USPOSTAVA KOMUNALNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA U KOMUNALCU D.O.O.

KOPRIVNICA
SAETAK Informacijski sustav za komunalna poduzea, razvijen u suradnji sa strunjacima koji se dugi niz godina bave problemima komunalnih poduzea. Ciljevi i iskustva prilikom razvoja sustava. Integracija sa terenskim Pocket PC raunalima. Veza prema geografskom informacijskom sustavu. Transparentnost sustava prema krajnjim korisnicima, B2C poslovanje na Internetu. 1. UVOD

Gradsko komunalno poduzee KOMUNALAC d.o.o. Koprivnica je jedno od najveih komunalnih poduzea u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu obavlja komunalne djelatnosti na podruju grada Koprivnice i okolnih desetak opina, to podrazumijeva pruanje komunalnih usluga fizikim i pravnim osobama, financiranje graenja i odravanja objekata i ureaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na podruju grada Koprivnice. Osnovne djelatnosti firme su: opskrba pitkom vodom, fizikalno, kemijsko i mikrobioloko ispitivanje pitke vode i otpadnih voda, odvodnja i proiavanje otpadnih voda, opskrba plinom, graenje, projektiranje i nadzor, izvoenje prikljuaka i unutarnjih instalacija za vodu, plin, kanalizaciju, grijanje, ventilaciju i hlaenje, odravanje istoe, odlaganje komunalnog otpada, odravanje javnih povrina, trnice na malo, odravanje groblja te obavljanje pogrebnih poslova. Ve due vrijeme prisutan trend sve veih zahtjeva korisnika komunalnih usluga za brom i kvalitetnijom uslugom, B2C poslovanjem i dostupnou svih traenih podataka na Internetu, te s druge strane zahtjevima uprave za brzim i preciznim izvjeima kao temelju za kvalitetno planiranje i odluivanje javila se potreba za uspostavom novog, integralnog informacijskog sustava koji e objediniti sve segmente poslovanja poduzea. Postojei informacijski sustav, godinama nadograivan, ne integralan, sa puno rascjepkanih malih aplikacija koje meusobno nisu kompatibilne, puno redundancije i nemogunou daljnjeg razvoja vie nije zadovoljavao traene zadae. Osnovni cilj projekta je izgradnja kvalitetnog komunalnog informacijskog sustava koji e poboljati nivo pruanja usluga automatizacijom tehnikih, administrativnih i financijskih procesa, te poboljanje protoka informacija primjenom modernih informatiko raunalnih tehnologija (ICT) i metodologija. 2. TEHNOLOKA OSNOVA

Kao tehnoloka osnova za izgradnju novog komunalnog informacijskog sustava, u daljnjem tekstu KOMIS, odabran je ERP sustav MARIS koji se u Meimurje IPC-u razvija od 1995. godine. MARIS poslovni sustav se u potpunosti bazira na ORACLE informacijskim rjeenjima. Sustav pokree RDBMS 8i, verzija 8.1.7. Za dizajn sustava i baze podataka koristi se Designer 6.0 dok se aplikacije i izvjetaji izrauju u Developeru 6i. Izvjetajni dio sustava je integriran sa transakcijskim dijelom aplikacije to kod velikog korisnika poput Komunalca Koprivnica koji godinje producira reda veliine nekoliko milijuna dokumenata (veinom izlaznih) moe uzrokovati probleme sa brzinom generiranja odreenih izvjetaja. Rjeenje problema je izgradnja skladita podataka i OLAP sustava za analizu podataka to je ostavljeno za kasnije faze projekta. 3. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV (KOMIS)

U prvoj fazi projekta postojei poslovni sustav MARIS koji je raspolagao svim standardnim modulima suvremenih ERP sustava trebalo je proiriti sa novim modulom komunalnih usluga koji treba zadovoljiti sljedee zadae: Oitanje, obraun i naplata potronje plina. Oitanje, obraun i naplata potronje vode. Obraun i naplata kanalizacije.

