane analize razvoja istraivakog i visokoobrazovnog sustava u proteklim godinama, na koje ukazuje t. 1. Zakljuaka, doveo je do niza nepotrebnih i opasnih improvizacija dunosnika ministarstva, posebno gospodina ministra. U njima se vrlo esto prepoznaje tendencija difamiranja Sveuilita u Zagrebu i njegovih djelatnika, iskazana kroz brojne fragmentarne navode i tvrdnje koje su ili proizvoljne ili ak ne ispunjavaju kriterije korektnosti i istinitosti, to je naroito prisutno u ministrovoj prezentaciji zakona pred Gospodarskosocijalnim vijeem i u priopenju MZO-a od 16. svibnja 2011. Rektor i drugi predstavnici Sveuilita u Zagrebu dotakli su se nekih od tih navoda u materijalima pripremljenim za sjednicu Senata od 10. svibnja 2011. i jednako tako su spremni na daljnji dijalog, osloboen svake iskljuivosti, oko tvrdnji u spomenutim nastupima MZO-a i gospodina ministra.

2.

Praksa Ministarstva kojoj sada svjedoimo, uz to to ima naznake iskljuivosti, je ili nekompetentna ili nije dobronamjerna, i stoga potencijalno moe biti kontraproduktivna. Ona je posljedica nepotovanja procedure spomenute u t. 2. Zakljuaka. Kako ne bi dovela do daljnjih, jo veih teta, treba je to prije zamijeniti strunim i konstruktivnim radom. Slubeni predstavnici Sveuilita spremni su tome doprinijeti. Treba oekivati da e analize sadanjeg stanja cijelog sustava i samog Sveuilita u Zagrebu biti vrlo kritine, kao to je to bila i nedavna sveuilina samoanaliza i da e ukazati na prave uzroke prisutnih nepovoljnih pokazatelja, kako u radu Sveuilita, tako i u radu drugih kljunih nacionalnih subjekata ukljuujui i MZO.

elimo takoer istaknuti kako se analize ne provode i strategije ne donose da bi bile

unaprijed

osuene na propast" (kao to se navodi u priopenju MZO-a od 16. svibnja 2011.) nego da bi nam bile uporite i putokaz u nalaenju to kvalitetnijih projekcija daljnjeg normiranja i upravljanja sustavom.

3.

U t. 3. Zakljuaka, kao i u dodatnom materijalu Senata Sveuilita u Zagrebu, jasno je ukazano kako je provedba predloenih zakonskih rjeenja nemogua bez znaajnih dodatnih ulaganja iz dravnog prorauna. To se naroito odnosi na pitanje osiguravanja zamjenskih sredstava u dravnom proraunu za studentske participacije u trokovima studija. Nakon neprekidnog ponavljanja tvrdnje od strane Ministarstva po kojoj svi oni koji se protive novom zakonodavstvu trebaju znati da su time protiv besplatnog visokog obrazovanja u RH, treba jasno rei da akademska zajednica podrava koncept visokog obrazovanja kao javnog dobra dostupnog svima, ali isto tako ukazati kako gospodin ministar do sada nije odgovorio na jednostavno pitanje prisutno u javnosti: hoe li se iz dravnog prorauna osigurati dodatna sredstva kojima bi se studenti oslobodili plaanja i istodobno kompenzirao sustavni manjak u hrvatskom visokom obrazovanju koji nije manji od 500 milijuna kuna godinje, i koji se do sada, naalost, alimentirao veim dijelom iz studenskih izvora. Projekcije dravnog prorauna za sljedee dvije godine jasno ukazuju da u njemu nema prostora za ta dodatna izdvajanja. Uzme li se u obzir da niti Ministarstvo nije naznailo kako su takva izdvajanja potreba i mogunost budueg dravnog prorauna, treba naglasiti da, ukoliko se spomenuti manjak ne bi nadoknadio, visokom obrazovanju u javnom sektoru prijeti brzo i nezaustavljivo srozavanje kvalitete, s posljedicama na koje je upozoreno u t 9. Zakljuaka. S druge strane, gospodin ministar obmanjuje javnost tvrdnjama da veliki dio tih sredstava ide u poveanje plaa sveuilinih nastavnika, iako dobro zna da se sredstva participacija i kolarina, u zamjenu za nedostatna sredstva iz dravnog prorauna, koriste za pokrie elementarnih trokova poslovanja, dakle potreba rada, prvenstveno rada iznad norme i plaanja vanjske suradnje, kao i plaanja materijalnih rashoda u kojima dravni proraun sudjeluje tek s polovicom iznosa, pri emu je kod nekih fakulteta to manje od 15%.

Ukoliko pak, suoen sa stvarnim stanjem dravnog prorauna, gospodin ministar dijeli stav akademske zajednice kako se kvaliteta sveuilinog rada n e smije srozavati, tj. kako ne smije doi do smanjenja izdvajanja po student-godini, koje je ionako znatno manje nego u skoro svim zemljama Europske unije, tada bi trebao jasno i precizno predoiti javnosti realno stanje, umjesto to se, suprotno elementarnim normama korektnosti, kroz priopenje MZO-a od 16. svibnja 2011. zahvaljuje

studentima iz pokreta 'Besplatno kolstvo' koji su prije dvije godine prosvjedom jasno i glasno upozorili na problem gotovo pa lihvarskih kolarina na mnogim visokim uilitima". Upravo zbog
ovakvog neodgovornog ponaanja prema javnosti, koje se naroito intenziviralo u proteklih mjesec dana, upozorili smo kroz t. 8. Zakljuaka kako predloenu zakonsku inicijativu karakterizira socijalna neosjetljivost koja je i do sada bila jako izraena u hrvatskom visoko-obrazovnom sustavu.

4.

U t. 4. Zakljuaka istaknuto je kako su pojedine odredbe predloenih nacrta zakona protivne Ustavu Republike Hrvatske. Obzirom da se u dokumentima i istupima MZO-a esto istie kako se zakonskim prijedlozima zapravo jaa autonomija sveuilita, treba istaknuti kako lanak 68. Ustava jami

sveuilitu pravo da samo odluuje o svome ustroju te pravo da samo sobom upravlja. Republika Hrvatska ima pravo i dunost nadzirati sve znanstvene i nastavne djelatnosti sveuilita i koritenje proraunskih sredstava na sveuilitu, uvjetovati svoju financijsku i drugu potporu odreenim ishodima, vrednovati djelovanje sveuilita pa ak ga, sukladno opim propisima o ustanovama kao nositelj osnivakih prava i ukinuti, ali nema pravo odluivati o njegovom ustroju niti njime upravljati.

