KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

Rim, 4. studenoga 1950.

Vlade potpisnice, lanice Vijea Europe,

PROTOKOL br. 4 (1963.) PROTOKOL br. 6 (1983.) PROTOKOL br. 7 (1984.) PROTOKOL BR. 12 (2000.) PROTOKOL BR. 13 (2002.)

uzimajui u obzir Opu deklaraciju o ljudskim pravima koju je Opa skuptina Ujedinjenih naroda proglasila 10. prosinca 1948; uzimajui u obzir da ta Deklaracija nastoji osigurati ope i djelotvorno priznanje i potovanje u njoj proglaenih prava; uzimajui u obzir da je cilj Vijea Europe postizanje veeg jedinstva njegovih lanica i da je jedan od naina postizanja toga cilja ouvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; potvrujui svoju duboku privrenost tim temeljnim slobodama koje su osnova pravde i mira u svijetu i koje su najbolje zatiene istinskom politikom demokracijom, s jedne strane, te zajednikim razumijevanjem i potovanjem ljudskih prava o kojima te slobode ovise, s druge strane; odlune, kao vlade europskih drava koje su voene istinskim duhom politikih ideala i tradicije potovanja slobode i vladavine prava, koji su njihova zajednika batina, poduzeti poetne korake da bi zajedniki osigurale ostvarenje odreenih prava utvrenih Opom deklaracijom; sporazumjele su se kako slijedi:

lanak 1.1 OBVEZA NA POTOVANJE LJUDSKIH PRAVA Visoke ugovorne stranke osigurat e svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom prava i slobode odreene u odjeljku I. ove Konvencije.

ODJELJAK I.1 - Prava i slobode lanak 2.1 PRAVO NA IVOT

1. Pravo svakoga na ivot zatieno je zakonom. Nitko ne smije biti namjerno lien ivota osim u izvrenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznena djela za koje je ta kazna predviena zakonom. 2. Nije u suprotnosti s odredbama ovoga lanka lienje ivota proizalo iz upotrebe sile koja je bila nuno potrebna: a) pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja; b) pri zakonitom uhienju ili pri sprijeavanju bijega osobe zakonito liene slobode; c) radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom. lanak 3. 1 ZABRANA MUENJA Nitko se ne smije podvrgnuti muenju ni neovjenom ili poniavajuem postupanju ili kazni. lanak 4.1 ZABRANA ROPSTVA I PRISILNOG RADA 1. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili ropstvu slinom odnosu. 2. Nitko se ne smije siliti na prisilan ili obvezatan rad. 3. U svrhu tumaenja ovoga lanka pojam "prisilni ili obvezatni rad" ne obuhvaa: a) svaki rad koji se u skladu s lankom 5. ove Konvencije zahtijeva od neke osobe na redovitom izdravanju kazne ili za vrijeme uvjetnog otpusta na slobodu; b) svaku vojnu slubu ili, u zemljama gdje se doputa odbijanje obnaanja vojne slube zbog prigovora savjesti, drugu slubu odreenu umjesto obvezatne vojne slube; c) svaku slubu koja se trai u sluaju nepogode ili nesree koje ugroavaju ivot i blagostanje zajednice; d) svaki rad ili slubu koji su dio uobiajenih graanskih obveza. lanak 5. 1 PRAVO NA SLOBODU I SIGURNOST 1. Svatko ima pravo na slobodu i na osobnu sigurnost. Nitko se ne smije liiti slobode, osim u sljedeim sluajevima i u postupku propisanom zakonom: a) ako je zatvoren u skladu sa zakonom nakon presude nadlenog suda; b) ako je zakonito uhien ili pritvoren zbog nepotovanja zakonitog sudskog naloga radi osiguranja izvrenja neke zakonom propisane obveze;

c) ako je zakonito uhien ili pritvoren radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nuno radi sprijeavanja izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova poinjenja; d) ako se radi o zakonitom zatvaranju maloljetnika radi izricanja odgojne mjere nadzora ili o njegovu zakonitom pritvoru radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti; e) ako se radi o zakonitom lienju slobode osoba radi sprijeavanja irenja zaraznih bolesti, o pritvaranju umobolnika, alkoholiara, ovisnika o drogi ili skitnica; f) ako se radi o zakonitom uhienju ili pritvoru neke osobe kako bi je se sprijeilo da neovlateno ue u zemlju ili osobe protiv koje je u tijeku postupak protjerivanja ili izruenja. 2. Svatko tko je uhien mora u najkraem roku biti obavijeten, na jeziku koji razumije, o razlozima toga uhienja i o svakoj optubi protiv sebe. 3. Svatko uhien ili pritvoren u uvjetima predvienim stavkom 1.c) ovoga lanka mora se u najkraem roku izvesti pred suca, ili pred drugo zakonom odreeno tijelo sudbene vlasti, i ima pravo u razumnom roku biti suen ili puten na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se uvjetovati davanjem jamstva da e ta osoba pristupiti suenju. 4. Svatko tko je lien slobode uhienjem ili pritvaranjem ima pravo pokrenuti sudski postupak u kojem e se brzo odluiti o zakonitosti njegova pritvaranja ili o njegovu putanju na slobodu ako je pritvaranje bilo nezakonito. 5. Svatko tko je rtva uhienja ili pritvaranja suprotno odredbama ovoga lanka ima izvrivo pravo na odtetu. lanak 6.1 PRAVO NA POTENO SUENJE 1. Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj. Presuda se mora izrei javno, ali se sredstva priopavanja i javnost mogu iskljuiti iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili privatnog ivota stranaka to trae, ili u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti tetna za interes pravde. 2. Svatko optuen za kazneno djelo smatrat e se nevinim sve dok mu se ne dokae krivnja u skladu sa zakonom. 3. Svatko optuen za kazneno djelo ima najmanje sljedea prava: a) da u najkraem roku bude obavijeten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optube koja se podie protiv njega; b) da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu svoje obrane;

c) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to nalau interesi pravde; d) da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube; e) besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava u sudu. lanak 7. 1 NEMA KAZNE BEZ ZAKONA 1. Nitko ne moe biti proglaen krivim za kazneno djelo poinjeno inom ili propustom koji, u asu poinjenja, po unutarnjem ili po meunarodnom pravu nisu bili predvieni kao kazneno djelo. Isto se tako ne moe odrediti tea kazna od one koja je bila primjenjiva u asu kad je kazneno djelo poinjeno. 2. Ovaj lanak ne prijei suenje ili kanjavanje bilo koje osobe za neki in ili propust koji je u asu poinjenja predstavljao kazneno djelo u skladu s opim naelima prava priznatim od civiliziranih naroda. lanak 8. 1 PRAVO NA POTOVANJE PRIVATNOG I OBITELJSKOG IVOTA 1. Svatko ima pravo na potovanje svoga privatnog i obiteljskog ivota, doma i dopisivanja. 2. Javna vlast se nee mijeati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom drutvu nuno radi interesa dravne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprijeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. lanak 9. 1 SLOBODA MILJENJA, SAVJESTI I VJEROISPOVIJEDI 1. Svatko ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo ukljuuje slobodu da se promijeni vjeroispovijed ili uvjerenje i slobodu da se pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslujem, pouavanjem, praktinim vrenjem i obredima. 2. Sloboda iskazivanja vjeroispovijedi ili uvjerenja podvrgnut e se samo takvim ogranienjima koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa javnog reda i mira, zatite javnog reda, zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. lanak 10. 1 SLOBODA IZRAAVANJA 1. Svatko ima pravo na slobodu izraavanja. To pravo obuhvaa slobodu miljenja i slobodu primanja i irenja informacija i ideja bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lanak ne sprjeava

drave da podvrgnu reimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost. 2. Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaa dunosti i odgovornosti, ono moe biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom drutvu nuni radi interesa dravne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprijeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala, radi zatite ugleda ili prava drugih, radi sprijeavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi ouvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. lanak 11.1 SLOBODA OKUPLJANJA I UDRUIVANJA 1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima, ukljuujui pravo osnivati sindikate ili im pristupati radi zatite svojih interesa. 2. Ne mogu se postavljati nikakva ogranienja ostvarivanju tih prava, osim onih koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprijeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. Ovaj lanak ne zabranjuje da se nameu zakonska ogranienja u ostvarivanju tih prava pripadnicima oruanih snaga, policije ili dravne uprave. lanak 12. PRAVO NA BRAK Mukarci i ene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj, u skladu s domaim zakonima koji ureuju ostvarenje tog prava. lanak 13. PRAVO NA DJELOTVORAN PRAVNI LIJEK Svatko ija su prava i slobode koje su priznate u ovoj Konvenciji povrijeene ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaim dravnim tijelom ak i u sluaju kad su povredu poinile osobe koje su djelovale u slubenom svojstvu. lanak 14.1 ZABRANA DISKRIMINACIJE Uivanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat e se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili druga okolnost. lanak 15.1 DEROGIRANJE U VRIJEME IZVANREDNOG STANJA

1. U vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja koje ugroava opstanak naroda svaka visoka ugovorna stranka moe, u opsegu koji je strogo odreen potrebama tih izvanrednih prilika, poduzeti mjere koje derogiraju njezine obveze iz ove Konvencije, uz uvjet da te mjere nisu nespojive s njezinim ostalim obvezama po meunarodnom pravu. 2. Na temelju te odredbe ne moe se derogirati lanak 2, osim za sluajeve smrti prouzroene zakonitim ratnim inima, niti lanci 3, 4. (stavak 1) i 7. 3. Svaka visoka ugovorna stranka koja se poslui tim pravom derogiranja svojih obveza mora glavnog tajnika Vijea Europe u cijelosti obavijestiti o mjerama koje je poduzela i o razlozima radi kojih je to uinila. Ona e takoer obavijestiti glavnog tajnika Vijea Europe o prestanku djelovanja tih mjera i o ponovnoj punoj primjeni svih odredaba ove Konvencije. lanak 16. OGRANIENJA POLITIKE DJELATNOSTI STRANACA Nita u lancima 10, 11. i 14. nee se smatrati kao da sprjeava visoke ugovorne stranke u nametanju ogranienja politikoj djelatnosti stranaca. lanak 17. ZABRANA ZLOUPOTREBE PRAVA Nita se u ovoj Konvenciji ne moe tumaiti kao da ukljuuje za bilo koju dravu, skupinu ili pojedinca neko pravo da se upusti u neku djelatnost ili da izvri neki in koji bi smjerali na unitenje prava ili sloboda priznatih u ovoj Konvenciji ili na njihovo ogranienje u veoj mjeri nego to se u njoj predvia. lanak 18. GRANICE PRIMJENE OGRANIENJA PRAVA Ogranienja prava i sloboda doputena ovom Konvencijom nee se primjenjivati u druge svrhe osim onih za koje su propisana.

ODJELJAK II. 2 - Europski sud za ljudska prava lanak 19. USTANOVLJENJE SUDA Radi osiguranja potovanja obveza koje su visoke ugovorne stranke preuzele Konvencijom i dodatnim protokolima, ustanovljuje se Europski sud za ljudska prava, dalje: "Sud". On djeluje kao stalni Sud. lanak 20. BROJ SUDACA

Sud se sastoji od broja sudaca jednakog broju visokih ugovornih stranaka. lanak 21. UVJETI ZA OBAVLJANJE SLUBE 1. Suci moraju biti visokog moralnog ugleda i ispunjavati uvjete to se trae za obavljanje visokih sudakih sluba, ili pravnici priznati kao ugledni strunjaci. 2. Suci djeluju u Sudu u osobnom svojstvu. 3. Tijekom svoga mandata suci ne mogu obavljati nikakve djelatnosti koje bi bile inkompatibilne s njihovom neovisnosti, nepristranosti ili sa zahtjevom punog radnog vremena njihove slube; o svim pitanjima koja proizau iz primjene ovoga stavka odluuje Sud. lanak 22. IZBOR SUDACA 1. Suce u ime svake visoke ugovorne stranke bira Parlamentarna skuptina veinom glasova, s liste od tri kandidata koje predlae visoka ugovorna stranka. 2. Isti se postupak primjenjuje pri popunjavanju Suda u sluaju pristupa novih visokih ugovornih stranaka i pri popunjavanju ispranjenih mjesta. lanak 23. TRAJANJE MANDATA 1. Suci se biraju na razdoblje od est godina. Oni se mogu ponovno birati. Meutim, mandat polovice sudaca izabranih na prvom izboru istjee na kraju tree godine. 2. Suci iji mandat istjee krajem poetnog razdoblja od tri godine odreuju se drijebom to ga vue glavni tajnik Vijea Europe neposredno nakon njihova izbora. 3. Da bi se, koliko je to mogue, osiguralo obnavljanje mandata polovice sudaca svake tri godine, Parlamentarna skuptina moe prije pristupanja svakom sljedeem izboru odluiti da mandat jednog suca ili mandati vie sudaca koji se imaju izabrati ne traje est godina, ali da ne bude dui od devet ni krai od tri godine. 4. U sluajevima kad se radi o vie od jednoga mandata, a Parlamentarna skuptina primjenjuje prethodni stavak, mandati e se rasporediti drijebom to ga vue glavni tajnik Vijea Europe neposredno nakon izbora. 5. Sudac izabran na mjesto suca kojemu mandat jo nije istekao zavrava razdoblje mandata svog prethodnika. 6. Mandat sudaca istjee kad navre 70 godina. 7. Suci ostaju na dunosti dok ne budu zamijenjeni. Meutim, oni nastavljaju rjeavanje sluajeva to su ih bili zapoeli.