Obraun i naplata zbrinjavanja otpada. Naplata parkiranja. Naplata na odlagalitima otpada. Naplata grijanja u stambenim zgradama. Naplata naknada za odravanje groblja. Naplata usluga na trnicama i sajmitima. Naplata najma stambenih i poslovnih prostora. Ostali poslovi za koje se vri fakturiranje putem uplatnica.

Nakon zavretka prve faze projekta krenulo se u razvoj perifernih aplikacija koje su imale zadatak informatizaciju poslovanja od krajnih korisnika prema Komunalcu i integraciju preostalih segmenata poslovanja u informacijski sustav. Razvijene su: Aplikacija za Pocket PC raunala za automatsko oitavanje brojila. Aplikacija za Pocket PC raunala za naplatu usluga i izdavanje rauna na odlagalitima otpada, trnicama i sajmovima. Veza na GIS (katastar nekretnina, katastar groblja i katastar vodova). Rjeenja za informatizaciju parkiralita (Hectronic parkirni aparati, LPR Seelane sustav za automatsko prepoznavanje registarskih tablica). B2C sustav na Internetu za pregled i auriranje matinih podataka o korisnicima, pregled dugovanja i potraivanja, pregled stanja brojila, plaanje komunalnih usluga i unos oitanih stanja brojila kao temelj za akontacijske uplatnice.

GIS
katastar nekretnina, katastar vodova, kastar groblja (iMAPgeo)

BANKA
preuzimanje izvoda, preuzimanje teajnih listi, upload naloga za plaanja

PARKIRALITA
(javna i zatvorena) HECTRONIC Kienzle parkomati, LPR Seelane sustav prepoznavanja registarskih oznaka

MARIS
KOMIS
(u uem smislu) matini podaci, registar prodajnih mjesta, obrauni, fakturiranje, TIS, blagajne, salda-konti kupaca, opomene, tube, izvjeivanje

INTERNET
B2C KOMIS

TERENSKA RAUNALA
(Pocket PC) oitanje brojila, izdavanje rauna, kontrola parkiralita

KORISNICI
bar kodirane uplatice, plaanje preko Interneta, sluba obrauna za rad sa korisnicima

Slika 1. KOMIS

4.