Predloenim nacrtima Sveuilitu se, protiv njegove volje, namee unaprijed odreeni model centraliziranog upravljanja, uz izravno sudjelovanje drave u odluivanju o najvanijim pitanjima rada Sveuilita, prepoznato kroz sastav i ovlasti Sveuilinog vijea, poloaj rektora i mogunost njegove smjene, te marginalizaciju ovlasti i sastava sveuilinog senata. Ovlasti Sveuilinog vijea su po predloenom nacrtu zakona nedvojbeno upravljake, a ne samo nadzorne, kako tvrdi ministar. Ustavu su protivne i prijelazne odredbe Zakona o sveuilitu kojima se ex lege ukida senat, predstavniko tijelo sveuilita i uvodi konstituirajui senat iji je sastav ureen samim zakonom. Ove i druge uoene naznake ozbiljnog krenja Ustava i ustavnih naela u predloenim zakonskim nacrtima, potvruju naa ranija upozorenja kako je u buduem radu na traenju zakonskih rjeenja nuno ukljuiti i kompetentne pravne strunjake. 5. Smatramo nepotrebnim osvrtati se na ostale oigledne nekorektnosti u koje su se, u proteklom vremenu, gospodin ministar i drugi dunosnici MZO-a uputali izvrtanjem injenica, prisvajanjem inicijativa koje su pokrenuli drugi, fabriciranjem tvrdnji o irokoj podrci zakonskim prijedlozima i odgovarajuim stavovima ministra, pritiscima na dijelove akademske zajednice, manipuliranjem medijima, i t. d. Moramo izraziti aljenje to upravo gospodin ministar zapostavlja standardne norme akademskog ponaanja koje bi ga, obzirom na odgovornu dunost koju obnaa, morale obvezivati barem onoliko koliko i druge lanove akademske zajednice. Nadamo se da pokretanjem zajednikog ozbiljnog i odgovornog rada vie nee biti potrebe za koritenje takvih metoda.

U zakljuku, upuujemo javni poziv Vladi RH, posebno predsjednici Vlade gospoi Jadranki Kosor, da uzme u obzir prijedloge iz Zakljuaka Senata Sveuilita u Zagrebu od 10. svibnja 2011., i hitnim donoenjem odgovarajuih odluka pokrene sustavan rad na stratekim i zakonodavnim dokumentima koji e omoguiti, kako punu preobrazbu hrvatskog istraivakog i visoko-obrazovnog sustava, tako i njegovu uspjenost na globalnoj sceni. Na kraju napominjemo kako smo u dogovoru s gospodinom ministrom dr. sc. Radovanom Fuchsom sazvali izvanrednu sjednicu Senata Sveuilita u Zagrebu u etvrtak, 2. lipnja 2011. posveenu provedbi zaldjuaka Senata od 10. svibnja 2011. Oekujemo da emo na toj sjednici imati priliku zajedno raspraviti sva otvorena pitanja vezana uz predloene nacrte zakona i uz Zakljuke Senata.

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli Predsjedavajui Rektorskog kolegija u irem sastavu

Prilog: Zakljuci Senata Sveuilita u Zagrebu o nacrtima Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti od 10. svibnja 2011.

ZAKLJUCI

PREDSJEDNITVA I ZNANSTVENOG VIJEA AKADEMIJE PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE O NACRTIMA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUILITU I VISOKOM OBRAZOVANJU (7. lipnja 2011.) Nakon to je proteklo sedam mjeseci od objavljivanja prvog teksta nacrta navedenih zakona i reakcija brojnih institucija koje djeluju u tom dijelu drutvenih djelatnosti u Republici Hrvatskoj predlagatelj, ne obazirui se na argumentirane primjedbe i prijedloge za promjenu prvobitnog prijedloga, nisu promijenili njegove bitne sadraje, ve inzistiraju na donoenju upravo tako, po njima oblikovanog teksta. Zbog toga, a osobito Zbog brojnih najnovijih nepovoljnih ocjena tog prijedloga u najveem dijelu hrvatske akademske zajednice da nacrti prijedloga zakona o znanosti, sveuilitu i visokom obrazovanju sadre niz odredaba kojima se ograniava Ustavom Republike Hrvatske zajamena autonomija sveuilita, njegovih sastavnica i individualne slobode i prava akademskih nastavnika i znanstvenika, APZH je odluila ponovno upozoriti na svoja stajalita o prijedlozima zakona o znanosti i visokom obrazovanju. 1. Predloena struktura i nadlenost kljunih tijela u znanosti i visokom obrazovanju (Sveuilino vijee, Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, Nacionalno vijee za znanost i tehnologiju) dovode u pitanje naelo prema kojem iskljuivo sveuilite ima pravo ureivati svoj unutarnji ustroj i prioritete razvitka znanosti. 2. Umjesto poticanja i afirmacije rada Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju i Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti visokog obrazovanja, ta se tijela predloenim zakonima ukidaju to je u suprotnosti sa zahtjevom za afirmaciju znanstvene etike i sudjelovanjem socijalnih partnera u raspravama oko financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Istodobno se novim zakonima predlae uvoenje moralne odgovornosti s pravnim posljedicama ali bez pravnog temelja i pravnog postupka za zatitu ustavnih sloboda i prava sveuilinih nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice. No ne predlae se ograniavanje etike u znanosti na davanje vjetakih miljenja pa tako ostaje otvorenom mogunost zloupotrebe etike za donoenje - navodno znanstvenih - odluka o ivotu i smrti. 3. Neprihvatljivo je utvrivanje kapaciteta visokih uilita od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje jer to predstavlja zadiranje u autonomnu nadlenost sveuilita kod provedbe upisa studijskih programa. 4. Ukidanje pravne osobnosti fakulteta i umjetnikih akademija protivno je ustavnim jamstvima autonomije sveuilita te slobodi znanstvenog, umjetnikog i kulturnog stvaralatva, koja opet proizlaze iz naravi kako tog stvaralatva tako i sveuilita. Naime, samo djelatnici pojedine znanosti, odnosno umjetnosti imaju znanstvene, odnosno umjetnike kvalifikacije da donose strune odluke o tom koje e se djelatnosti obavljati u toj znanosti, odnosno umjetnosti u sveuilitu i tko je sposoban da ih obavlja kao nastavnik, suradnik, student ili elnik te su samo ti djelatnici znanstveno, odnosno umjetniki kvalificirani prenijeti dio svojih ovlasti irim zajednicama znanstvenika i umjetnika, pa tako i sveuilitima.

