Korozija je proces nenamjernog tro enja konstrukcijskog materijala pod mehani kim, kemijskim i biolo kim djelovanjem okoli

a. Dolazi od latinske rije i corrodere, to zna i nagristi. S termodinami kog stajali ta to je prijelaz materijala u stabilnije stanje. To je spontan proces koji nanosi ogromne tete gospodarstvu. Ustanovljeno je da godi nji tro kovi zbog korozije metala, uklju uju i i mjere za za titu od korozije, iznose u visokoindustrijaliziranim zemljama do 1000 dolara po stanovniku. TRO KOVI KOJE IZAZIVA KOROZIJA DIREKTNI TRO KOVI y y y Zamjena korodirane opreme Odr avanje Provo enje za tite

IDNIREKTNI TRO KOVI y y y y y Zaustaavljanje proizvodnje/pogona Gubitak proizvoda (curenje iz tankova ili cjevovoda) Smanjenje stupnja iskoristivosti efikasnosti One i enje/kontaminacija proizvoda Predimenzioniranje konstrukcija

S tro enjem proizvoda svojeg rada (alata, oru ja, posuda i sl.) ovjek se susretao od davnina. Nastojao je produljiti trajnost i upotrebljivost. U srednjem vijeku brinulo se o oklopu i oru ju da ne zahr a. Pitanjima korozije u znanstvenom smislu prvi se bavio M. V. Lomonosov (od 1756. god.). Prou avao je vladanje metala na zraku i bez zraka, uspore ivao je pojave do kojih dolazi kod otapanja metala i soli, a uo io je da se eljezo u koncentriranijim otopinama nitratne kiseline ne otapa. Osnovu teorije o mikro lancima, koja je klju na pri obja njavanju dijela korozijskih procesa, predlo io je De La Rive (1830. god.). M. Faraday (1830. god.), omogu io je kvantitativno iskazivanje promjena do kojih dolazi tijekom korozije definiranjem kvantitativnih odnosa pri elektrokemijskom otapanju i izdvajanju tvari. Bitne poticaje daljnjem razvoju korozije kao znanstvene i u tehni kom podru ju nezaobilazne discipline dao je tehnolo ki razvoj tijekom 19. i 20. Stolje a. tete do kojih dolazi zbog korozije mogu biti direktne i/ili indirektne. Direktne su posljedica korozijskih o te enja na pojedinim postrojenjima, a do indirektnih dolazi zbgog, npr. nedostatka pojedinih proizvoda ili energije uzrokovanog prekidom proizvodnje do kojeg su dovele direktne tete. Produljivanje trajnosti konstrukcijskog materijala, a time i tehnolo kog procesa, posti e se nizom postupaka od kojih su najzna ajiniji: y konstrukcijske mjere,

y y y

izbor materijala, izgradnja sustava za tite od korozije i odr avanje sustava za tite od korozije.

Sve postupke treba provesti tako da su optimalni obzirom na: y y y tehnolo ke, ekonomske i ekolo ke uvjete.

Podaci potrebni za utvr ivanje korozijskih svojstava materijala, neophodni pri razvoju i izboru konstrukcijskog materijala, obja njavanju mehanizma korozijskog procesa, razvoju metoda za tite od korozije te projektiranju, izgradnji i odr avanju sustava za tite od korozije dobivaju se korozijskim ispitivanjima. Ispitivanjima je potrbno pristupiti sa znanstvenog, tehnolo kog, ekonomskog i ekolo kog stajali ta. Ispitivanja su slo ena zbog slo enost korozijskih sustava, slo enih me uzavisnosti me u pojedinim imbenicima korzijskih procesa te njihova trajanja. Metode korozijskih ispitivanja mogu se svratati u : y y y y y y y y y y y y y y vizualne, mikroskopske, opti ke, pra enje promjena koli ina tvari to sudjeluju u korozijskom procesu, pra enje promjena dimenzija uzorka, pra enje promjena u okoli u, pra enje promjena mehani kih svojstava, elektrokemijske, ispitivanja suho-mokro, ispitivnja uz kretanje uzorka odnosno kretanje medija, ispitivanja otpornosti na zamor, ispitivanja u korozijskim komorama: vla noj, slanoj, klima, Kesternichovoj, ispitivanja u stvarnim uvjetima u tlu, moru i atmosferi, ispitivanja u uvjetim primjene, poluindustrijskim i industrijskim.