lanak 24. RAZRJEENJE SUDACA Sudac ne moe biti razrijeen svoje slube osim ako ostali suci dvotreinskom veinom odlue da je on prestao ispunjavati traene uvjete. lanak 25. TAJNITVO I PRAVNI SURADNICI Sud ima Tajnitvo ije se funkcije i organizacija propisuju poslovnikom Suda. Sudu u radu pomau pravni suradnici. lanak 26. PLENARNA SJEDNICA Sud u plenarnoj sjednici: a) bira svoga predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika na razdoblje od tri godine; oni se mogu ponovno birati; b) osniva vijea za odreeno razdoblje; c) bira predsjednike sudskih vijea; oni se mogu ponovno birati; d) usvaja poslovnik Suda, i e) bira tajnika i jednog ili vie zamjenika tajnika. lanak 27. ODBORI, VIJEA I VELIKO VIJEE 1. Sud razmatra sluajeve koji su mu podneseni u odborima od tri suca, u vijeima od sedam sudaca i u velikom vijeu od sedamnaest sudaca. Sudska vijea osnivaju odbore za odreeno razdoblje. 2. U vijee i veliko vijee ulazi, po slubenoj dunosti, sudac koji je izabran u ime zainteresirane stranke ili, ako takvoga nema ili je sprijeen, u svojstvu suca, osoba koju ta drava izabere. 3. Veliko vijee ukljuuje i predsjednika suda, potpredsjednike, predsjednike vijea i ostale suce izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kad veliko vijee razmatra neki sluaj na temelju lanka 43, niti jedan sudac iz vijea koje je donijelo presudu ne moe sudjelovati u radu velikog vijea, s izuzetkom predsjednika vijea i suca izabranog u ime drave stranke o kojoj se radi. lanak 28. PROGLAAVANJE ZAHTJEVA NEDOPUTENIM OD STRANE ODBORA

Odbor moe jednoglasnom odlukom proglasiti nedoputenim ili brisati s liste sluajeva pojedinani zahtjev podnesen na temelju lanka 34. kad takvu odluku moe donijeti bez daljnjeg razmatranja. Odluka je konana. lanak 29. ODLUKE VIJEA O DOPUTENOSTI I OSNOVANOSTI 1. Ako nije donesena odluka na temelju lanka 28, vijee odluuje o doputenosti i osnovanosti pojedinanih zahtjeva podnesenih na temelju lanka 34. 2. Vijee odluuje o doputenosti i osnovanosti meudravnih zahtjeva podnesenih na temelju lanka 33. 3. Odluka o doputenosti donosi se odvojeno, osim ako Sud, u iznimnim sluajevima, odlui drukije. lanak 30. USTUPANJE NADLENOSTI VELIKOM VIJEU Ako se pri razmatranju sluaja pred vijeem pojavi neko vano pitanje koje utjee na tumaenje Konvencije ili dodatnih protokola, ili ako rjeenje nekog pitanja pred vijeem moe dovesti do rezultata koji je nespojiv s prije donesenom presudom Suda, vijee moe, u bilo kojem asu prije donoenja presude, ustupiti nadlenost velikom vijeu, osim ako jedna od stranaka spora tome prigovori. lanak 31. OVLASTI VELIKOG VIJEA Veliko vijee: a) odluuje o zahtjevima podnesenima na temelju lanka 33. ili lanka 34. kad je vijee prepustilo nadlenost prema lanku 30, ili kad mu je sluaj podnesen na temelju lanka 43, te b) razmatra zahtjeve za savjetodavnim miljenjima podnesene na temelju lanka 47. lanak 32. NADLENOST SUDA 1. Nadlenost Suda protee se na sve predmete glede tumaenja i primjene Konvencije i dodatnih protokola to su mu podneseni kao to je odreeno u lancima 33, 34. i 47. 2. U sluaju spora o nadlenosti Suda odluuje Sud. lanak 33. MEUDRAVNI SPOROVI Svaka visoka ugovorna stranka moe se obratiti Sudu povodom svake navodne povrede odredaba Konvencije i dodatnih protokola od strane druge visoke ugovorne stranke.

lanak 34. POJEDINANI ZAHTJEVI Sud moe primati zahtjeve bilo koje fizike osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su rtve povrede prava priznatih u ovoj Konvenciji ili dodatnim protokolima to ih je poinila jedna visoka ugovorna stranka. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da ni na koji nain nee sprjeavati djelotvorno vrenje toga prava. lanak 35. UVJETI DOPUTENOSTI 1. Sud moe razmatrati predmet samo nakon to su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva, u skladu s opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava i unutar razdoblja od est mjeseci od dana donoenja konane odluke. 2. Sud nee razmatrati niti jedan pojedinani zahtjev podnesen na temelju lanka 34. koji je: a) anoniman; ili b) u osnovi isti kao neki predmet to ga je Sud ve ispitivao, ili koji je ve podvrgnut nekom drugom meunarodnom postupku istrage ili rjeavanja te ako ne sadri nikakve nove relevantne injenice. 3. Sud e proglasiti nedoputenim svaki pojedinani zahtjev podnesen na temelju lanka 34. koji smatra inkompatibilnim s odredbama Konvencije i dodatnih protokola, oito neosnovanim ili zloupotrebom prava na podnoenje zahtjeva. 4. Sud e odbaciti svaki zahtjev koji smatra nedoputenim na temelju ovoga lanka. Takva odluka moe biti donesena u bilo kojem stadiju postupka. lanak 36. INTERVENCIJA TREE STRANKE 1. U svim sluajevima koji se razmatraju pred vijeem ili velikim vijeem visoka ugovorna stranka iji je dravljanin podnositelj zahtjeva ima pravo podnositi pisana oitovanja i sudjelovati u raspravi. 2. Predsjednik Suda moe, u interesu pravilnog suenja, pozvati svaku visoku ugovornu stranku koja nije stranka u postupku ili svaku zainteresiranu osobu koja nije podnositelj zahtjeva da podnesu pisana oitovanja ili da sudjeluju u raspravi. lanak 37. BRISANJE ZAHTJEVA S LISTE 1. Sud moe u svakom stadiju postupka odluiti da izbrie neki zahtjev s liste sluajeva kad okolnosti dovode do zakljuka: a) da podnositelj ne namjerava ustrajati u svojem zahtjevu, ili