5. Neprihvatljivo je da se individualna prava i slobode akademskih nastavnika u znatnoj mjeri ograniavaju propisivanjem neodreenih uvjeta za izdavanje i oduzimanje akademske dopusnice (venia docendi). 6. Neprihvatljiva su i za razvitak znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj predloena rjeenja kojima se u znatnoj mjeri oteava napredovanje nastavnika i znanstvenika u znanstveno-nastavnim i suradnikim zvanjima i stvara rizik od odljeva visokokvalitetnih kadrova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u privatni sektor i inozemstvo. 7. Neprihvatljivo je i sasvim neutemeljeno izjednaavanje sveuilinih i strunih studija. 8. Neprihvatljivo je da predloeni zakonski sadraji otvaraju niim opravdane mogunosti za dezintegraciju postojeih struktura hrvatskih sveuilita i neopravdanu komercijalizaciju i privatizaciju znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra za koje je drava duna skrbiti. 9. Neprihvatljivo je da u izradu nacrta zakona nisu bili ukljueni predstavnici pravne znanosti, ujedno i lanovi akademske zajednice, i to ne samo radi nomotehnike pomoi u oblikovanju teksta prijedloga zakona, ve radi oblikovanja njegovih vanih sadraja koji se odnose na ustavnopravna pitanja. U izradi novog prijedloga ti znanstvenici morali bi svakako biti ukljueni. 10. Zbog svega navedenog Akademija pravnih znanosti Hrvatske smatra da predloeni zakoni bez odlaganja moraju biti povueni iz zakonodavne procedure i da se izradi novih zakonskih prijedloga moe pristupiti tek po izradi strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Akademije

Prof, emerit. dr. sc. eljko Horvati

Predsjednik Znanstvenog vijea

Prof.dr.sc. Vladimir Ljubanovi

Oitovanje Studentskog zbpra Sveuilita u Zagrebu o nacrtima prijedloga Zakona o Sveuilvku, Zakoria o visokom obrazovanju i Zakona a znanstvenoj djelatnosti

| f \

S k u p t i n a S t u d e n t s k o g z b o r a S v e u i l i t a u Z a g r e b u (u d a l j e m t e k s t u : S k u p t i n a ) j e n a s j e d n i c i o d r a n o j 15. lipnja 2011. g o d i n e donijela slijedee zakljuke. Skuptina s m a t r a da budua

z a k o n s k a r j e e n j a t r e b a j u biti u t e m e l j e n a n a n a c i o n a l n o j s t r a t e g i j i r a z v o j a z n a n o s t i i v i s o k o g o b r a z o v a n j a . U o v o m obliku nacrti z a k o n a Skuptini nisu prihvatljivi t e p r e d l a e s l i j e d e e promjene u nacrtima:

ZAKON O SVEUILITU l a n a k 10. r e k t o r m o r a biti sveuilini p r o f e s o r i S k u p t i n a trai d a se t o u z a k o n u

eksplicitno n a v e d e l a n a k 10. s t a v a k 1 s t u d e n t i p o j e d i n e s a s t a v n i c e t r e b a j u s u d j e l o v a t i u izboru elnika

s a s t a v n i c a (kroz Fakultetska vijea), n e p r i m j e r e n o je d a ga na p r i j e d l o g r e k t o r a i m e n u j e s e n a t l a n a k 10. s t a v a k 5 ukoliko r e k t o r a bira s e n a t sveuilita logino je d a ga s e n a t i

r a z r j e u j e , a n e Sveuiino vijee l a n a k 11. s t a v a k 2 -> Skuptina s m a t r a da svaka s a s t a v n i c a sveuilita t r e b a imati b a r e m jednog predstavnika sveuilita l a n a k 12. -> p r e d s t a v n i k s t u d e n a t a s p r a v o m glasa t r e b a biti z a s t u p l j e n u s v e u i l i n o m vijeu, ali direktnim s m a t r a m o da e o v a k v o z a k o n s k o o d r e e n j e u p l i v o m izvrne vlasti u u p r a v l j a n j e s v e u i l i t o m Sveuilinog vijea t o je d o d a t n o rezultirati u senatu, a broj lanova s e n a t a bi t r e b a o biti o d r e e n statutom

potencirano

s m a n j e n j e m ovlasti i broja lanova S e n a t a lanak 29. stavak 2 u k o n s t i t u i r a j u e m s e n a t u nisu p r e d v i e n i p r e d s t a v n i c i s t u d e n a t a t o

je Skuptini neprihvatljivo i trai d a s e t o izmijeni

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU l a n a k 5. s t a v a k 6 -> u r a d u N a c i o n a l n o g vijea t r e b a s u d j e l o v a t i p r e d s t a v n i k s t u d e n t s k o g z b o r a s p r a v o m glasa lanak 26. stavak 3 Skuptina s m a t r a n u n i m da se t o n o d e f i n i r a koliko vrijedi 1 ECTS Hrvatskog

b o d , a n e z a d a n i m i n t e r v a l o m o d 25-30 sati r a d a lanak 42. p r e d l o e n i nain izraavanja o c j e n a s m a t r a m o u p o t p u n o s t i neprihvatljivim

l a n a k 4 8 . s t a v a k 1 -> j a s n o j e da se u p i s n i n e , tj. f i n a n c i r a n j e t r o k a u p i s n i n a iz d r a v n o g p r o r a u n a , o s t v a r u j e k a o dio s t u d e n t s k o g s t a n d a r d a b e z j a s n e n a z n a k e h o e li s e podmirivati trokovi u p i s n i n a u cijelosti, a o t v a r a se m o g u n o s t i d o d a t n i h m a n i p u l a c i j a s t a v k o m 3. toga l a n k a u k o j e m stoji d a se " V r s t e i razina p r a v a tz s t u d e n t s k o g s t a n d a r d a , kao i uvijeti njihovog ostvarivanja p r o p i s u j u s e pravilnikom o s t u d e n t s k o m standardu kojeg d o n o s i

tum,4t

Ministar" l a n a k 48, s t a v a k S n e p r i h v a t l j i v o je t r a j a n j e prava iz s t u d e n t s k o g s t a n d a r d a ije j e

tVFUdlftTA

umzAcf.nu

t r a j a n j e p r e d v i e n o najvie g o d i n u d a n a dulje o d p r o p i s a n o g t r a j a n j a s t u d i j a , Skuptina trai

www.szzg.hr

da t r a j a n j e prava o s t a n e kao i d o s a d a tonije d v o s t r u k o v r i j e m e o d u k u p n o g t r a j a n j a s t u d i j a lanak 49. eksplicitno u 2akonu napisati d a s e o n e m o g u a v a bilo k a k v o d o d a t n o p l a a n j e te

f i n a n c i j s k e participacije (kolarina, penalizacija...) visokim uilitima o d s t r a n e s t u d e n a t a , da s t u d e n t obrazovanje nije d u a n

potpisivati u g o v o r e sa visokim uilitima v e z a n e za f i n a n c i j s k o financirano

p a r t i c i p i r a n j e j e r ukoliko lanak 48. i 49. zadre ovakva r j e e n j a , potpuno javno n e e biti o s t v a r e n o