Rezultati korozijskih ispitivanja naj e e se iskazuju kao gubici materijala u mm/god. ili se ocjenjuju u bodovima.

KOROZIJSKI PROCESI

Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na kemijske i elektrokemijske. Kemijski teku u uvjetima pri kojima se voda ne kondenzira, prema zakonima kemijske, a elektrokemijski elektrokemijske kinetike. Prema uvjetima u kojima teku korozijski procesi dijele se na procese u vodi, plinovima, u talinama, na zraku, u tlu itd. Geometrijski oblici korozijskog razaranja su: y y y y op a korozija selktivna korozija lokalna korozija interkristalna korozija

Lokalna korozija mo e biti: y y y y Pjegasta ograni ena je na pojedine ve e dijelove povr ine. Rupi asta - pitting nastaju rupi asta o te enja tj. upljine koje se prote u od povr ine u metal. Ocjena stanja povr ine provodi se prou avanjem gusto e rupica, veli ine rupica i dubine rupica. Potpovr inska A) Bubrenje korozijski produkti imaju ve i volumen od volumena uni tenog metala. B) Listanje ari ta pitinga ire se u dubinu materijala. Kontaktna

KEMIJSKA KOROZIJA Nastaje u neelektrolitima, tj. medijima koji ne provode elektri nu struju: y y spajanje metala s kisikom iz vru ih plinova a to se naj e e zbiva pri radu ure aja na visokim temperaturama. Korozija metala i legura u neelektrolitima kao to su organske tvari

Na metalu, zbog me udjelovanja s tvarima iz okoli a, nastaju korozijski produkti, naj e e su to oksidi nastali procesom oksidacije. Ako nije usopostavljeno stanje ravnote e tada, zavisno od odnosa ravnote nog i stvarnog tlaka, proces korozije napreduje ili dolazi do raspada oksida. Tok korozijskog procesa bitno odre uju svojstva nastalog oksidnog sloja. Proces korozije sastoji se od difuzije kroz oksidni sloj i same oksidacije. Brzinu korozije kontrolira sporija faza, obi no je to difuzija. Prema mehanizmu korozijski proces te e prema linearnom, parabolnom ili logaritamskom zakonu. Zavisnost brzine procesa od temperature opisuje Arrheniusov zakon.

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA Do elektrokemijskog korozijskog procesa dolazi kad je metal u neposrednom dodiru s elektrolitom, naj e e vodom ili vodenom otopinom. Na metalu se tada odvijaju dva prostorno razdvojena procesa:

katodni i anodni. Ako su spontani, teku do uspostavljanja ravnote nog stanja. Toko procesa dolazi di polarizacije. Polarizacija dovodi do ko enja korozijskog procesa, to je posljedica kako smanjenja razlike elektrokemijskog potencijala me u katodom i anodom, tako i pove anja otpora u strujnom krugu (zbog promjena sastava me uelektrodnih slojeva). Mehanizam polarizacijskog procesa zavisi od sastava i stanja okoli a u kojem te e korozijski proces. Polarizacija mo e biti: anodna (reakcijska, koncentracijska ili posljedicaa nastajanja pasivnog sloja), katodna (reakcijska ili koncentracijska), otporna ili kristalizacijska. Daljnji tok korozije omogu avaju depolarizacijski procesi. Njihov je tijek zavisan od svojstava korozijskog sustava. Naj e a je depolarizacija kisikom u neutralnim i lu natim otopinama ili vodikom u kiselim. IMBENICI KOJI UTJE U NA MEHANIZAM I BRZINU ODVIJANJA KOROZIJSKOG PROCESA UNUTARNJI IMBENICI Osnovna svojstva konstrukcijskog materijala odre ena su njihovom termodinami kom stabilno u, koja se pri odre enim uvjetima iskazuje slobodnom entalpijom Gibbsonovom termodinami kom funkcijom. Slobodna entalpija, u direktnoj je vezi s elektromotornom silom. Teorijska zavisnost vladanja pojedinih metala kao zavisnost elektrokemijskog potencijala od pH prikazuje se na Pourbaixovim dijagramima. Svojstva materijala zavise i od unutarnjih naprezanja, koja su posljedica promjena strukure, do kojih je do lo npr. tokom tehnolo kog procesa. VANJSKI IMBENICI Brzina korozije ovisi od obije ja okoli a. Najzna ajnija su pH, prisutnost kisika, aniona, koji sudjeluju u primarnim i sekundarnim reakcijama, temperatura, kretanje medija i dr. y Soli mogu djelovai oksidiraju e, mogu mijenjati pH medija ili su neutralne. Neutralne soli npr. NaCl, KCl u malim koncentracijama djeluju stimulativno, zbog prisutnih CL iona, a u ve im smanjuju brzine korozije, zbog smanjane topljivosti kisika. Ihibitori su tvari koje dodane u malim koli inama smanjuju brzinu korozije. Stimulatori su tvari koje u malim koli inama pospje uju korozijske procese. Naj e e djeluju kao katodni depolarizatori. Kretanje medija, npr. kod korozije niskouglji nog elika u vodi, najprije pospje uje koroziju, jer donosi kisik. Daljnje pove anje brzine njegova kretanja dovodi do usporavanja korozije; pove ana koli ina kisika dostatna je i za pasivaciju. Ako se brzina kretanja medija toliko pove a da laminarno strujanje prelazi u turbulentno dolazi do razaranja oksidnog sloja i ponovnog pove anja brzine korozije. Promjena temperature, zavisno od obilje ja korozijskog sustava, utje e na korozijski proces na razli ite na ine. Porast temperature dovodi do pove anja brzine pojedinih korozijskih reakcija. Istovremeno, ako reakcije te e uz depolarizaciju s kisikom, korozijski proces se usporava zbog

y y y

y y

smanjivanja topljivosti kisika, ali zbog manje koncentracije kisika smanjeno je njegovo pasiviraju e djelovanje. Ve i tlak dovodi do pove ane topljivosti plinova. U nekim situacijama mo e do i i do kemijske reakcije s metalom. Elektri ki se otpor javlja u unutarnjem i vanjskom dijelu korozijskog lanka. U vanjskom je obi no zanemariv, dok u unutarnjem zvisi od vodljivosti elektrolita, polo aja i povr ina mikro- odnosno makro- lanaka. Unutarnji posebno utje e na tok korozijskog procesa, kad su slojevi elektrolita tanki. Materijal koji je izvrgnut jedino mehani kom optere enju, ako je naprezanje u odr enim granicama mo e trajno ostati u uporebi. Ukoliko je mehani ko optere enje povezano s korozijskim djelovanjem okoli a, trajnost materijala je ograni ena. Efekti su posebno zna ajni kad je naprezanje osciliraju e.

ELEKTROKEMIJSKE METODE ZA TITE Elektrokrmijskim metodama za tite metal se odr ava ili u pasivnom stanju ili u imunom stanju kada ne korodira ili korodira, s tehnolo kog stajali ta prihvatljivom brzinom. ANODNA ZA TITA Andodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom mo e osnovni metal prevesti u pasivno stanje. Pri tome metal prelazi kroz stanje pove ane korozije. Odr avanjem pasivnog sloja osnovni je metal za ti en od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. KATODNA ZA TITA Katodna za tita se mo e provesti na dva na ina: y y Potencijal metala pomo u vanjskog izvora, povezanog za inertnu elektrodu, odr ava se na potencijalu ni em od ravnote nog, tj. pri uvjetima kod kojim ne dolazi do njegova otapanja. Katodna za tita ja djelotvorna jedino ako je medij izme u protektora, odnosno inertne poluelektrode. Katodna za tita se obi no koristi kao sekundarni za titni sustav, koji po inje djelovati nakon o te enja primarnog.