b) da je predmet rijeen, ili c) da iz nekog drugog razloga koji utvrdi Sud vie nije opravdano nastaviti s daljnjim ispitivanjem zahtjeva. Meutim, Sud e nastaviti ispitivanje zahtjeva ako to trae interesi potovanja ljudskih prava zajamenih Konvencijom i dodatnim protokolima. 2. Sud moe odluiti da vrati zahtjev na svoju listu sluajeva ako smatra da to okolnosti opravdavaju. lanak 38. RAZMATRANJE SLUAJA I POSTUPAK POSTIZANJA PRIJATELJSKOG RJEENJA 1. Ako Sud zahtjev proglasi doputenim, on e: a) nastaviti s ispitivanjem sluaja, zajedno s predstavnicima stranaka, i ako bude potrebno, provesti istragu za ije e djelotvorno provoenje zainteresirane drave pruiti svu potrebnu suradnju; b) staviti se na raspolaganje zainteresiranim strankama kako bi se postiglo prijateljsko rjeenje predmeta na temelju potovanja ljudskih prava kako ih priznaju Konvencija i dodatni protokoli. 2. Postupci prema stavku 1.b) povjerljive su prirode. lanak 39. POSTIZANJE PRIJATELJSKOG RJEENJA Ako je postignuto prijateljsko rjeenje, Sud e izbrisati sluaj sa svoje liste odlukom koja e sadravati kratku izjavu o injenicama i postignutom rjeenju. lanak 40. JAVNOST RASPRAVA I PRISTUP DOKUMENTIMA 1. Rasprave su javne, osim kad Sud u iznimnim sluajevima drukije odlui. 2. Dokumenti poloeni kod tajnika dostupni su javnosti, osim kad predsjednik Suda drukije odlui. lanak 41. PRAVEDNA NAKNADA Ako Sud utvrdi da je dolo do povrede Konvencije i dodatnih protokola, a unutarnje pravo zainteresirane visoke ugovorne stranke omoguava samo djelominu odtetu, Sud e, prema potrebi, dodijeliti pravednu naknadu povrijeenoj stranci. lanak 42. PRESUDE VIJEA

Presude vijea postaju konane u skladu s odredbama lanka 44, stavak 2. lanak 43. PODNOENJE VELIKOM VIJEU 1. U razdoblju od tri mjeseca nakon dana donoenja presude vijea, svaka stranka spora moe, u iznimnim sluajevima, zahtijevati podnoenje sluaja velikom vijeu. 2. Odbor od pet sudaca velikog vijea prihvatit e zahtjev ako sluaj postavlja neko vano pitanje koje utjee na tumaenje ili primjenu Konvencije ili dodatnih protokola ili neki ozbiljan problem opeg znaenja. 3. Ako odbor prihvati zahtjev, veliko e vijee rijeiti sluaj presudom. lanak 44. KONANE PRESUDE 1. Presuda velikog vijea je konana. 2. Presuda vijea je konana: a) kad stranke izjave da nee uloiti zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu; ili b) tri mjeseca nakon dana donoenja presude, ako nije uloen zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu; ili c) kad odbor velikoga vijea odbije zahtjev o podnoenju na temelju lanka 43. 3. Konana se presuda objavljuje. lanak 45. OBRAZLOENJE PRESUDA I ODLUKA 1. Presude i odluke o proglaenju zahtjeva doputenim ili nedoputenim trebaju biti obrazloene. 2. Ako presuda u cijelosti ili djelomino ne izraava jednoglasno miljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da dade posebno miljenje. lanak 46. OBVEZATNA SNAGA I IZVRENJE PRESUDA 1. Visoke se ugovorne stranke obvezuju da e se podvrgnuti konanoj presudi Suda u svakom sporu u kojem su stranke. 2. Konana presuda Suda dostavlja se Odboru ministara, koji nadzire njezino izvrenje.

lanak 47. SAVJETODAVNA MILJENJA 1. Sud moe, na zahtjev Odbora ministara, davati savjetodavna miljenja o pravnim pitanjima glede tumaenja Konvencije i dodatnih protokola. 2. Takva se miljenja ne smiju odnositi na pitanja vezana uz sadraj ili domaaj prava i sloboda odreenih u odjeljku I. Konvencije i dodatnim protokolima, ili na bilo koje drugo pitanje koje bi Sud ili Odbor ministara mogli razmatrati na temelju nekog postupka koji je zapoeo u skladu s Konvencijom. 3. Odluke Odbora ministara da od Suda trai neko savjetodavno miljenje donose se veinom glasova predstavnika koji imaju pravo djelovati u Odboru. lanak 48. SAVJETODAVNA NADLENOST SUDA Sud odluuje je li zahtjev za savjetodavnim miljenjem koji je podnio Odbor ministara unutar njegove nadlenosti kako je odreuje lanak 47. lanak 49. OBRAZLOENJE SAVJETODAVNIH MILJENJA 1. Savjetodavna miljenja Suda trebaju biti obrazloena. 2. Ako savjetodavno miljenje u cijelosti ili djelomino ne izraava jednoglasno miljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da dade posebno miljenje. 3. Savjetodavna miljenja Suda upuuju se Odboru ministara. lanak 50. TROKOVI SUDA Trokove Suda snosi Vijee Europe. lanak 51. POVLASTICE I IMUNITETI SUDACA Suci uivaju za vrijeme vrenja svojih funkcija povlastice i imunitete predviene lankom 40. Statuta Vijea Europe te sporazumima sklopljenim na temelju tog lanka.

ODJELJAK III.1, 2 - Mjeovite odredbe lanak 52.