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI l a n a k 4 3 . s t a v a k 3 i lanak 4 7 . s t a v a k 4 -> s m a t r a m o d a nije p o t r e b n o u ovim s l u a j e v i m a utvrivati s t a r o s n u granicu l a n a k 48. s t a v a k 2 ovu o d r e d b u s m a t r a m o n e p r i m j e r e n o m i p r e d l a e m o da se o v a j

s t a v a k p r e f o r m u l i r a na nain da e se t a k v o g o s t o v a n j e uzeti kao p r e d n o s t i pri z a p o l j a v a n j u na r a d n o m j e s t o d o c e n t a

N u n o je n a p o m e n u t i kako s e k a t e g o r i j e izvanrednog studenta i studenta studija na engleskom jeziku u o p e n e s p o m i n j u , a n a v e d e n i studiraju na Sveuilitu kategorije s t u d e n a t a uvrste u 2akone. u Z a g r e b u . Traimo da se o v e

S t u d e n t s k i z b o r Sveuilita u Zagrebu izraava p u n u s p r e m n o s t za s u d j e l o v a n j e u svim e t a p a m a rada na n a c i o n a l n o j strategiji i n o v o m z a k o n o d a v s t v u .

Predsjednik Studentskog zbora Sveuilita u Zagrebu

/
s

J L * M

SVEUILITE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET FAKULTETSKO VIJEE Zagreb, salata 3 Salata tel. 01 4566309, faks 01 4566-724 Broj: 380-59/11-100/302/6 Zagreb, 28.06.2011. Na temelju lanka 152. Statuta Sveuilita u Zagrebu Medicinskog fakulteta, Fakultetsko vijee je na sjednici odranoj dana 28.06.2011. godine donijelo sljedei

ZAKLJUAK

I. Prijedlozi Nacrta Zakona o sveuilitu, Nacrta zakona o visokom obrazovanju i Nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti sadre veliki broj odredbi protivnih Ustavu Republike Hrvatske, nedostataka, manjkavosti i nedoreenosti te ih treba povui iz daljnjeg postupka radi izbjegavanja neprocjenjivih teta za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. II. Fakultetsko vijee ustraje i dalje na svojem Zakljuku usvojenim na sjednici od 03.05.2011. godine kojim su dane pojedinane primjedbe na odredbe Nacrta zakona o sveuilitu i Nacrta zakona o visokom obrazovanju, a koje nisu usvojene u prijedlozima zakona. III. Podrava se miljenje Fakultetskog vijea Pravnog fakulteta i Senata Sveuilita u Zagrebu u kojima su posebno izdvojene protuustavne i manjkave odredbe u Nacrtima zakona koje predlagatelj niti u jednom dijelu nije uvaio. IV. Predlae se Senatu Sveuilita u Zagrebu da na prvoj sljedeoj sjednici Senata u ime svih sastavnica zatrai da: Vlada RH povue prijedloge zakona, donese odluku o objavi odgode poetka akademske godine 2011./2012. dok Vlada Republike Hrvatske ne povue prijedloge zakona se do daljnjega obustavi izvoenje nastave na sastavnicama Sveuilita u Zagrebu ako se zakoni usvoje, javno objavi miljenje i stavove Sveuilita o zakonima odmah nakon zavretka sjednice od 05. srpnja 2011. te poduzme daljnje odgovarajue aktivnosti usmjerene na obustavljanje daljnjeg postupka donoenja zakona.

Dekan: prof. dr. sc. Davor Milii

H S
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti AKADEMSKA SOLIDARNOST www.akadsolid.com

IZJAVA ZA

JAVNOST

Unato viemjesenom protivljenju akademske zajednice i zainteresirane javnosti, Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta prihvatili su 21. lipnja 2011. nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitu i uputili ih u saborsku proceduru. To je posljednji u nizu koraka iz prepoznatljivog repertoara politikog nasilja. Podsjetimo: u "akciji zakoni" dosad su se osnivala razliita povjerenstva bez demokratske legitimacije, simulirili su se krugovi javne rasprave, iznosile se bezone lai i manipulacije, fabricirala se podrka prijedlozima, da bi, napokon, medijska ofenziva kulminirala tumaenjem nalaza Dravne revizije, pri emu se koruptivne klijentelistike grupe i njihove sebine financijske interese pokualo prikazati kao uvrijeeni nain funkcioniranja cjelokupne akademske zajednice. Tu zajednicu, oito, treba ocrniti u oima javnosti i zatim baciti na koljena. Stoga Sindikat Akademska solidarnost", u skladu s dosadanjim akcijama, najavljuje trajk na temelju l. 269. Zakona o radu u svrhu zatite gospodarskih i socijalnih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. trajk e zapoeti 6. srpnja 2011. u 8 sati na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Navedenim nacrtima prijedloga triju zakona grubo se zadire u ustavno zajamenu autonomiju sveuilita i slobodu znanstvenoga stvaralatva. U tom pogledu, predvieno smanjenje ovlasti predstavnikih tijela akademske samouprave (npr. fakultetsko vijee, sveuilini senat) - koja prema vaeem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omoguuju i radno pravno relevantno suodluivanje (samoodluivanje) akademskih radnika povrh onoga zajamenoga opim Zakonom o radu (radniko vijee) - u izravnoj je suprotnosti s gospodarskim i socijalnim interesima akademskih radnika.

Osim toga, nacrti Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti sadre odredbe koje e dovesti do bitnoga poveanja udjela radnih odnosa na odreeno ili prikriveno odreeno vrijeme u okviru ukupnih radnih odnosa akademskih radnika to takoer Sindikat smatra izravnim ugroavanjem socijalnih i gospodarskih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

trajk e se provoditi u uem smislu, radi poticajnog djelovanja na Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, kao i na druge poslodavce u djelatnostima znanosti i visokog obrazovanja, kako bi poeli proaktivno djelovati s ciljem povlaenja spomenutih nacrta zakona iz zakonske procedure, te radi promicanja i zatite gospodarskih i socijalnih prava svojih zaposlenika, uz konkretna nastojanja da poslodavci lanova Sindikata budu prepoznati i postupaju kao aktivni subjekti u izradi novih nacrta zakona. Pritom predstavnici poslodavaca moraju predstavljati interese svih lanova akademske zajednice na matinoj instituciji i biti izabrani u tu svrhu od svoje baze, a ne nametnuti politikom voljom resornog ministarstva. Jednako tako trajk e se provoditi u irem smislu, kao opi trajk, koji nastoji potaknuti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta i Vladu Republike Hrvatske da iz saborske procedure povuku nacrte triju zakona, te da se uz iru drutvenu raspravu izrade novi koji bi bili u skladu s Ustavom i drugim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uz uvaavanje svih lanova akademske zajednice.

