Business Name

Glasnik
1.1.2011.

Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu

Broj 2

Tema broja: 100 godina od roenja Nediba Mahfuza

Sadraj:
Rije urednika Tema broja Galerija Intervju Kairske damije Iz arhiva Sport: Kung-fu
2 3 7 8 9 11 14

Povodom 100. godinjice o d r o enj a Ned ib a Mahfuza, Ambasada BiH u Egiptu je organizovala knjievno vee. Pored

NJ.E. ambasadora Slobodana oje, prisutnima su se obratili mr. Medina Danbegovi, prof. Svjetlana Mili i prof. Kerima Gusin-

jac. Za vas donosimo prevod pripovjetke Pola dana, te izvod iz knjievne kritike. (3.str.)

Sponzorirani sadraj

TELEFONIRAJTE PUTEM INTERNETA!

Intervju

Kung-Fu

Novi rektor

Kao to smo obeali u prolom broju, donosimo vam intervju sa prof. Ah med o m B uk vi e m, prevodiocem rtvovanja vuku na arapski jezik. Vie na 12 i 13 str. (8. str)

Zadovoljstvo nam je predstaviti kolegu Amira Uzunovia, majstora kungfua. On e u nastavcima predstaviti historijat ove borilake vjetine i ispraviti mnoga stereotipna shvatanja (14. str)

U ovom broju donosimo biografiju novog rektora Univerziteta Al-Azhar. Dr. Abdullah el-Husejni je ove godine imenovan na ovu izuzetno vanu funkciju. (2.str)

Glasnik

Rije urednika
Dragi itaoci, Pred vama je drugi broj Glasnika. Prvi broj je pobrao izuzetno pozitivne kritike. Naravno, primili smo i jedan broj sugestija, koje su, istini za volju, bile vie usmjerene na tehniku stranu olienu u prelomu teksta i tamparskim grekama. Stogodinjica ro enja Nediba Mahfuza je tema broja i shodno tome ovome velikanu arapske knjievnosti posvetili smo najvie prostora. Imali smo sreu da me u malobrojnom b-h dijasporom moemo pronai ak tri eksperta koji su itekako pozvani da govore o Mahfuzu, ali i o arapskoj knjievnosti uopte. Rije je o tri profesorice, koje su, svaka iz svoga ugla, ponudile itekako sadrajne uvide u ivot i djelo Nediba Mahfuza. Sam Glasnik koncepcijski sazrijeva, mada e za formiranje stabilnije ure ivake politike ipak trebati jo dosta vremena. Ostanite uz nas, Ahmed Serdarevi
Izdava: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu Urednik: Ahmed Serdarevi Redakcija: Samir Haski, Kenan osi, Naila Durakovi, Ajla Keserovi List izlazi mjeseno Kontakt: glasnik.redakcija@gmail.com Za dostavu prolih izdanja obratite se na e-mail adresu. Ukoliko elite da vaa pisma budu objavljena u rubrici Pisma italaca molimo vas da stavite napomenu: za pisma italaca. Asocijacija studenata BiH u Egiptu, 2010, 2011.

Izbori u Asocijaciji
Budui da se prema statutu Asocijacije izbori odravaju svake druge godine i da su neki od lanova ve okonali svoje studije i vratili se u Bosnu i Hercegovinu, tokom prolog mjeseca na jednom od druenja odrali su se izbori za novo rukovodstvo asocijacije. Slijedee dvije godine mjesto predsjednika i dalje e obnaati Hasib Hadi, a za njegovog zamjenika izabran je Muhamed Maki. Za sekretara i blagajnika izabrani su dosadanji vrioci tih dunosti, Dino Maksumi i Adis Mahalbai. Pored pomenutih funkcija, lanove odbora ine: Abdulah Kapo, Enes Hujdur, Ahmed Serdarevi, Mirnes Musi, Kutejbah Al-ismail, Fadila Dizdarevi i Amra Bilajac. Koristimo priliku da estitamo novoizabranom rukovodstvu asocijacije i da im poelimo mnogo sree u daljem radu. Naila Durakovi

Novi rektor: Abdullah el-Husejni

odbranio je svoj magistarski rad na istom fakultetu tako er s ocjenom vrlodobar, a 1978. godine sa svojom doktorskom disertacijom koju je odbranio na Fakultetu arapskog jezika stie visoke ocjene od strane izabrane komisije. Prije imenovanja za rektora od strane predsjednika Muhammeda Husnija Mubaraka radio je kao asistent na Fakultetu arapskog jezika na lingvistikom odsjeku, godine 1971., zatim kao asistent ali na opem odsjeku 1973., a od 1978. je radio na mjestu mudderisa. U periodu od 1995. do 2003. godine imenovan je za sekretara Fakulteta arapskog jezika, zatim nakon godine dana postaje dekan na spomenutom fakultetu, dok 2008. postaje prorektor za posdiplomske studije Univerziteta Al-Azhar. Uestvovao je u mnogobrojnim komisijama, poput komisije zaduene za funkcionisanje nastave na Azharu, tako er uestvuje na mnogim konferencijama, poput konferencije odrane prole godine u Kairu u ast svrenika Azhara. Odlukom egipatskog predsjednika Husnija Mubareka koja je doneena u petak, 9. aprila 2010., postaje rektor univerziteta Al- Azhar, tri sedmice nakon imenovanja doktora Ahmeda Tajjiba na poziciju ejha Al-Azhara. Aldin Starevi

Doktor Abdullah elHusejni ro en je 15. avgusta 1946. godine u pokrajini Ed-Dakhilijjeh . Stekao je diplomu 1971. godine na Fakultetu arapskog jezika u Kairu s opim uspjehom vrlodobar. Nakon toga, dvije godine poslije, 1973.