UPITI GLAVNOG TAJNIKA Na zahtjev glavnog tajnika Vijea Europe svaka visoka ugovorna stranka dostavit e objanjenje o nainu na koji njezino unutarnje pravo osigurava djelotvornu primjenu svih odredaba Konvencije. lanak 53. OSIGURANJE POSTOJEIH LJUDSKIH PRAVA Nita u ovoj Konvenciji nee se tumaiti kao da ograniava ili ukida bilo koje ljudsko pravo i temeljnu slobodu koji su priznati zakonima neke visoke ugovorne stranke ili bilo kojim drugim sporazumom kojega je ona stranka. lanak 54.1 OVLASTI ODBORA MINISTARA Nita u ovoj Konvenciji ne ograniuje ovlasti Odbora ministara povjerene mu Statutom Vijea Europe. lanak 55.1 ISKLJUENJE DRUGIH SREDSTAVA RJEAVANJA SPOROVA Visoke ugovorne stranke sporazumne su da se, osim u sluaju posebnog sporazuma, nee pozivati na ugovore, konvencije ili izjave koji su izmeu njih na snazi kako bi neki spor proizaao iz tumaenja ili primjene ove Konvencije tubom podvrgle rjeavanju putem nekog drugog sredstva osim onih koja su predviena ovom Konvencijom. lanak 56. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. 3 Svaka drava moe, prilikom ratifikacije ili u bilo kojem kasnijem asu, notifikacijom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe izjaviti da e se ova Konvencija, podlono stavku 4. ovoga lanka, primjenjivati na sva ili na neka podruja za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. 2. Konvencija e se primjenjivati na podruju ili podrujima navedenim u notifikaciji od tridesetoga dana nakon to glavni tajnik Vijea Europe primi tu notifikaciju. 3. Na tim e se podrujima odredbe ove Konvencije primjenjivati vodei rauna o lokalnim uvjetima. 4. 1 Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka moe naknadno u svakom asu izjaviti da za jedno ili vie podruja na koja se izjava odnosi, prihvaa nadlenost Suda da prima tube fizikih osoba, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca u skladu s lankom 34. ove Konvencije. lanak 57. REZERVE

1. Prilikom potpisivanja ove Konvencije ili polaganja isprave o njezinoj ratifikaciji svaka drava moe staviti rezervu na odreenu odredbu ove Konvencije ukoliko neki zakon koji je u tom asu na snazi na njezinom podruju nije u skladu s tom odredbom. Na temelju ovoga lanka nije dozvoljeno stavljanje rezervi ope naravi. 2. Svaka rezerva stavljena na temelju ovoga lanka treba sadravati kratak prikaz zakona na koji se odnosi. lanak 58. OTKAZIVANJE 1. Visoka ugovorna stranka moe otkazati ovu Konvenciju samo nakon isteka roka od pet godina od dana kad je ona postala stranka Konvencije i est mjeseci nakon to je svoju namjeru da otkae Konvenciju notificirala glavnom tajniku Vijea Europe, koji e o tome obavijestiti druge visoke ugovorne stranke. 2. Takvo otkazivanje ne moe dotinu visoku ugovornu stranku osloboditi njezinih obveza na temelju ove Konvencije u odnosu na bilo koji in koji bi mogao predstavljati krenje tih obveza, a koji je ona poduzela prije dana od kojega je otkazivanje postalo pravovaljano. 3. Uz istu rezervu prestaje biti strankom ove Konvencije svaka visoka ugovorna stranka koja prestaje biti lanicom Vijea Europe. 4.1 Konvencija se moe otkazati, u skladu s odredbama prethodnih stavaka, glede svakog podruja na koje je njezina primjena protegnuta na temelju lanka 56. lanak 59. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA 1. Ova e Konvencija biti otvorena za potpisivanje lanicama Vijea Europe. Ona podlijee ratifikaciji. Ratifikacije se polau kod glavnog tajnika Vijea Europe. 2. Ova Konvencija stupa na snagu nakon polaganja deset isprava o ratifikaciji. 3. Za svaku potpisnicu koja je naknadno ratificira Konvencija stupa na snagu na dan polaganja njezine isprave o ratifikaciji. 4. Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e svakom lanu Vijea Europe stupanje na snagu Konvencije, imena visokih ugovornih stranaka koje su je ratificirale i polaganje svih isprava o ratifikaciji do kojih naknadno doe. SASTAVLJENO u Rimu 4. studenoga 1950. na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerovljene prijepise svim potpisnicama.

PROTOKOL uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Pariz, 20. oujka 1952.

Vlade potpisnice ovoga Protokola, lanice Vijea Europe, odlune da poduzmu potrebne mjere da bi zajedniki osigurale ostvarenje odreenih prava i sloboda uz ona koja su ve ukljuena u odjeljku I. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga 1950 (dalje: "Konvencija"), sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. ZATITA VLASNITVA Svaka fizika ili pravna osoba ima pravo na mirno uivanje svojega vlasnitva. Nitko se ne smije liiti svoga vlasnitva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviene zakonom i opim naelima meunarodnoga prava. Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne umanjuju pravo drave da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasnitva u skladu s opim interesom ili za osiguranje plaanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. lanak 2. PRAVO NA OBRAZOVANJE Nikome nee biti uskraeno pravo na obrazovanje. U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i pouavanjem drava e potovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i pouavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. lanak 3. PRAVO NA SLOBODNE IZBORE Visoke ugovorne stranke obvezuju se da e u razumnim razdobljima provoditi slobodne izbore tajnim glasovanjem, u uvjetima koji osiguravaju slobodno izraavanje miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela. lanak 4. 1 TERITORIJALNA PRIMJENA Svaka visoka ugovorna stranka moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u bilo kojem kasnijem asu, priopiti glavnom tajniku Vijea Europe izjavu o tome u kojoj se mjeri obvezuje da e odredbe

ovoga Protokola primjenjivati na podruja, navedena u izjavi, za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. Svaka visoka ugovorna stranka koja je priopila izjavu u smislu prethodnoga stavka moe povremeno priopiti novu izjavu kojom mijenja uvjete bilo koje ranije izjave ili izjavljuje da prestaje s primjenom odredaba ovoga Protokola u odnosu na bilo koje podruje. Izjava dana u skladu s ovim lankom vrijedi kao da je dana u skladu sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije. lanak 5. ODNOS PREMA KONVENCIJI Visoke ugovorne stranke smatraju odredbe lanaka 1, 2, 3. i 4. ovoga Protokola dopunskim lancima uz Konvenciju i sve e se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s time. lanak 6. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje lanicama Vijea Europe koje su potpisnice Konvencije. Protokol podlijee ratifikaciji prilikom, ili nakon, ratifikacije Konvencije. Stupa na snagu nakon polaganja deset isprava o ratifikaciji. Za svaku potpisnicu koja ga naknadno ratificira Protokol stupa na snagu na dan polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Isprave o ratifikaciji polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe, koji e notificirati svim lanicama imena drava koje su ratificirale Protokol. Sastavljeno u Parizu 20. oujka 1952, na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik dostavit e ovjerovljene prijepise svakoj vladi potpisnici.