MODUL KOMUNALNIH USLUGA U MARISU - KOMIS U UEM SMISLU

Nakon prvih analiza i sistematiziranja zahtjeva korisnika dolo se do zakljuka da se treba napraviti unificirano rjeenje koje e moi zadovoljiti sve potrebe sadanjih i buduih korisnika KOMISa. Rjeenje je podrazumijevalo da korisnik sam moe definirati komunalnu uslugu, bilo da ona ovisi o oitanjima brojila ili se radi o paualnim trokovima. Rjeenje problema nalazilo se u kreiranju novog entiteta kojega smo nazvali PRODAJNO MJESTO i koji je postao temelj cijelog modula. 4.1. Prodajno mjesto Prodajno mjesto je svaka fizika ili logika toka / lokacija za koju se radi obraun komunalnih usluga. Prodajna mjesta, ovisno o komunalnim uslugama mogu biti npr.: Lokal, stan, kua, pogon koji ima brojilo za vodu ili plin. Lokacija za odvoz smea. Zgrada sa puno stanova koja ima jedno glavno brojilo i niz manjih internih brojila po stanovima. Grobno mjesto ako se radi o komunalnoj usluzi odravanja groblja. Vez u marini. Kotlovnica kao prodajno mjesto na koje je prikopano vie stanova koji dijele potronju po nekom faktoru (npr. povrini stana). Stol na trnici itd. Neke od karakteristika prodajnih mjesta: Svako prodajno mjesto je vezano na jednog ili vie poslovnih partnera koji dijele potronju / troak prodajnog mjesta. Poslovni partneri su dinamika kategorija, vremenski promjenjiva, tj. svaki poslovni partner ima definiran raspon datuma aktivnosti na prodajnom mjestu. Time se vrlo jednostavno rjeava pitanje zgrada sa po nekoliko desetaka korisnika koji dijele potronju zgrade, pitanje iseljenja / useljenja itd. Potrebno je napomenuti da entitet POSLOVNI PARTNER koji objedinjuje kupce, dobavljae i fizike osobe kod iroke potronje kreiranjem entiteta PRODAJNO MJESTO dobiva svoj puni smisao. Svaka fizika i pravna osoba se pojavljuje u ifarniku samo jedanput, bez obzira na broj komunalnih usluga ili broj prodajnih mjesta u kojima sudjeluje. To je vrlo vano napomenuti poto je iz dosta velikog iskustva uvoenja poslovnih informacijskih sustava u poduzea, primijeeno da su jedan od veih problema s kojima se susreu uprave poduzea, neuredni ifarnici kupaca i dobavljaa. Nije rijetki sluaj da se jedan fiziki ili pravni subjekt pojavljuje i vie desetaka puta u ifarniku, to izaziva veliki nered u podacima a izvjeivanje i dobavljanje bilo kakvih kvalitetnih informacija iz sustava avanturom. Radikalni primjer je npr. Podravka d.d. iz Koprivnice koja je u starom IS-u imala 77 ifri. Vremenski promjenjivi faktori korisnika dodijeljenih prodajnom mjestu poput povrine stana, broja lanova domainstva, ugovorenih koliina odvoza otpada itd. Aktivnosti prodajnih mjesta poput ukopa, iskopa, zamjene brojila, badarenje brojila, kontrola instalacija koje definiraju povijest dogaaja vezanih uz prodajno mjesto. Oitanja internih i glavnih brojila prodajnih mjesta. Trokovi prodajnog mjesta. Definiranje razliitih naina obrauna prodajnog mjesta. Sve ove vremenski dinamike kategorije omoguavaju veliku slobodu definiranja raznih komunalnih usluga a bilo kakvu redundanciju svode na minimum.

Slika 2. Pregled prodajnog mjesta Na temelju gore navedenih podataka pokreu se komunalne obrade za odabrane parametre obrade. Rezultati komunalnih obrada su dokumenti KOMUNALNA ZADUENJA koja su temelj za kreiranje izlaznih rauna. Izlazni rauni mogu biti prezentirani u obliku HUB obrazaca, R1 rauna, R1 rauna sa HUB obrascem, kao Rauni otpremnice ili na bilo koji nain koji definira korisnik. Izlazni rauni nastavljaju svoj put do knjiga PDV-a, glavne knjige i salda-konti po definiranim shemama kontiranja. Svi izlazni dokumenti oznaeni su jedinstvenim bar kod zapisom (code 39 format) koji koriste automatizirane blagajne to svodi na minimum posao operatera na blagajnama i mogunost krivog unosa. Iako se pokualo izbjei nastajanje greaka kod unosa u prvih nekoliko mjeseci bilo je primijeeno vie sluajeva loih knjienja uplata gotovih HUB obrazaca sa bar kodom. Naknadno je ustanovljeno da je propustom projektanta bila izostavljena kontrolna znamenka na kraju bar kod zapisa to je u nekim situacijama omoguavalo loe oitavanje bar kod itaa bez signaliziranja pogreke kod itanja. 4.2. Tehniki informacijski sustav (TIS) TIS je neizostavni dio svakog KOMIS-a. Pod pojmom TIS prije svega se mislimo atributnu bazu podataka sa tehnikim podacima o brojilima, ureajima i vodovima distributivno energetskog sustava. U KOMIS-u je implementiran registar ureaja sa sustavom praenja ureaja od ulaska u poduzee, badarenja, oitavanja, skidanja pa do njegovog otpisa. Drugi dio TIS-a, podaci o vodovima, spremljeni su u GIS bazi podataka i ne vode se odvojeno u atributnoj bazi podataka. 5. GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV (GIS)

GIS baza podataka sa parcelama, objektima i vodovima distributivno energetskog sustava je u nadlenosti grada. Zbog toga smo KOMIS povezali sa jednostavnim GIS preglednikom iMAPgeo.