Broj 2

Tema broja: knjievno vee povodom stogodinjice od roenja N. Mahfuza

NJ.E. Slobodan oja

Svetlana Mili

Kerima Gusinjac-Hussein

Medina Danbegovi

Uvodno izlaganje Prevod

U svo me uvo d no m izlaganjum, Slobodan oja, ambasador BiH u Egiptu, pozdravio je prisutne i naglasio kako je namjera Ambasade da redovno druenje dijaspore bude propraeno obiljeavanjem stogodinjice od ro enja Nediba Mahfuza. Poslije knjievne veeri, zvanicama su se obratili predstavnici Asocijacije studenata i lista Glasnik te ih upoznali sa dosadanjim radom. Svi prisutni su pozvani da se ulane u Asocijaciju i da svojim radom doprinesu boljem uvezivanju b-h dijaspore u Egiptu. Svetlana Mili, dugogodinja uposlenica Ambasade i dobar poznavalac arapskog jezika i knjievnosti kratko se osvrnula na ivot i djelo arapskog nobelovca, a zatim je prisutnima proitala vlastiti prevod jednog odlomka iz zaostavtine Nediba Mahfuza u kome pisac saima korjenite promjene u vizualnom identitetu njegovog rodnog kvarta. Maestralan prevod i sama izvedba bili su izvanredan uvod u diskusiju koja je uslijedila. Na stranicama koje slijede naim itaocima donosimo ovaj uspjeli prevod.

Retrospektiva
Kerima Gusinjac je prisutnima iznjela svoja sjeanja na studiranje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno se osvrnula na zavrni ispit koji je predstavljao prevod jednog odlomka iz Mahfuzovog djela Pansion Miramar. Teak Mahfuzov stil koji se odlikuje dugim i sloenim reenicama predstavljao je izazov za studente njene generacije. Njeno viesatno prevodilako pregalatvo, ali i dobro poznavanje Mahfuzovog opusa dostojno je nagra eno. Samo ona je poloila zavrni ispit. Trenutno priprema magistarski na Kairskom univerzitetu.

O vremenu
Zavrno izlaganje na temu transpozicija tradicije u djelu Nediba Mahfuza imala je mr. Medina Danbegovi, knjievnica i profesorica bosansko g jezika i knjievnosti. Mr. Danbegovi je magistrirala na temu Nediba Mahfuza tako da je njena izuzetno sadrajna besjeda problematizirala pitanje vremena u Mahfuzovom stvar alatvu. I zab rane djelove iz magistarskog rada objavljivaemo u nastavcima na stranicama Glasnika. Nakon izlaganja mr. Danbegovi, sluaoci su imali priliku da postave pitanja u vezi Mahfuzovog ivota i djela.

Hronologija
11.12.1911. ro en u Kairu, kao najmla e od sedmero djece 1919. Egipatska revolucija imala snaan utjecaj na Mahfuza 1930. upisao filozofiju na Univerzitetu kralja Fuada I 1938. Mahfuzova prva kolekcija pria 1939. postaje vladin slubenik i taj posao obavlja 35 godina 1940.-1980. radio na oko 25 filmskih scenarija 1988. Nobelova nagrada za roman Kairska Trilogija 1994. preivio atentat 30.8.2006. preminuo u Kairu

Glasnik

O transpoziciji tradicije u djelu Nediba Mahfuza

svekoliki univerzalni karakter. Pored prostora i imena linosti, autohtono u njegovom djelu jeste upravo akcentuiranje tradicije i egipatske prolosti. ovjeka u stanju najvee napetosti, u groznici ili gru, u obamrlosti to se pretvara u mahnitost, naputene likove u trenucima svo enja rauna, emociju neispunjenosti smisla koja se promee u samotnu ljudsku p r aznin u, li no s ti sa izlomljenom stvarnosti, figure u obesmiljenom svij et u sa mno tvo m krzotina, u haosu koji nema demijurga da im podari red, due bez istinske Drugosti ili u podijeljenosti jastva, diskretnu erotsku senzaciju, intelektualce koji propituju vlastiti identitet i umjetnike zaokupljene posebnou svoje vizije, vidjelo je Mahfouzovo oko, okrenuto ne prema vanjskome koliko prema unutarnjem odrazu. Kako je pisanje androgino, on prikazuje junake iz svih slojeva i hijerarhijskih ljestvica arapskoga drutva. Upoznaje mo: portire, prosjake, neprimjeene i pregaene obine ljude, skromne i umorne inovnike, uboge seoske uvare, poslune ene koje ude za osmijehom (potiskujui ga aurnim udovoljavanjem muu i djeci blagovremenom hranom), imune trgovce, osione veleposjednike, profesore, advokate, visoke dravnike, politiare, kraljeve i stranake vo e, a onda i dno socijalne skale prostitutke, kriminalce, prevarante, licemjere, futuve, bjegunce, suicidne tipove, ubojice... Dakle, itav drutveni dijapazon uzdu i poprijeko u Mahfouzovoj viziji transponira se u potpuni oblik i on svoje misli vizionarski stavlja na umjetniku matricu, kojom ih itaocu izlae u zreloj formi romaneskne naracije. Prvi i do sada jedini dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost u arapskome svijetu (1988), Naguib Mahfouz, u nas je jo uvijek nedovoljno prezentirana linost. S pravom ree Sibila Petlevski: Uvijek mi se inilo da je bitnije kako je istina proitana nego kako je zapisana. Oigledno je da sam u svome radu eljela odbaciti vulgarnu prainu vremena sa kompetentnih a univerzalnih tema ivopisne egipatske tradicije, ije porijeklo nastanka je Mahfouz izvrsno poznavao. Egipat je raskre svjetova, zemlja mistine ljepote, enigma slaganih simbola prolosti, slika vieslojne arhitekture socijalnoga i duhovnoga ivota muslimanske, hrianske i j e v r ej s k e c i v i l i z a c i j e , uronjena u bespua nataloenih stoljea iz kojih izranjaju boje drevne kulture, piramida, legendi i tragova otjelotvorenih tajni. Nakon ove Uvodne rijei, u Liku, ivotu i djelu Naguiba Mahfouza nastojala sam sustavno osvijetliti sredinju linost i njegov literarni put, dajui biografskim podacima uvid u ivot nobelovca. U poglavlju Egipatska tradicija i njena transpozicija u knjievnosti. Kulturnoid en tita rn a vertika la Egipta opisala sam ono to uobliava i sadri pojam egipatski duh. Mahfouzovo traganje za zaviajnim identitetom prolazi kroz razne faze. On precizno povezuje prolost i budunost, umjetniko stvaranje i socijalnu akciju, lino sa nacionalnim i opeljudskim, tako da sam ovdje u potpoglavljima podsjetila i na historiju Egipta, kako bi situacije u