PROTOKOL br. 4 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o osiguranju odreenih prava i sloboda uz ona ukljuena u Konvenciju i Protokol br. 1 1
Strasbourg, 16. rujna 1963. Vlade potpisnice ovoga Protokola, lanice Vijea Europe, odlune da poduzmu potrebne mjere da bi zajedniki osigurale ostvarenje odreenih prava i sloboda uz ona koja su ve ukljuena u odjeljku I. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga 1950. (dalje: "Konvencija") i u lancima 1. do 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju potpisanog u Parizu 20. oujka 1952, sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. ZABRANA DUNIKOG ZATVORA Nitko se ne smije liiti slobode samo na temelju nesposobnosti da ispuni ugovornu obvezu. lanak 2. SLOBODA KRETANJA 1. Svatko tko se zakonito nalazi na podruju neke drave ima pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svojega boravita na tom podruju. 2. Svatko je slobodan napustiti bilo koju zemlju, ukljuujui i svoju vlastitu. 3. Ne mogu se postavljati nikakva ogranienja ostvarivanju tih prava, osim ona koja su u skladu sa zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira, za odravanje javnog poretka, radi sprijeavanja zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. 4. Prava utvrena u stavku 1. mogu takoer biti podvrgnuta, u odreenim dijelovima podruja, ogranienjima utvrenima u skladu sa zakonom i koja su opravdana zatitom javnog interesa u demokratskom drutvu. lanak 3. ZABRANA PROTJERIVANJA VLASTITIH DRAVLJANA 1. Nitko ne smije biti protjeran, upotrebom bilo pojedinanih bilo kolektivnih mjera, s podruja drave ije je dravljanin. 2. Nitko ne smije biti lien prava da ue na podruje drave iji je dravljanin. lanak 4.

ZABRANA KOLEKTIVNOG PROTJERIVANJA STRANACA Kolektivno protjerivanje stranaca je zabranjeno. lanak 5. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. Svaka visoka ugovorna stranka moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u bilo kojem kasnijem asu, priopiti glavnom tajniku Vijea Europe izjavu o tome u kojoj se mjeri obvezuje da e odredbe ovoga Protokola primjenjivati na podruja, navedena u izjavi, za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. 2. Svaka visoka ugovorna stranka koja je priopila izjavu u smislu prethodnoga stavka moe povremeno priopiti novu izjavu kojom mijenja uvjete ranije izjave ili izjavljuje da prestaje s primjenom odredaba ovoga Protokola u odnosu na bilo koje podruje. 3. 1 Izjava dana u skladu s ovim lankom vrijedi kao da je dana u skladu sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije. 4. Podruje bilo koje drave na koje se ovaj Protokol primjenjuje temeljem ratifikacije ili prihvata te drave i svako podruje na koje se ovaj Protokol primjenjuje temeljem izjave te drave dane na temelju ovoga lanka mogu se smatrati zasebnim podrujima u svrhu upuivanja na podruje neke drave u lancima 2. i 3. 5. 2 Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga lanka moe, u bilo kojem kasnijem asu, u ime jednog ili vie podruja na koja se izjava odnosi, izjaviti da prihvaa nadlenost Suda da prima zahtjeve pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca kako je predvieno u lanku 34. Konvencije glede svih lanaka ili bilo kojeg lanka od 1. do 4. ovoga Protokola. lanak 62. ODNOS PREMA KONVENCIJI Visoke ugovorne stranke smatraju odredbe lanaka 1. do 5. ovoga Protokola dopunskim lancima uz Konvenciju i sve e se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s time. lanak 7. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA 1. Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje lanicama Vijea Europe koje su potpisnice Konvencije. Protokol podlijee ratifikaciji prilikom, ili nakon, ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu nakon polaganja pet isprava o ratifikaciji. Za svaku potpisnicu koja ga naknadno ratificira Protokol stupa na snagu na dan polaganja njezine isprave o ratifikaciji. 2. Isprave o ratifikaciji polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe, koji e notificirati svim lanicama imena drava koje su ratificirale Protokol. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlateni, potpisali ovaj Protokol.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. rujna 1963, na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerovljene prijepise svakoj dravi potpisnici.

PROTOKOL br. 6
uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o ukidanju smrtne kazne Strasbourg, 28. travnja 1983.

Drave lanice Vijea Europe, potpisnice ovoga Protokola uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisanu u Rimu 4. studenoga 1950. (dalje: "Konvencija"), uzimajui u obzir da promjene do kojih je dolo u vie drava lanica Vijea Europe izraavaju opu tendenciju u prilog ukidanju smrtne kazne, sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. UKIDANJE SMRTNE KAZNE Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuen na takvu kaznu ili pogubljen. lanak 2. SMRTNA KAZNA U VRIJEME RATA Neka drava moe zakonom predvidjeti smrtnu kaznu za djela poinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; takva se kazna moe primijeniti samo u zakonom odreenim sluajevima i u skladu s odredbama toga zakona. Drava mora priopiti glavnom tajniku Vijea Europe relevantne odredbe toga zakona. lanak 3. ZABRANA UKIDANJA Odredbe ovoga Protokola ne mogu se derogirati na temelju lanka 15. Konvencije. lanak 4.2 ZABRANA REZERVI Rezerve na temelju lanka 57. Konvencije ne mogu se staviti na odredbe ovoga Protokola. lanak 5. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, navesti podruje ili podruja na koja e se ovaj Protokol primjenjivati.

2. Svaka drava moe u bilo kojem kasnijem asu, izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti primjenu ovoga Protokola na bilo koje drugo podruje koje je navedeno u izjavi. U odnosu na to podruje ovaj Protokol stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg podruja oznaenog u takvoj izjavi moe se povui notifikacijom upuenom glavnom tajniku. Povlaenje stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon dana kad glavni tajnik primi takvu notifikaciju. lanak 6. ODNOS PREMA KONVENCIJI Drave stranke smatraju odredbe lanaka 1. do 5. ovoga Protokola dopunskim lancima uz Konvenciju i sve e se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s time. lanak 7. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje dravama lanicama Vijea Europe, potpisnicama Konvencije. Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Drava lanica Vijea Europe ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj Protokol ako istodobno ili prethodno nije ratificirala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe. lanak 8. STUPANJE NA SNAGU 1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon dana kad je pet drava lanica Vijea Europe izrazilo svoj pristanak da bude vezano ovim Protokolom u skladu s odredbama lanka 7. 2. Za svaku dravu lanicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude vezana ovim Protokolom on stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon dana polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. lanak 9. FUNKCIJE DEPOZITARA Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e dravama lanicama Vijea: a) svaki potpis; b) polaganje svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju; c) svaki dan stupanja na snagu ovoga Protokola u skladu s lancima 5. i 8; d) svaki drugi in, notifikaciju ili priopenje koji se odnose na ovaj Protokol. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlateni, potpisali ovaj Protokol.