ZA TITA INHIBITORIMA Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoli a. ZA TITA PREVLAKAMA I PREMAZIMA Prevlakama i premazima razdvaja se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okoli a. Premazi se nanose na metalne povr ine u dva ili vi e slojeva koji ine sustav premaza:

y y y y y

Bojenje i lakiranje Plastifikacija Gumiranje Bitumenizacija Konzervacija

Komponente za tihnog premaza su: y y y y y Vezivno sredstvo Otapalo Pigmenti Punila Aditivi

KOROZIJSKI PROCESI U POSEBNIM UVJETIMA ATMOSFERSKA KOROZIJA Zavisno od uvjeta pri kojima dolazi do korozijskog procesa razlikuje se y y y Korozija u suhoj sredini Korozija u vla noj sredini Korozija u mokroj sredini

Korozija suhog materijala odvija se prema mahenizmu kemijske korozije. Korozija u mokroj sredini, kad je sloj vode na metalu deblji od 1 mm, odvija se prema zakonima elektrokemijske korozije. Korozija u vlaa nim uvjetima, kad je debljina sloja vode od oko 10 nm do 1 mm, tako er te e prema elektrokemijskim zakonima, ali u tom podru ju, posebno kad su debljine slojeva vode veoma male, dolazi do naglog pove anja brzine korozije. Do kondenzacije vode na metalu u realnim uvjetima dolazi kod tlakova ni ih od ravnote nih. Uzrok tome su kapilarna, adsopcijska i kemijska kondenzacija vode. Ako su slojevi vode tanji tada je kontrola procesa anodna, a ako je deblji tada je katodna. Brzina korozije u atmosferskim uvjetima zavisi od sastava atmosfere, temperature, koli ina i u estalost padalina, brojnost ki nih dana, godi njeg doba itd.

KOROZIJA U TLU Tlo je slo en kapilarno-koloidni porozan sustav. Voda je u tlu vezana: fizikalnomehani ki, fizikalnokemijski ili kemijski. Tlo je, sa stajali ta korozijskih procesa makro- ili mikroheterogeno. Kog makroheterogenog izmjenjuju se slojevi npr., gline i pijeska, kod mikro to su zrna pijeska ili grumen i i tla u dodiru s dijelovima konstrukcije. Tlo se ne mije a, a minimalna su kretanja zraka i vode. U tlu na objektima mogu nastati marko i mikro lanci. U tlu je anodna polarizacija bitno pove ana jer korozijski produkti prakti ki ostaju na mjestu na kojem su nastali. Do katodne kontrole dolazi kad je transport kisika ote an. Mikroorganizmi mogu u tlu djelovati neposredno ili tako da mijenjaju svojstva za titinih prevlaka. Mikroorganizmi tako er razaraju prevlake biokemijskim procesima. U tlu mo e do i i do mehani kog o te enja konstrukcije ili za titnog sloja zbog npr. pritiska korijena. KOROZIJA U MORSKOJ VODI Morska voda je otopina soli koja se zbog prisutnosti mikromikroorganizama, algi, ima posebna, dvojaka obilje ja. Korozijski je proces, zbog prisutnih klorida i stalnog kretanja samog mora ili objekata koje se eli za titi bitno ubrzan. Prisutni organizmi prirastaju uz objekt, mijenjaju njegove korozijske karakteristike, o te uju za titne organske premaze te mijenjaju plovne karkteristike brodova ili toplinske karakteristike rashladnih sustava kad se more koristi kao rashladno sredstvo.