Medina Danbegovi U metodolokome smislu bavljenje problemo m mo d er no ga d r ut va i njegovim dilemama i sumnjama, egzistencijalnim temama o Apsolutnome i Apsurdu, nadahnuto egipatskom narodnom sredinom, a sve to proeto prolou - obiljeeno izvjesnom borbom za potovanje, uvanje starih i neprevazi enih kulturnih vrijednosti, dato je u brojnoj svjetskoj literaturi, ali parcijalno i uzgredno. Postanak odre enih tipova linosti, koji trae smisao ljudskoga postojanja, kao sudbina izgubljenih iluzija i uzaludnosti traenja sree, to se na kraju svodi na nemogunost odupiranju destrukciji, te za sve kao da sinonimi postaju Besmisao i Nita , nije svestr ano prouena tema. Mahfouzu, koji se takorei uvijek lomio izme u filozofije, koja je trebala da mu otkrije tajnu bitka, i knjievnosti, kojom je meditativno, nerijetko strujom svijesti, otkrivao esencijalnu tajnu drutva, ovjekovu prirodu i duu, ova pitanja nisu bila strana. Naguib Mahfouz je izjavio jedne prilike da je Vrijeme glavni junak njegovih djela. U tome smislu relacija sa historijom dobija svoj

Broj 2

vezi sa egipatskom tradicijom i njenim transponiranjem u knjievnosti i u ostalim poglavljima bile kristalno jasne. Ono to sainjava kulturno-identitarnu vertikalu Egipta, kao prvo je stari, faraonski Egipat; drugo, strani utjecaji (susreti Egipta sa Istokom i Zapadom, njihovo djelovanje - u antiko doba: grki, rimski, jevrejski i fenianski; u srednjem vijeku: arapski, eurokriarski i turski a u novije doba: euro-kolonijalni i latinoameriki) i tree, to ini egipatski duh, jesu Arapi i islam. Roman u arapskome svijetu. Mahfouz kao zaetnik arapskoga modernog romana nije poglavlje strogo ogranieno samo na arapski roman. Izlaganje prua i povijesnu poetiku europskoga romana, koja se zatim bazira na podruje arapske knjievne kulture. Namjera mi je bila prikazati Mahfouza kao zaetnika modernoga arapskog romana. Iscrpnost u davanju obavijesti bila je intendirana na sva ona djela koja su na junoslavenskim

prostorima prevedena, a ti romani (Kvart Han alHalili, Novi Kairo, Tijesna ulica, Put izme u dva dvorca, Lopovi i psi, Razgovori na Nilu, Pansion Miramar, Ogledala, L j u b a v n a kii,Karnak, P o t o v a n i gospodin,Saga o bednicima, Kao u hiljadu i jednoj) obra eni su u potpoglavljima. Zakljuak u vidu rezimea ukazuje da se u ovome radu govori o izvjesnim problemima prouavanja arapske knjievnosti, o poloaju Naguiba Mahfouza u naem vremenu, o osobitosti njegovoga savremenog kn ji evn o g izr aza i razvojnim tokovima njegove literarne proizvodnje, tako da se moe shvatiti i kao prirunik namijenjen svima onim koje zbog bilo kojih razloga zanimaju neka osnovna znanja o modernoj arapskoj knjievnosti i njenome najveem predstavniku. Bibliografija daje popis Mahfouzovih

djela od strane The American University in Cairo Press, jer je ovaj Univerzitet prvi koji je prije tri godine objavio sva njegova djela na engleski jezik. Slijede iscrpni Izvori i literatura, te Lista referenci nastala pretraivanjem po Internetu, to zahtijeva rad ove vrste a jasno pokazuju footnote, Hronologija i Index. Nastojala sam pisati to jednostavnije, pa ipak tako da svakoga potencijalnog itaoca vie mogu navesti na razmiljanje nego na iskljuivo usvajanje gra e. Nije potrebno upozoravati na probleme koje sam, piui ovaj rad, morala rjeavati i na jedva savladive tekoe sa kojima se svaki pokuaj ove vrste nuno susree. Naelni problemi znanstvenoga prouavanja Mahfouzovoga djela jo uvijek se odnose na prijevode njegovoga djela ne samo u naoj, ve uope u svjetskoj knjievnosti, mada je prevo en na pedesetak jezika. Stoga se nadam da u ovim radom doprinijeti u njegovome tumaenju i objanjavanju. (Nastavie se)

Medina Danbegovi
Medina Danbegovi, bosanskohercegovaka knjievnica, ro ena je 13. septembra 1968. godine u Zenici. Osnovnu kolu je poha ala u Maglaju a srednju, jezikoprevodilaku gimnaziju, u Doboju. Zavrila je komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1991. godine, zatim knjievnosti naroda BiH i bosanski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 2001. godine, a 2009. godine stekla je i zvanje magistra iz knjievnohistorijskih nauka, tako er na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme je radila kao profesor bosanskog jezika i knjievnosti u Maglaju, Tenju i Sarajevu, a danas je poslom i ivotom vezana za Kairo. Knjiga "Pepeljara i sedam opuaka" je njena prva zbirka poezije. Ovo je, kako je i sama kazala, bio "in svojevrsne hrabrosti u uputanje neizvjesnosti tampanja i okuavanje vrijedi li se takvim nainom razumijevanja svijeta, ivota i sebe uope baviti". Pjesme iz "Pepeljare i sedam opuaka" ("Simboli", "Pred prvu kiu", "Sizif", "Kad veselica puca", "Ja ne vjerujem u magistrale" i dr.) predstavljaju poeziju disparatnih slika, paraleliziranih, takvih da ne proizlaze jedna iz druge niti su objanjene treem. Svaka ima svoju opstojnost. Nije to, me utim, asemantika poezija ili antipoezija to bi evokativno i patetino oivljavala prolost, nego upravo ironizirajui ure eni bajkoliki sistemi punjeni sadrajem aktuelnoga haosa i entropije. Ova lijepa pisana r i j e u l a z i u poststrukturalistiki metodoloki obrat, takozvano "ensko pismo". Uskoro bi se trebala pojaviti njena nauna knjiga "Transpozicija tradicije u djelu Naguiba Mahfouza", kao i nova stihozbirka "Bajka o krugu". (Izvor: Wikipedia)