Sastavljeno u Strasbourgu 28. travnja 1983, na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerovljene prijepise ovoga Protokola svakoj dravi lanici Vijea Europe.

PROTOKOL br. 7
uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Strasbourg, 22. studenoga 1984.

Drave lanice Vijea Europe, potpisnice ovoga Protokola, odlune da poduzmu daljnje mjere da bi zajedniki osigurale ostvarenje odreenih prava i sloboda putem Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisane u Rimu 4. studenoga 1950 (dalje: "Konvencija"), sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. POSTUPOVNE GARANCIJE GLEDE PROTJERIVANJA STRANACA 1. Stranac koji zakonito boravi na podruju neke drave ne smije biti iz nje protjeran, osim radi izvrenja odluke donesene u skladu sa zakonom i treba mu dospustiti da: a) iznese razloge protiv svog protjerivanja; b) zatrai ponovno razmatranje svog sluaja; i c) u tu svrhu bude zastupan pred nadlenim tijelom, ili pred osobom ili osobama koje to tijelo imenuje. 2. Stranac moe biti protjeran prije no to je ostvario prava iz stavka 1.a), b) i c) ovoga lanka kad je protjerivanje nuno radi interesa javnog reda ili se temelji na razlozima dravne sigurnosti. lanak 2. PRAVO NA ALBU U KAZNENIM PREDMETIMA 1. Svatko osuen od suda za kazneno djelo ima pravo od vieg suda traiti ponovno razmatranje svoje presude ili kazne. Ostvarenje toga prava, kao i razlozi iz kojih se ono moe vriti, ureuju se zakonom. 2. Od ovoga prava mogu se zakonom propisati iznimke za laka kaznena djela, ili u sluajevima kad je nekoj osobi u prvom stupnju sueno pred najviim sudom ili ako je osuena povodom albe protiv oslobaajue presude. lanak 3. NAKNADA TETE ZBOG POGRENE PRESUDE Kad je neka osoba osuena pravomonom presudom za kazneno djelo i kad je naknadno njezina presuda ponitena, ili je ta osoba pomilovana na temelju novih ili novootkrivenih injenica koje upuuju na pogrenu presudu, osoba koja je izdravala kaznu kao posljedicu te presude obetetit e se u skladu sa

zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se dokae da je sama djelomice ili u cijelosti odgovorna za zakanjelo utvrenje do tada nepoznatih injenica. lanak 4. PRAVO DA SE NE BUDE DVA PUTA SUEN ILI KANJEN U ISTOJ STVARI 1. Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku iste drave za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te drave. 2. Odredbe prethodnoga stavka ne sprjeavaju ponovno razmatranje sluaja u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom dotine drave ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u prethodnom postupku dolo do bitnih povreda koje su mogle utjecati na rjeenje sluaja. 3. Ovaj se lanak ne moe derogirati na temelju lanka 15. Konvencije. lanak 5. JEDNAKOST MEU SUPRUNICIMA Suprunici meusobno i u odnosima prema svojoj djeci uivaju jednaka prava i obveze privatnopravne naravi pri sklapanju braka, za vrijeme trajanja braka i u sluaju razvoda. Ovaj lanak ne sprjeava drave da poduzmu takve mjere koje su potrebne u interesu djece. lanak 6. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, oznaiti podruje ili podruja na koja e se ovaj Protokol primjenjivati i izjaviti u kojoj se mjeri obvezuje da e odredbe ovoga Protokola primjenjivati na to podruje ili podruja. 2. Svaka drava moe u bilo kojem kasnijem asu izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe proiriti primjenu ovoga Protokola na bilo koje drugo podruje koje je navedeno u izjavi. U odnosu na to podruje Protokol stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg podruja oznaenog u takvoj izjavi moe se povui ili izmijeniti notifikacijom upuenom glavnom tajniku. Povlaenje ili izmjena stupaju na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od dana kad glavni tajnik primi takvu notifikaciju. 4. 1 Izjava dana u skladu s ovim lankom vrijedi kao da je dana u skladu sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije. 5. Podruje bilo koje drave na koje se ovaj Protokol primjenjuje temeljem ratifikacije, prihvata ili odobrenja te drave i svako podruje na koje se ovaj Protokol primjenjuje temeljem izjave te drave dane na temelju ovoga lanka, mogu se smatrati zasebnim podrujima u svrhu upuivanja na podruje neke drave u lanku 1.

6. 2 Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga lanka moe, u bilo kojem kasnijem asu, u ime jednog ili vie podruja na koja se izjava odnosi, izjaviti da prihvaa nadlenost Suda da prima zahtjeve pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca kako je predvieno u lanku 34. Konvencije glede lanaka 1. do 5. ovoga Protokola. lanak 7. ODNOS PREMA KONVENCIJI 1. Drave stranke smatraju odredbe lanaka 1. do 6. ovoga Protokola dopunskim lancima uz Konvenciju i sve e se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s time. lanak 8. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA 1. Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje dravama lanicama Vijea Europe potpisnicama Konvencije. Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Drava lanica Vijea Europe ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj Protokol ako prethodno ili istodobno ne ratificira Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe. lanak 9. STUPANJE NA SNAGU 1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od dana kad je sedam drava lanica Vijea Europe izrazilo svoj pristanak da budu vezane ovim Protokolom, u skladu s odredbama lanka 8. 2. Za svaku dravu lanicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude vezana ovim Protokolom on stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od dana polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. lanak 10. FUNKCIJE DEPOZITARA 1. Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e svim dravama lanicama Vijea Europe: a) svaki potpis; b) polaganje svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju; c) svaki dan stupanja na snagu ovoga Protokola u skladu s lancima 6. i 9; d) svaki drugi in, notifikaciju ili izjavu koji se odnose na ovaj Protokol. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlateni, potpisali ovaj Protokol.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. studenoga 1984. na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerovljene prijepise svakoj dravi lanici Vijea Europe.