Naa stajalita o komercijalizaciji znanosti i javnoga visokog kolstva jasna su i principijelna otpoetka, nae zagovaranje demokratskog odluivanja odozdo jednako tako. teta koja e nastati naim stupanjem u trajk veoma se lako i brzo moe popraviti. Katastrofa koju donose novi zakoni dugorona je i nepopravljiva.

U Zagrebu, 29. lipnja 2011.

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska

solidarnost

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUILITE U ZAGREBU PRAVNI FAKULTETU ZAGREBU

FACULTAS IURIDICA UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
10000 Zagreb, Tigm.Tit 14, CROATIA, pp 175 Tel.: Dekan: (1) 4830-596; Tajnitvo: (1) 4564-303, Stud.ref: 4564-328, Fax. (1) 4564-030 iro-raun: 2360000-1101264729, MB 3225909

FACULTY OF LAW UNIVERSITY OF ZAGREB

Zagreb, 29. lipnja 2011. PRIOPENJE ZA JAVNOST Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu danas je jednoglasno usvojilo oitovanje povodom toga to je dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske usvojila prijedloge Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Cjeloviti tekst oitovanja nalazi se u prilogu. Vijee je upozorilo da je tijekom proteklih mjeseci, sveuilina zajednica javno je iznijela nebrojene argumentirane strune primjedbe na sadraj tih prijedloga i nain njihove pripreme. Sva etiri pravna fakulteta iznijela su pomno obrazloene strune primjedbe o neustavnosti kljunih odredaba tih zakona. Vlada je prijedloge uputila u saborsku proceduru, a da se na te primjedbe sveuiline zajednice i pravne struke nije ni osvrnula. Takvo postupanje Vlade izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici. Time je prestala svaka nada u dijalog izmeu Vlade i sveuilita o ovim prijedlozima. Slijedom toga, Vijee obavjetava studente Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te akademsku i opu javnost o sljedeem: Sadraj prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti takav je da se oni ne mogu popravljati amandmanima u saborskoj proceduri. Nain njihove pripreme i upuivanja u proceduru takav je da se na njemu ne moe nita graditi. Stoga, ako prijedlozi navedenih zakona ne budu povueni iz zakonodavne procedure odnosno ako budu usvojeni, na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu nastava u akademskoj godini 2011./2012. nee zapoeti.

Ovisno o buduem razvoju dogaaja, jo u ovoj akademskoj godini e se, nakon konzultacija s predstavnicima studenata, poduzeti odgovarajue mjere u pogledu izvoenja nastave, ako bi one bile kratkorono nune da bi se sprijeila trajna teta koja e za sustav hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti nastati usvajanjem navedenih zakona. Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjelovat e u razliitim legitimnim javnim iskazima nezadovoljstva zbog ponaanja Vlade prema hrvatskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj pravnoj struci. Vijee izraava razumijevanje i solidarnost sa svim kolegicama i kolegama koji, unato nezapamenom politikom pritisku na sveuilite i napadu na pravo njegovih pripadnika da kritiziraju rad Vlade, nastoje na razliite naine javno iskazati stavove sveuiline zajednice o neustavnim prijedlozima zakona i metodama kojima se oni nastoje usvojiti. Vijee odbacuje pokuaje Vlade da svoje vlastite ciljeve koje namjerava postii ovim zakonima opravda pridruivanjem Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje potpuno je usklaen s pravom Europske unije. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraivanje i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, otvoreni su i odmah zatvoreni prije pet godina. U tim kao i u mnogim drugim poglavljima pristupnih pregovora savjesno su i predano sudjelovali profesori naega fakulteta te mnogi drugi sveuilini profesori. Zakonskim prijedlozima koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, Hrvatska se ne pribliava europskim standardima. Upravo suprotno, mnoga ijeenja sadrana u tim prijedlozima kao i nain njihove pripreme viena su u mnogim dravama jugoistone Europe u kojima su sline promjene zakonskog okvira dovele do unitenja javnog obrazovanja na korist privatnih uilita koja pruaju neadekvatno obrazovanje.

Vijee oekuje da e Senat Sveuilita u Zagrebu u vezi svega navedenog urno donijeti odgovarajue odluke.

Vijee je ovu odluku donijelo jednoglasno.

Dekan Prof. dr. sc. eljko Potonjak

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUILITE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTETU ZAGREBU
FACULTAS IURIDICA UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
i 0000 Zagreb, Trg m. Tits 14, CROATIA, pp 175 Tel.: Dekan: (1) 4830-596; TajniStvo: (1) 4564-303, Stud.ref: 4564-328, Fax: (1)4564-030 iro-raiun: 2360000-1101264729, MB 3225909

FACULTY OF LAW UNIVERSITY OF ZAGREB

Zagreb, 29. lipnja 2011

OITOVANJE VIJEA PRAVNOGA FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU povodom upuivanja prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru

Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedloge Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Tijekom proteklih mjeseci, sveuilina zajednica javno je iznijela nebrojene argumentirane strune primjedbe na sadraj tih prijedloga i nain njihove pripreme. Vlada je prijedloge uputila u saborsku proceduru, a da se na te primjedbe nije ni osvrnula. Na sjednici odranoj 11. svibnja 2011., Senat Sveuilita u Zagrebu, vrno predstavniko tijelo najveeg i najstarijeg hrvatskog sveuilita, jednoglasno je zakljuio da navedeni nacrti nisu prikladni za upuivanje u zakonodavnu proceduru zbog, izmeu ostalog, sljedeih razloga: mnoge kljune odredbe tih prijedloga kre ustavna jamstva o autonomiji sveuilita i pravu sveuilita da samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom kao i ustavna jamstva akademskih sloboda, ugroava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraivanja, predloena rjeenja dovela bi do smanjene dostupnosti visokog obrazovanja graanima, pogoduje se interesima privatnog sektora na tetu javnih sveuilita,

zakoni bi doveli do pada kvalitete visokog obrazovanja i istraivanja te nekonkurentnosti hrvatskih studenata, nastavnika i istraivaa u Europskom visokoobrazovnom i istraivakom prostoru, za provedbu zakona ne postoje dovoljna proraunska sredstva.