Glasnik

Pripovjetka Pola dana u prevodu Svetlane Mili

izvui me iz toplog doma i baciti me u ovu zgradu koja je stajala na kraju ulice kao neka ogromna tvr ava, siva i sumorna. Kad smo stigli do kapije vidio sam ogromno dvorite prepuno djeaka i djevojica. U i sam, rekao mi je tata, nasmijei se i budi dobar primjer ostalima. Svetlana Mili Iz zbirke Laljiva zora (Al Fajr Al Kadib) objavljene 1988g., iste godine kada je dobio Nobelovu nagradu. Inae posljednja zbirka kratkih pria koju je napisao. Ponovo je objavljena 2006.) Pola dana (Nisf Yaum) Grevito sam stiskao oevu desnu ruku trudei se da pratim njegove velike korake. Sve na meni bilo je novo: crne cipele, zelena kolska uniforma i crveni fes. Ipak, nisam bio ba oduevljen, jer ovo nije bio praznik nego dan kada u po prvi put biti baen u kolu. Mama je stajala na prozoru i pratila nas, a ja sam se s vremena na vrijeme okretao i upuivao joj bespomone poglede. Ili smo niz ulicu ome enu batama, sa obje strane bili su usjevi i izme u njih kaktusi sa svojim sonim plodovima, cvjetovi kane i poneka palma puna datula. Zato ba moram u kolu? pitao sam tatu, biu dobar, neu te vise nikada naljutiti. Ne kanjavam te sine, rekao je otac kroz smijeh. kola nije kazna. To je fabrika koja od djeaka stvara korisne mukarce. Nisam ba bio siguran. Mislio sam: kakva je korist Oklijevao sam i vrsto ga drao za ruku, ali on me je lagano odgurnuo: Budi mukarac, rekao je danas uistinu zapoinje ivot. ekau te kad bude izlazio. Napravio sam nekoliko koraka a onda zastao i osvrnuo se, ali nita nisam vidio. Onda sam se naao okruen djeacima i djevojicama. Nikoga nisam poznavao, a ni oni mene. Osjeao sam se izgubljeno. Ali radoznali pogledi su bili uprti u mene i jedan djeak mi je priao i upitao: Ko te je doveo? Tata,proaputao sam. Moj tata je umro, rekao je on. Nisam znao ta da mu odgovorim. Kapija se zatvorila tuno kripei. Neka djeca su zaplakala. Zvono je zazvonilo. Dola je jedna gospo a a za njom grupa mukaraca koji su poeli da nas postavljaju u vrste. Poredali su nas u redove u velikom dvoritu sa tri strane okruenom visokim zgradama sa dugakim drvenim balkonima. Ovo je va novi dom rekla je ta gospo a. I ovdje postoje mame i tate, dobiete ovdje sve to e koristiti vaem znanju i vaoj religiji. Obriite suze i sa osmjehom se suoite sa ivotom. Prihvatili smo stvarnost i to je donijelo smirenje i zadovoljstvo. Ljudska bia su okrenuta jedna prema drugima. Od tog trenutka moje srce se okrenulo djeacima koji e postati moji prijatelji i djevojicama u koje u se kasnije zaljubljivati, i izgleda da moj poetni strah nije imao osnova. Nikada nisam mislio da e kola biti tako lijepa. Igrali smo razne igre: trula kobila, fudbal, koarka. Na asovima muzikog otpjevali smo svoje prve pjesme. Prvi put smo se susreli sa stranim jezikom. Vidjeli zemljinu kuglu koja se okree i pokazuje nam razne kontinente i zemlje. Poeli smo uiti brojeve. itali su nam prie o Stvarocu svijeta, priali nam o svijetu koji je stvorio i onome koji dolazi nakon toga i citirali nam Njegove rijei. Jeli smo ukusnu hranu, spavali, budili se da nastavimo prijateljstvo i ljubav, da se igramo i uimo. Kad smo otkrili svoje puteve, nisu bili ba tako slatki i isti kako smo ih zamiljali. Pjeani vjetrovi i neoekivani doga aji bi iznenada sve pomutili i morali smo biti paljivi, na oprezu, i veoma strpljivi. Nije ba bila igrarija i zezancija. Rivalstvo je izazivalo bol i mrnju i ponekad dovodilo do tue. A gospo a koja bi se ponekad nasmijeila, mnogo ee se mrtila i kritikovala nas. I vrlo esto nas je i fiziki kanjavala. A to je jo gore, vrijeme da se promijeni stav je odavno prolo i nije bilo govora o povratku kui. Ispred nas je bila samo borba za opstanak. Oni spretni iskoristili su priliku za napredak i sreu koja se ukazivala usred raznih nevolja. Zazvonilo je zvono, oznaavajuci kraj dana i kraj rada. Gomila djece pohrlila je prema kapiji koja je ponovo bila otvorena. Pozdravio sam se sa prijateljima i djevojkama i krenuo kroz kapiju. Gledao sam okolo, ali nigdje nisam vidio oca koji je obeao da e me ekati. Stao sam po strani da ga saekam. ekao sam dugo, ali on nije doao. I odluio sam da sam krenem prema kui. im sam krenuo priao mi je sredovjeni ovjek koji mi je odnekud bio poznat. Nasmijao se, stegao mi ruku i rekao Odavno se nismo vidjeli, kako si? Klimnuvi glavom upitao sam ga A kako si ti?