PROTOKOL BR. 12
uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Rim, 4. studenoga 2000. Drave lanice Vijea Europe potpisnice ove Konvencije, Uzimajui u obzir temeljna naela prema kojima su sve osobe jednake pred zakonom i imaju pravo na jednaku pravnu zatitu; Odlune poduzeti daljnje korake za promicanje jednakosti svih osoba kroz kolektivno jaanje ope zabrane diskriminacije putem Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisane u Rimu 4. studenog 1950. (u daljnjem tekstu Konvencija); Ponovno potvrujui da naelo nediskriminacije ne sprjeava drave stranke da poduzmu mjere za promicanje potpune i uinkovite jednakosti, pod uvjetom da postoji objektivno i razumno opravdanje za te mjere, Sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. OPA ZABRANA DISKRIMINACIJE 1. Uivanje svih prava odreenih zakonom osigurat e se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili drugi status. 2. Nitko ne smije biti diskriminiran od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u stavku 1. lanak 2. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. Svaka drava moe, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, odrediti teritorij ili teritorije na koje e se ovaj Protokol primjenjivati. 2. Svaka drava moe naknadno, izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti primjenu ovoga Protokola na bilo koji drugi teritorij naveden u izjavi. U odnosu na takav teritorij, Protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon dana kada glavni tajnik primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava dana temeljem prethodna dva stavka moe se, u odnosu na svaki teritorij utvren u takvoj izjavi, povui ili izmijeniti obavijeu upuenom glavnom tajniku. Povlaenje ili izmjena stupaju na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon dana kada glavni tajnik primi takvu obavijest. 4. Izjava dana u skladu s ovim lankom smatrat e se da je dana u skladu sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije. 5. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga lanka moe u bilo kojem trenutku nakon toga izjaviti, u ime jednog ili vie teritorija na koje se izjava odnosi, da prihvaa nadlenost suda za zaprimanje pojedinanih molbi, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca kako je predvieno lankom 34. Konvencije u odnosu na lanak 1. ovoga Protokola. lanak 3. POVEZANOST S KONVENCIJOM

Kao i izmeu drava stranaka, odredbe lanaka 1. i 2. ovoga Protokola smatrat e se dodatnim lancima Konvencije, a sve odredbe Konvencije e se prema tome primjenjivati. lanak 4. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA Ovaj Protokol je otvoren na potpisivanje dravama lanicama Vijea Europe koje su potpisale Konvenciju. Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Drava lanica Vijea Europe ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj Protokol, a da prethodno ili istovremeno nije ratificirala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju poloit e se kod glavnog tajnika Vijea Europe. lanak 5. STUPANJE NA SNAGU 1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca, nakon dana kada je deset drava lanica Vijea Europe izrazilo pristanak da budu vezane Protokolom u skladu s odredbama lanka 4. 2. U odnosu na drave lanice koje naknadno izraze pristanak da budu vezane Protokolom, Protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon dana polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. lanak 6. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni tajnik Vijea Europe duan je obavijestiti sve drave lanice Vijea Europe o: a. svakom potpisu; b. polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju; c. svakom datumu stupanja na snagu ovoga Protokola u skladu s lancima 2. i 5.; d. svakom drugom inu, obavijesti ili priopenju u svezi s ovim Protokolom. U potvrdu prethodno navedenog su nie potpisani, za to propisno ovlateni, potpisali ovaj Protokol. Sastavljeno u Rimu dana 4. studenoga 2000., na engleskom i francuskom, pri emu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom izvorniku koji e biti pohranjen u arhive Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe e dostaviti ovjerene prijepise svakoj dravi lanici Vijea Europe.

PROTOKOL BR. 13
uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima
Vilnius, 3. svibnja 2002. Drave lanice Vijea Europe potpisnice ovog Protokola, uvjerene da je pravo svakoga na ivot osnovna vrijednost u demokratskom drutvu i da je ukidanje smrtne kazne bitno za zatitu ovoga prava i za puno priznavanje uroenog dostojanstva svih ljudskih bia; u elji za jaanjem zatite prava na ivot zajamenog Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisanom u Rimu 4. studenoga 1950. (dalje: Konvencija); primjeujui da Protokol br. 6 uz Konvenciju, o ukidanju smrtne kazne, potpisan u Strasbourgu 28. travnja 1983., ne iskljuuje smrtnu kaznu u odnosu na djela poinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; odlune poduzeti konaan korak u cilju ukidanja smrtne kazne u svim okolnostima; sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. UKIDANJE SMRTNE KAZNE Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuen na takvu kaznu ili pogubljen. lanak 2. ZABRANA DEROGACIJE Odredbe ovoga Protokola ne mogu se derogirati na temelju lanka 15. Konvencije. lanak 3. ZABRANA REZERVI Rezerve na temelju lanka 57. Konvencije ne mogu se staviti na odredbe ovoga Protokola. lanak 4. TERITORIJALNA PRIMJENA 1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, navesti podruje ili podruja na koja e se ovaj Protokol primjenjivati. 2. Svaka drava moe u bilo kojem kasnijem asu, izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti primjenu ovoga Protokola na bilo koje drugo podruje koje je navedeno u izjavi. U odnosu na to podruje ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istek razdoblja od tri mjeseca, nakon dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg podruja navedenog u takvoj izjavi moe se povui ili preinaiti notifikacijom upuenom glavnom tajniku. Povlaenje ili preinaka stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi istek razdoblja od tri mjeseca nakon dana kad glavni tajnik primi takvu notifikaciju. lanak 5. ODNOS PREMA KONVENCIJI Drave stranke smatraju odredbe lanka 1. do 4. ovoga Protokola dopunskim lancima uz Konvenciju i sve e se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s time.

lanak 6. POTPISIVANJE I RATIFIKACIJA Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje dravama lanicama Vijea Europe, koje su potpisale Konvenciju. Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Drava lanica Vijea Europe ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj Protokol, ako nije prethodno ili istodobno ratificirala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe. lanak 7. STUPANJE NA SNAGU 1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istek razdoblja od tri mjeseca nakon dana kada je deset drava lanica Vijea Europe izrazilo svoj pristanak da bude vezano ovim Protokolom u skladu s odredbama lanka 6. 2. Za svaku dravu lanicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude vezana ovim Protokolom, on stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istek razdoblja od tri mjeseca nakon dana polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. lanak 8. FUNKCIJE DEPOZITARA Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e svim dravama lanicama Vijea Europe: a) svaki potpis; b) polaganje svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju; c) svaki dan stupanja na snagu ovoga Protokola u skladu s lancima 4. i 7.; d) svaki drugi in, notifikaciju ili priopenje koji se odnose na ovaj Protokol. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlateni, potpisali ovaj Protokol. Sastavljeno u Vilniusu, 3. svibnja 2002., na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e se poloiti u arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerovljene prijepise svakoj dravi lanici Vijea Europe.