Ovi razlozi pomno su obrazloeni u oitovanju Sveuilita u Zagrebu kao i u oitovanjima mnogih njegovih sastavnica (www.unizg.hr). Senat je na istoj sjednici ponovio spremnost Sveuilita u Zagrebu, koja je ve bila viekratno izraena, na suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta na izradi transparentne nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja temeljem koje se treba donijeti novi zakonodavni okvir u ovom podruju. Navedeni zakljuci Senata sukladni su rezultatima iroke javne rasprave provedene tijekom protekla dva mjeseca. Na sveuilitima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, barem dvadeset i pet vijea fakulteta i akademija provelo je raspravu o nacrtima. U raspravi su sudjelovale stotine sveuilinih nastavnika i predstavnika asistenata i studenata. Gotovo sva fakultetska vijea kategoriki su zatraila povlaenje nacrta prijedloga zakona. Nijedno fakultetsko vijee nije ih podralo. Premda se u javnosti mogu uti tvrdnje da zakone najvie kritiziraju pripadnici drutveno-humanistikog i umjetnikog podruja, njihovo povlaenje jednako su jasno zatraili i fakulteti iz podruja biomedicinskih i prirodno-tehnikih znanosti, kao to su npr. Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Rijeci, Tehniki fakultet u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci ili Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i mnogi drugi. Rasprava u fakultetskim vijeima je sveuilini referendum o prijedlozima zakona na kojem su oni ogromnom veinom glasova odbijeni (www.universitas.hr). Dana 25. svibnja 2011., predsjednitvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, stoerne nacionalne znanstvene i kulturne institucije, upozorilo je da su zakoni neprikladni za daljnju proceduru te zatrailo izradu nacionalne strategije temeljem koje bi se donijeli novi zakoni (www.hazu.hr). To je uinilo i Drutvo sveuilinih nastavnika, Hrvatska akademija pravnih znanosti i druge ugledne akademske institucije u dravi. Dana 15. lipnja 2011., Studentski zbor Sveuilita u Zagrebu zauzeo je stajalite da su nacrti u ovom obliku neprihvatljivi te napomenuo da se zakoni u ovom podruju trebaju donositi temeljem nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja. Dekani i profesori pravnih fakulteta, meu njima i najugledniji hrvatski strunjaci za ustavno pravo, te mnogi uvaeni suci, odvjetnici i drugi pravnici, u mnogo navrata su argumentirano javno upozoravali da su nacrti prijedloga zakona sastavljeni protivno vaeim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnou te da su oito protivni Ustavom zajamenoj autonomiji sveuilita i akademskim slobodama, o emu ve postoje ustaljena stajalita Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Na sjednici Senata Sveuilita u Zagrebu odranoj 2. lipnja 2011., ministar znanosti, obrazovanja i porta prof. dr. sc. Radovan Fuchs, obeao je uspostaviti sa Sveuilitem u Zagrebu dijalog o postojeim nacrtima i zapoeti suradnju s hrvatskom sveuilinom zajednicom na izradi nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja. O tome j e odrana i zajednika konferencija za novinstvo ministra i rektora Sveuilita u Zagrebu, prof, dr. sc. Alekse Bjelia, na kojoj su i ministar i rektor javno izrazili spremnost na suradnju. Umjesto suradnje uslijedila je nezapamena medijska difamacija itave sveuiline zajednice. Ona se sadrajno podudarala s reakcijama kojima su ministar i drugi dunosnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta odgovarali na kritike nacrta, a vremenski se podudarala s upuivanjem nacrta u proceduru. Javno obezvrjeivanje i stigmatiziranje itave sveuiline zajednice s pravom je prepoznato kao zastraivanje i ocrnjivanje onih koji su se usudili kritizirati nacrte zakona. Ministar, koji dobro poznaje prilike u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, nije povukao konzekvence za takve ocjene niti se ogradio od generalizacija uperenih protiv itave sveuiline zajednice. Upravo suprotno, iskoristio ih je kao opravdanje za upuivanje prijedloga zakona u Vladinu, a potom i u saborsku proceduru. Be ikakvog odgovora na mnogobrojne argumentirane kritike akademske zajednice, Vlada j e usvojila prijedloge zakona. Takvo postupanje Vlade izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici. Upuivanjem nacrta prijedloga zakona bez oitovanja o mnogobrojnim argumentiranim strunim primjedbama, prestala je svaka nada u dijalog izmeu Vlade i sveuilita o ovim prijedlozima. Slijedom toga, obavjetavamo nae studente te akademsku i opu javnost o sljedeem: Sadraj prijedloga Zakona o sveuilitu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti takav je da se oni ne mogu popravljati amandmanima u saborskoj proceduri. Nain njihove pripreme i upuivanja u proceduru takav je da se na njemu ne moe nita graditi.

Stoga, ako prijedlozi navedenih zakona ne budu povueni iz zakonodavne procedure odnosno ako budu usvojeni, na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu nastava u akademskoj godini 2011./2012. nee zapoeti.

Ovisno o buduem razvoju dogaaja, jo u ovoj akademskoj godini e se, nakon konzultacija s predstavnicima studenata, poduzeti odgovarajue mjere u pogledu izvoenja nastave, ako bi one bile kratkorono nune da bi se sprijeila trajna teta koja e za sustav hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti nastati usvajanjem navedenih zakona.

Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjelovat e u razliitim legitimnim javnim iskazima nezadovoljstva zbog ponaanja Vlade prema hrvatskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj pravnoj struci.

Vijee izraava razumijevanje i solidarnost s kolegicama i kolegama koji, unato nezapamenom politikom pritisku na sveuilite i napadu na pravo njegovih pripadnika da kritiziraju rad Vlade, nastoje na razliite naine javno iskazati stavove sveuiline zajednice o neustavnim prijedlozima zakona i metodama kojima se oni nastoje usvojiti.

Vijee odbacuje pokuaje Vlade da svoje vlastite ciljeve koje namjerava postii ovim zakonima opravda pridruivanjem Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje potpuno je usklaen s pravom Europske unije. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraivanje i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, otvoreni su i odmah zatvoreni prije pet godina. U tim kao i u mnogim drugim poglavljima pristupnih pregovora savjesno su i predano sudjelovali profesori naega fakulteta te mnogi drugi sveuilini profesori. Zakonskim prijedlozima koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, Hrvatska se ne pribliava europskim standardima. Upravo suprotno, mnoga rjeenja sadrana u tim prijedlozima kao i nain njihove pripreme viena su u mnogim dravama jugoistone Europe u kojima su sline promjene zakonskog okvira dovele do unitenja javnog obrazovanja na korist privatnih uilita koja pruaju neadekvatno obrazovanje.