Broj 2

Pa, kao sto vidi, ne ba dobro, ali hvala Bogu. Ponovo se rukovao sa mnom i otiao. Ja sam napravio nekoliko koraka i onda zapanjeno zastao. Dragi Boe, gdje je ulica ome ena batama? Gdje je nestala? Kad su se pojavili svi ovi automobili? I sve ove horde ljudi? Otkud ove gomile smea niz ulicu? Gdje su bate? Ulica je puna visokih zgrada, djeca tre okolo i sve je uasno buno. Na nekoliko mjesta niz ulicu stoje samozvani ma ioniari koji zabavljaju ljude svojim trikovima i izvlae zmije iz korpe. Pa neki muziari,

klovnovi i dizai tegova koji reklamiraju dolazak cirkusa. Kamioni puni policajaca mile kroz guvu. Kroz vazduh se otro probija sirena vatrogasnih kola koja pokuavaju da na u put do vatre. Voza taksija se estoko sva a sa muterijom, a muterijina ena zove u pomo, ali niko ne reaguje. Dragi Boe! Muti mi se u glavi. Gotovo sam poludio. Zar je mogue da se sve ovo desilo za pola dana, izme u svitanja i sumraka? Porazgovarau o tome kui sa ocem. Ali gdje mi je dom? Vidim samo visoke zgrade i masu ljudi. Pokuao sam

zakoraiti na pjeaki prelaz koji sam morao prei da bih stigao do kue, ali rijeka automobila nije prestajala, a vatrogasna sirena je bila sve glasnija i nervoznija dok se kretala puevim korakom. Pomislio sam Eto, neka vatra uiva u svom zalogaju! Krajnje nervozan, pomislio sam da li u ikada uspjeti da pre em tu ulicu. Dugo sam stajao, a onda se pojavio mladi iz peglarske radnje na osku. Ispruio je ruku i rekao Dedo, daj da ti pomognem da pre e ulicu! Prevod: Svetlana Mili

Galerija: B-H dijaspora u Egiptu

Knjievno vee je bilo idealna prilika da se na jednom mjestu okupe Bosanci i Hercegovci koji ive i rade ili studiraju u Egiptu. Poslije zavretka zvaninog dijela veeri, u ugodnom ambijentu ambasade uprulieno je druenje b-h dijaspore tokom kojeg su uspostavljeni novi kontakti i predloeni novi oblici djelovanja.

Glasnik

Intervju: Ahmed Bukvi

tome da prevodioc prenese iste osjeaje, znaenja, misli, sa jednog jezika na drugi jezik u ovom sluaju sa bosanskog na arapski u duhu tog jezika. To je ujedno emanet kojeg je prevodioc natovario na svoja plea da doslijedno (u duhu drugog jezika bez umanjivanja ili dodavanja) prenese odre eno tivo. Ako to ne uspije onda je to samo mehaniko prevo enje koje nera a plodom. Upravo to mi je zadavalo u samom poetku mnogo potekoa, dok sebi nisam postavio odre ena pravila kako da to ukonponujem, od iitavanja drugih tiva na arapskom jeziku koja obra uju istu temu do koritenja svih arapsko-arapskih rjenika kao to je Lisanu-l-Arab, Bahru- l- muhit i drugi, jer nai rjenici koje imamo nisu ni priblino dovoljni da bi se neto kvalitetno prevelo na arapski jezik, imajui u vidu ogromno bogastvo fonda rijei koje arapski jezik nudi. Prevod ovog romana je trajao dva puna mjeseca. ta nam moete rei o samom romanu? Kakve su vae line impresije? Nezgodna je pozicija u kojoj sam prevodilac ili autor aplaudira sebi i svom djelu. Lino sam zadivljen samim stilom Sinanovievog pisanja. Dah svjeine koji unosi u knjievnost zaista mu donose titulu hrabrog ino vato r a i naj vee g bosansko-hercegovakog ivog romanopisca. Naalost mi nae dragulje prepoznajemo tek onda kada i h i z g u b i mo . K n j i g a "rtvovanje vuku" otvara itaocu vrata i izvodi ga na put istkan enjom da se pria nastavi, da se sazna sta e biti dalje. Kada u jednom dahu proivite taj uragan zla koji je pogodio nas Bonjake, sklopiete korice i dugo razmiljati u tiini. Jedna takva knjiga mora biti u vaoj kunoj biblioteci i u svakoj drugoj biblioteci u svijetu, kako bi istina o stradanju Bonjaka bila izneena itavom svijetu. S ciljem da se genocid nad Bonjacima podigne na nivo da svako ko ga porie mora biti sankcionisan. Jer svaka druga retorika kojom se eli minimiziranje genocida dovest e do slijedeeg genocida nad buduim generacijama . Kako nam je poznato va prijevod sa bosanskog na arapski je jedan od rijetkih ako ne i jedini u zadnjih desetak godina. Koji su razlozi zbog kojih je trebalo tako dugo vremena da napokon jedan bosansko-arapski prijevod ugleda svjetlo dana? Ne bih vam znao tano odgovoriti, ali mislim da je razlog u tome to u poslijednjem periodu nai intelektualci preferiraju savremenu evropsku knjievnost a zapostavljaju istonjaku. A samim time i prevod na te jezike. Moda su u pitanju i politiki razlozi gdje jai dominira, a slabiji mu se ele dodvoriti. Kakvi su vam budui planovi?Da li ve imate neki projekat u realizaciji? Trenutno prevodim drugi Sinanoviev roman pod nazivom "Roman o Ajvazu". Na hercegovaki pisac Enes Ratkui je tako er izrazio elju za prevo enjem njegovih dijela na arapski jezik. Tu su jo neke ponude za prevo enje od strane naih bosanskohercegovakih pisaca. Koje savjete bi dali kolegama studentima koji bi se okuali u prevo enju? Moji savjeti onima koji ele da se uhvate u kotac s tim izazovom su slijedei: Razumjevanje Kurana i njegovo pamenje. Zato to je to prije svega Boiji govor koji je objavljen na izvornom, istom arapskom jeziku. Svi lingvistiari vagaju ispravnost svog jezika prema njemu. Obogaivanje vlastitog fonda rijei iz razliitih oblasti nauke, vjere i kulture. Koritenje arapsko-arapskih rijenika, naravno i naih koje ve imamo. Uz napomenu da oni nisu dovoljni za kvalitetan prevod. Prevodioc mora izkristalizirati svoje nijete i namjere prevo enja, to je po meni moda i najbitniji preduslov za prevo enje. Na kraju u napomenuti da je prijevod romana rtvovanje vuku" nominiran od strane izdavake kue Darusselam za nagrad u najboljeg prijevoda stranog djela na arapski jezik, koja e se dodijeliti tokom predstojeeg svjetskog sajma knjiga. Te da je ovaj roman doivio svoje esto izdanje na bosanskom jeziku i drugo izdanje na engleskom. Hvala vam prof. Bukviu na izdvojenom vremenu za ovaj intervju. Glasnik e i dalje pomno pratiti va rad i naravno elimo vam puno sree i uspjeha u daljem naunom radu. Samir Haski