Rjeenje omoguava dvosmjernu komunikaciju, od atributne baze podataka prema GIS-u i obrnuto. GIS smo pribliili obinim korisnicima kojima GIS nije primarna djelatnost. Pomou iMAPgeo korisnici bez ovlasti da mijenjaju dodijeljene im teme mogu usporeivati podatke iz atributne baze podataka i podatke iz GIS sustava te raditi po podacima razliite upite. Druga karakteristina primjena GIS-a je katastar groblja (potencijalno u primorskim mjestima i katastar marina), gdje grobna mjesta ili vezove za brodove iz KOMIS-a veemo na parcele na groblju ili marini. To takoer kao i u prvom sluaju omoguuje vizualno pretraivanje slobodnih grobnih mjesta, mjesta ukopa odreene osobe i sl.

Slika 3. pregled GIS tema u iMAPgeo i veza na atributnu bazu 6. OITANJE BROJILA I NAPLATA USLUGA NA TRNICAMA I ODLAGALITIMA OTPADA

U modernom informacijskom sustavu neprihvatljivo je ispisivati popisne liste za oitanje brojila, njihovo distribuiranje popisivaima i nakon to se liste vrate sa terena, upisivati oitane vrijednosti u informacijski sustav. Takoer je neprihvatljivo runo izdavanje rauna na trnici ili odlagalitu otpada na paragon blokovima i kasnije prepisivanje rauna i uplata na blagajni u poslovni informacijski sustav. Nakon testiranja vie razliitih gotovih rjeenja za automatizirano oitavanje brojila pomou runih raunala doli smo do zakljuka da je najbolje razviti vlastito rjeenje. Mane ponuenih rjeenja na tritu bile su nefleksibilnost prema zahtjevima korisnika i zatvorenost prema daljnjem razvoju aplikacija. Kao najpovoljnije dugorono rjeenje odluili smo se za sljedei koncept. Prodajna mjesta oznaena plastinim karticama sa bar kod oznakama. Runa Pocket PC raunala sa Windows Mobile 2002 ili novijim OS-om dovoljno robusna da izdre najnepogodnije vremenske uvjete, otporna na udarce i sa ugraenim bar kod itaima. Odluili smo se za seriju raunala PPT 8800 tvrtke Symbol Technologies. Raunala zadovoljavaju sve gore navede uvjete. http://www.symbol.com. Razvoj vlastitih aplikacija za oitanje brojila, izdavanje rauna i u kasnijoj fazi aplikacije za komunalne redare na parkiralitima (toka 8.).

Pocket PC raunala bazirana na Windows Mobile OS-u najprirodnije rade sa verzijom Access baze podataka za runa raunala. Pomou Microsoft Activesync programa omoguena je automatska sinkronizacija podataka izmeu runih raunala i Access baze podataka na desktop raunalu. Navedenu mogunost smo iskoristili za transfer podataka izmeu Oracle baze podataka i runih raunala.

Slika 4. Oznaavanje prodajnih mjesta 7. B2C KOMIS

Glavni motiv proirenja KOMIS-a na Internet bio je omoguiti korisnicima komunalnih usluga trenutni uvid u stanje svojih dugovanja / potraivanja prema komunalnim uslugama. Omoguiti pregled oitanja brojila i mogunost plaanja komunalnih usluga direktno preko Interneta. Nadalje, korisnici mogu na Internetu mijenjati podatke poput adrese na koju ele da im dolaze uplatnice, mogu oitati svoje brojilo i upisati oitanje brojila to moe djelatnicima u slubi obrauna biti temelj za akontacijske uplatnice ili, ovisno o procjeni, temelj za stvarno zaduenje. Internet aplikacija je razvijena u Oracle JDeveloperu 10g i nalazi se na vlastitom aplikacijskom Web serveru u komunalnom poduzeu. Aplikacija se spaja direktno na transakcijsku bazu podataka preko posebnog baznog usera. 8. INFORMATIZACIJA PARKIRALITA