Vijee oekuje da e Senat Sveuilita u Zagrebu u vezi svega navedenog urno donijeti odgovarajue odluke.

Vijee izraava punu spremnost Pravnoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu na suradnju u autentinim reformama zakonskog ureenja sustava visokog obrazovanja i znanosti. Nastavnici i suradnici naega fakulteta suraivali su i surauju u izradi brojnih zakona. Vrlo rado e suraivati i u izradi zakona koji se tiu njihovog vlastitog poziva. Kao i itava sveuilina zajednica, nastavnici Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu oekuju samo to da se u visokom obrazovanju i znanosti kao podrujima od prvorazrednog javnog interesa i kljune vanosti za razvoj Hrvatske, promjene zakonskog okvira pripremaju: temeljem transparentnog stratekog oitovanja o postojeem stanju, ciljevima i raspoloivim sredstvima, a ne temeljem unaprijed nametnutog zakonskog teksta uz prikrivanje ciljeva i sredstava kojima se oni ele postii;

u konstruktivnom i argumentiranom javnom dijalogu s akademskom zajednicom, a ne u atmosferi u kojoj e se na argumente odgovarati klevetama i podvalama, u kojoj e se javnost obmanjivati o tome da je akademska zajednica propisno konzultirana, da prijedlozima podrku daju europske ili meunarodne institucije ili da ih podupiru hrvatski znanstvenici u inozemstvu;

s ciljem ostvarivanja opeg dobra, a ne pogodovanja partikularnim i privatnim interesima.

Ovu odluku Vijee je donijelo jednoglasno.

Vijee Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet

Ivana Luia 3 10000 Zagreb

University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences

Ivana Luia 3 10000 Zagreb, Croatia

Tel/Phone: +385(0)16120-11 l;Fax: +385 (0)16156-879; www.ffeg.hr

Klasa: 053-01/11-01/324; Urbroj: 3804-850-11-5 Zagreb, 30. lipnja 2011. - Gosp. prof. dr. sc. Ivi Josipoviu, Predsjedniku RH - Gosp. Luki Bebiu, Predsjedniku Sabora RH - Gi Jadranki Kosor, Predsjednici Vlade RH - Rektoru i Senatu Sveuilita u Zagrebu - Akademskim institucijama u RH - Hrvatskoj javnosti IZJAVA FAKULTETSKOGA VIJEA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU 30. LIPNJA 2011. Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta u Zagrebu ovim eli podsjetiti relevantne dravne institucije te akademsku i iru javnost da je nizom svojih odluka argumentirano upozoravalo na neprihvatljivost zakonskih prijedloga i naina na koji se oni nameu usprkos argumentima akademske zajednice i otporu uvjerljive veine sveuilinih, znanstvenih i drugih institucija. Vijee je stoga u vie navrata zahtijevalo potpuno odbacivanje nacrta prijedloga zakona. Budui da opi otpor akademske zajednice nije imao nikakva uinka, nego je Vlada Republike Hrvatske 21. lipnja 2011. uputila prijedloge zakona u saborsku proceduru, Fakultetsko vijee je, slijedom svojih prethodnih upozorenja i odluka, na sjednici 30. lipnja 2011. donijelo sljedee odluke: 1. Obustavlja se studijski proces u svim vidovima od srijede, 6. srpnja 2011., sve dok se prijedlozi zakona ne povuku iz saborske procedure, odnosno za vrijeme zasjedanja Sabora. 2. Predlae se Senatu Sveuilita u Zagrebu da na svojoj sjednici 5. srpnja 2011. donese odgovarajuu odluku o obustavljanju studijskoga procesa u svim vidovima do povlaenja prijedloga zakona iz saborske procedure, ime se Vijee Filozofskoga fakulteta priklanja ve iznesenim prijedlozima Pravnog i Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. 3. Predlae se da se, nakon povlaenja zakona iz saborske procedure, u dogovoru dravnih i akademskih imbenika formiraju ire strune radne skupine koje bi radile na stratekim osnovama i zakonskim rjeenjima reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja.

uu i ^ual.i u f (Viifi^irtiiii 1111 r I ili || 'm 111 ,

.-i 3)..

".

Kao autonomni studenti, direktnodemokratska studentska inicijativa s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dajemo bezrezervnu podrku Akademskoj solidarnosti, sindikatu visokog obrazovanja i znanosti, u nakani da se trajkom na razini Hrvatske suprotstavi devastiranju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj, uvoenjem triju novih Zakona - Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveuilitima. Takoer, pozdravljamo odluku Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obustavi nastavnog procesa te najave vijea Pravnog i Medicinskog fakulteta o odgaanju poetka nastavnog procesa sljedee akademske godine. Naravno, s iekivanjem pratimo daljnje odluke Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Rijeci, nakon to je isto vijee ve zahtijevalo da se zakoni povuku iz procedure. Napominjemo da su zakoni puteni u saborsku proceduru unato glasnom i argumentiranom protivljenju akademske zajednice istim zakonima, to samo potvruje, sada ve iru i svakodnevnu, nedemokratsku i antisocijalnu praksu Vlade Republike Hrvatske. Pozivamo sve kolege studente da se solidariziraju sa trajkom Sindikata, jer trajk nije izraz zatite osobnih interesa zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti, ve izraz zatite javnog dobra, izraz zatite i proirenja pristupa visokom obrazovanju, zatite autonomije sveuilita naspram politike vlasti, zatite znanosti i obrazovanja od komercijalizacije. Jednako tako pozivamo sve zaposlenike pri fakultetskim institucijama da se pobrinu za svoje studente, kako bi se eventualna teta koji bi trajk izazvao to efikasnije i solidarnije sanirala. vrsto stojimo pri stavu kako je takva teta jednostavno neusporediva sa tetom koju e prouzroiti primjenjivanje i potivanje novih zakona. Ovim putem prozivamo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, zato to je unato protivljenju veine akademske zajednice stao na stranu Ministarstva znanosti i porta te na stranu Vlade Republike Hrvatske koji su takoer preuli kritike, negodovanje i protivljenje akademske zajednice uvoenju novih zakona. Naa borba za svima dostupno javno financirano visokokolsko obrazovanje se nastavlja, ali ovaj put ruku pod ruku s akademskim radnicima. Autonomni studenti Rijeka 4. srpnja 2011.