Ahmed Bukvi Uvaeni profesore Bukviu prije svega elim vam u ime redakcije lista Glasnik i u svoje lino ime odati priznanje i estitke za va zaista kvalitetan rad i trud na prijevodu knjige rtvovanje Vuku pisca Mirsada Sinanovia. Kako je bilo raditi na ovakvom projektu, koji su bili problemi s kojima ste se susretali i koliko je trajao sam prijevod? ini mi izuzetnu zadovoljstvo to mogu putem ovog Glasnika da govorim o ovom viemjesenom projektu znaajnom za nau domovinu Bosnu I Hrecegovinu u promoviranju njene kulture, historije, ujedno i njene sudbine na prostorima arapskog govornog podruja. Teorija koja se primjenjuje pri prevo enju obino se naziva dinamikom ekvivalencijom. To znai da tekst bude preveden na jezik lahak za itanje, tako da ga dobro razumije prosjean itatelj bilo u arapskom ili nekom drugom svijetu, to nije nimalo lahak posao. Kvaliteta prevo enja lei u

Broj 2

Kairske damije: Ahmed ibn Tulunova damija

Ova damija je sagra ena 263. h.g. i jedna je od rijetkih islamskih gra evina iji je osnovni oblik sauvan do danas. Damija je vie puta obnavljana, me utim, njen osnovni izgled nije bitno izmijenjen. Sagradio ju je namjesnik abbasija u Egiptu, osniva dinastije Tulunida, Ahmed ibn Tulun (254.-270. h.g.) za oko 120 hiljada zlatnika u roku od 3 god.. Ibn Tulun je odabrao breuljak po imenu "Debelu jekur" (brdo zahvale), koji se nalazio izme u tadanjeg Fustata i brda Mukattam, da bude mjesto njegovog dvorca pored kojeg je sagradio damiju. Danas je to oblast s kojom sa istoka granii "Tvr ava" Muhammed Alija, a sa zapada kvart Sejjida Zejneb. Posao oko izgradnje i ukraavanja damije preuzeo je Se'id ibn Katib Fergani, arhitekt porijeklom iz Iraka koji je damiju sagradio po uzoru na gra evine grada Samare. Gra evinski poduhvat kakvog je u poetku zamiljao ibn Tulun je po odluci arhitekata zahtjevao oko 300 stubova koje su trebali preuzeti iz crkvi, ali to ipak nije uinjeno, jer se ibn Tulun sustezao da naruava svetita tienika islamske drave, krana. Zbog toga mu je Se'id Fergani ponudio da napravi damiju za koju e mu trebati samo dva takva stuba koja e ugraditi na mjestu minbera. Treba spomenuti jo jednu injenicu vezanu za ovu damiju. Naime, to je prva gra evina u povijesti islamske arhitekture za iju gradnju su koritene opeke/ cigle, to je moda glavni faktor njenog opstanka do dan danas. Kenan osi

Stari Egipat: kako su deifrovane hijeroglife?

Godinama su se egiptolozi muili da odgonetnu stvarno znaenje hijeroglifa. Postojale su razliite teorije, ali je smisao drevnih spisa i dalje bio nepoznat. Prvi pomak na putu odgonetanja hijeroglifa napravljen je otkriem Ploe iz Rosette na kojoj je jedan te isti tekst objavljen na staroegipatskom i grkom jeziku. Upore ivanjem dvaju tekstova dolo se do zakljuka da hijeroglif ne oznaava samo cijele rijei nego moe upuivati i na foneme. Ipak, tek je Francuz an Fransoa ampolion uspio detaljnije objasniti znaenje ovog drevnog pisma. Hijeroglifima su se uglavnom sluili lanovi staroegipatske elite. Rijeima napisanim hijeroglifima pripisivana je magina mo. Naime, vjerovali su da e samo izgovaranje pokojnikova imena d o tinu o sob u oivjeti. Tako er, brisanje ugraviranih imena znailo je prestanak postojanja za te osobe i osudu na vjeni zaborav. Pored funkcionalne, hijeroglifi imaju i dekorativnu ulogu te ukraavaju unutranjost grobnica i hramova. Ahmed Serdarevi Ploa iz Rosette, iz 196. godine stare ere