Informatizacija parkiralita rijeena je na dva naina. Prvo rjeenje odnosi se na gradska parkiralita na kojima su postavljeni samostojei parkirni automati proizvoaa HECTRONIC Kienzle i za koje je u poslovnom sustavu MARIS razvijen modul za evidenciju izdanih naloga za plaanje, opomena i tubi. Paralelno je razvijena aplikacija za terenska Pocket PC raunala. Aplikaciju koriste kontrolori na parkiralitima za evidenciju opaaja i izdavanje rauna koji se izdaju uz naloge za plaanje. Drugo rjeenje razvijeno je za informatizaciju zatvorenih parkiralita a kasnije i u druge svrhe poput graninih prijelaza, naplate cestarine, kontrole pristupa itd. Rjeenje se temelji na gotovom hardversko-softverskom LPR sustavu SeeLane izraelske tvrtke Hi-Tech Solutions. Sustav LPR SeeLane sastoji se od hardverskih i softverskih komponenti koje osiguravaju upravljanje kamerama, osvjetljenjem, digitalizatorom slika i upravljakom elektronikom za kontrolu rampe a sve na temelju prepoznavanja registarskih oznaka automobila. Pomou gotovih komponenti koje se isporuuju sa sustavom razvijena je client aplikacija sa bazom podataka vozila, vlasnicima vozila, dozvolama za prolaz na parkiralite i evidencijama ulaska i izlaska vozila. Na temelju tih podataka mogue je kreirati raune koji se alju korisnicima parkiralita. 9. TO DALJE?

Kako jo moemo poboljati KOMIS? Planovi za daljnji razvoj. Neke o toaka su neophodne u narednom razdoblju dok su druge samo teoretske prirode:

Razvoj centralnog skladita podataka i kasnije specifinih data-martova za prodaju, nabavu, financije, proizvodnju itd. Razvoj samoposlunih info pultova za korisnike komunalnih usluga na kojima bi korisnici mogli pregledavati dugovanja i potraivanja prema komunalnom poduzeu, ispisivati obraunske liste i uplatnice za blagajnu, slino aplikaciji na Internetu. U KOMISU-u je razvijen automatiziran sustav praenja boniteta kupaca ovisno o stanju i starosti dugovanja. Tehnologija omoguava ugradnju ventila za vodu i plin kontroliranih na daljinu direktno od KOMIS-a bez posebne ljudske intervencije i automatsko zatvaranje ventila onima koji ne plaaju na vrijeme svoje obaveze. Oznaavanje kanti za smee radio frekvencijskim (RF) karticama ili bar kod karticama i evidentiranje terenskim raunalima stvarno odvezenog otpada. Time bi se umjesto paualne naplate odvoza smea mogla uvesti naplata po stvarno odvezenom smeu.

10. ZAKLJUAK Spojem sretnih okolnosti iskoristili smo jedinstvenu priliku razvoja KOMIS-a u poduzeu koje se bavi pruanjem velike veine komunalnih usluga i gradu koji ima razvijen GIS sa katastrom parcela, objekata i vodova te upravama grada i samog komunalnog poduzea koje su bile svjesne da bez znaajnih investicija u komunalnu infrastrukturu, informatizaciju katastra i samog komunalnog poduzea nije mogue ponuditi korisnicima nove usluge i ostati u utrci sa najboljima. Autor: Kreimir Kolac, Meimurje IPC d.d., akovec, kkolac@ipc.hr, http://www.ipc.hr