Pratei razvoj situacije proteklih nekoliko mjeseci, uoili smo koliko su Inicijativa i sindikat Akademska nastojanja oglui. Neemo nanovo objanjavati s kojim lancima i stavkama se ne slaemo. Vanijim smatramo napomenuti kako se nae djelovanje protiv utjecaja komercijalizacije na sveuilite nastavlja. Borbu za besplatno obrazovanje zapoeli smo prije malo vie od dvije godine te se, kao budui akademski graani, za to namjeravamo i izboriti. Ovim putem svim akademskim radnicima izraavamo potpunu podrku i suradnju u daljnjoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja. Jer, ovo je zajednika borba - za solidarnu akademsku zajednicu! Potovani ministre Fuchs, Duni smo Vas obavijestiti da ste na ispitu iz Izrade novih zakona pali kako iz teorijskog tako i iz praktinog dijela postigavi tek ocjenu FX. Vidimo se na sljedeem roku i nadamo se da ete se taj put bolje pripremiti. S potovanjem, Studentice i studenti Sveuilita u Zadru, lanovi Sindikata Akademska solidarnost 4. srpnja 2011. Solidarnost naglaavali nunost odbijanja spornog paketa zakona. Naalost, isto tako smo uoili da MZO ulae jednak napor da se na njihove

Putanjem zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveuilitu u saborsku proceduru, Vlada Republike Hrvatske ogluila se na primjedbe i zahtjeve onih na koje se zakonska rjeenja odnose - akademsku zajednicu. Takav je postupak potpuno u skladu s postojeim demokratskim deficitom i interpretacijom "dijaloga s narodom" naih politikih elita. Jedini vaei dijalog jest onaj sa socijalnim partnerima iz Hrvatske udruge poslodavaca i reimskih sindikata koji su preko noi postali veliki zagovaratelji nepostojeeg besplatnog obrazovanja. Naime, lanci 48. i 49. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju ne propisuju potpuno javno financirano obrazovanje nego vjeto stilski i nomotehniki zabauruju prave intencije zakona. Ministrovoj volji i ovisnosti o proraunskim sredstvima ostavlja se ureenje pravilnika o vrstama i razinama prava iz studentskog standarda u to ulaze i upisnine. S obzirom na dosadanju fiskalnu neodgovornost MZO-a, pravilnik e se mijenjati pri svakom donoenju i eventualnom rebalansu prorauna, te stanje nee biti bitno drugaije od dananjeg. Sveuilitima, kojima e prema novom zakonu upravljati predstavnici izvrne vlasti i gospodarstva, ostavlja se da svojim opim aktima urede naine ispunjavanja obaveza, pa samim time i uvjete po kojima e se naplaivati upisnine, a mogue i zakasnine (s obzirom na broj ECTS-a ili prosjek ocjena) te sline birokratske umotvorine neslubenih pisara MZO-a. Drugim rijeima, spomenuti lanci zakona stvaraju okvire u kojima e izvrna vlast u dosluhu s privatnim kapitalom imati potpunu kontrolu pri odreivanju iznosa i uvjeta plaanja upisnina. U preambuli prijedloga zakona meu ostalim stoji i da e izvanredni studenti koji ine 30% studentske populacije plaati neograniene iznose kolarina. Usporedbom podataka Dravnog zavoda za statistiku o broju studenata u RH i financijskih projekcija MZO-a vidljivo je da e broj redovnih studenata koji ne plaaju neznatno promijeniti. Iz nabrojanih razloga jasno je da prijedlozi zakona ne donose potpuno javno financirano obrazovanje bez obzira na javnu kampanju koncerna MZO-EPH koja je usmjerena sedativizaciji studentske populacije prodavanjem jeftinih floskula o protivnicima besplatnog obrazovanja i javnim pozivima na denuncijaciju cijele akademske zajednice zbog pojedinanih kriminalnih sluajeva na koje smo upuivali jo u mjesecu oujku po objavi dravne revizije. Na zakanjelu demagogiju odreenih tiskovina nikad neemo pristati. Pozdravljamo i podupiremo odluku Vijea Filozofskog fakulteta o obustavi studijskog procesa te najavu slinih akcija vijea Medicinskog i Pravnog fakulteta kao jedine preostale mogunosti legalnog djelovanja protiv nacrta zakona te ignorantskog odnosa vladajuih struktura.

Prijedlozi zakona stvorit e i okvir u kojemu ovakve akcije u budunosti nee biti mogue to zbog otvorene etatizacije akademskog sustava i dokidanja autonomije sveuilita, to zbog ukidanja upravnih tijela fakulteta koji su demokratski i neovisno donijeli odluke o obustavi studijskog procesa. Svjesni smo da odluka o privremenoj obustavi studijskog procesa direktno pogaa studente odgaajui njihove ispite. Ali ponavljamo: odgaajui, ne i onemoguujui. Ovakav oblik protesta nunost je u ovom trenutku jer e posljedice nametnutih zakona bit dugorone, stvarajui nenadoknadivu tetu za sve dionike akademskog procesa. Kao dosad najagilniji dio sveuilita jo jednom stajemo u obranu njegove autonomije, ali ne zaboravljamo da je slobodno samo ono sveuilite koje je dostupno svima. U solidarnosti s akademskim radnicima nastavljamo politiku borbu koju vodimo ve dvije godine - za potpuno javno financirano obrazovanje i protiv ovakvih prijedloga zakona. Na manje od toga ne pristajemo! Plenum Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 4. srpnja 2011.

BROJ PRIMJERKA:

Iz recenzija:

"Zapanjujuom sistematinou i preciznou pred nama se otvara kompleksni svijet zakonodavstva, uz sve njegove svjesne i nesvjesne slabosti koje pruaju mogunost pristranosti i manipulacije, pri emu se rue mnoga naa idealizirana vjerovanja..."

"Knjiga je po pristupu multidisciplinarna jer objedinjuje tematska podruja i analitike uvide koje tradicionalno koriste razliite struke i discipline: medicina, pravo, filozofija, teologija, farmacija, likovne umjetnosti, pomorstvo, samo su neke od njih. Ono to objedinjuje tu tematski iroku grau jest temeljni stav autora da u nacrtu prijedloga novih zakona postoje mnoge zablude i neracionalnosti koje oni terminologijski odreuju naslovnim pojmom 'neprihvatljivi'."

"Kompleksna, monumentalna, zastraujua pria odvija se silinom paralelnih sudbina glavnih likova kojih u ovoj knjizi ima vie no to veina drugih ima sporednih."

"Knjiga se moe iitavati i izvan uskog kruga akademske zajednice, ona upozorava javnost na ogroman utjecaj privatnog kapitala koji sve bezobzirnije upravlja javnim mnijenjem i modelira 'znanstvene' spoznaje na nain koji je u njegovu interesu."