10

Glasnik

Tehnologija: elektronski itai

Vjerovatno ste uli za izjavu da hartija trpi sve. To, me utim, vie nee biti sluaj. Ve nekoliko godina spravice pod nazivom elektronski itai polahko ali sigurno preuzimaju ulogu koju je knjiga imala milenijumima. Prednosti itaa su mnogobrojne. Od sada sa sobom nosite vlastitu biblioteku gdjegod se zaputili. Nema vie dilema oko toga koju knjigu ponjeti na godinji odmor. Vae omiljenje novine sada vam dolaze direktno na ita putem beine konekcije. Nema vie problema sa odlaganjem ili arhiviranjem starih brojeva. Cijena knjiga i novina je tako er umnogome manja, budui da nema potrebe za papirom niti distribucijom miliona primjeraka. O ekolokim benificijama da i ne govorimo. Tekst je itljiv ak i na plai jer itai koriste posebnu tintu tako da nema odblijeska niti zatamnjenja ekrana kao to se deava kod LCD ekrana. Jedina mana itaa jeste monohroni monitor, odnosno prikaz sadraja u crnobijelom izdanju. No, ve je poela distribucija novijih verzija koje omoguavaju pregled sadraja u koloru, a to e vjerovatno postati i standard u ovoj rastuoj industriji. U proizvodnju su se ve ukljuile najpoznatije svjetske kompanije koje proizvode elektronsku opremu, ali i neki izdavai. Poetna verzija kota oko 130$.

Kako do knjige na internetu?

Kad smo ve kod elektronskih itaa, postavlja se pitanje kako doi do knjige u elektronskom formatu. Na internetu postoji veliki broj stranica namjenjenih preuzimanju knjiga. Preporuiemo vam dvije: www.4shared.com (svi jezici) www.waqfeya.com (arapski jezik)

Femininum: Heroina a muslimanka

U moru islamofobinih novinskih napisa, pozitivan osvrt na muslimane do e kao pravo osvjeenje i barem za trenutak olakava pritisak negativnog publiciteta. Ovom prilikom bismo vam preporuili lanak Nikolasa Kristofa, dugogodinjeg kolumniste Nju Jork Tajmsa. U svojoj kolumni objavljenoj 15. decembra, ovaj uvaeni novinar osvre se na nesvakidanju enu, dr. Havu Abdi, koju s punim pravom naziva heroinom. Dr. Hava Abdi Ova hrabra ena pokuava da pomogne unesreenom stanovnitvu Somalije, a posebno enama koje su najranjiviji dio svakog drutva. Njen humanitarni angaman je impresivan. Sagradila je bolnicu koja prima 400 pacijenata. U proteklom periodu ova bolnica sa svojim okruenjem postala je prihvatilite za nekoliko hiljada raseljenih osoba. Budui da je dopremanje me unarodne pomoi oteano, ona nastoji da osposobi izbjeglice da obra uju zemlju i love ribu. U okviru izbjeglikog kampa djeluje i kola koju poha a preko 800 djece. Osnovala je i zatvor za mukarce koji zlostavljaju svoje ene. Nj ena a kt i v no s t j e privukla panju Islamske partije koja je donjela odluku da ena ne moe biti na elu bilo kakve svrsishodne aktivnosti. Kamp je zaposjelo 750 vojnika. Dr. Abdi je odbila da se povinuje ovoj odluci i pitala je strane zavojevae: ta ste vi uradili za ovu zemlju? Somalijska dijaspora je podrala dr. Abdi koja je istrajala u svome zahtjevu da svi vojnici napuste kamp. Naposljetku, vojska se povukla i za sobom ostavila bolnicu u ruevnom stanju. Sada je dr. Abdi u Americi gdje prikuplja sredstva za obnovu devastiranih objekata.

Broj 2

11

Iz arhiva Asocijacije: kako smo se snalazili

Iako je svrha posjete predsjedavajueg predsjednitva BiH, dr. Harisa Silajdia, bila uspostavljanje kulturnih veza sa arapskim svjetom i to povodom obiljeavanja godinjice smrti dva velikana moderne arapske poezije, grupa studenata je iskoristila priliku da se, barem nakratko, sastane sa predsjedavajuim i da ga upozna sa aktivnostima nae Asocijacije. Prisutan je bio i eik El-Babtin, poznati kuvajtski biznismen i, kao zaljubljenik u arapsku knjievnost, pokrovitelj kulturnih manifestacija i filantrop. Ovom prilikom eik ElBabtin je odluio da e njegova fondacija donirati sredstva za opremanje prostorija Asocijacije. Na prijedlog dr. Silajdia prije nekoliko mjeseci odran je slian me unarodni simpozij o Maku Dizdaru u Sarajevu. Ne smijemo ni u kojem sluaju zaboraviti ni ulogu NJ.E. ambasadora Slobodana oje koji je i upriliio sastanak predsjedavajueg sa b-h dijasporom.

Alumni: Mirfat Filjuljanin

Na prijatelj hfz. Mirfat Filjuljanin zaplovio je u brane vode sa svojom izab r a ni co m Ra mizo m Dananovi. Mirfat Filjuljanin je zavrio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Nakon srednje kole upisuje Fakultet usuli din na AlAzharu. Po zavretku studija vraa se u Sandak gdje poinje raditi kao imam. Trenutno je uposlen u medresi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru. Zahvaljujui izuzetno snanoj memoriji, za relativno kratko vrijeme je uspio savladiti hifz. Radio je i kao imam u ikagu. U ime Asocijacije studenata BiH u Egiptu mladencima upuujemo najiskrenije estitke i elje za jo puno uspjeha na privatnom i profesionalnom planu.

Najave: 43. sajam knjige

Ovogodinji Sajam knjige e biti prema rijeima Faruka Husnija, egipatskog ministra kulture prekretnica u njegovoj deceniskoj historiji. Umjesto na ve ustaljenoj lokaciji, sajam e biti odran u Me unarodnom konferencijskom centru u Medinet Nasru. Za vrijeme sajma odrae se bogat kulturno-umjetniki program za sve uzraste. Posebna panja bie posveena uspjenim Egipanima koji su svoju karijeru gradili u inostranstvu poput Faruka Al-Baza, naunika koji je radio na projektima Amerike svemirske agencije (NASA); Hanija Azira, koji je u Berlinu projektovao najveu eljezniku stanicu u Evropi i Ahmeda Zuvejla, nobelovca iz oblasti hemije. Bie uprilieno ukupno devetnaest okruglih stolova koji e se baviti problemima izdavatva u arapskom svijetu, novinarstvom u kulturi i intelektualnom svojinom . Naravno, centralna sveanost e biti upriliena povodom stogodinjice od smrti Nediba Mahfuza. Ovogodinji poasni gost sajma bie NR Kina. Sajam e trajati od 26. januara do 6. februara.

12

Glasnik

Sponzorirana strana
Telefoniranje preko interneta

Poto svi koji ive u dijaspori imaju potrebu da odravaju veze sa rodbinom i prijateljima u ovom broju vam predstavljamo najkvalitetniju i najjeftiniju uslugu telefoniranja i slanja sms poruka preko interneta. Radi se o programima luksemburke kompanije Dellmond Sarl, koje smo za vas izabrali i usporedili i koja nude vrlo povoljne, ak i besplatne razgovore za mnoge zemlje irom svijeta.

KOLIKO KOTA ?

Za 100 (stotinu) egipatskih funti, koliko kota kartica kredita od 10 Eura, moete sa destinacijama, koje smo naveli samo kao primjer, razgovarati sljedei broj minuta:
www.nonoh.net* www.intervoip.com Fiksni 142 133 142 500 1428 666 1000 2000 2000 666 Mobilni 66 83 62 111 333 181 125 2000 125 181 www.powervoip.com * Fiksni 238 163 144 1250 2500 909 2500 2500 2500 666 Mobilni 52 72 52 101 188 131 161 2500 188 434

Drava BiH Srbija Crna gora Hrvatska Njemaka Austija Norveka USA Engleska Turska NAPOMENA

Fiksni 153 166 142 besplatno besplatno besplatno besplatno besplatno besplatno besplatno

Mobilni 66 66 62 100 133 153 125 besplatno 142 125

*Nakon dopune kredita korisnik ima na raspolaganju 120 dana besplatnih razgovora na destinacije koje su oznaene kao FREE (besplatno). Kompanija zadrava pravo da nakon odre enog broja poziva naplaauje minimalnu cijenu poziva.

*Svaki poziv preko Powervoipa , bez obzira na trajanje, podlijee naknadi uspostavljanja veze koja iznosi 3 euro centa.

Broj 2

13

Sponzorirana strana Za cijene poziva za sve zemlje svijeta i download programa potrebnog za telefoniranje posjetite navedenu stranicu programa koji vam odgovara.

KAKO TELEFONIRATI ?
1. Izaberite program koji vam odgovara. 2. Oti ite na stranicu programa. 3. Kliknite na DOWNLOAD. 4. Skinite i instalirajte program na va raunar. 5. Napravite sebi korisniki raun (user account) preko samog programa. 6. U ite u program sa vaim podatcima korisnikog rauna. (username i password) 7. Kliknite na: Click here to go to your account page. 8. Na stranici koja vam se otvori izaberite zemlju i popunite vae podatke. 9. Idite na BUY CREDIT zatim na REDEEM VOUCHER i ukucajte broj koji moete kupiti na dole navedeni broj telefona.

ZA KUPOVINU KARTICE ILI VIE INFORMACIJA POZOVITE BROJ

012 298 94 94
Za zainteresirane iz Bosne i Hercegovine porukom na broj 061 250 381 ili na email: nonoh.intervoip@gmail.com

Sport: Amir Uzunovi, majstor Kung-Fua

Amir Uzunovi je poeo da se bavi borilakim vjetinama trenirajui sa ocem koji je inae trener karatea. Boravak u Kairu iskoristio je da usavri kung-fu i to pred majstorima Seidom Mehdijem i Velidom Tahom. U ovoj rubrici upoznae vas sa ovom itekako popularnom borilakom vjetinom . Nakon zavrenog studija na Al-Azharu, ove godine planira upisati i postdiplomske studije, najvjerovatnije na Otvorenom amerikom univerzitetu. Historijat kung-fua Zanimanje za borilake vjetine zabiljeeno je u predaji koja datira iz petog milenija prije nove ere. U njoj je zabiljeeno kako je neki vladar rtvovao ivote tri hiljade robova kako bi eksperimentalno ustanovio imaju li udarci pesnicom u odre ena mjesta na tijelu smrtonosni uinak. U savremenoj pop kulturi filmovi i internet prezentacije ine glavne izvore informacija o ovoj borilakoj vjeini koja se, naalost, u ovoj formi svodi na puku tunjavu, otu enu u potpunosti od njene duhovne baze. Od komercijalizacije najvie koristi su imali upravo glumci koji otjelovljuju kung-fu borce. Kung-fu je plemenita vjetina koja slui iskljuivo samoodbrani, a ni u kojem sluaju ugroavanju drugih ljudi i remeenju javnog reda i mira. Dvije hiljade godina kasnije, Lee Zing Arng govori o kung-fu vjetini kao obliku slobodnog hrvanja, borbe pesnicama i orujem, te kao metodom da se ouva zdravlje. Bitan momenat u historiji kung-fua predstavljao je dolazak Monk Ta Moa, budistikog sveenika koji je 520. g. n.e. iz Indije doputovao u Kinu i sa sobom donjeo uenje o zen budizmu, filozofsko -religijskom nauavanju utemeljenom na meditaciji. Radei sa uenicima, primjetio je da ga vrlo teko prate u meditacijskim vjebama i da je to posljedica njihove slabe fizike pripremljenosti. Zato je sa njima poeo vjebati stari sistem borenja, tzv. Chi Chi, kojem je pridodao svojih osamnaest vjebi i tako zasnovao poseban stil koji je nazvao Shaolin kung-fu. Opirnije u vas upoznati u narednim brojevima sa stilovima i podjelom kungfua, astralnoj projekciji, vrstama meditacija, akupunkturi, raznim vrstama masaa itd. Amir Uzunovi Amir Uzunovi u tradicionalnom kimonu

Kao i u svakom drugom sportu, istezanje je itekako bitno

Jedan od kung-fu kikova